ANTI KORUPCIJA · 2009-11-30 · jama koje su predviđene za ta djela, me - hanizmima zaštite, proceduri podnošenja prijava o sumnji u postojanje korupcije Upravi i drugim nadležnim

Interni bilten Uprave za antikorupcijsku inicijativu (UAI) - Broj 2 - 1. jul 2009. godine.

ANTIKORUPCIJA

Brošura „O korupciji... Antikorupcijske mjere i aktivnosti“Flajer „Korupcija ne smije biti izlaz“ Brošura Suzbijanje korupcije - učešće privatnog sektora Brošura o prijavljivanju korupcije u procesu privatizacijeFlajer za promociju Stručnog uputstvaBrošure za srednjoškolce „Vodič za antikorupciju za srednju školu“Brošura UNODC „Tvoje NE se računa“Kalendari „Tvoje NE se računa“Konvencija Ujedinjenih Nacija za borbu protiv korupcijeGrađanskopravna konvencija o korupciji

Info materijal o antikorupcijskim mjerama i aktivnostima možetedobiti u prostorijama Uprave (Rimski trg 46, Podgorica) ili puteme-maila ([email protected])

Info materijal

Promocija građansko pravne konvencije .......................................................3

Sporazumi o saradnji Uprave za antikorupcijsku inicijativu saFakultetom političkih nauka i Pravnim fakultetom u Podgorici ................4

Uprava edukujeAntikorupcijska kampanja za studente ..........................................................4

U saradnji sa NVOSmanjenje korupcije u lokalnim samoupravama u Crnoj Gori ..................5

Antikorupcijska kampanja u srednjim školima .............................................5

Novo u legislativi ...............................................................................................6

Intervju - Dalibor ŠabanOtvorena linija - 020 234 396 ..........................................................................7

Regionalna saradnjaUčešće crnogorske delegacije na Petom Regionalnomcentralnoevropskom forumu „Značaj prijavljivanja korupcijeu cilju zaštite ljudskih prava i spreječavanja korupcije“ u Hrvatskoj.........8

Međunarodna saradnjaProgram i aktivnosti Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI)predstavljene institucijama Evropske unije ...................................................8

Međunarodna saradnjaDeklaracije Evropskih partnera za borbu protiv korupcije(EPAC/European Partners Against Corruption).........................................9

Međunarodni partneri u borbi protiv korupcije ...................................10/11

Memorandum o razumijevanju između Upraveza antikorupcijsku inicijativu i International Management Group ..........11

Gostujuće pero - Boris RistovićSprječavanje pranja novca ..............................................................................12

Uporedna praksa Antikorupcijske institucije ........................................13/14

SadržajAntikorupcija

tromjesečni interni biltenUprave za antikorupcijsku

inicijativu

Jul 2009. godine BROJ 2

IZDAVAČ:Uprava za antikorupcijskuinicijativu

ZA IZDAVAČA:Dr Vesna Ratković

UREDNIK:Valentina Knežević

REDAKCIJA:mr Marija Novković,Grozdana Laković,Goran Durutović,Dušan Drakić,Natalija Kostić,Mirela Bakalbašić

DIZAJN :

WEB:www.antikorup.vlada.cg.yu

E-MAIL:[email protected]

ADRESA:Rimski trg 46 Podgorica

TIRAŽ: 1.000

Interni bilten Uprave za Antikorupcijsku Inicijativu

3

Uprava za antikorupcijsku ini-cijativu i Savjet Evrope su 16. aprila2009. godine u Podgorici organizovaliOkrugli sto pod nazivom ”Implementa-cija Građanskopravne konvencije SavjetaEvrope o korupciji“. Učesnici su, osimpredstavnika Uprave i Savjeta Evrope,bili i predstavnici Vrhovnog suda CrneGore, domaćih i međunarodnih institu-cija, NVO sektora i medija.

Direktorka Uprave za antikorupcijskuinicijativu dr Vesna Ratković objasnila jeda je ta institucija, shodno mjerama izAkcionog plana za sprovođenje Pro-grama borbe protiv korupcije i organi-zovanog kriminala, zadužena zapr o mociju Konvencije i koordinacju ak-tivnosti u cilju njene pune primjene. Onaje saopštila da je Uprava posebnu pažnjuposvetila realizaciji GRECO preporukaza implementaciju Krivičnopravne kon-vencije, kao i promociji Konvencije Uje-dinjenih Nacija o korupciji. Ratković jedodala i da je Uprava posvećena realiza-ciji preporuka GRECO o harmonizacijinacionalnog zakonodavstva sa globalnimantikorupcijskim instrumentima.

Predstavnici Savjeta Evrope istakli su daje borba protiv korupcije i organizova-nog kriminala na vrhu liste prioriteta teorganizacije, jer su tim djelima oštećenii društvo i država. Oni su naveli da SavjetEvrope ima multidisciplinarni pristup uborbi protiv korupcije: postavlja stan-darde koji imaju za cilj jačanje naciona-lnih kapaciteta u borbi protiv te pojave,

sprovodi monitoring o usaglašenosti na-cionalnog zakonodavstva i stepena im-plementacije postavljenih standarda,pruža stručnu i tehničku pomoć.

Pravni savjetnik u Kancelariji SavjetaEvrope Ana Zec ocijenila je da se u svimtim segmentima do sada radilo u CrnojGori, te da je neophodno što skorije us -vojiti Zakonik o krivičnom postupku štoće, kako je istakla, doprinijeti efikasnijemprocesuiranju djela sa elementima ko -rupcije, ali i efikasnijoj primjeni Gra đ a -nskopravne i Krivičnopravne konvencije.

Ekspert Savjeta Evrope Janez Stušekistakao je da je Građanskopravna kon-vencija samo jedan od aspekata borbeprotiv korupcije, te da su najbitniji ele-menti konvencije naplata štete osobamakoje su oštećene korupcijom i zaštitasvjedoka koji je prijavljuju. Stušek jedodao da Građanskopravna konvencijapredstavlja minimum standarada, a dasvaka zemlja koja je ratifikovala i potpi-sala taj akt, mora ići dalje i postupke i za-kone podići na veći nivo, kako je to ipropisano Konvencijom.

Tema izlaganja sudije Vrhovnog sudaDušanke Radović bila je: „Pregled važe-ćeg crnogorskog zako no davstva i prakseu odnosu na Građanskopravnu konven-ciju Savjeta Evrope“. Radović je ukazalana visok stepen usaglašenosti domaćegzakonodavstva sa tom konvencijom.„Mislim da u svemu imamo razrađenelementarni okvir. Predstoji implemen-

tacija onoga što smo uradili i prilikomprimjene će se pokazati šta je to što jošnedostaje. Ako nešto nedostaje, praksato najbolje pokaže“, istakla je Radović.

Građanskopravna konvencijapredstavlja prvi pokušaj da se definišuzajednički principi i pravila na međuna-rodnom novou u oblasti građanskogpra va i korupcije. Ta konvencija, osimdefinicije korupcije, sadrži i odredbe onaknadi štete, odgovornosti, podijeljenojodgovornosti, zastarjelosti, valjanostiugovora, zaštiti zaposlenih, računovod-stvu i reviziji, prikupljanju dokaza, kao iprivremene mjere i mjere mađunarodnesaradnje i nadzora, od značaja za pri-mjenu Konvencije u zemljama potpisni-cama.

Cilj Konvencije je da se u zemljama pot-pisnicama obezbijede efikasna pravnasredstva za lica koja su pretrpjela štetukao posljedicu akata korupcije, kako bise zaštitila njihova prava i interesi, kao iobezbijedila naknada štete. Osim toga,namjera Konvencije je i da se unaprijedimeđunarodna saradnja i pravna pomoću odnosu na parnične postupke u sluča-jevima korupcije, a posebno u odnosuna pribavljenje dokumenata i dokaza, na-dležnost, priznanje i izvršenje stranihsudskih odluka, kako u skladu sa odred-bama odgovarajućih instrumenata o me-đunarodnoj saradnji u građanskim ikrivičnim stvarima (čije su potpisnice dr-žave koje su ratifikovale Konvenciju),tako i u odredbama nacionalnog zako-nodavstva.

Zakon o ratifikaciji Građanskopravneko nvencije Savjeta Evrope o korupcijiSkupština Crne Gore je usvojila 26. de-cembra 2007. godine.

Građanskopravna konvencija o korupcijiusvojena je na sastanku Komiteta mini-stara Savjeta Evrope 24. juna 1999. go-dine.

Goran Durutović

Promocija Građansko-pravne konvencije

4

Uprava za antikorupcijskuinicijativu postpisala je Sporazume osaradnji u oblasti prevencije i suzbijanjakorupcije sa Fakultetom političkih na-uka i Pravnim fakultetom u Podgorici.Ispred Uprave, sporazume je potpisaladirektor dr Vesna Ratković, a ispred fa-kulteta dekan Fakulteta političkihnauka Prof. dr Srđan Darmanović (10.aprila 2009.) i dekan Pravnog fakultetaRanko Mujović (18. juna 2009.).

Sporazum o saradnji Uprave i te dvijevisokoškolske ustanove predviđa zajed-ničke istraživačke projekte, organizo-vanje predavanja, radionoca, seminara

i drugih naučnih i stručnih aktivnosti,te izradu različitih publikacija i drugogpropagandnog materijala. Takođe, raz-ličiti oblici saradnje podrazumijevaće imogućnost studentima da budu napraksi u Upravi za antikorupcijsku ini-cijativu.

„Potpisivanjem ovih Sporazuma će većuspješno započeta saradnja sa fakulte-tima biti proširena i intenzivirana, a sveu cilju zajedničkog interesa – preven-cije i suzbijanja korupcije“, kaže Rat-ković. Ona podsjeća da od akademske2007/2008. godine, Uprava u okvirusvoje propagandno-preventivne kam-

panje „Izaberite PRAVI put i prijavitekorupciju”, održava javne tribine u vi-sokoškolskim ustanovima u CrnojGori. Njihov cilj je da se, pored opštegupoznavanja sa korupcijom i njenimoblicima, da naglasak i na moguće ko-ruptivne radnje u oblasti obrazovnogsistema, kao i da se studenti upoznajusa antikorupcijskim principima i aktiv-nostima u okviru samih obrazovnih in-stitucija.

„Naš zajednički cilj je da se studentskapopulacija senzibiliše za prepoznava-nje koruptivnih radnji, kao i da se pod-stakne na aktivno i lično angažovanjeu suprotstavljanju korupciji. Konačno,svrha tribina je bila da se započne sasveobu- hvatnom komunikacijom iz-među obrazovnih institucija, student-ske populacije i njihovih organizacija,kao i nadležnih državnih organa zaprevenciju i suzbijanje korupcije“, kažedirektorka Uprave za antikorupcijskuinicijativu.

V.K.

Sporazumi o saradnji Uprave za antikorupcijsku

inicijativu sa Fakultetom političkih nauka i

Pravnim fakultetom u Podgorici


Uprava edukujeAntikorupcijska kampanja za studente

U posljednja tri mjeseca, predstavnici Uprave za an-tikorupcijsku inicijativu održali su predavanja o ko-rupciji studentima:

• Medicinskog fakulteta u Podgorici• Fakulteta za pomorstvo u Kotoru• Filozofskog fakulteta u Nikšiću• Fakulteta primijenjene fizioterapije u Igalu• Biotehničkog fakulteta u Podgorici• Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici


U saradnji sa Centrom za mo-nitoring, u okviru projekta „Borba pro-tiv korupcije u obrazovanju”, predstavniciUprave za antikorupcijsku inicijativuučestvuju u antikorupcijskoj kampanji zasrednjoškolce. Radionice su održane u:gimnazijama „Slobodan Škerović“–Podgorica, „Petar II Petrović Njegoš” –Danilovgrad; „Stojan Cerović”- Nikšić;

srednjoj ekonomskoj školi - Nikšić; škol-skom centru „ Danilo Kiš” – Budva;gimnaziji – Kotor; srednjoj školi „Mla-dost” – Tivat; školskom centru „IvanGoran Kovačić” – Herceg Novi; sre-dnjoj školi „Vuksan Đukić” – Mojkovac,gimnazijama „Niko Rolović – Bar,„Bratstvo i jedinstvo“ – Ulcinj, “MilojeDobrašinović“- Bijelo Polje, mješovitojsrednjoj školi „Braća Selić“ – Kolašin, igimnaziji „Panto Mališić“ – Berane.

Tokom 90 minuta rada sredno-školci kroz interaktivan rad sa CEMI-jevim trenerima dobijaju informacije opojmu i definiciji korupcije, primjerimakorupcije u obrazovanju, uzrocima, po-sljedicama, ciljevima, te žrtvama korup-cije. Predstavnici Uprave za antikoru-

pcijsku inicijativu predstavljaju učesni-cima radionica državne mjere za borbuprotiv korupcije. Tom prilikom promo-višu i “Vodič kroz antikorupciju za sre-dnju školu”, koji je Uprava priredila uzfinansijsku podršku Fondacije Institut zaotvoreno društvo i stručnu pomoć Za-voda za školstvo. Ovaj informativni ma-terijal je sadržinom i dizajnom prilagođensrednoškolskoj populaciji i upoznaje ihsa krivičnim djelima korupcije, najčešćimprimjerima koruptivnog ponašanja uobrazovanju, njenim negativnim poslje-dicama i potrebi da joj se suprotstave.

Natalija Kostić

Antikorupcijska kampanja u srednjim školima

5

Projekat „Smanjenje korupcijeu lokalnim samoupravama u CrnojGori“ koji Centar za razvoj nevladinihorganizacija realizuje u saradnji sa Upra-vom za antikorupcijsku inicijativu i Za-jednicom opština, započeo je 3. juna uTivtu, predavanjem o prevenciji korup-cije predstavnicima nevladinih organiza-cija te opštine.

Rukovodilac službe za opšte poslove i fi-nansije Uprave mr Mladen Tomović,upoznao je prisutne sa Programomborbe protiv korupcije i organizovanogkriminala i Akcionim planom za sprovo-đenje tog Programa. Tomović je govorioi o aktivnostima i nadležnostima Upraveza antikorupcijsku inicijativu, krivičnim

djelima sa elementima korupcije, sankci-jama koje su predviđene za ta djela, me-hanizmima zaštite, proceduri podnošenjaprijava o sumnji u postojanje korupcijeUpravi i drugim nadležnim organima. Savjetnik predsjednika opštine Tivat, Jo-vana Lališić, predstavila je Model Pro-grama i Akcionog plana za borbu protivkorupcije u lokalnoj samoupravi, kao inacrt Programa i Akcionog plana zaborbu protiv korupcije na kojima radiopština Tivat.

Direktor CRNVO-a, Goran Đurovićgovorio je o ulozi nevladinih organiza-cija u borbi protiv korupcije u lokalnimsamoupravama. On je naglasio potrebuza većim poznavanjem dostupnih meha-nizama i načina za učešće predstavnikacivilnog društva u donošenju odluka.Đurović je govorio značaju pokretanjainicijative za povećanje transparentnostirada lokalnih uprava.

Projekat „Smanjenje korupcije u lokal-nim samoupravama u Crnoj Gori“ po-držan je od strane američke ambasade.

Zasniva se na Modelu Programa i Ak-cionog plana za borbu protiv korupcijeu lokalnoj samoupravi i u skladu sa njimteži podizanju nivoa svijesti građana,NVO i odbornika o važnosti njihove ko-munikacije i saradnje sa aspekta unapre-đenja stanja u lokalnoj zajednici, saposebnim osvrtom na problem korupcije.

Jedna od aktivnosti u projektu će biti iodržavanje treninga za odbornike ovihpet skupština opština na temu „ Unapr-jeđenje dijaloga sa građanima“, s ciljemda se poboljša razumijevanje uloge i od-govornosti odbornika u lokalnim Skup-štinama, kao i važnosti komunikacije sagrađanima kao preduslova za uspješanrad svakog odbornika. Završna aktivnostbiće organizovanje javnih tribina za gra-đane u opštinama Tivat, Bar, Danilov-grad, Berane i Andrijevica, koje će datisliku o tome kakva su očekivanja gra-đana od strane odbornika, a u cilju una-prjeđenja efikasnosti njihovog rada uodnosu sa građanima.

V.K

U saradnji sa NVOSmanjenje korupcije u lokalnimsamoupravama u Crnoj Gori

6

Uspješna borba protiv svihoblika kriminala, pa i korupcije, iz-među ostalog zahtijeva i efikasna pro-cesna sredstva, usklađena sa među-narodnim standardima. U tom cilju,Akcionim planom za implementacijuStrategije reforme pravosuđa 2007-2012, predviđena je obaveza donoše-nja novog Zakonika o krivičnom po-stupku, usklađenog sa dokumentimaEvropske Unije i Savjeta Evrope, kakobi se u fazi otkrivanja, krivičnog gonje-nja i kažnjavanja učinilaca krivičnihdjela postigla veća efikasnost i kompa-tibilnost sa procesnim rješenjima iz re-giona i zemalja Evropske unije.

Predlog novog Zakonika o krivičnompostupku sadrži veliki broj novina. Po-jedine su od konceptualnog značaja, iod njihove se primjene, u sferi borbeprotiv koruptivnih krivičnih djela,mnogo očekuje. Na prvom mjestu jetužilački sistem istrage za koji je, namnogim okruglim stolovima i deba-tama vođenim sa domaćim i stranimstručnjacima iz ove oblasti, ocijenjenoda nema alternativu. Izmještanje istra-ge iz suda i povjeravanje državnom tu-žilaštvu je učinjeno, kao i u mnogimevropskim državama, pa i u onim kojesu rodonačelnici sudskog konceptaistrage. Pri tome, sve veća univerzal-nost nauke krivično-procesnog prava injenog sve većeg uticaja na zakono-davstva pojedinih zemalja, smanjujerazlike u pojedinim rješenjima nacio-nalnih krivičnih zakonodavstava. Na-mjera je da ovakav koncept istragedoprinese efikasnosti i ekonomičnostipostupka, uz strogo poštovanje ljud-skih prava i sloboda, koji se novimPredlogom brane i štite Osnovnimpravilima u Glavi I.

Još jedan institut koji je preuzet iz an-glosaksonskog prava jeste sporazum opriznanju krivice kojim se osumnjiče-nom daju određene povoljnosti zbog

priznanja krivice. Primjena ovog insti-tuta u zemljama zapadne Evrope, naplanu efikasnosti sudova, dala je zna-čajne rezultate, pa očekujemo da nje-gova primjena i kod nas rezultira istimuspjehom.

Ono što Predlogom Zakonika daljeojačava uspješnost borbe protiv ko-ruptivnih krivičnih djela jesu novine uprimjeni mjera tajnog nadzora. Mjeretajnog nadzora, kao posebne dokazneradnje iz poglavlja o pretkrivičnom po-stupku važećeg zakonika, premještenesu u opšte odredbe, pa će se ubudućemoći primjenjivati ne samo u izviđaju(pretkrivičnom postupku) nego i uistrazi. Izmjena je učinjena u odnosuna katalog krivičnih djela za koje semogu narediti mjere tajnog nadzora.

Posebna pažnja posvećena je oduzima-nju imovine koja je stečena krivičnimdjelom, koje odredbe treba da poslužekao svojevrstan preventivni mehani-zam u suzbijanju krivičnih djela pa idjela sa elementima korupcije, s obzi-rom da je razlog i motiv velikog brojakoruptivnih krivičnih djela upravoimovinska korist. Predviđen je postu-pak za privremeno oduzimanje imo-vinske koristi i imovine, kao i zafinansijsku istragu radi proširenogoduzimanja imovine. Predlog dalje sa-drži odredbe postupka kojima se ure-đuje oduzimanje imovine čije zakonitoporijeklo nije dokazano, što se u prav-noj literaturi označava kao »proširenooduzimanje«. Teret dokazivanja sasuda prebacuje se na okrivljenog, tzv.obrnuti teret dokazivanja, koji porije-klo imovine mora da dokaže vjerodo-stojnim ispravama, odnosno u nedo-statku vjerodostojnih isprava na druginačin učini vjerovatnim da predmeti,imovinska korist ili imovina ne potičuiz krivičnog djela ili kriminalne djelat-nosti.Do sada je u našem krivičnoproce-

snom pravu bio uređen samo postu-pak oduzimanja imovinske koristi, tj.imovine koja proizilazi iz konkretnoučinjenog krivičnog djela. Predlog po-lazi od pretpostavke da će se u Krivič-nom zakoniku propisati mogućnostproširenog oduzimanja imovine odosuđenog, njegovog pravnog sljedbe-nika ili lica na koje je osuđeni prenioimovinu, koji ne može da dokaže za-konitost njenog porijekla. Protiv okriv-ljenog u postupku koji se vodi zakrivično djelo za koje Krivični zakonikpropisuje mogućnost proširenog odu-zimanja imovine, državni tužilac na-redbom pokreće finansijsku istragu. Ufinansijskoj istrazi će se prikupiti do-kazi o imovini i prihodima okrivljenog.

Svijest o značaju naprijed izloženih in-stituta u borbi protiv kriminala uopšte,pa i koruptivnih krivičnih djela, zahti-jeva da se nakon usvajanja Zakonika okrivičnom postupku, prikupe što jeprije moguće sva potrebna sredstva isprovedu neophodne obuke, kako bise sa njegovom primjenom počelo štoprije.

Jasna potvrda međunarodnih partnerada je u pitanju znatno unaprijeđentekst, izražena tokom javnog razmatra-nja Nacrta zakonika, ohrabruje da ćepomoć, i u fazi primjene, doći iz togsmjera. Jačanje efikasnosti krivičnogpostupka, kao cilj koji se želi postićiprimjenom ovog zakonika, trebalo bi ida poboljša percepciju građana o radupravosudnih oragana. To je važno izbog činjenice da građani često pogre-šno, upravo neefikasnost i neažurnostu radu pravosudnih organa prepoznajukao koruptivno ponašanje njihovihnosilaca.

Grozdana Laković


Novo u legislativiZakonik o krivičnom postupku

Saznanje ili sumnju u posto-janje krivičnog djela sa elementima ko-rupcije građani Crne Gore moguprijaviti i Upravi za antikorupcijskuinicijativu, preko telefonske linije kojaje u tom cilju otvorena 2006. godine.Savjetnik u Upravi, Dalibor Šaban,između ostalog zadužen i za primanjeprijava, objšnjava na koji način radi tajposao i kakvi su rezultati otvorene li-nije.

„Lice koje želi Upravi da prijavi sluča-jeve korupcije to može uraditi pi-smeno ili usmeno (neposredno),putem pošte, faksa, elektronskimputem ili na drugi način. Prijava možebiti podnijeta i anonimno. U slučajukada osoba dođe u prostorije Uprave,o njegovoj prijavi se napravi službenazabilješka i kopiraju dokazi, ukoliko ihstranka ima. S obzirom da Upravanema zakonskih mogućnosti sprovo-đenja istražnih radnji, takvu službenuzabilješku sa propratnim aktom i do-kazima prosljeđujemo nadležnim or-ganima na dalji postupak (Upravipolicije, Upravi carina, Poreskojuprava itd...). Slična je procedura iukoliko se prijava dostavi na neki oddrugih načina. Kada dobijemo odgo-vor od nadležne institucije, o tomeobavještavamo podnosioca prijave,osim u slučajevima kada je podnosilacprijave anoniman. Što se tiče organakojima se prosljeđuju prijave o korup-ciji, oni nas redovno obavještavaju opreduzetim radnjama. Uprava policijenam dostavlja svakog mjeseca povra-tnu informaciju. Drugi nadležni or-gani kojima dostavljamo prijaveobavještavaju nas po okončanju po-stupka provjere navoda iz prijave“ –objašnjava Šaban.

Koliko je Uprava primila prijava uprošloj godini, a koliko tokom ovegodine?

Prošle godine primili smo 40 prijava.Nadležnim organima proslijeđeno je37 prijava, a podnosiocima preostaletri dat je pravni savjet. Za prva tri mjeseca ove godineUprava je primila 20 prijava, a nekeprijave proslijeđene su u više institu-cija. Najčešće idu na adrese Upravepolicije, Direkcije za nekretnine i Vr-hovnog suda. Evidentno je da je tajbroj dvostruko uvećan u odnosu naprethodnu godinu, što je svakako re-zultat snažne javne kampanje kojusprovodi Uprava ove godine, kao irasta povjerenja u ovaj državni organ.

Na koje se oblasti prijave najčešćeodnose?

Uglavnom je riječ o državnim orga-nima, sudstvu, prosvjeti, prometu ne-kretnina i oblasti privrede. Najvećibroj prijava odnosi se službenike kojirade u državnim organima i javnimustanovama. U nekoliko slučajeva pri-javljena je sumnja u postojanje korup-cije od strane ovlašćenih lica uprivatnim preduzećima.

Što se tiče oblasti sudstva, sudeći poprijavama može se zaključiti da se naj-češće radi o dugom trajanju sudskogpostupka ili o nezadovoljstvu odlu-kama suda, što izaziva sumnju kodpodnosioca prijava da je po srijedi ko-ruptivno ponašanje od strane sudije -primanje mita ili zloupotreba službe-nog položaja.Kod prijava o sumnji u postojanje ko-rupcije u prosvjeti, najčešće je riječ oprocedurama javnih nabavki u toj

oblasti - prikupljanju ponuda za orga-nizovanje ekskurzija, nabavku opremeili izvođenja radova u školi. Takođe seukazuje i na davanje mita za polaganjevanrednih ispita. Sumnje u postojanje korupcije u obla-sti prometa nekretnina odnose seuglavnom na područne jedinice Upraveza nekretnine – katastre i najčešće suvezane za upis nekretnina.U oblasti privrede prijave se najčešćeodnose na zloupotrebu službenog po-ložaja i utaju poreza.

Na koji način se građani najčešćejavljaju i da li žele da ostanu ano-nimni prilikom prijavljivanja saz-nanja ili sumnje u postojanjekorupcije?

Na osnovu dostavljenih prijava iz2008. i 2009. godine možemo zaklju-čiti da u dvije trećine slučajeva, odno-sno 66%, podnosioci prijava nijesuželjeli da budu anonimni, dok je jednatrećina, odnosno 33% njih prilikomprijavljivanja to zahtijevalo.

Građani najčešće prijavljuju sumnju upostojanje korupcije putem telefona itada za to ne podnose dokaze, već seuglavnom radi o slučajevima kada onine mogu da pribave dokaze, ali sma-traju da dokaze mogu pribaviti nadle-žni organi uvidom u dokumentacijuprijavljenog organa, ustanove ili pre-duzeća. U slučaju kada sami dođu uprostorije Uprave da podnesu prijavu,uglavnom donesu i dokaze. Prijavenam se dostavljaju i putem faxa ipošte, kada se radi o licima koja pri-javlju korupciju, a nijesu iz Podgorice.

V. Knežević


7

Intervju - Dalibor Šaban

Otvorena linija

020 234 396

Regionalna saradnjaUčešće crnogorske delegacije na Petom Regionalnom centralno-

evropskom forumu „Značaj prijavljivanja korupcije u cilju zaštite

ljudskih prava i spreječavanja korupcije“ u Hrvatskoj

Međunarodna saradnjaProgram i aktivnosti Regionalne antikorupcijske inicijative

(RAI) predstavljene institucijama Evropske unije

8


Crnogorska delegacija službiza unutrašnju kontrolu i borbu protivkorupcije je, po prvi put, sa predstavni-cima deset evropskih zemalja, učestvo-vala na Petom Regionalnom centralno-evropskom forumu, koji je u organizacijiPartnera Evrope za borbu protiv korup-cije (EPAC) i Ministarstva unutrašnjihposlova Hrvatske, održan od 06. do 08.maja ove godine u hrvatskom mjestuValbandon. Delegacija, koju su činili rukovodilacOdjeljenja za unutrašnju kontroluUprave policije, Zoran Tomčić, službe-nik ovog odjeljenja, Milan Adžić, i sav-

jetnik u Upravi za antikorupcijsku inici-jativu, Dalibor Šaban učestvovali su uprogramu stručnog razmatranja značajaprijavljivanja korupcije u cilju zaštiteljudskih prava i sprječavanja koruptivnogdjelovanja. Učesnici Foruma diskutovalisu o metodama primanja i evidentiranjaprijava o korupciji koje ukazuju na ne-dozvoljeno i neprofesionalno ponašanjepolicije i drugih državnih organa. Po-sebna pažnja posvećena je njihovoj ulozii značaju u razvoju demokratkih stan-darda, kao i nadzoru nad radom držav-nih službi, sa posebnim akcentom naotkrivanje i suzbijanje korupcije.

Poseban značaj Foruma koji EPAC or-ganizuje od 2005. godine jeste njegovausmjerenost na razvoj saradnje regional-nih službi unutršnje kontrole, razmjenuiskustava, te unapređenje zakonodavnihrješenja i pravnih instrumenata u različi-tim oblastima borbe protiv korupcije. Nakon dvodnevnog rada, predstavnicislužbi za unutrašnju kontrolu Hrvatske,Slovenije, Rumunije, Bugarske, Mađar-ske, Češke, Slovačke, Srbije, Crne Gore,Austrije i Kosova, potpisali su Deklara-ciju o saradnji službi za borbu protiv ko-rupcije.

V.K.

Predsjedavajuća RAI-a, drVesna Ratković, šef Sekretarijata RAI-aEdmond Dunga, ekspert u oblasti anti-korupcije Stanislav Aleksandrov i samo-stalni politički savjetnik RCC-a SorinStere, predstavili su rad Inicijative nekimod institucija Evropske unije 29. i 30.

aprila u Briselu. Na sastanku Radnegrupe za Zapadni Balkan, sazvanom napoziv češkog Predsjedništva EU, VesnaRatković je predstavila organizacionustrukturu, program i projektne aktivno-sti RAI-a, što je naišlo na veliko intere-sovanje predstavnika članica EU. Nakontoga upriličen je sastanak sa gospođomKristianom Kiršbaum u prostorijamaTAIEX-a (Kancelarije za tehničkupomoć i razmjenu informacija u okviruJedinice za izgradnju institucija General-nog direktorata za proširenje Evropskekomisije), na kojem je razmatrana mo-gućnost podrške projektima ove Regio-nalne inicijative koja se jedina bavi

pitanjem korupcije u regionu. Istovre-meno, razmatrana je mogućnost intenzi-vnijeg korišćenja TAIEX programa odstrane Uprave za antikorupcijsku inicija-tivu Crne Gore. Drugog dana predsta-vnici RAI-a posjetili su kancelarijuOLAF-a i sa Direktorom za istrage ioperacije Terijem Kretinom raspravljalio mogućim načinima saradnje OLAF-ai RAI-a u Jugoistočnoj Evropi. Istogdana održan je sastanak sa predstavni-cima direktorata za proširenje Evropskekomisije na kojem je bilo riječi o priori-tetima u okviru regionalnih programa.

V.K.

9

Evropsku antikorupcijsku po-litiku skoro deceniju obilježavaju inte-zivne aktivnosti EPAC-a. Njegovičlanovi, predstavnici nacionalnih službiza kontrolu rada policije, policijskih je-dinica i antikorupcijskih agencija ze-malja članica Evropske unije i državaposmatrača, od 2001. godine održa-vaju Konferencije na godišnjem nivou,koje okupljaju Šefove i ključne pred-stavnike nacionalnih antikorupcijskihtijela država članica EU i država po-smatrača. Crna Gora od 2007. godineučestvuje u radu EPAC-a u svojstvudržave posmatrača.

Ciljevi ove organizacije, poput razvojazajedničkih standarda i principa najbo-lje prakse, ostvaruju se kroz aktivnostiradnih grupa čiji se rezultati predstav-ljaju na Konferencijama. Do sada je održano osam Konferen-

cija na kojima je usvojeno pet deklara-cija koji sadrže ciljeve i dostignuća do-sadašnjeg rada EPAC-a.

Bečka deklaracija (2004. godina) nagla-šava značaj potpisivanja i stupanja nasnagu Konvencije Ujedinjenih nacijaprotiv korupcije, formiranje Evropskeantikorupcijske mreže (EuropeanAnti-Corruption Network/EACN),ulogu medija u borbi protiv korupcije,jačanje saradnje u borbi protiv korup-cije i drugih oblika kriminala u policijii ostalim službama koje su nadležne zaprimjenu zakona, kao i potrebu osna-živanja saradnje policijskih službi ze-malja članica.

U Lisabonskoj deklaraciji (2005. go-dina) istaknuta je vrijednost ljudskihprava i etičkih standarda u procesu iz-bora i obuke policijskog kadra, zatimzaštita ljudskih prava prilikom upo-trebe policijskih mjera (lišenje slobode,upotreba oružja i slično), neophodnostizgradnje povjerenja između građana,nevladinog sektora i policije, kao i po-treba da se promoviše i obezbijedi or-ganizovanje seminara i istraživanja uvezi sa kontrolom policije, uključujućii razmjenu dobre prakse u ovoj oblasti.

U Deklaraciji iz Budimpešte (2006. go-dina) dat je akcenat na članstvu umreži EPAC-a, gdje je istaknuta po-treba za jačanjem međusobne saradnječlanica EU, za intenzivnijim uključiva-njem zemalja koje imaju status kandi-

data, kao i zemalja koje nisu u Šengenzoni. Takođe, ukazano je na prijetnjuod organizovanog kriminala i teror-izma u Evropi i svijetu, na važnu ulogupolicije i bezbjednosnih službi u pre-venciji i suzbijanju ovih kriminogenihfenomena, kao i na potrebu da se an-tikorupcijske agencije aktivnije uključeu rad Konferencije strana ugovornicaKonvencije UN-a protiv korupcije i dr.Takođe, ponovo je istaknuta potrebada se formira Evropska antikorupcij-ska mreža (EACN), kroz koju bi seformalizovao dosadašnji rad EPAC-a.

Deklaracijom iz Helsinkija (iz 2007.godine) izražena je zahvalnost zem-ljama čiji su predstavnici učestvovalikao posmatrači, uključujući, po prviput, i predstavnika Crne Gore (direk-tor Uprave za antikorupcijsku inicija-tivu). Nadalje, promovisan je značajpotrebe da se uspostave i razviju stan-dardi za kontrolu policije i zajedničkaantikorupcijska praksa, da se osigurapoštovanje vladavine i zaštite ljudskihprava u vršenju policijskih aktivnosti,kao i da se obezbijedi transparentnost,objektivnost i integritet u svim siste-mima koji vrše kontrolu rada policije.Takođe, istaknuta je važnost principa»tri stuba« u borbi protiv korupcije -obrazovanje, prevencija i represija.

Deklaracijom iz Mančestera (2008. go-dina) naglašava se potreba za obezbje-đivanjem neophodne nezavisnostievropskim nacionalnim tijelima zakontrolu rada policije i antikorupcij-skim tijelima, kako bi se osigurala nji-hova transparentnost, dostupnost,odgovornost, legitimitet, nepristras-nost i integritet. Obavezuju se da ćedalje razvijati Mrežu EPAC-a i predu-zeti dalje aktivnosti u cilju izrade na-crta Statuta EPAC-a, koji će bitirazmatran i formalno usvojen na slje-dećoj Godišnjoj konferenciji.

Dušan Drakić

Međunarodna saradnjaDeklaracije Evropskih partnera za borbu protiv korupcije

(EPAC/European Partners Against Corruption)

Uprava za antikorupcijsku inicija-tivu, od januara 2008. godinekoordinira aktivnosti crnogorskihnadležnih organa koji su od zna-čaja za rad EPAC-a. Uprava je iz-među ostalog, zadužena da ihupozna sa dostignućima EPAC-a,prevodi i dostavljanja im tekstovedeklaracija, te koordinira učešćecrnogorskih predstavnika na Go-dišnjim Konferencijama EPAC-a,kao i na veoma priznatoj Među-narodnoj ljetnjoj školi za borbuprotiv korupcije.


10


Ukupne antikorupcijske ak-tivnosti u Crnoj Gori u proteklih ne-koliko godina bile su obilježenepodrškom Misije OEBS-a u CrnojGori. Misija OEBS-a je, između os-talog, posvećena jačanju vladavineprava, što je princip koji obuhvata iantikorupcijsku politiku.Premda namjera ovog teksta nije danavede sve aktivnosti koje je MisijaOEBS-a podržala, spomenućemoprojekte koji su dali najveći doprinosu ispunjavanju naših ciljeva i zada-taka.Misija OEBS-a bila je partner Upraviza antikorupcijsku inicijativu, i to utrenucima kada je Uprava razvijala i

Međunarodni partneriu borbi protiv korupcije

unaprjeđivala svoje kapacitete. Raz-vojni put Uprave, koja danas ima 17zaposlenih, bio je moguć i zahvalju-jući tome što je Misija pružila pod-ršku u nekoliko važnih segmenata. U prvom redu, ostvarena je saradnjau pogledu funkcionisanja telefona za

prijavu korupcije. Ovakav način ko-munikacije sa građanima uspostavl-jen je krajem 2005. godine, a Upravai Misija OEBS-a su tokom 2006. go-dine intenzivno obavještavale javnosto mogućnosti da građani službenikuUprave prijave sumnju da je počin-

Prevencija korupcije i ostvarivanje principa transparentnosti u postup-cima javnih nabavki bila je tema radionica koje su Misija OEBS-a, Di-rekcija za javne nabavke i Uprava za antikorupcijsku inicijativuorganizovale u proteklom periodu. Polazeći od činjenice da je transpa-rentan sistem javnih nabavki garancija uspjeha borbe protiv korupcije izloupotreba državnih finansija, organizovani su seminari u cilju sma-njenja nepravilne primjene Zakona o javnim nabavkama i povećenjustepena nezavisnosti zaposlenih u ovoj oblasti. Edukacija glavnih ad-ministratora i službenika za javne nabavke obavljena je tokom tri regio-nalne radionice, i to za službenike opština na jugu u Miločeru (23. i 24.aprila 2009), za službenike opština centralne regije u Podgorici (7. i 8.maja) i za službenike opština na sjeveru u Plavu (14. i 15. maja u Plavu).Završna konferencija održana je u Podgorici, 11. i 12. juna.

jeno krivično djelo sa obilježjima ko-rupcije ili da zatraže pravni savjet. Kako su se vremenom mijenjale pot-rebe i prioriteti Uprave, tako je i Mi-sija modifikovala vrstu podrške. Uperiodu kada je Uprava započela in-tenzivniju saradnju sa medijima,OEBS je posredovao prilikom obukeslužbenika za odnose sa javnošću,tokom 2008. i 2009. godine. Uspješna saradnja Misije OEBS-a,Uprave policije i Uprave za antiko-rupcijsku inicijativu doprinijela je dase izradi i promoviše Stručnouputstvo o procedurama za prijavukrivičnih djela sa elementima korup-cije i zaštiti lica koja ta djela prijavl-juju Upravi policije. Aktivnosti kojeje Misija podržala, a sežu od obukeovlašćenih policijskih službenikapreko dizajniranja materijala dosprovođenja javne kapmanje, važansu dio u segmentu antikorupcijskepolitike koji je usmjeren na pružanje

zaštite licima koja prijavljuju ova kri-vična djela.Prioriteti koji će biti u fokusu daljegzajedničkog djelovanja na suzbijanjukorupcije odnose se na sistem javnihnabavki, a zatim i na sprovođenjepreporuka koje je Grupa zemaljaSavjeta Evrope za borbu protiv ko-rupcije (GRECO) u decembru pro-šle godine ocijenila kao djelimičnosprovedene. GRECO je u Izvještaju o usaglaše-nosti za Crnu Goru, koji je usvojenna 40. Plenarnoj sjednici, ocijenio daje djelimično realizovana preporukakoja se odnosi na izdavanje dozvolai odobrenja, i preporuka koja se tičeobaveze državih revizora da Držav-nom tužiocu prijavljuju sumnju nakrivična djela. U cilju pune implementacije obave-zujućih preporuka GRECO, Upravai Misija OEBS-a izradile su projekatčije je sprovođenje otpočelo, a trajaće

do kraja 2009. godine. Planira se in-tenzivnija saradnja sa privatnim sek-torom i Ministarstvom za ekonomskirazvoj, a u odnosu na postupak izda-vanja dozvola i odobrenja. Ova ak-tivnost je komplementarna, ali sva-kako manjeg domašaja, od mjerakoje preduzima Savjet za eliminisanjebiznis barijera. Istim projektom,predviđena je izrada smjernica zadržavne revizore kako bi oni u pot-punosti izvršili svoju obavezu prijavl-jivanja Državnom tužiocu sumnji nakrivična djela, uključujući korupciju.

Vjerujemo da će se partnerski odnossa Misijom OEBS-a nastaviti i kadapred nama budu i drugi zadaci uborbi protiv korupcije, budući da jepodrška Misije u prethodnom pe-riodu bila izuzetno vrijedna.

Mr Marija Novković


11

Direktorka Uprave za antiko-rupcijsku inicijativu dr Vesna Ratković ioperativni direktor IMG - InternationalManagement Group Kevin Manion pot-pisali su 26. maja 2009. godine Memo-randum o razumijevanju, u cilju štouspješnije realizacije projekta „Podrškaimplementaciji međunarodnih antiko-rupcijskih standarda i instrumenata“.Projekat finansira Vlada Kraljevine Nor-veške.

“Svrha projekta započetog u januaru ovegodine je da se kroz različite aktivnostisa relevantnim ciljnim grupama obezbi-jedi adekvatna primjena posebnihodredbi Konvencije Ujedinjenih nacijaprotiv korupcije, analizira primjena idalje promoviše Zakon o krivičnoj od-govornosti pravnih lica u Crnoj Gori.Ove aktivnosti dijelom će biti sprovo-đene u svijetlu rezlutata istraživanja ko-rupcije u privatnom sektoru u Crnoj

Gori, koje predstavlja još jednu i veomavažnu komponentu ovog projekta«, ka-zala je Vesna Ratković nakon potpisiva-nja Memoranduma“. Ona je dodala daistraživanje treba da pruži jasnu sliku oo nivou, oblicima i uzrocima korupcije uprivatnom sektoru, te omogući osnovuza strateško planiranje i razvoj politikakoje su usmjerene na prevenciju i suzbi-janje korupcije u tom sektoru, kao i efi-kasno zajedničko djelovanje privatnog ijavnog sektora u borbi protiv korupcije.Kevin Manion je istakao da je misijaIMG da pruža podršku međunarodnojzajednici u njenim intervencijama u broj-nim zemljama i različitim sektorima.„IMG obezbjeđuje stručnu i tehničkuekspertizu u zemljama u tranzicionim irazvojnim procesima, prepoznaje i raz-vija inovativne strategije za realizacijuprojekata kojima se ostvaruju njihovirazvojni ciljevi, u saradnji sa njihovimnadležnim vladinim organima, agenci-jama i ministarstvima“, rekao je Manion.

Memorandum o razumijevanju između Uprave za

antikorupcijsku inicijativu i International Management Group


12

Fenomen pranja novca se javljakao posljednja faza seta kriminalnih ak-tivnosti (davanje/primanje mita, prone-vjera novca, izbjegavanje poreza,ne legalna trgovina narkoticima, cigare-tama, oružjem, itd.) i njime se označavakomplikovani proces, na čijem početkustoji nelegalno stečeni novac, koji sepreko serije finansijskih transakcija pret-vara u legalni kapital.

Neumitno se postavlja pitanje kako CrnaGora, njen državni sistem i svi društvenisegmenti reaguju na ovaj problem.

Kao prvo, u crnogorskom državnom si-stemu za sprječavanje pranja novca po-stoje četiri bitne cjeline sa različitimodgovornostima i nadležnostima.Uprava za sprječavanje pranja novca udirektnoj interakciji sa finansijskim trži-štem (u najširem značenju te riječi) do-lazi do podataka, kojima servisirapoliciju čije istražne radnje omogućavajutužilaštvu da procesuira slučajeve predsudovima.

Što se tiče normativnog dijela, Zakon osprječavanju pranja novca i finansiranjaterorizma pruža prilično zadovoljavajućiokvir za funkcionisanje Uprave. Među-tim, kako je sama Uprava odgovornasamo za jedan dio kompletnog procesa,tako je i pomenuti zakon samo jedan diozakonskog osnova za borbu protiv sprje-čavanja pranja novca. Drugi dio, veomavažan, jeste krivično zakonodavstvo.Imajući u vidu planove o veoma bitnimizmjenama Krivičnog zakona i Zakonikao krivičnom postupku, u toku ove go-dine, od izuzetne je važnosti pomenutida će - ako ti zakonski tekstovi ne uveduinstitut prebacivanja tereta dokazivanjakrivice na okrivljene - u slučajevima pra-nja novca – biti propuštena prilika da se

učini važan korak naprijed u podizanjuefikasnosti kompletnog sistema borbeprotiv pranja novca.

Broj pravosnažnih presuda u vezi sa pra-njem novca, koliko god u Crnoj Gori biozaista nizak – nije jedino mjerilo kvali-teta. Naime, karakteristično mali brojpresuda po osnovu pranja novca poslje-dica je otežane dokazivosti ovog krivič-nog djela, ali i toga što se u istražnomprocesu mnogo lakše dolazi do dokazapo druga krivična djela (posebno utajeporeza). Da bi se stekla realna slika oovoj problematici u Crnoj Gori od su-štinske je važnosti uspostaviti transpa-rentan i jasan sistem interakcije izmeđuUprave, policije, tužilaštva i sudstva, kojibi omogućio jasne podatke o broju, pro-gresu i rezultatima postojećih slučajeva,sa jasnom odgovornošću svakog organaponaosob. U protivnom, nezadovoljava-jući krajnji rezultat će biti pripisan kom-pletnom državnom sistemu. Štaviše,postojanje jasnih podataka će samo posebi doprinijeti stvaranju realne slike, po-boljšanju društvene debate o ovom pro-blemu i smanjivanju prostora za,po gotovo političke, špekulacije.

Što se tiče samih posljedica pranja novca- država je oštećena, ne samo finansijski,već se nekažnjavanjem ovih aktivnostibitno smanjuje sposobnost države da za-štiti društvene interese, kao i intereseonih pojedinaca koji svoje poslovanjevrše u zakonskim okvirima. Ako ovakveanomalije poprime veće razmjere ondase i povjerenje samih građana u državu imotivisanost za poštovanje zakona bitnoumanjuje.

S druge strane, država je zadužena zaodržavanje ključnih servisa za građane:zdravstvo, obrazovanje, socijalna dava-

nja, saobraćajna infrastruktura, pravna ifizička bezbjednost, itd. Ovi servisi se fi-nansiraju iz državnog budžeta. Državnibudžet se puni sredstvima koje državaubira od prihoda, od poreza na prihodezaposlenih, poslovanja privrednih pre-duzeća, pa sve do naplate carina na uvozrobe i raznih drugih finansijskih davanja.Nelegalni finansijski tokovi, koji sami posebi rezultiraju pranjem novca, predstav-ljaju opasnost za državu jer nijesu obuh-vaćeni poreskim sistemom prikupljanjaprihoda.

Prema tome, svaki cent koji – umjesto ubudžet – završi u nečijem privatnomdžepu znači manje sredstava za kvalite-tno pružanje usluga svim građanima.Manje sredstava za škole koje pohađajudjeca i omladina, manje sredstava za bol-nice i domove zdravlja, manje sredstavaza održavanje i izgradnju puteva, manjesredstava za penzije i socijalna davanja,manje sredstava za izgradnju i održava-nje kvalitetnog rada policije i sudstva…

Shodno tome, pranjem novca koji bi po-tencijalno služio kao budžetska podrškapomenutim državnim servisima, namije-njenim svim građanima, tj. novca kojipripada svima – on završava u džepo-vima pojedinaca.

Onog trenutka kada građanin shvati daovakve pojave direktno utiču na njegovživot, uskraćujući mu kvalitet usluga kojemu pruža država, zagarantovanih usta-vnim i zakonskim propisima, počeće samodernim tumačenjem patriotizma,koje se ogleda u poštovanju zakona, pla-ćanju poreza i građanskom aktivizmu.

A u procesu daljeg razvoja i demokrati-zacije crnogorskog društva na osnovamaevropskih standarda – ko može zamislitivećeg patriotu od onog koji plaća po-reze, poštuje zakone i spreman je da sebori za zaštitu svojih interesa, odnosnointeresa društva koje mu to omogućavai garantuje?

Boris Ristović,Menadžer Anti-korupcijskog projekta,

UNDP Crna Gora

Originalni tekst je objavljen u Evropskomreporteru Centra za evro-atlantske politike

Gostujuće peroBoris Ristović

Sprječavanjepranja novca

13

Komparativna praksa ukazujena raznolikost antikorupcijskih institu-cija koje se mogu svrstati u tri grupe

(a) tzv. multifunkcionalna – specijali-zovana i nezavisna antikorupcijska ti-jela, čije djelatnosti obuhvataju, kakopreduzimanje preventivnih mjera,tako i sprovođenje krivičnih istraga igonjenje, te edukaciju društva.

(b) specijalnizovana antikorupcijskaodjeljenja, koja imaju nadležnosti zakrivično gonjenje u određenim pred-metima, i ponekad sopstvene istra-žne strukture i funkcije.

(c) agencije za prevenciju korupcije,čija struktura i nivo nezavisnosti dje-lovanja varira, a koje često imajuulogu nacionalnog koordinatora uborbi protiv korupcije, naročito kadaje riječ o jačanju zakonodavnogokvira i edukaciji.

LetonijaKancelarija zaprevencijui suzbijanjekorupcije

Kratak opisKancelarija za prevenciju i suzbijanje ko-rupcije primjenjuje sveobuhvatni pristupu borbi protiv korupcije, koji se zasnivana istovremenom djelovanju u tri glavneoblasti:

1) prevencija korupcije,2) suzbijanje korupcije (krivična istraga

i sankcije),3) edukacija društva o problemima ko-

rupcije.

Kancelarija je kreirana po uzoru na Ne-zavisnu komisiju za borbu protiv korup-cije (ICAC - Independent Commissionagainst Corruption) u Hong Kongu.

Istorijat i svrhaKancelarija je osnovana 2002. godine, u

vrijeme kada je uočeno da napori razli-čitih državnih institucija nijesu koordini-rani ni dovoljno učinkoviti, a da svijestjavnosti o problemu korupcije raste.Kancelarija ima ključnu ulogu u sprovo-đenju Nacionalnog programa za preven-ciju i suzbijanje korupcije, kao i u pružanjupodrške državnim programima u ciljupoboljšanja povjerenja javnosti u vladu.

Sadržaj i procesAktivnosti Kancelarije u skladu su saNacionalnim programom za prevencijui suzbijanje korupcije (2004-2008 go d i -ne). Program je međudisciplinaran, me -đuinstitucionalan instrument, ipr e d stavlja osnov za prevenciju i borbuprotiv korupcije u Letoniji. Mjere pre -dviđene ovim programom implementi-raju sve nadležne državne institucije, dokKancelarija koordinira realizaciju mjerai o tome izvještava Kabinet ministara.

Kancelarija prima izvještaje o svim fina-nsijskim aktivnostima političkih partija,analizira podatke date u izvještajima ivrši nadzor donacija. Kancelarija takođeispituje pritužbe i odgovara na upite ja-vnosti vezano za navode o konfliktu in-teresa.

Kancelarija obezbjeđuje redovnu obukuza državne službenike i političke partijena teme konflikta interesa, etike i fina-nsiranja političkih partija, kao i seminareza državne i opštinske organe, na njihovzahtjev. Tri ustaljena modula obuke su:Prevencija konflikta interesa i profesio-nalna etika državnih službenika; Pro-cjena rizika i izrada antikorupcijskihakcionih planova; Korupcija i njeni oblici.

Rezultati Tokom 2005. godine, Kancelarija je ispi-tala 843 navoda, a izrečeno je 109 admi-nistrativnih sankcija državnim službe-nicima za kršenje Zakona o spriječavanjukonflikta interesa u vršenju javnih funk-cija.

U 2005. godini, Kancelarija je pokrenula27 krivičnih istraga protiv 50 lica, u po-

ređenju sa 22 slučaja (29 lica) u 2004. go-dini i 12 slučajeva (20 lica) u 2003. go-dini. Presuda je donesena u osamslučajeva u 2005. godini, dok je u 2004.godini bilo tri.

Letonija je od oktobra 2006. godine rea-lizovala oko 70% od 120 mjera predvi-đenih Nacionalnim programom zaprevenciju i suzbijanje korupcije (2004.-2008. godine).

Pozitivna iskustva

• Koordinisana implementacija mjera saredovnim nadzorom od strane jednecentralne institucije olakšava postiza-nje rezultata u određenom vremen-skom okviru, kao i identifikovanjeproblema.

• Redovnim podnošenjem izvještajaKabinetu ministara, koji su takođe do-stupni javnosti putem internet stra-nice Kancelarije, Program se realizovaotransparentno i odgovorno.

TI Index 2003 ................................... 3.8TI Index 2008 ................................... 5.0

HrvatskaUred zasuzbijanjekorupcijei organiziranogkriminaliteta

Kratak opisUSKOK je posebno tijelo hrvatskog dr-žavnog tužilaštva, specijalizovano za suz-bijanje korupcije i organizovanog kri-minala.

Istorija i svrhaUSKOK je osnovan 2001. godine istoi-menim zakonom, a ideja je bila stvoritiučinkovito tijelo za djelovanje na podru-čju cijele države u suzbijanju korupcije iorganizovanog kriminala, za praćenjepojavnosti organizovanog kriminala i, usaradnji sa sličnim tijelima iz drugih dr-

Uporedna praksa

Antikorupcijske institucije



14

žava, saradnju na suzbijanju transnacio-nalnog organizovanog kriminala.USKOK je osnovan jer postojeća mrežadržavnih tužilaštava i njihova nadležnostza postupanje u slučajevima koruptivnihkrivičnih djela i krivičnih djela iz sfereorganizovanog kriminala nije bila ade-kvatna. Velika opasnost i izuzetno štetnadjelovanja takvih oblika kriminala zadruštvo u cjelini zahtijevala su djelotvor-nije rješenje u vidu osnivanja specijalizo-vanog tijela koje bi uz represivnu funkcijuosiguralo i preventivno djelovanje.

Sadržaj i procesUSKOK obavlja poslove državnog tuži-lastva u predmetima krivičnih djela ko-rupcije i krivičnih djela iz sfere orga-nizovanog kriminala. Kada je riječ o ko-ruptivnim djelima za koja je nadležanUSKOK, ona, između ostalih, uključujuprimanje i davanje mita, zloupotrebuobavljanja dužnosti državne vlasti, pro-tivzakonito posredovanje, zloupotrebe upostupku stečaja, nelojalne konkurencijeu spoljnotrgovinskom poslo- vanju (uskladu sa Zakonom o USKOK-u, Član21). Posebnost Ureda u odnosu na drugadržavna tužilaštva ogleda se u činjenicida uz poslove državno-tužilačke prirode,u svojem sastavu ima i još dva odjeljenja:Odjel za istraživanje i dokumentaciju iOdjel za sprječavanje pojava korupcije iodnose s javnošću.

RezultatiTokom 2007. godine, USKOK je primio1025 prijava (397 u 2006.) od kojih su611 za krivična djela korupcije (138 u2006.). Većina prijava odnosila se nazloupotrebu položaja od strane državnihili javnih službenika. Za primanje mitaprijavljeno je 88 lica (50 u 2006.). Ustrukturi prijavljenih osoba za primanjemita našli su se, između ostalih, tri pot-predsjednika Hrvatskog privatizacionogfonda, deset sudija, tri državna advokata,devet ljekara, upravnik zatvora i dr. Po-krenuto je nekoliko krivičnih postupakaprotiv ovih lica.

Pozitivna iskustva

Proširenje nadležnosti Ureda (uvođe-njem krivičnog djela zloupotrebe polo-zaja ili vlašćenja od strane državnih ilijavnih službenika u nadležnost USKOK-a, sredinom 2007. godine) dovela je do

porasta broja prijava za krivična djela ko-rupcije, te podizanja optužnica za sluča-jeve korupcije kojima su uključeni visokidržavni zvaničnici.

TI Index 2003 ................................... 3.7TI Index 2008 ................................... 4.4

FrancuskaCentralna službaza prevencijukorupcije

Kratak opisGodišnji izvještaji Centralne službe zaprevenciju korupcije (Service Central dePrévention de la Corruption - SCPC)analiziraju slučajeve prevare i korupcijeu pojedinačnim oblastima koje su podlo-žne korupciji. SCPC ne samo da akte-rima u oblasti borbe protiv korupcijeukazuje na osjetljiva područja, već im ta-kođe obezbjeđuje instrumente za pre-poznavanje mehanizama korupcije, takošto opisuje nepropisne prakse specifičneza svako područje. SCPC je tijelo Mini-starstva pravde.

Istorijat i svrhaSCPC je ustanovljena s ciljem zaštite ipromocije službeničkih vrijednosti i eti-čkih standarda, i u javnom i u privatnomsektoru. SCPC je međuministarsko tijelo,odgovorno ministru pravde i predsjed-niku vlade, koje:

• objedinjava informacije potrebne dabi se otkrila i spriječila krivična djelasa elementima aktivne ili pasivne ko-rupcije, kao i korupcije direktora i za-poslenih u privatnim preduzećima,nepravedna prednost, iznuđivanje, fa-vorizovanje i trgovina uticajem;

• pruža podršku pravosudnim orga-nima u istragama krivičnih djela ko-rupcije, na njihov zahtjev;

• daje mišljenja o mjerama za spriječa-vanje krivičnih djela korupcije, na zah-tjev određenih nadležnih organa;

• realizuje programe obuke za studentei državne službenike;

• razvija međunarodnu saradnju;• razvija partnerske odnose sa francu-

skim privatnim preduzećima.

SCPC priprema godišnje izvještaje i pro-grame obuke za nadzorne službe, vla-dine službe i preduzeća.

Sadržaj i procesIzvještaje pripremaju savjetnici koristećisve raspoložive izvore relevantnih infor-macija, intervjue i akademske radove, alii zajednička iskustva institucija nadležnihza primjenu zakona, posebno onih kojeimaju specijalne istražne timove. Na tajnačin se unaprjeđuje rad tih timova naterenu, a SPCP-u analizira najnovijeoblike koruptivnih djela u određenimoblastima.

RezultatiZa 13 godina postojanja, SCPC je anali-zirao više od 40 tema u svojim izvješta-jima, izdao više od 1000 mišljenja ipreporuka organima i obučio više od1500 ljudi u administrativnim i pravosu-dim školama.

Pozitivna iskustva

• Međuministarski sastav SCPC dajemultidisciplinarnu dimenziju njenomradu;

• SCPC je posvećena prevenciji i samoprevenciji;

• Nezavisnost: ima slobodu da birateme godišnjih izvještaja i pravo dabude kritična.

TI Index 2003 .................................... 6.9TI Index 2008 .................................... 6.9

Izvori:

1. Catalogue of promising practices inthe field of integrity, anti-corruptionand administrative measures againstorganized crime in the EU; Ministryof the Interior and Kingdom Relationsof the Netherlands, November 2008;

2. Corruption and Anti-CorruptionAgencies in Eastern Europe and theCIS: A Practicioners' Experience:Dan Dionisie and Francesco Checchi,UNDP Bratislava Regional Center;

3. Internet stranica Državnog odvjetni-štva Republike Hrvatske: www.dorh.hr;

4. Izvješće o radu državnih odvjetništavaRepublike Hrvatske u 2007. godini;

5. Transparency International: Corrup-tion Perceptions Index 2003 & 2008:www.transparency.org.

Prevela i pripremila:Mirela Bakalbašić

Diza

jn:V

esko

Zin

do

vić

Documents

ANTI KORUPCIJA · 2009-11-30 · jama koje su predviđene za ta djela, me - hanizmima zaštite, proceduri podnošenja prijava o sumnji u postojanje korupcije Upravi i drugim nadležnim