Anti-Stres

ANTISTRES TERAPIJA

Savremeni čovjek je izložen stresogenim fak-torima više nego ikad! Može li mu pomoći ter-apija lijekovima? Da li se mir nalazi u tabletama?Kakva rješenja bi čovjek najlakše prihvatio? Dabismo dobili odgovor, moramo zaroniti dubokou moždanu masu najsloženijeg kilograma u uni -verzumu.

Čudesni mozak

Mozak vrši većinu kontrolnih funkcija u ti-jelu i jedinstven je po velikoj složenosti kontrol-nih postupaka što ih može obavljati. Koravelikog mozga, sa svojih 100 milijardi neuronaje izuze tno aktivna u prenosu informacija ipovezivanju sistema. Mozak prima hiljade po-jedinačnih informacija iz različitih čulnih organa,te ih sve integriše da bi odredio na koji način ćetijelo reagovati. Većina aktivnosti mozga počinječulnim doživljajem koji potiče iz nekog od re-ceptora; to mogu biti vidni ili slušni receptori,taktilni receptori na površini tijela ili neki drugireceptori. Signali iz receptora se prenose do svihdijelova nervnog sistema. Jedna od glavnih ulogamozga jeste obrada ulaznih informacija tako danastane odgovarajuća motorna reakcija.

Antistres terapija

72 73

Više od 99% svih čulnih informacija seodbacuju u mo zgu kao nevažne i beznačajne. Mismo nesvjesni onih dijelova tijela koji su udodiru sa odjećom, a takođe nismo svjesni nipritiska sje di šta dok sjedimo.

Isto tako, pažnju obraćamo samo naodređene predmete u vidnom polju, a nepreki -dnu buku iz okoline obično potiskujemo upozadinu. Pošto je neka važna čulna informa-cija izabrana, ona se usmjerava u motoričko po-dručje mozga da bi izazvala poželjnu reakciju.Ako postavimo ruku na peć dolazi do naglogpodizanja ruke, kao i odmicanja cijelog tijela.Čak i to predstavlja djelovanje samo malog dijelamotoričkog sistema u tijelu.

Sposobnost ljudskog mozga da skladišti in-formacije i da ih se prisjeća je najznačajniji

fenomen u čitavom svemiru. Najveći dio infor-macija koje dobijamo iz spoljašnjeg svijeta sepohranjuje u kori velikog mozga. Skladištenjeinformacija je proces koji zovemo pamćenje.Svaki put kad određeni signal prođe krozsinapse, one postaju sve sposobnije da takav istisignal prenesu i drugi put. Pošto je signal prošao

mnogo puta kroz sinapse, one bivaju tako po-dražene da signali koji nastaju u samom mozgumogu takođe prouzrokovati prijenos impulsakroz taj isti redosljed sinapsi, iako čulni ulaz nijeni podražen.1 To nam pruža utisak kao dadoživljavamo čulni podražaj, mada je to zapravosamo pamćenje tog podražaja. Kada se infor-macije jednom uskladište u nervnom sistemu,one postaju dio mehanizma za ličnu obradu.Tokom proce sa mišljenja mozak upoređuje novečulne doživljaje sa uskla dištenim informacijama.Naborani gornji dio mozga, tzv. korteks dajesvijest, vid, sluh i reguliše pokrete. Ovdje ležemnogi kvaliteti koji razdvajaju čovjeka od drugihstvorenja: kreativna misao, razmišljanje, govor idruge kompleksne radnje. Mozak se sastoji oddvije hemisfere, između kojih je smješten među-mozak. Svaka hemisfera ima sljedeće režnjeve:

Izvori fizičkog i duhovnog zdravlja Antistres terapija

74 75

Slika 5.1. Mozak i lobanjske kosti

čeoni, tjemeni, zatiljni i sljepoočni. U čeonomrežnju smješteni su centri za govor, područjaodgovorna za misaone procese i područja za po-dražaj mišića. U tjemenom režnju nalazi se os-jetno područje. Zatiljni režanj je zadužen za vid.

U sljepoočnom režnju su centri za sluh,razumijevanje govora, čitanje i pisanje, kao isredište emocija, ponašanja i pamćenja. Mozakposjeduje tri barijere koje ga štite i omogućavajumu normalnu funkciju. Koštani sistem, u vidulobanjskih kostiju, predstavlja najjaču zaštitu odoštećenja bilo koje vrste. Dok dijete raste, kostisu vezane hrskavicama i omogućavaju povećanjeobima mozga (slika 5.1).

U daljem rastu i razvo ju fontanele se gube,kosti okoštavaju i trajno srastaju. Sljedeće bari-jere su ovojnice mozga i likvor, koji teče cen-tralnim šupljinama mozga i kičmene moždine.Zahvaljujući likvoru, koji amortizuje sve udare,

mozak ima savršenu zaštitu. Mozak je jediniorgan koji može da posmatra i proučava samsebe, jer je svjestan svog postojanja. Najsloženijikilogram u univerzumu je bez pre mca - mozak.Razlika između čovjeka i svih drugih živih bićaje u višim strukturama mozga. Posebno jeznačajan frontalni ili čeoni režanj u ko me senalaze centri za volju, moralnost i duhovnost.Upoređujući frontalni režanj kod razli čitih org-anizama potvrđeno je da ovo područje kod čov-jeka ima neuporedivo veću zapreminu. Samimtim naša odgovornost kao moralnih bića jeproizašla iz ovih složenih stru ktura mozga.2

Ishrana mozga

Krvotok je mreža koja opskrbljuje hranom ikisikom sve dijelove tijela, pa tako i moždanećelije (slika 5.2). Za svoj rad mozak troši ogro -mnu koli či nu energije, tako da svakodnevnopotroši gotovo četvrtinu cjelokupnog kiseonika,te čak i do dvije trećine glukoze, koja se dopremiu tijelo. Upravo zbog toga mozak je izuzetnodo bro prokrvljen - smatra se da u mozgu ima ido dvije hiljade kilometara sićušnih krvnih ži lakroz koje u jednom danu protekne 1100 li ta rakrvi. Male smetnje u opskrbi mozga mogudovesti do zaboravnosti i gubitka koncentracije,glavobolje, vrtoglavice i zujanja u ušima.Izuzetno je opasna ishemija ili smanj ena op-


76 77

Slika 5.2. Krvni sudovi mozga

skrba kiseonikom moždanih ćelija, jer krvne žilenemaju mogućnost alternativnog sna bdijevanjamozga. Procjenjuje se da 10-15% ljudi umire odposljedica neodgovarajućeg protoka krvi krozmoždane krvne žile. Ako dođe do prekida cirku-lacije mozak veoma brzo strada. Nakon 4-5minuta moždane ćelije počinju nepovratnopropadati, a ako prekid krvnog protoka potrajeduže od desetak minuta, preživljavanje više nijemoguće.3

Razvoj mozga

Da bi mozak vršio koordinaciju svih ak-tivnosti potrebno je da nervne ćelije stignu donajuda lje nijih dijelova našeg tijela. U organizmupostoje hiljade neurona i njihovih produžetakasa skoro identičnim rasporedom kod svakogčovjeka. Ugradnja tih neurona je zapisana još ugenima embriona, tako da oni imaju šemu gdjeće se usidriti u toku života. Zahvaljujući hemiji,nerv prepoznaje trasu kojom treba da putujekako bi obavljao inervaciju organizma. Mladenervne ćelije naseljavaju sve strukture i zauzi-maju svoju poziciju, formirajući sivu zonu korevelikog mozga. Nakon nekoliko uzastopnih di-jeljenja uspostavlja se pravilan raspored, koji jeizgrađen u obliku stubića načinjenih od po šestćelija. Neuroni se međusobno povezuju najprijevertikalno, a zatim i horizontalno. Kao što slajd

projektor emituje svaku tačku sa slajda na pro-jekciono platno, tako svaka tačka začetka mo -zga se projektuje u šest kopija jedna iznad drugeu određenu zonu mozga. Nervne ćelije migri-raju vođene hemijskim signalima do tačnoodre đenog mjesta u tijelu, gdje će se trajno na -staniti.

Navike i putevi u mozgu

Mišljenje je izuzetno moćan proces, kojimože raspršiti milione hemijskih kesica ispun-jenih milionima hemijskih supstanci na odgo-varajuće adrese u mozgu i tako dubinskimijenjati naša raspoloženja, osjećanja i djelo-vanja. Specifične misli produkuju specifičneobrasce moždane aktivnosti. Vizuelnim istraži-vanjima je doka zano da postoji preusmjeravanje


78 79

Slika 5.3. Zadebljanja na kraju neurona

krvi u mozgu prema mjestima koja su u tomtrenutku odgovorna za stvaranje namjera idonošenje odluka. Um ima mogućnost da jed-nostavnom namjerom ciljano aktivira određenuzonu mozga. Naše usta no vljene navike pred-stavljaju putanje u našem nervnom sistemu.Često ponavljanje iste misli, osjećanja ili akcijeučvršćuju ovu stazu, baš kao što koraci pravestazu u snijegu. Kao rezultat aktivacijeodređenih dijelova mozga nastale su fizičkepromjene u nervnom tkivu. Naučnici su otkrilida svaka misao ili akcija koja se često ponavljaizgrađuje ove sićušne dugmiće na krajevimanervnog vlakna, pa prenošenje iste misli i ak-cije postaje sve lakše u budućnosti (slika 5.3).Svaka naša misao, osjećanje ili akcija koja seponavlja produkuje fizičke i hemijske promjeneu našim nervnim putanjama, bilo na dobro ilizlo, kada se jednom ove navike učvrste u mozgu.Navike stvaraju trajne puteve u mozgu i moguse savladati stvaranjem drugih navika koje susnažnije od onih kojih se želimo osloboditi.Možemo izgraditi nove puteve u mozgu svjes-nim biranjem da, drugačije nego što smo navikli,odgovorimo na neku situaciju. Moramo ovu od-luku donijeti mnogo puta, kako bismo izgradiliviše dugmića na novom putu nego što ih ima nastarom. U tom slučaju nervni impulsi će radijeizabrati novi put umjesto starog.

Kada izaberemo alternativni put mi biramo:

* da budemo ljubazni, umjesto grubi,* da pohvalimo, umjesto da kritikujemo,* da pomognemo, umjesto da povrijedimo.

Razmislite samo o implikacijama ove čin-jenice na naše mentalno i emotivno zdravlje ina obrazovanje našeg karaktera. Ono što dijetegleda i sluša, ostavlja duboke tragove u nježnomdječjem umu, koje nikakve kasnije životne okol-nosti ne mogu u potpunosti izbrisati... Ponavl-janje aktivnosti stvara navike... One se mogumodifikovati ozbiljnim vježbanjem u nastavkuživota, ali rijetko kad se mogu u potpunostipromijeniti. Pošto smo mi razumna bića "Homosapiens" veoma je bitno da usmjerimo svojesnage ka mijenjanju loših navika i jačanju volje.A to može mo ostvariti odlukom da reagujemodrugačije nego što smo navikli. Predlažemo re-cept za jačanje volje:

* Vježbajte se u odlučivanju i držite se svojihodluka. Često je bolje načiniti grešku, nego lioklijevati u neodlučnosti. Zapisivanje odlukepo maže osobi da se čvrsto drži odluke koju jedonijela.* Završite prethodni posao prije nego otpo -čnete novi. Nemojte prelaziti sa jedne stvari


80 81

na drugu vrteći se sve vrijeme u krug.* Dopustite sebi pogreške.* Ustanite iz kreveta u ono vrijeme kad steto sebi zacrtali. Odlučite to uveče i ostanitepri tome ujutro.* Volja se jača vježbanjem samo-odricanja isamo-kontrole. Vježbajte odbacivanje popu -stlji vosti prema sebi.* Praktikujte zdrav način života sa dobromishranom, vježbanjem i odmorom.* Naučite da planski radite stvari u životu,a ne impulsivno.

Stres

Više od 50% svih posjeta ljekarima svoj ko-rijen ima u stresu i veoma je značajno odgonet-nuti misteriju ovog naglog povećanja stresomuzro kovanih bolesti. Naš mozak funkcioniše za-hvaljujući biološkim strujama koje postoje unjemu. Te struje su omogućile snimanje mozgakoje se zove EEG (elektroencefalografija).4 Ćeli -ja, pod nazivom neuron, je najvažnija jedinicakomunikacije unutar tijela.

Svakih nekoliko godina sve druge ćelije u ti-jelu umiru i bivaju zamijenjene, ali ne i neuroni.Kako bismo inače mogli da funkcionišemo akobi nam s vremena na vrijeme izumirala skladištasjećanja i informacija o svijetu?

Kada neuron izumre, on se ne zamijenjujenovim. Neuron se deklariše kao najznačajnija inajzanimljivija ćelija u čitavom ljudskom orga-nizmu. Medicinske knj ige prikazuju pojedinačneneurone u njihovom idealizovanom obliku (slika5.4). U tom obliku se nikada ne javljaju u prirodi.Sve počinje od zamršenih, poput čipke i nev-jero vatno tankih nastavaka, zvanih dendriti kojise, slično žilicama na korijenu drveta, vezuju za


82 83

Slika 5.4. Neuroni sa produžecima

Slika 5.5. Sinapsa Slika 5.6.Električni impulsi u nervu

jedno stablo. Sa aferentnih (dovodnih) neurona,koji prenose poruke do mozga, ovi dendriti sepružaju prema bilo kom dijelu tijela, iz kojegšalju informacije o stimulusima. Sa eferentnih(odvodnih) neurona, koji kontrolišu mišiće,nervni završeci se obmotavaju oko mišićnihvlakana, završavajući u motornim pločama kojedirektno kontrolišu aktivnosti mišića (slika 5.9).Ovi nervni nastavci (dendriti) su tako ispre-pleteni, da je čak i mikroskopom skoronemoguće raspoznati gdje se završava jedan, agdje drugi počinje.

Možemo to uporediti sa gledanjem krošnjedrveća u zimskim mjesecima. Kada bi se svegrane tih krošnji mogle sabiti na jedan can-timetar kvadratni, ispunjavajući prostor, a da imse grane ne dodiruju, rezultat bi bio sličangrananju nerava u našem tijelu.5 U ljudskom or-ganizmu se svaki od nekoliko milijardi neuronazavršava tačno ispred sljedećeg neurona. Tako

se obrazuje ograničen međuprostor koji se zovesinapsa. Putem ovog međuprostornog jaza, pro-tiče mala količina hemijskih supstanci, dajući či-tavoj strukturi jednu novu dimenziju složenosti.

Broj različitih mogućih kombinacija upovezivanju sinapsi u našem mozgu veći je odukupnog broja atomskih čestica koje sačinjavajucjelokupni danas poznati svemir. Kada je neu-ron stimulisan, nervni impuls putuje dužnervnog nastavka-aksona. Došavši do zade blja -nja na sinapsi, nervni impuls stvara mala zrnca(sinaptičke vezikule), od koji svaka sadrži na hi -lja de molekula neurotransmitera koji se nalazeunutar tog zadebljanja i stapajući se s površinomzadebljanja oslobađaju svoj sadržaj preko sina -pse. Putem složenog sistema ključeva i brava,neurotransmiter otvara i zatvara ulazne kanale usljedećem neuronu (slika 5.5). Kao rezultat,naelektrisane čestice ulaze u taj sljedeći neuroni izazivaju dodatne hemijske promjene koje natom području stvaraju električni impuls ili pod-stiču na dalju električnu aktivnost (slika 5.6).6

Fenomen koji se naziva dugo trajni podstrek,nastaje kada su neuroni redovno stimulisani ipuštaju neurotransmitere preko sinapse. Ovajpostupak dovodi do hemijskih promjena kojestvaraju kvržice koje naučnici zovu butonima(slika 5.7). Što neka nervna ćelija ima više bu-tona, to lakše i brže prenosi poruke.


84 85

Slika 5.7. Sinapsei butoni (dugmići)

Formiranje ovih butona jača veze izmeđuneurona. Dakle, ako želimo da se sjetimonečega, pomoći će nam ako tu stvar čestoprizivamo u misli. Slikovito rečeno, kao štostalno hodanje po stazi po snijegu dovodi doformiranja prtine, tako i stalno ponavljanjeodređenih radnji i gradiva urezuje brazde umozgu. Stimulisanje neurona se odvija biolo -škim strujama, u čijoj osnovi se nalazi akcijskipotencijal. Naši receptori odgovaraju na podra -žaj tako što pokreću naelektrisane čestice kroznaše nerve.

Ti elekrični impulsi velikom brzinom dolazedo završetaka nervnih ćelija i pokreću hemijskemedijatore. Ako smo rekli da su neuroni sa svo-jim završecima isprepleteni kao grane drvećasabijenog u cantimetar kvadratni, postavlja se pi-tanje pojave kratkog spoja. Ta solucija uopšte nepostoji, jer su nervne ćelije obezbijeđene ovo-jnicom, koja je izgrađena od lipida koji su fan-tastični izolatori.

Električni signali se prenose od suženja dosuženja. Kompletna bijela masa mozga je iz-građena od izolacionog materijala.7 Ovaj izola-cioni materijal čine Švanove ćelije koje su vezaneproteinskim kopčama, koje drže da se ovojnicene odmotaju (slika 5.8). Cijeli proces prenosasignala, tj. informacija između nervnih ćelija jereverzibilan (povratan), tako da hemijski medi-


86 87

Slika 5.8. Švanovećelije

Slika 5.10. Principifunkcionisanja CNS

Slika 5.9. Sinapseneurona i mišića

jatori neposredno poslije izvršenog zadatka sevraćaju i spremni su za ponovnu akciju i prenosimpulsa. Sinapsa je zastrašujuće složena. Akouzmemo za primjer samo jedan neuron koji in-e rviše jedno mišićno vlakno na ruci. Duž ovejedne nervne ćelije zadebljanja drugih neuronagrade sinapse. Duž jednog motornog živcastvaraju se na hiljade posebnih sinapsi (slika 5.9).

Ako neki signal stimuliše ovaj živac, istovre-meno su aktivirane na hiljade drugih nervnihćelija u okolini. Ovaj isti nerv prenosi informa-cije o broju miši ćnih vlakana koji mogu dapokrenu dati mišić, o snazi mišića antagonista injihovoj inhibiciji, o preprekama za pokretanjetog mišića i mnoštvu drugih impulsa. Svaki im-puls je pod kontrolom i pod uticajem nekolikodesetina hi lja da sinapsi na koje nailazi na svomputu. Osnova reagovanja nervnih ćelija je prin-cip “sve ili ništa”. Kada se impuls jednom upalii aktivira on se prenosi do kraja nerva. Ne može-mo zamisliti funkci onisanje nervnog sistema bezstalnog i doživotnog angažovanja hemijskihprenosioca ili medijatora. Postoje mnogobrojnimedijatori koji su značajni za funkcionisanježivčanog sistema, ali radi pojednostavljivanja ko-ristićemo samo neke. Adrenalin i noradrenalinsu karakteristični medijatori koji pobuđuju iliekscitiraju CNS, dok je npr. gamaaminobuternakiselina (GABA) zadužena za inhibiciju CNS-a.

Funkcije centralnog nervnog sistema zavise odravnoteže ekscitirajućih i inhibirajućih medija-tora u mozgu (silka 5.10). Ravnoteža i pravilanbalans navedenih medijatora se često poremete,npr. prilikom izlaganju stresogenim faktorima.

Stresori su spoljašnje sile koje predstavljajuprobleme i brige. Najčešći stresori su: porodičniproblemi, krajnji rokovi, finansije, zagađenje,vrućina, preopterećenost, bolesti i smrt. Stresoznačava odgovor osobe na te probleme.Uglavnom je stres štetan ili neprijatan. Vidimoda stresori utiču na sve aspekte našeg bića.Pored fizičkih stresora, postoje i mentalni stre-sori. Oni mogu biti u obliku rokova ili novčanihproblema. Društveno okruženje iznosi svoj diostresora: mogu da se javljaju kod kuće, u školi,na poslu ili u susjedstvu.

Takođe, postoje duhovni stresori. Oni naro -čito nastaju kada se naše spoljašne okolnosti iliunutrašnje odluke sukobljavaju sa našim cilje-vima, vrijednostima ili religijskim uvjerenjima.Cilj upravljanja stresom nije u potpunoj elimi-naciji, već u kontroli, kako bi optimalan nivopobuđenosti bio prisutan. Reakcije na stresoreprolaze kroz tri faze: alarmna reakcija, stanje ot-pora i stanje iscrpljenosti. Fizički efektiprisutnog stresora se manifestuju kroz pove -ćanje:


88 89

* Krvnog pritiska* Stope srčanog rada* Broja srčanih kontrakcija i* Protoka krvi ka aktivnim mišićima.

U isto vrijeme smanjuje se dotok krvi do oblastikojima nije potrebna brza aktivnost, kao što sububrezi i crijeva. Stres takođe dovodi do:

* Proširenja zjenica* Povećanja mišićne snage* Otpuštanja glukoze iz jetre* Povećanja stope metabolizma

Mentalni efekti prisutnog stresora se manifes-tuju kao:

* Mentalni zamor uz gubitak spontanosti* Zbunjenost, uključujući zaboravnost* Osjećaj panike* Tenzija* Frustracija* Depresija* Kompleks niže vrednosti

Društveni efekti prisutnog stresora dovode do:

* Odugovlačenja* Izbjegavanje značajnog posla* Nedostatka brige prema drugima

Stres se veoma često manifestuje kroz:

* Emocionalnu preosjetljivost* Osjećaj izolacije otuđenosti* Agresivnost* Povlačenje u sebe* Gubitak svrhe i smisla života.


90 91

Slika 5.11.GABA i bensedinski receptor

Slika 5.12.GABA nema pristup receptoru bez bensedina

Slika 5.13. Djelovanje benzodiazepina (bensedina) igamaaminobuterne kiseline (GABA)

STOP

Stres utiče na početak, liječenje ili oporavakod sljedećih bolesti i stanja:

* Kardiovaskularne bolesti* Rak* Depresija* Angina pektoris* Šećerna bolest* Hipertenzija* Alergije* Gubitak kose* Herpes

Navike kao uzročnici stresa

Veoma često i mi sami proizvodimo stresnastanja. Mnogi ljudi izazivaju sudbinu igrajući igrena sreću, odlazeći u kockarnice, sportske kla-dionice i sl. Zdravstvena služba SAD je izdalasljedeći pamflet: "Koliko je do sada poznato, ni-jedna ptica nije pokušavala da sagradi više gni-jezda od svojih susjeda. Nijedna lisica se nikadanije brinula što ima samo jednu jazbi nu da se unjoj sakrije. Nijedna vjeverica nije umrla zbogbrige što nije sakupila dovoljno plo dova za svezime, i nijednog psa nikad nije morila nesanicazato što nije ostavio na stranu dovoljno kostijuza svoje stare dane." A znamo da je mnogo ljudizavršilo na psihijatriji zbog neostvarenih mater-ijalnih snova i briga što nisu zaradili dovoljnonovca za svoja uživanja i lagodan život svojih

unuka. U stresnim stanjima dolazi do pore-mećaja ravnoteže hemijskih supstanci u mozgu.Tada se poremeti balans između podražujućihsupstanci kao što je noradrenalin i inhibirajućihsupstanci kao što je GABA (slika 5.8). Lijekoviiz grupe benzodiazepina su danas najpopularnijiu liječenju stresnih i anksioznih stanja. To subensedini ili apaurini. U ovim stanjima povećalase količina medijatora noradrenalina u odnosuna GABA-u, što je dovelo do prenadraženostiCNS-a. Zato je potrebno izvršiti inhibiciju ilismirenje centralnog nervnog sistema. Poštohemijske supstance djeluju po principu "ključ ubravu", potrebno je da se GABA veže za recep-tor, kako bi se otvorili hloridni kanali i došlo dosmirenja prenadraženosti u tijelu (slika 5.11).Međutim, potrebno je prvo aktiviranje benzodi-azepinskog (bensedinskog) receptora da biGABA imala pristup na svoj receptor (slika5.12).8 Zato bensedin ili apaurin djeluje kao oki-dač, tako što se ukotvi na bensedinski receptor,da bi se kompletan proces okončao i da bi efekatsmirenja bio vidljiv (slika 5.13). Ipak, postavlja sepitanje: kako objasniti postojanje bensedinskihreceptora, kada su to lijekovi otkriveni tek prije30-ak godina? Da li su ovi bensedinski receptoripostojali par hiljada godina bez ikakve funkcije?Ozbiljno se počelo razmišljati o prirodnim,urođenim medijatorima i načinima pokretanja


92 93

ovog složenog procesa.

Zanimljiva studija iz 1995. godine, Dartmut-Hičkok medicinskog centra otkrila je poveza -nost preživljavanja kod pacijenata sa ope ra- cija ma na srcu i religioznog iskustva. Oni koji subili ateisti imali su tro struko veću smrtnost odteista. Šta je to u stvari religiozno iskustvo? Tosvakako nije odlazak u crkvu i formalni obredi.Religiozno iskustvo potiče od latinskih riječi: re-ponovo, legare - kopča. Religija je pojam kojiznači ponovo uspostavljanje veze sa onim koji jestvorio sve ove fantastične mehanizme u nama,tj. Tvorcem. U nastavku eksperimenta nađenoje sljedeće: Muškarci i žene koji imaju povjerenjeu Višu silu izloženi su duplo manjem riziku zaumiranje od nekog koronarnoarterijskog obol-jenja. U studiji 30 pacijenata, odnosno pacijen-tkinja, koje su se oporavljale od frakture kuka,one za koje je Viša sila bila izvor snage i utjehe,mnogo brže su prohodale i imale niži stepen de-presije od onih koji to nisu imali. U komunikacijisa Tvorcem, ritam rada srca, disanje i moždanitalasi se usporavaju, mišići se opuštaju, relaksir-aju i efekti noradrenalina i drugih hormonavezanih za stres se smanjuju.

Studije pokazuju da primjenom takve komu-nikacije, 75% osoba sa nesanicom počinje daspava i 34% osoba sa hroničnim bolom sman-

juje korištenje analgetika. Po Herbertu Bensonu,molitva radi po istim biohemijskim šemama kaorelaksacioni odgovor. Komunikacija sa Tvorcemutiče na noradrenalin i druge prenosioce porukaili hormone stresa, smanjujući krvni pritisak,fre kve nciju srca i stvarajući druga blagotvornadejstva.9 "Sve što je vezano za meditaciju i kon-trolisanje stanja duha i što mijenja hormonskuaktivnost ima potencijal da utiče na imuni sis-tem," kaže Dejvid Felten, predsjednik neurobi-ološkog odsjeka na ročesterskom univerzitetu.Mnogi istraživači vjeruju da su ovi isti neuro-hormonski putevi osnova za čuveni i moćni"placebo efekat". Decenije istraživanja poka zujuda ako pacijent istinski vjeruje da je terapija ko-risna - čak iako je to šećerna tableta ili riblje ulje- to vjerovanje ima moć da liječi.

U jednom klasičnom istraživanju iz 1950. go-dine, na primjer, trudnoj ženi koja je patila odteške jutarnje mučnine dat je sirup ipekak, kojiizaziva povraćanje, a ženi je rečeno da je tomoćan lijek za mučninu. Zaprepašćujuće, aližena je prestala da povraća. Placebo efekat jepsihološka komponenta koja omogućava i izl-ječenje, tako da bi molitva imala svoju svrhu, čaki pod uslovom da postiže placebo efekat. Među-tim, sljedeći eksperiment pobudio je ogromnupažnju i poljuljao navedeno mišljenje o molitvi.To je studija Randolfa Birda u Opštoj bolnici u


94 95

San Francisku. Bird je uzeo 393 pacijenta sa ko-ronarne njege i polovinu prijavio da se za njihmole religiozni ljudi. Da bi eliminisao placeboefekat, pacijentima nije rekao za pokus. Bird jeustanovio da je kontrolna grupa, ona grupa zakoje se nije molilo, imala 5 puta veće potrebe zaantibioticima i bila tri puta sklonija komplikaci-jama, nego oni za koje se molilo!10 Danas jeiskomprimitovan pojam molitve, duhovne ko-munikacije. Jasno je da je u ovom eksperimentudošlo do poboljašanja zdravlja pacijenata, što jeapsolutni dokaz da postoji svrha molitve. Us-postavljanje veze i komunikacije sa Tvorcem,vodi u psihičko i fizičko ozdravljenje čovjeka.

Metode u liječenju stresa

Dizbalans koji postoji u mozgu usljed stres-nih stanja možemo uspostaviti lijekovima iiskonskom komunikacijom sa Tvorcem. Recep-tori za bensedin postoje hiljadama godina, iakosu bensedini otkriveni prije 30 godina. To ned-vosmisleno svjedoči da je Tvorac stvorio priro -dne endogene bensedine koji se aktiviraju kadazatražimo vezu sa njime preko molitve. Tadadolazi do relaksacije i smirenja. Navedeni ekspe -rimenti to najpotpunije govore. Lijekovi poputantibiotika su produžili životni vijek pre ko 20godina, ali je bolje koristiti prirodne mje re kojenemaju neželjene efekte.

Bensedini i slični lijekovi imaju mutageno,kancerogeno i teratogeno dejstvo, te ih je potre -bno izbjeći kad god je to moguće. Kao što pos-toje prirodni bensedini, tako postoje i prirodniendogeni morfini, tj. lijekovi za smanjenje bola.Čak i životinje imaju te prirodne morfine, jer seTvorac pobrinuo da i životinje lakše podnosebolove. Osim ove duhovne komponente u rješa-vanju stresa bitne su i ostale mjere:

* Zdravo prilagođavanje* Zdrav način života* Posvećenost uzvišenom cilju* Pravilno planiranje i organizovanje* Razmišljanje o pozitivnim stvarima* Duhovnost

Zdravo prilagođavanje i zdrav način životaimaju neprocjenjiv značaj u terapiji stresa:Moramo biti spremni da se uklonimo od stre-sogenih faktora ili da ih preokrenemo u svojukorist. Ako nas neko budi u 6 sati svako jutro,umjesto da se nerviramo, iskoristimo priliku izavršimo nedovršene poslove ili pročitajmo kn-jigu... Zdrav način života eliminiše stres i podižepozitivnu energiju:

* Koristite biljnu ishranu.* Obavezno koristite 2 l. tečnosti dnevno.* Fizička aktivnost igra odlučujuću ulogu ueliminaciji stresa.


96 97

* Redovni obroci obnavljaju prirodne snageorganizma.* Kvalitetan san akumulira melatonin, hor-mon koji ima obnavljajuće sposobnosti.

Posvećenost uzvišenom cilju ima snažno re-laksirajuće dejstvo. Da bi ste uspjeli, izaberitecilj koji privlači, pokreće vašu energiju i daje vammogućnost da se u potpunosti iskažete.

Izaberite ciljeve:

* Koji će vas primorati da prevaziđete sebe,* Koji će mobilisati vašu energiju,* Stimulisati vaše sposobnosti,* Razviti vašu volju i* Povećati vaš uspjeh.

Ne zaboravite da je najveći cilj služiti ljudima,a ne težiti da ljudi služe vama. U borbi protivstresa značajno je:

* Pravilno planiranje i organizovanje, te* Razmišljanje o pozitivnim i dobrimstvarima.

Mnogo je osoba čiji je život bio ispunjenstra šnim katastrofama od koji se većina nikadanije ni dogodila. Često smo okruženi ljudimasklo nim depresiji. Oni se "dohvataju svake ko-prive u živici i nagaze svaku zmiju na livadi". Ali,ne obraćajte pažnju na malodušnost i obeshra -brenje! Naš najvažniji posao nije da vidimo šta

se nejasno ocrtava na horizontu budućnosti, većda učinimo ono što se sada traži od nas. Nemo-jte biti gubitnici, jer oni razmišljaju:

* O onome što je trebalo da učine,* Ili o onome što nisu učinili.

Razmišljajte kao pobjednici:

* Mogu* Želim* Jesam.

Stavovi nisu ništa drugo nego navike misli, anavike se stiču! Ponovljeni postupak postaje stav.Najvažniji elemenat u prevenciji i liječenjubolesti je promjena navika. Vidjeli smo danavike uspostavljaju trajne veze među nervnimćelijama i jako teško ih je promijeniti. Ali korakpo korak koristeći motivaciju i volju dolazimo usituaciju da formiramo nove puteve, stvaramofizičke veze u nervnom tkivu i postajemo zdrav-iji ljudi. Zato je još Pitagora rekao: "Izaberi ononajbolje i navika će izabrano uskoro učiniti pri-jatnim i lakim".

Takođe, ako izaberemo kvalitetne duhovnesadržaje i odlučimo da ne bježimo pred činjeni-cama da nas je Tvorac stvorio, postat ćemomnogo opušteniji. "Hodite k meni svi koji steumorni i natovareni i ja ću vas odmoriti", rekaoje Tvorac.11 Najveća patnja ovoga svijeta jeste


98 99

nerazumijevanje božanskog bića. Kada vidimoiskrenu religioznu osobu koja zrači srećom, toće objaviti glasnije od bilo kog zvučnika da takavživot vrijedi živjeti. Iskoristimo priliku da sepovežemo sa Tvorcem, koji će nam dati snaguda prevaziđemo stresne situa cije i promijenimoljestvicu vrijednosti u našem životu. Kada senalazimo u direktnoj komunikaciji sa TvorcemUniverzuma sigurno je da ćemo osjećati sig-urnost i hrabrost dostojnu čovjeka, a to je os-novni uslov za pobjedu nad stresom.

100 101

Documents

Anti-Stres