Rim - Kraljevstvo i Republika

Najstariji stanovnici Apeninskog poluotoka

- Apeninski polutok – na središtu Sredozemlja – nazivan „Vrt Europe“

- obiluje pašnjacima i rječnim dolinama (rijeke Po, Arno, Tiber)

- poljoprivreda (žitarice, vinova loza, maslina, smokva) i stočarstvo

- prve kulture – 3. i 2. tis.pr.Kr – kretsko-mikenski utjecaji

- 1800. se pojavljuje kultura brončanog doba Terra Mara (masna zemlja)

- 2. tisućljeće – indoeuropska seoba – naseljavaju Kelti (Gali), Iliri (Veneti), Liguri i Etruščani

- 1. tisućljeće – nova indoeur. plemena u željeznom dobu – Italici (više plemena – Latini, Umbri, Samnićani, Volsci, Oski)

- 8. stoljeće – jug poluotoka – Grci i Iliri kolonije Magna Graecia (Kartaga, Korzika, Sardinija, Sicilija)

- Etrurska kultura (8.-2.st.pr.Kr.)

područja: Toskana, Umbrija, Lacij, rijeke Arno i Tiber

porijeklo: nepoznato, mješavina starosjedioca i doseljenika

jezik: nije odgonetnut – pišu grčkim alfabetom (najopsežniji dokument je Zagrebačka lanena knjiga ispisana etruščanskim)

način života: gradska civilizacija, gradovi države (polisi), savez 12 gradova (Felsina, Arretum, Peruggia, Cacre)

politički ustroj: aristokratska monarhija – kralj i lukumoni (aristokracija)

gospodarstvo: obrt i trgovina, ceste, pomorstvo, razvijeno novčarstvo (kovaonice novca)

poljoprivreda: obrađivani aristokratski posjedi

religija: jako bitna, zagrobni život i Posljednji sud, bogovi Tinij (nebo), Una (brak) i Minerva (mudrost), proricatelji auguri i

haruspici, nekropole (tumuli)

umjetnost: utjecaj Grčke

graditeljstvo: drvo i opeka, elementi: luk i svod, kanalizacija, ceste, mostovi

slikarstvo: oslikavanje vaza po utjecaju na Grčku

kiparstvo: kipovi u bronci i glini, umjetnički obrt

Počeci i uspon Rima

- položaj: Lacij (Latium), na rijeci Tiber se smjestilo naselje Latina koje je preraslo u grad

- izvor: Tit Livije (59.-19.) - Ab urbe condita (Od Osnutka grada)

- brežuljci: prvi naseljeni Palatin, Eskvilij, Celij, a zatim Aventin, Kapitol, Viminal, Kvirinal

- legenda: Prema legendi trojanski junak Eneja nakon pada i razaranja Troje dugo je lutao po svijetu - napokon je došao u

Lacij gdje je osnovao grad Albu Longu i tu su njegovi potomci dugo vladali. Kada je bio na prijestolju Numitor svrgnuo ga je s

vlasti brat mu Amulije. Numitorova kći Reja Silvija rodila je s bogom Marsom blizance. Amulije se bojao kada blizanci

odrastu da će mu oduzeti vlast, te je naredio robu da ih baci u Tiber. Rob to učini, rijeka košaricu s blizancima izbacila na

obalu. Čuvši plač djece došla je vučica Martia ( Marsova vučica) i nahranila ih je svojim mlijekom. Nakon nekoga vremena

tuda je prolazio pastir Faustul i vidjevši djecu odnio ih je kući da ih njegova žena Aka Larencija othrani i odgoji. Aka Larencija

dala je dječacima imena Romul i Rem. Kada su djeca odrasla čuvši za svoju sudbinu, otišla su stricu i svrgnula ga s vlasti.

Romul je ubio Amulija i vlast vratio djedu Numitoru. Za nagradu djed im je poklonio zemlju na brdašcu Palatinu. Tu su braća

počela graditi grad, ali u gradnji se posvađaše i Romul ubije Rema. Romul je grad sam dovršio.

- osnutak: 21.04.753.g.pr.Kr.

- DOBA KRALJEVSTVA (753.-509.)

1. Romul: 753.-716. naseljava i utvrđuje Palatin (Roma Quadrata), organizira Senat (isprva 100 čl.), surađuje sa

Sabinjanima

2. Numa Pompilije: 716.-672. uređuje vojsku, uvodi religijske obrede (štovanje Jupitera, Junone i Minerve)

3. Tulo Hostilije: 672.-640. osvojio Alba Longu, prenosi se sveta Jupiterova vatra u Rim i nastavljaju se tradicije Alba

Longe

4. Anko Marcije: 640.-616. širi teritorij rimske države, gradi luku Ostiju

5. Tarkvinije Prisko: 616.-579. prvi Tarkvinijevac, širi teritorij, niz javnih radova (uređuje Forum, gradi Circus Max. i

kanal Cloaca Maxima)

6. Servije Tulije: 578.-534. reforma uprave – dijeli građanstvo u 4 imovinska razreda (1 sloj - 1 skupština), gradi

obrambeni sistem (Servijev zid)

7. Tarkvinije Oholi (Superbus): 534.-510. sagradio hram Jupitera Kapitolijskog

- zadnja tri kralja su bili Etruščani koji su započeli dinastiju Tarkvinijevaca

- etruščanski utjecaj – graditeljstvo (luk, svod), ceste, mostovi, tuneli, urbanizam, vjera (Haruspici i Auguri)

- arheološki nalazi – prvi je naseljen Palatin, ali oko 1100.pr.Kr., a prva gradska zajednica (Roma Quadrata, opasana s 4 zida)

smještena je u 8.st.pr.Kr.

- društvo – PLEMENSKI SISTEM:

- 3 plemena – TRIBUSI

- 30 bratstava – KURIJE

- 300 rodova – GENS

- raslojavanje patrijarhalne obitelji prema časti se dijeli zajednička zemlja ( ager publicus )

- nakon raslojavanja – 2 sloja stanovništva:

- patriciji – populus romanus – pripadnici stare aristokracije

- plebejci – plebs – seljaci, kasnije obrtnici i trgovci, bez političkih prava, nema brakova s patricijima

- patrijarhalno uređenje:

1 rod – više obitelji

Pater Familias – ima „pravo života i smrti“

obitelj čine uža obitelj, sluge, robovi i klijenti

sva politička prava i nasljedstvo dobiva najstariji sin i njegova obitelj

patrijarhalno ropstvo

- posebni odnosi – PATRONAT – Patroni i klijenti – klijenti su bili plebejci kojim asu patriciji davali posao i savjete, te kad bi ovi

dobili pol.prava, morali su glasati za svog patrona

politički ustroj:

- REX – doživotna vlast, vrhovni vojskovođa, sudac, veliki svećenik, u pratnji 12 liktora (nose fasces – snop pruća sa sjekirom u

sredini)

- SENAT – vijeće aristokrata – 300 članova, stariji od 60 godina, senatori „patres“, predlažu zakone koje donosi narodna

skupština

- NARODNA SKUPŠTINA – članovi su populus romanus

kurijatske komicije – komicije prema bratstvima

tributske komicije – komicije prema imovinskim razredima

centurijatske komicije – komicije prema vojnim odredima (donose zakone, biraju kralja, odlučuju o ratu i miru)

- 510.g. ustanak kojeg vode Junije Brut i Tarkvinije Kolatin – postaju prvi konzuli

- 509.g. nastaje republika

Rimska Republika

- moto: SPQR – Senatus PopulusQue Romanus

- 509.g. postaje aristokratska republika

- prvi konzuli J. Brut i T. Kolatin

ustroj:

- 2 KONZULA

konzulat traje godinu dana

iz patricijskih obitelji

doživotna senatorska čast

vode unutrašnje poslove

diktatorske ovlasti u ratu

međusobni veto

- SENAT

vijeće staraca od 300 članova

doživotno i nasljedno (otac sin)

savjetodavno tijelo

unutrašnja i vanjska politika

financijski poslovi

nadziru državne službe

- NARODNA SKUPŠTINA

svi iz populus romanus

prihvaćaju i odbijaju zakone (zakonodavne ovlasti)

biraju magistrate

kao i prije, tri odbora

održavaju se na Martovu Polju

- MAGISTRATURE (općinske službe)

moglo se napredovati do konzula

posebna odjeća – toga s grimiznim obrubom

EDILI – čuvari reda

KVESTORI – čuvari arhiva, blagajnici

CENZORI – procjenitelji imovine (svakih 5 g popis imovine svih građana)

PRETORI – suci i upravitelji provincija

- sukobi plebejaca i patricija – 494.g. – secesija plebejci se povlače na Aventin i neće se vratit dok ne dobiju prava

- rimski konzul Menenije Agripa priča na Aventinu s plebejcima, objašnjava im priču o udovima (pl) i želucu (pat)

- uvodi se funkcija pučkih tribuna – dvojica, vjerski i politički nepovredivi, imaju pravo veta

Preuređenje rimskog zakonodavstva:

- 5.st.pr.Kr. – običajno pravo

- 450.g.pr.Kr. - Leges duodecim tabularum – zakonik 12 ploča, na Kapitoliju, timokratski sistem, prvo zapisano pravo

- sukobi patricija i plebejaca i dalje traju, pučki tribuni Sekstije Lucije i Licinije Gaj započeli pobunu, žele pojačat funkciju

pučkih tribuna

- 366.g. Sekstije Lucije postaje prvi plebejski konzul, od tada nadalje 1 od konzula mora biti plebejac

RIMSKA VOJSKA:

- u vojsci su svi slobodni građani od 17 do 46 godina, a opremu osiguravaju sami

- mobilizacija (poziv na službu) na Palatinu

- ratuje se ljeti

- vojske sastavljene od legija (pješaci koje štite konjanici) i centurija (manja vojna formacija od 100 ljudi predvođenih

centurionom)

- vojskom zapovijedaju konzuli, u ratu imaju ovlasti diktatora

Ratovi na apeninskom poluotoku:

- 5.-3.st.pr.Kr. – osvajanje Apeninskog poluotoka

- sukobi s Etruščanima – 396.-265.

- osvajanjem grada Veje 396. zaposjednuta južna Etrurija

- sa sjevera dolaze Gali, osvajaju sjevernu Etruriju i napadaju Latine

390. Gali napadaju i pljačkaju Rim

do 265. zauzeta cijela Etrurija

- 340.-338. sukob s Latinskim saveznicima – osvojeni

- 343.-290. sukob sa Samnićanima - 321. poraz Rima kod Kaudinskog klanca „kaudinski jaram“

do 290. zauzimaju središnji dio Apeninskog Poluotoka

- sukob s Grcima, protiv grada Tarenta, koji poziva u pomoć kralja Pira iz Epira

279. bitka kod Auskula – „pirova pobjeda“

275. bitka kod Beneventa – pobjeda Rimljana

do 265 . zauzeta cijela Magna Graecia

- cijeli Apeninski poluotok postaje jedinstvena politička cjelina

Rim u doba republike

Vrste osvojenih gradova:

- municipiji – osvojeni gradovi sa unutr. samoupravom, plaćaju poreze ali imaju neka prava

- saveznici – gradovi koji imaju poseban ugovor s Rimom, nemaju građansko pravo, ali imaju vojnu obvezu, unutr.

samoupravu, a vanjsku politiku im vodi Rim

- kolonije – novoosnovani gradovi, naseljavanje bivših vojnika (s punim gr. pravom), šire rimski utjecaj na okolinu, cilj da

kontroliraju osvojena područja

- prokonzul (tj. praetor) – upravlja provincijama, bivši konzul, upravna i sudska vlast nad provincijama

- stanovništvo:

rimski građani – sva građanska prava

stanovnici osvojenih područja – ius comercii, conubii i provocationis

- rimsko građansko pravo:

ius comercii – pravo stjecanja imovine

ius conubii – pravo sklapanja pravovaljanog braka

ius sufragii – pravo glasanja u narodnoj skupštini

ius honorum – pravo obnašanja državnih službi

ius provocationis – pravo priziva (žalba na određenu kaznu)

- gospodarstvo:

naturalna privreda (do 2.st.pr.Kr.)

do Punskih ratova seljaci imaju pravo na male zemljišne posjede

patrijarhalno ropstvo - jedna obitelj jedan rob

robno novčana privreda (iz Lidije, preko Grčke i Etruščana do Rima)

latifundije (latus širok, fundus zemlja) – veliki zemljišni posjedi u vlasništvu 1 osobe, može biti zatvorena gosp. cjelina,

vlasnici aristokrati

zbog njih propadaju „mali ljudi“ tj. prolaterci – novo siromaštvo, te se sele u gradove

državno ropstvo – zbog povećanja ratnih zarobljenika, rade na latifundijama

- novi sloj u društvu - NOBILI:

- društvo:

populus romanus:

nobiles

a) Ordo senatores – pripadnici stare aristokracije, nose togu s grimiznim obrubom i posebne sandalice

b) Ordo exuester – vitezovi, novoobogaćeni

plebejci – ostali – obrtnici, seljaci, trgovci

- zakonodavstvo:

RIMSKO PRAVO – stvarno, obligaciono, porodično i nasljedno pravo

- promjene – helenizacija rimskog društva

- ostavština Etruščana – nadsvođeni lukovi, kanalizacija, religija, pismo, ceste (312. Via Appia – dao sagraditi cenzor Apije

Klaudije)

- odjeća – tunika, toga, penula

- obitelj – pater familias i mater familias

- religija – politeizam

država: glavni svećenik pontifex maximus, svetišta pontifici, Vestalke (čuvale vječnu vatru u Vestinom hramu)

obitelj: glavni „svećenik“ je pater familias, svaka kuća ima kućni oltar, žrtvuju se hrana i vino, kućni bogovi Lari, Penati i

Mani

kultovi: kult boga Bakha/Dioniza i božice Kibele (velike Majke)

Punski ratovi

- legenda o Eneji i Didoni govori kako je Didona proklela rimski rod i osudila ga na, između ostalog, punske ratove

- KARTAGA – fenička kolonija osnovana 813.g od strane doseljenika iz Tira

semitski narod Punjani

vlada trgovačka oligarhija

okrutna religija

imaju plaćeničku vojsku stacioniranu na Siciliji

I. PUNSKI RAT (264.-241.)

- povod – sukobi oko gradova Mesane i Sirakuze – Rim zauzima Mesanu, grad za koji se Kartaga zagrijala, pa K. naviješta rat

Rimu

- sukobi se vode na Siciliji i na afričkom kopnu i moru

- Kartažane vodi Hamilkar Barkas (270-228)

- Rimljani stvaraju ratnu mornaricu brodovi sa željeznim kljunom – vrane

- 260. pomorska bitka kod Mila – pobjeda Rimljana

- 241. bitka kod Egadskih otoka – pobjeda Rimljana, završetak prvog rata

- posljedice – mir, ratna odšteta na 10 godina, predaja Sicilije, kartaški brodovi ne smiju ulaziti u rimske vode

II. PUNSKI RAT (218.-201.)

- rat započinju Hamilkarovi sinovi Hanibal i Hasdrubal

- Kartaga se širi – Nova Kartaga (Hispanija)

- 218.g. – Hanibalov pohod – 50 tisuća pješaka, 9 tisuća konja, 37 slonova

- 217.g. – bitka kod Trasimenskog jezera – poraz Rima

- 216.g. – bitka kod Kane – poraz Rima (40 tisuća vojnika i 80 senatora)

- 212.g. – pad Sirakuze (ali ubijen rimski vojskovođa/konzul Marcel) = Sirakužanin Arhimed koristi bojne strojeve u obrani

grada (uzalud)

- Hanibal u Italiji čeka pojačanje

- 207.g. – ubijen Hasdrubal

- novi rimski vojskovođa – Kornelije Scipion (Afrički) – odlazi s vojskom u Afriku, vojni uspjesi

- 202.g. – bitka kod Zame – pobjeda Rima uz pomoć Numiđana

- posljedice – mir, Kartaga mora predati ratnu mornaricu, platiti velike ratne odštete, dati sve prekomorske posjede, ne smije

voditi vanjsku politiku

III. PUNSKI RAT (149.-146.)

- Kartaga se obnavlja ali se javljaju sukobi s numidskim kraljem Masinisom

- Kartaga je prijetnja Rimu – tako tvrdi senator Marko Porcije Katon (Stariji) Uostalom, smatram da Kartagu treba razoriti.

(kraj svakog njegovog govora)

- Kartaga objavljuje rat Numiđanima 151.g. – razlog(povod) ratu

- 149.g. – Rimska vojska se iskrcava u Africi

- 147/146.g. – opsada Kartage - novi vojskovođa - Scipion Emilijan (Mlađi) razara Kartagu

- izvori: povjesničar Polibije i nalazište (utvrda) Birsa

Ratovi na istoku (241.-218.)

- ratovi s Ilirima (229. – 218.)

kraljica Teuta i Ardijejski savez

3 rata zbog gusarskih napada Ilira

- ratovi s Makedoncima (215.-168.)

kralj Filip V. i njegov sin Perzej

3 rata – 168. bitka kod Pidne u Tesaliji, rimski vojskovođa Emilije Paulo

- ratovi s Grcima (146.-127.)

146. razoren Korint

Grčka gubi samostalnost i postaje provincija Aheja

- ratovi sa Sirijom – vladar Antioh 3. – poraz 190.g

Uoči građanskih ratova

- gospodarska kriza – propast seljačkih posjeda – odlaze u grad - gradska sirotinja proleteri

- dok seljački posjedi propadaju, jačaju latifundije

- promjene pokušaju provesti pučki tribuni Gaj i Tiberije Grakho iz poznate porodice Sempronija

TIBERIJE GRAKHO

- 133.g je pučki tribun, predlaže agrarnu reformu - Lex Agraria - određuje koliko netko može imati zemlje, ostatak se dijeli

siromašnima

- 2. pučki tribun Marko Oktavije daje veto pod ucjenom – otkriva se ucjena, zakon se priznaje

- unatoč novom zakonu, teško se određuje zemlja, aristokrati su ljuti 133. Tiberijevo ubojstvo

- novi slojevi:

Optimati – Senat, oligarhija, vlast mora ostati u rukama oko 2000 ljudi

Populari – Narodna skupština, što veći broj građana u politici, određivanje i podrška vitezova zbog javnih službi

GAJ GRAKHO

- 123.g je pučki tribun, reforme:

Lex Iudicaria – rimska prava saveznicima

Lex Frumentaria – redovita prodaja žita siromasima

povećava prava vitezova u sudstvu

osnivanje novih kolonija

- posljedice:

sukobi optimata i populara – optimati ubili 3000 populara

smrt Gaja i njegovih pristalica

Vojna reforma Gaja Marija i Prvi građanski rat

- kriza vojske

- 111.-105.g – rat s Numiđanima i kraljem Jugurtom

107. vodstvo u ratu preuzima Gaj Marije

105. Marije pobjeđuje Jugurtu

Lucije Kornelije Sula se politički uspinje

- 105.-100.g – rat sa Cimbrima i Teutonima

Gaj Marije vrši reformu vojske – uvodi plaćeničku vojsku, postaje vođa Populara

- 91.-88.g – Saveznički rat

vojskovođa Sula, postaje vođa Optimata

- 89.-83.g – rat sa pontskim kraljem Mitridatom 4.

sukobi oko toga tko će biti vojskovođa - Senat odabire Sulu, a zatim se predomišlja za Marija

- Sula je ljut i ulazi sa vojskom u Rim 88.g – PRVI RIMSKI GRAĐANSKI RAT

Marije se vraća iz Ponta (od 88.-86.)

- 83. Sula ponovo ulazi u Rim

- 82. uspostavlja diktaturu (neograničena vlast, jača vlast optimata, uvodi proskripcije – popisi ljudi koje treba ubiti)

- 79. odriče se ovlasti i odlazi (Comentarii Rerum Gestarum)

- gospodarska, društvena i politička kriza loš položaj robova

- 73.-71.g – ustanak robova predvođenih Spartakom

bitka kod Vezuva, pobuna se širi

Marko Licinije Kras guši pobunu

- ustanak Marijevaca u Hispaniji – vođa im je Sertotije, a ustanak guši Gnej Pompej

- 63.-62.g – urota Lucija Sergija Katiline protiv Senata, urotu otkriva tadašnji konzul Marko Tulije Ciceron 63.g

- 62.g – bitka kod grada Pistorije

- izdižu se pojedinci:

Pompej i Kras 70.g postaju konzuli

Cezar 59.g postaje konzul

Prvi Trijumvirat i Drugi građanski rat

- trijumvirat – stvoren 60.g– tajni neslužbeni savez temeljen na prijateljstvu radi nadzora i utjecaja u politici (tres tri, vir

muškarac)

- CEZAR – ratuje u Galiji i Germaniji, napada Britaniju – De Bello Gallico u 8 knjiga

- POMPEJ – namjesnik u Hispaniji, boravi u Rimu, surađuje sa Senatom

- KRAS – dobiva na upravu Aziju, biva ubijen u porazu od Parta 53.g

- 49.g senat zove Cezara natrag u Rim, on se oglušuje i krši zabranu o stupanju oružanih snaga na italsko tlo

- Alea iacta est., prelazi rijeku Rubikon koja je predstavljala granicu i ulazi u grad

- pobjeđuje Pompejevu vojsku u Hispaniji, Pompej i senatori bježe u Grčku

- 48.g – bitka kod Farsala – Pompej bježi u Egipat, Cezar ga sustiže, Pompeja ubija doušnik faraona Ptolomeja

Cezar se umiješa u dinastijske poslove oko Ptolomeja i sestre mu Kleopatre

47.g predaje vlast Kleopatri

- odlazi u Malu Aziju, brzo guši pobunu kralja Farnaka (Veni, vidi, vici!)

- ratuje protiv Pompejevih pristaša u Hispaniji i Africi

- vraća se u Rim i vlada od 45. do 44.

konzul, prokonzul, doživotni diktator, pučki tribun, imperator i pontifex maximus

naseljava siromašne rimske građane po provincijama

piše De Bello Civilis

uređuje vojsku – legiju uređuje u kohorte (1 kohorta 600 ljudi) – 6000 ljudi – 10 x 600 ljudi

uvodi novi, julijanski kalendar (do 1582. i pape Grgura 8.)

44.g urota republikanaca u Senatu – 60 senatora ga ubija na Martovske Ide (15.3.44.) u zgradi Curia Pompei na

Markovom Polju

Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut predvode atentat

Drugi Trijumvirat

- nova politička i društvena kriza

- novi političari – Marko Antonije, Gaj Oktavijan, Marko Emilije Lepid (trijumviri)

- novi savez - 43.g u Narodnoj skupštini

dobivaju diktatorske ovlasti na 5 godina

ulaze u Rim – teške proskripcije

rat protiv republikanaca

42.g bitka kod Filipa

- raspodjela vlasti

Marko Antonije – Istok

Gaj Oktavijan – Zapad s Ilirikom

Lepid – Afrika

- sukob interesa – Lepid lišen vlasti (ali ostaje pontifex maximus)

- 36.g Oktavijan ratuje u Iliriku ( 35.-33.)

- 36.g Antonije boravi s Kleopatrom u Egiptu i daruje joj rimsku zemlju

- 31.g Senat objavljuje rat Egiptu

2.9.31. – Bitka kod Rta Akcija (zapadna Grčka) – ishodu bitke pomogli su ilirske liburne, Rim pobjeđuje

Marko Antonije i Kleopatra bježe u Egipat i 30.g se zajedno ubijaju

Ponavljanje – pitanja iz Grčke povijesti2. Arheolozi - Kreta – A. Evans 1900., Troja – H. Schliemann 1869-73., Mikena – H. Schliemann 1876.

3. Kretski gradovi - Knos, Fest, Hagija Trijada, Malia

4. Grčki bogovi - Zeus, Hera, Demetra, Afrodita, Atena, Artemida, Apolon, Ares, Hefest, Hermes, Had, Posejdon, Dioniz

5. Grčki i trojanski junaci u T.R. - Grci – Ahilej, Patroklo, Agamemnon, Menelaj; Trojanci – Hektor, Paris, Eneja, Prijam

6. Herodot/Tukidid - H – ne traži uzroke, laži i izmišljanja, T – traži uzroke stvari, piše samo provjerene podatke

7. Lavlja vrata i Atrejeva riznica - LV – ulaz u Mikenu koju su opasavale Kiklopske zidine; AR – grobnica, navodno, Atreja, u njoj nađena Ag.

maska

8. Periodizacija - Herojsko (2000-1200), Homersko (1200-800.), Arhajsko (800-500), Klasično (500-338), Helenističko (338-146.)

9. Stanovništvo Atene - eupatridi, demos, meteci, robovi

10. Stanovništvo Sparte - spartanci, heloti (robovi bez prava), perijeci (žive izvan grada)

11. Politički ustroj Atene – arhonti (upravna), areopag (sudstvo), bule (zakonodavna), eklezija (nar. skupština)

12. Politički ustroj Sparte - 2 kralja (provode odluke geruzije), efori (izvršna vlast), geruzija (v. staraca), apela (nar. skupština)

13. Mjesta zajedništva - Apolonov u Delfima, Zeusov u Olimpiji, Herin u Argu, Artemidin u Efezu, Posejdonov na Istmu

14. Uzr/Pos kolonizacije - životni prostor, prehrana, ropstvo, novo tržište/razvoj trgovina, nove polj. kulture, širenje grčkog utjecaja

15. Labirint - palača kralja Minosa u Knosu u kojoj se nalazio Minotaur, ime je dobila po dvostrukoj sjekiri Labrys, simbolu moći.

16. Pismo Krećana - linear A i B

17. Grčke seobe i plemena - 1.-Ahejci (Pel.), Jonjani (Atika, Eub.), Eoljani (Tes., Beotija), 2. – Dorani (Pelop), E. i J. na obale i otoke MA,

Ahejci (S Pel)

18. Eupatridi i demos - plemstvo i puk

19. Gospodarstvo At/Sp – novčano/naturalno (trgovački putevi/plodna zemlja)

20. Grč. kolonije na Jadranu - Korkyra Melaina, Issa, Pharos

21. Položaj At/Sp – Atika/Lakonija

22. Lakonski odgovori - kratak, jasan odgovor Spartanaca sa dozom duhovitosti i doskočljivosti

23. Peloponeski Savez - Sparta, Korint i Megara, organiziran je kako bi neutralizirao Atensku prevlast

24. Drakon – ozakonjuje običajno pravo (krvna osveta, dužničko ropstvo)

25. Solon - uvodi timokraciju i dijeli st. na 4 dijela, ukinuo dužničko ropstvo, mijenja bule, uvodi heliju kao sud

26. Klisten - ukida timokraciju i dijeli Atenu na 10 fila, uvodi demokraciju i ostracizam

27. Bule - vijeća koja čine predstavnici atenskih rodova i bivši arhonti, upravljaju polisom i donose zakone

28. Pizistrat - tiranin, dolazi do gosp. uspona, jačaju demosi, uvodi plaćeničku vojsku, poreze i panatenejske i dionizijske svečanosti

29. Ostracizam - mjera opreza u Ateni kojom su građani mogli glasanjem prognati mogućeg tiranina na 10 godina

30. Muze/Moire – Terps.(ples), Uranija (astr), Melp.(trag), Polihim. (zbor), Erato(lj), Kaliopa (ep), Klio (pov), Eut. (lir), Talija (kom)/Klota,

Lahesa, Atropa

31. Grčka umjetnost - kretska umjetnost, umjetnost arhajskog doba i umjetnost klasičnog doba

32. Kuros i Kora – snažan i lijep goli mladić, skromna i lijepa djevica

33. Uzr/Pos G-P ratova – širenje Perzije prema Z / Perziji ostaje Cipar, Atena ima pravo trgovine na Sred. i Cr. Moru, Delski savez

34. Miltijad, Temistoklo, Aristid – vođa Atenjana u Maratonskom Polju, vođa pomorske stranke (pobijedio), vođa kopnene stranke

35. Leonida – sp. kralj koji je u Termopilskom klancu hrabro pružio otpor i odveo 300 spartanaca u smrt

36. Perzijski carevi u vrijeme G-P ratova – Darije 1 i Kserkso 1.

37. Bitke G-P ratova – Maraton, Termopil, Salamina, Plateja, Mikala, Cipar

38. At. pom. savez – 300 u početku ravnopravnih polisa koji kasnije postaju Atenini podanici i plaćaju Ateni porez, bivši Delski savez

39. Periklo - strateg, uveo nov. pol. us. u Ateni, daje zakon. ovlasti nar. sk, uvodi dhete, spaja Atenu s Pirejem i Faleronom zidom, obnavlja

Akropolu

40. graditelji Partenona, Erehteona i Propileja - Iktin i Kalikrat (izgled Fidija) / Mnesiklo / Mnesiklo

41. Fidija - najveći kipar, osmislio Partenon i napravio veličanstven Atenin kip

42. Uzr/Pos Peloponeskog rata – pol. i gosp. suprotnosti A i S / opada moć Atene, Sparta jača do 371., vlast Tebe do 362., Grčka je

opustošena

43. Alkibijad – demagog koji je u Peloponeskom ratu nagovarao na napad na Sirakuzu, a zatim pobjegao na stranu Sparte, na štetu Atene

44. Demagozi - ljudi koji su svojim govorima poticali građane na rat u svoju svrhu, zavladali Atenom tijekom Peloponeskog rata

45. Spartanska oligarhija - vladavina 30orice nakon pobjede kod Egospotama 404.

46. Filozofi – Sokrat, Platon, Aristotel (i sofisti)

47. Historičari i djela - Herodot (Historiae) i Tukidid (Povijest Peloponeskog rata)