SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

ANTONIJA KURTOV

SPECIFIČNOSTI OPOREZIVANJA POMORACA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

SPECIFIČNOSTI OPOREZIVANJA POMORACA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Oporezivanje poduzeća Mentor: Dr. sc. Helena Blažić Student: Antonija Kurtov

Studijski smjer: Poduzetništvo JMBG: 0081124550

Rijeka, svibanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ...........................................................................................................................1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................................... 1

1.2. Svrha i cilj istraživanja ....................................................................................................... 2

1.3. Radna i pomoćna hipoteza ................................................................................................. 2

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................................. 2

1.5. Struktura rada ..................................................................................................................... 2

2. POREZ NA DOHODAK ............................................................................................4

2.1. Porezni obveznik i opseg porezne obveze .......................................................................... 4

2.2. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu .................................. 5

2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu ........................... 6

2.4. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave ..................................................................... 7

2.5. Prijava poreza na dohodak – obrazac DOH ....................................................................... 9

2.6. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice ........................................................................... 11

3. MEĐUNARODNI UGOVORI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA ........................................................................................................ 13

3.1. Ugovori o oporezivanju nesamostalnog rada ................................................................... 13

3.2. Prepoznavanja potrebe za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja .. 14

4. NOVOSTI O PRAVILNIKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA

POREZA NA DOHODAK ........................................................................................... 19

4.1. Novi obrazac JOPPD ........................................................................................................ 19

4.2. Nove odredbe o obvezi isplate na račun ........................................................................... 20

4.3. Ostale izmjene i dopune ................................................................................................... 21

5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA POMORACA .........................................................25

5.1. Oporezivanje primitaka pomoraca prema Pomorskom zakoniku .................................... 25

5.2. Utvrđivanje plaće pomoraca ............................................................................................. 27

5.2.1. Dokazi o ostvarenim primicima ................................................................................ 28

5.2.2. Dokaz o primicima ostvarenim po osnovi rada za stranog poslodavca ..................... 29

5.2.3. Primici naplaćeni u inozemnoj valuti ........................................................................ 30

6. UTVRĐIVANJE DANA PLOVIDBE......................................................................31

6.1. Evidencija i računanje dana plovidbe ............................................................................... 31

6.2. Obrazac DPOM ................................................................................................................ 32

6.3. Obrazac EPOM ................................................................................................................ 33

7. OBRAČUN I PLAĆANJE GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK POMORCA ................................................................................................................... 36

7.1. Godišnji dohodak pomorca koji nema poreznu obvezu ................................................... 36

7.2. Godišnji dohodak pomorca koji ima poreznu obvezu ...................................................... 38

7.3. Neoporezivi dio dohotka ili osobni odbitak ..................................................................... 38

7.4. Stope za obračun poreza i prirez porezu na dohodak ....................................................... 41

7.5. Primjeri popunjavanja godišnje porezne prijave pomorca ............................................... 42

8. DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA ČLANA POSADE BRODA U

MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI................................................................................. 44

8.1. Obveze doprinosa ............................................................................................................. 46

8.2. Dospijeće za uplatu doprinosa .......................................................................................... 47

8.3. Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2014. godinu .................................................................... 47

9. ZAKLJUČAK ............................................................................................................51

LITERATURA ..............................................................................................................52

POPIS TABLICA ..........................................................................................................54

POPIS SLIKA ................................................................................................................55

1

1.UVOD

Pomorski zakonik donesen je krajem 2004. godine, te je izmijenjen i dopunjen 2007.,

2008. i 2011. godine. Pomorskim zakonikom uređena su osnovna pitanja oporezivanja

primitaka pomoraca - članova posade broda u međunarodnoj plovidbi. Od 01.01.2008.

godine uvedeno je i obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za svakog pomorca

državljanina Republike Hrvatske koji plovi na brodu u međunarodnim vodama,

neovisno o tome pod čijom je zastavom brod na koji se pomorac ukrcao. Izmjenama i

dopunama iz 2011. godine uveden je i staž osiguranja s produženim trajanjem.

Dohodak pomoraca oporezuje se kao plaća odnosno kao dohodak od nesamostalnog

rada. Član posade broda u međunarodnoj plovidbi je obveznik obračunavanja i plaćanja

poreza na dohodak ostvarenog na temelju primitaka od rada na brodu u međunarodnoj

plovidbi i doprinosa za sva obvezna osiguranja. Prema Pomorskom zakoniku obveznik

poreza na dohodak je pomorac koji tijekom kalendarske godine u plovidbi provede

manje od 183 dana.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja ovog rada očituje se u tome da oporezivanje pomoraca jednako ne

utječe na sve pomorce. Većina pomoraca boravi na brodovima duže od 183 dana

godišnje kako bi bili oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak. Zakonska odredba koja

je donesena tijekom 2007. godine (Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog

zakonika, Narodne novine 76/07), a primjenjuje se od 1. siječnja 2008. godine je zato

uvelike pogodila pomorce koji su bolesni i nezaposleni. Vrijeme kada pomorci nisu na

brodu tretiraju se kao nezaposlene osobe te kao takvi su prepušteni sami sebi s obzirom

da su zdravstveno osigurani samo na brodu što predstavlja dodatni problem za pomorce.

Iz definiranog problema istraživanja proizlazi i slijedeći predmet istraživanja: istražiti

najvažnije značajke oporezivanja pomoraca.

2

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja je pobliže se upoznati sa specifičnostima oporezivanja pomoraca i

obveznim osiguranjima pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Veliki značaj poreza na

dohodak nameće potrebu njegove detaljne analize kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri tereti

dohodak pomoraca u međunarodnoj plovidbi. Cilj ovog rada je dokazati nepravednost

oporezivanja dohotka nezaposlenih i bolesnih pomoraca u odnosu na druge pomorce te

upoznavanje s poreznim teretom pomoraca.

1.3. Radna i pomoćna hipoteza

Na temelju prethodno iznesenog problema, predmeta i objekta istraživanja postavljena

je slijedeća radna hipoteza: nova zakonska odredba (Zakon o izmjenama i dopunama

Pomorskog zakonika, 2007) je dovela u nepovoljan položaj pomorce koji ne ispune

kvotu od 183 dana.

Pomoćna hipoteza: obveznost osiguranja pomoraca ne štiti pomorce za vrijeme kad nisu

na brodu.

1.4. Znanstvene metode

U odgovarajućim kombinacijama znanstvene metode koje su korištene u izradi

diplomskog rada su: metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda

generalizacije, metoda kompilacije.

1.5. Struktura rada

U Uvodu su navedeni problematika istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, radna i

pomoćna hipoteza te je obrazložena struktura rada.

3

Naslov drugog dijela rada je Porez na dohodak. U tom dijelu rada upoznaje se s

osnovnim stvarima o poreznom obvezniku, obvezi podnošenja godišnje porezne prijave

te rokovima za podnošenje godišnje porezne prijave.

Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja naslov je trećeg

dijela rada u kojem se upoznaje s ugovorima o oporezivanju nesamostalnog rada te

ugovorima koje je Hrvatska sklopila s drugim državama.

Novosti u pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika poreza na dohodak

naslov je četvrtog dijela rada. Tu se upoznaje s novim obrascem JOPPD te ostalim

izmjenama i dopunama.

U petom dijelu rada s naslovom Utvrđivanje dohotka pomoraca upoznaje se s

specifičnostima oporezivanja primitaka pomoraca prema Pomorskom zakoniku te

utvrđivanju plaće pomoraca.

Utvrđivanje dana plovidbe naslov je šestog dijela rada u kojem se upoznaje s

računanjem dana plovidbe i obrascem DPOM i EPOM.

Obračun i plaćanje godišnjeg poreza na dohodak pomorca naslov je sedmog dijela.

U tom dijelu predočeni su rezultati istraživanja u pet tematskih jedinica o pomorcima

koji nemaju poreznu obvezu, pomorci koji imaju poreznu obvezu, o osobnom odbitku,

stopama za obračun poreza i prireza poreza na dohodak te su predočeni primjeri

popunjavanja godišnje porezne prijave pomorca.

U osmom dijelu rada s naslovom Doprinosi za obvezna osiguranja člana posade

broda u međunarodnoj plovidbi navode se obveze doprinosa kojima podliježu

pomorci u međunarodnoj plovidbi.

U posljednjem dijelu, Zaključku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena hipoteza.

4

2. POREZ NA DOHODAK

Porez na dohodak je jedan od najsloženijih poreza, što je posebice slučaj ako se

ostvaruje više vrsta dohotka, ili se ostvaruje dohodak iz inozemstva. Prema Zakonu o

porezu na dohodak, dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih u jednoj

kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju. Izvori dohotka su primici ostvareni od

nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala,

osiguranja i drugih primitaka.

2.1. Porezni obveznik i opseg porezne obveze

Obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Porezni obveznik

je i svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku, ako

više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak. Porezni obveznik je i nasljednik koji

ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti

naslijeđene imovine.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, članak 3., stavak 1. i

2., članak 4.), porezni obveznik je rezident ili nerezident.

Rezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj:

- ima prebivalište ili uobičajeno boravište

- nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike

Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno

boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema

odredbama tuzemnog Zakona.

Ostvaren dohodak rezidenta oporezuje se prema svim izvorima dohotka (dohodak od

nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i

imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, i drugi dohodak) u

tuzemstvu i inozemstvu, odnosno opseg porezne obveze rezidenta utvrđuje se prema

načelu svjetskog dohotka. Opseg porezne obveze nerezidenta utvrđuje se prema načelu

5

tuzemnog zakona odnosno oporezuje mu se dohodak ostvaren prema svim izvorima u

tuzemstvu.

2.2. Porezni obveznici koji obvezno podnose godišnju poreznu prijavu

Prema članku 39. Zakona o porezu na dohodak godišnju poreznu prijavu obvezno

podnosi porezni obveznik nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu

ili uobičajenom boravištu ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog

mjeseca poreznog razdoblja i/ili

2. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne

djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od

samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga

3. rezident ako dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne

djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od

osiguranja i drugi dohodak) ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza

na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u

iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona o porezu na

dohodak, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja

4. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak

5. porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije

obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak

6. rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji, prema Pomorskom

zakoniku po osnovi rada na brodu ostvare dohodak od nesamostalnog rada.

Porezni obveznik obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati dohodak za koji je

obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, osim

dohotka koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti

godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada porezni obveznik iskaže i

6

dohodak iz ostalih izvora obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom

razdoblju.

Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a

istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez

na dohodak utvrđuje se procjenom.

2.3. Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu

Prema članku 40. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak, godišnju poreznu prijavu nije

obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog

poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne

istodobno, i/ili

2. dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju propisanih

poslovnih knjiga i/ili,

3. dohodak od kapitala i/ili,

4. dohodak od osiguranja i/ili,

5. drugi dohodak,

a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39.

Zakona o porezu na dohodak.

U skladu s člankom 40. stavkom 2. Zakona o porezu na dohodak i člankom 86. stavkom

2. Pravilnika o porezu na dohodak porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti

godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi

ostvarivanja prava na:

1. korištenje osobnog odbitka,

2. ravnomjerno godišnje oporezivanje odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,

3. korištenja stvarno nastalih izdataka pri utvrđivanju dohotka od imovinskih prava,

4. korištenja neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti,

5. druga prava propisana zakonima.

7

Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja navedenih

prava, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u

poreznom razdoblju.

2.4. Rok za podnošenje godišnje porezne prijave

Porezni obveznici koji su obvezni ili žele podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezni su

je podnijeti po isteku godine, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu

godinu.

Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno razloga za koje nije odgovoran

(boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati poreznu prijavu

(koju je obvezno ili dobrovoljno trebao predati) u zakonskom roku do 28. veljače, može

podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je

prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje odnosno od dana kada je doznao za uzrok.

Po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka porezni obveznik više ne može

podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i toga roka bilo

uzrokovano višom silom.

O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje

zaključkom.

Po poreznim prijavama koje su porezni obveznici obvezni podnijeti, ali ih nisu podnijeli

u propisanim rokovima, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka,

Porezna uprava utvrđuje godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak

procjenom, te podnosi prijavu za vođenje prekršajnog postupka.

Po poreznim prijavama koje porezni obveznici žele podnijeti, a nisu ih podnijeli u

propisanom roku, pri čemu nisu postojali opravdani razlozi za propuštanje roka,

Porezna uprava donijet će rješenje o obustavi postupka. Navedeno znači da se po takvim

8

poreznim prijavama neće utvrđivati porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, a ni

razlike.

Rezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave

koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta,

dok nerezident podnosi godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne

uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu sjedišta isplatitelja ili većeg dijela

njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili

mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak.

Ako je rezident tijekom godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište između

općina ili gradova u Republici Hrvatskoj, mjerodavnim prebivalištem ili uobičajenim

boravištem za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

smatra se ona općina ili grad u kojemu je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći

odnosno pretežiti dio godine.

Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati izravno u ispostavi Porezne uprave ili

je mogu poslati poštom. Kad je prijava upućena običnom poštom dan zaprimanja u

ispostavi Porezne uprave se smatra kao dan predaje prijave. Kad je prijava upućena

poštom preporučeno, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje prijave ispostavi

Porezne uprave.

Porezni obveznik koji zbog osobnih uvjeta (nepismenost, invaliditet gornjih

ekstremiteta, sljepoća ili slabovidnost, nedostatak na tržištu propisanog obrasca) ne

može poreznu prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, može poreznu prijavu

usmeno izjaviti u zapisnik službenoj osobi poreznog tijela. U tom slučaju poreznu

prijavu osobno izjavljuje u ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svojemu

prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

9

2.5. Prijava poreza na dohodak – obrazac DOH

Godišnja porezna prijava poreza na dohodak podnosi se na Obrascu DOH. Ako je

porezno razdoblje1 kraće od kalendarske godine, u obrascu DOH navodi se porezno

razdoblje od (dan i mjesec) do (dan i mjesec).

Godišnju poreznu prijavu – Obrazac sastavljaju i Poreznoj upravi obvezno dostavljaju i

oni porezni obveznici koji nisu obvezni niti ne žele podnijeti godišnju poreznu prijavu,

a tijekom poreznog razdoblja su iskoristili propisane olakšice i oslobođenja.

Obrascu DOH treba priložiti i sljedeće isprave:

1. za dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona, preslici obrazaca IP,

potvrde isplatitelja mirovine i potvrde ili obavijesti o mirovini Hrvatskog zavoda za

mirovinsko osiguranje za isplaćene mirovine, a za dohodak od nesamostalnog rada koji

je u poreznom razdoblju ostvario član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je

rezident, Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi – Obrazac DPOM, Evidenciju o

primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM i propisane isprave iz članka 81.a

stavka 8. točke 4. Pravilnika o porezu na dohodak,

2. za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti,

slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak

od samostalne djelatnosti:

2.1. izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim

izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, te porezno priznatim

izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 31. prosinca,

sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku,

2.2. popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom

dohotku,

2.3. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za

poreznog obveznika pojedinca,

1Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina, a može biti i kraće od kalendarske godine u

slučajevima: 1. kada fizička osoba rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident, ili obratno. U tom slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojem je fizička osoba bila rezident ili nerezident 2. rođenjem ili smrću fizičke osobe poreznog obveznika

10

2.4. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj

ispostavi Porezne uprave,

3. za drugi dohodak iz članka 32. Zakona, potvrde isplatitelja primitaka,

4. za dohodak od imovinskih prava iz članka 27. stavaka 1. i 4. Zakona, pregled

poslovnih primitaka i izdataka i potvrde isplatitelja primitaka,

5. za dohodak od kapitala iz članka 30. Zakona i dohodak od osiguranja iz članka 31.

Zakona, potvrde isplatitelja primitaka,

6. za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne

djelatnosti koja se oporezuje kao djelatnost slobodnog zanimanja, preslike naloga ili

ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima koja se prema odredbama

članka 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog

stvaralaštva i članka 24. stavka 2. ovoga Pravilnika ne oporezuju, temeljem kojih su

korištene porezne olakšice,

7. za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo od kojih se dohodak

utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost iz članaka 19. do 24. Zakona

(članak 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i

umjetničkog stvaralaštva i članak 46. stavak 5. ovoga Pravilnika), potvrde nadležne

strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu, temeljem kojih

su korištene porezne olakšice,

8. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja prema članku 36.

stavku 12. Zakona, preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u

drugim dobrima i uslugama,

9. za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno

osiguranje plaćenih u tuzemstvu prema članku 36. stavcima 10. i 11. Zakona, preslike

naloga o uplati doprinosa,

10. za inozemni dohodak rezidenata dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u

inozemstvu te isprave iz kojih je vidljiv datum isplate primitka.

11

2.6. Utvrđivanje godišnje porezne osnovice

Utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza načelno podliježe ukupan dohodak

(od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala,

osiguranja i drugog dohotka), koji je rezident ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a

nerezident u tuzemstvu za razdoblje od 1.1. do 31.12.2013. godine, a koji je bio

obvezan iskazati ili je iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi – Obrascu DOH za 2013.

godinu.

U tablici 1 prikazat će se način izračuna porezne osnovice.

Tablica 1.: Način izračuna porezne osnovice

Osnovica za oporezivanje se utvrđuje od dohotka koji je ostvaren i iskazan u godišnjoj poreznoj prijavi prema članku 5. Zakona o porezu na dohodak

na sljedeći način: dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine)

+

dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i djelatnosti i imovine od

kojih se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost

-

plaće novozaposlenih

-

državna potpora za naukovanje za obrtnička zanimanja sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilniku o sadržaju

evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu

-

državna potpora za obrazovanje i izobrazbu sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te Pravilniku o sadržaju evidencije

državne potpore za obrazovanje i izobrazbu

-

izdaci za istraživanje i razvoj

-

preneseni gubici od samostalnih djelatnosti i djelatnosti i imovine od kojih

se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti

+

dohodak od imovine i imovinskih prava

+

12

dohodak od kapitala

+

dohodak od osiguranja

+

drugi dohodak

=

ukupni dohodak

-

osobni odbitak

=

porezna osnovica

Izvor: Izrada studentice prema http://www.porezna-

uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18908

Kad se od ukupnog dohotka umanji osobni odbitak dobije se porezna osnovica. Na

utvrđeni iznos porezne osnovice primjenjuje se porezna stopa od 12% do visine

26.400,00 kuna, stopa od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između 26.400,00

kuna i 105.600,00 kuna i stopa od 40% na iznos porezne osnovice koja prelazi iznos

105.600,00 kuna.

Obračunati iznos godišnjeg poreza čini osnovicu za obračun prireza i to kod rezidenata s

prebivalištem ili uobičajenim boravištem u općinama i gradovima koji su propisali tu

obvezu, te primjenom propisanih odnosno prosječnih stopa prireza. Od obračunate

ukupne svote poreza na dohodak i prireza za 2013. godinu odbijaju se predujmovi

poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku 2013. godine u tuzemstvu (po rješenju Porezne

uprave i po odbitku) i inozemstvu (porez plaćen u inozemstvu može se ograničeno

uračunavati na način propisan), te se utvrđuje razlika poreza i prireza. Razlika poreza i

prireza može biti pozitivna koju porezni obveznik mora platiti u roku petnaest dana od

dana kada je rješenje o porezu i prirezu postalo konačno. Negativna razlika poreza i

prireza, kao iznos preplaćenog poreza i prireza, za koju porezni obveznik može pisanim

putem zahtijevati povrata ako povrat ne zahtijeva, preplaćeni iznos se uračunava u

predujam poreza i prireza odnosno tekuću obvezu poreza i prireza za 2013. godinu.

13

3. MEĐUNARODNI UGOVORI O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG

OPOREZIVANJA

Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su ugovori što ih države

sklapaju kako bi se izbjeglo dvostruko plaćanje poreza po istoj osnovi. Odredbe iz

ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja odnose se samo na rezidente država

ugovornica.

Poticaj za pokretanje postupka za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja u pravilu daje Ministarstvo financija. Odluku o pokretanju postupka za

sklapanje međunarodnih ugovora donosi Vlada Republike Hrvatske. U pregovorima za

sklapanje međunarodnih ugovora Republiku Hrvatsku zastupa izaslanstvo koje određuje

Vlada Republike Hrvatske. Ti ugovori se odnose u pravilu na porez na dobit, porez na

dohodak, te na oporezivanje imovine.

3.1. Ugovori o oporezivanju nesamostalnog rada

Primanja što ih rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj

državi ugovornici oporezuje se samo u njegovoj državi rezidentnosti pod uvjetima:

1) primatelj boravi u drugoj državi ugovornici u razdoblju, ili razdobljima, što ne traju

duže od ukupno 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju što počinje ili

završava u predmetnoj poreznoj godini,

2) primanja se isplaćuju od strane ili u ime poslodavca koji nije rezident druge države

ugovornice i

3) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu ili stalno sjedište koje poslodavac ima u

toj drugoj državi ugovornici.

Primanja što su ostvarena od nesamostalnog rada na brodu, zrakoplovu ili cestovnom

transportnom vozilu što se koristi u međunarodnom prometu, ili na riječnom brodu u

prometu na unutrašnjim vodama, mogu se oporezivati u državi ugovornici u kojoj je

mjesto stvarne uprave društva.

14

3.2. Prepoznavanja potrebe za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja

Pri određivanju postoji li potreba sklopiti ugovor s nekom stranom državom, država

mora preispitati narav i opseg ekonomskih odnosa te mogućnosti i želju za

napretkom u tim odnosima. Osobito je važno razumno procijeniti narav budućega

ekonomskog odnosa s državom s kojom se želi sklopiti ugovor. Treba npr. uzeti u

obzir mogućnosti ulaganja iz zemlje s kojom se želi sklopiti ugovor, zapošljavanja

njezinih radnika te mogućnost osnivanja podružnica, ureda ili ispostava za rezidente

druge države. Država treba, pritom, istražiti hoće li ugovor sputavati ekonomske

odnose, što može biti npr. visoka stopa oporezivanja na međunarodne tijekove

dohotka, nezadovoljavajuće uređenje otklanjanja dvostrukog oporezivanja te

proturječna određenja pojmova ili ideja. Država, naposljetku, treba utvrditi dolazi li,

u kolikom opsegu te zašto do dvostrukoga oporezivanja rezidenata dviju država

(Sertić, 2013, p. 86).

Osnova za pregovore je nacrt ugovora svake države sukladno OECD-ovu ili UN-ovu

modelu. Razlike u nacrtima i pozicijama država ugovornica nastoje se usuglasiti

tijekom pregovora, te se izrađuje nacrt ugovora. Ugovor se zatim parafira, potpisuje i

ratificira u objema državama.

U tablici 2 prikazani su ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je

sklopila i preuzela Republika Hrvatska.

15

Tablica 2.: Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je sklopila i

preuzela Republika Hrvatska

Država Predmet ugovora

Broj NN Međ. ugovori

Datum primjene

Autorska naknada

Kamata Dividende

Stopa Stopa

S vlasničkim udjelom

U svim ostalim slučajevima

Albanija Dohodak i imovina

13/95 01.01.1998. 10 10 10 10

Armenija Dohodak 13/09 01.01.2011. 5 10 02 10

Austrija Dohodak i imovina

3/01 01.01.2002. 0 5 03 15

Azerbajdžan Dohodak i imovina

2/13 01.01.2014. 10 10 510 10

Belgija Dohodak i imovina

6/03 01.01.2005. 0 10 53 15

Bjelorusija Dohodak i imovina

3/04 01.01.2005. 10 10 51 15

BiH Dohodak i imovina

2/05 01.01.2006. 10 10 51 10

Bugarska Dohodak i imovina

3/98 01.01.1999. 0 5 5 5

Crna Gora Dohodak i imovina

3/03 03.06.2006. 10 10 51 10

Češka Dohodak i imovina

8/99, 6/09

01.01.2000. 10 0 5 5

Čile Dohodak 10/04 01.01.2005. 52/10

3 5

4/15 57 15

Danska Dohodak 12/08 01.01.2010. 10 5 52 10

Estonija Dohodak 8/03 01.01.2005. 10 10 53 15

2Obračunava se na bruto iznos naknada za korištenje ili za pravo korištenje bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme 3 Obračunava se na bruto iznos naknada i kamata u svim drugim slučajevima

4 Obračunava se na bruto iznos kamata po osnovi zajmova što ih odobre banke i osiguravajuća društva

16

Finska Dohodak i imovina

Preuzet od SFRJ NN 53/91

08.10.1991. 10 0 52 15

Francuska Dohodak 7/04 01.01.2006. 0 0 03 15

Grčka Dohodak i imovina

18/97 01.01.1999. 10 10 52 10

Gruzija Dohodak i imovina

12/13 01.01.2014. 5 5 5 5

Indonezija Dohodak 13/09 01.01.2013. 10 10 10 10

Iran Dohodak i imovina

10/04 01.01.2009. 5 5 52 10

Irska Dohodak i imovina

16/03 01.01.2004. 10 0 55 10

Island Dohodak i imovina

3/11 01.01.2012. 10 10 5 10

Italija Dohodak 10/00 01.01.2010. 5 10 15 15

Izrael Dohodak i imovina

11/06 01.01.2007. 5 5/15 52/ 109 15

Jordan Dohodak 11/05 01.01.2007. 10 10 51 10

JAR Dohodak 17/97 01.01.1998. 5 0 51 10

Kanada Dohodak i imovina

12/99 01.01.2000. 10 10 5 15

Katar Dohodak 1/09 01.01.2010. 10 0 0 0

Kina Dohodak 3/01 01.01.2002. 10 10 5 5

Koreja Dohodak i imovina

7/06 01.01.2007. 0 5 51 10

Kuvajt Dohodak i imovina

15/02 01.01.2004. 10 0 0 0

Latvija Dohodak 3/01 01.01.2002. 10 10 52 10

17

Litva Dohodak 3/01 01.01.2002. 10 10 51 15

Mađarska Dohodak i imovina

11/97 01.01.1999. 0 0 51 10

Makedonija Dohodak i imovina

13/95 01.01.1997. 10 10 51 15

Malezija Dohodak 6/03 01.01.2005 10 10 53 10

Malta Dohodak 7/99 01.01.2000. 0 0 54 5

Maroko Dohodak i imovina

1/09, 4/09

01.01.2013. 10 10 81 10

Mauricijus Dohodak 10/03 01.01.2004. 0 0 0 0

Moldova Dohodak i imovina

3/06 01.01.2007. 5 10 51 10

Nizozemska Dohodak i imovina

3/01 01.01.2002. 0 0 03 15

Njemačka Dohodak i imovina

9/06 01.01.2007. 0 0 53 15

Norveška Dohodak i imovina

Preuzet od SFRJ NN 53/91

08.10.1991. 15 15 0 10

Oman Dohodak i imovina

9/10 01.01.2012. 0 0 5 10

Poljska Dohodak i imovina

13/95 01.01.1997. 10 10 52 15

Rumunjska Dohodak i imovina

11/96 01.01.1997. 5 5 10 10

Rusija Dohodak i imovina

11/96 01.01.1998. 10 10 56 10

San Marino Dohodak 10/05 01.01.2006. 5 10 51 10

Sirija Dohodak 12/08 01.01.2010. 12 10 53 10

Slovačka Dohodak i imovina

11/96 01.01.1997. 10 10 51 10

18

Slovenija Dohodak i imovina

8/05 01.01.2006. 5 5 5 5

Srbija Dohodak i imovina

3/03 01.01.2005. 10 10 51 10

Španjolska Dohodak i imovina

3/06 01.01.2007. 8 8 08 15

Švedska Dohodak i imovina

Preuzet od SFRJ NN 53/91

08.10.1991. 0 0 52 15

Švicarska Dohodak i imovina

8/99 01.01.2000. 0 5 52 15

Turska Dohodak 5/99 01.01.2001. 10 10 10 10

Ukrajina Dohodak i imovina

11/97 01.01.2000. 10 10 51 10

Velika

Britanija

Dohodak i imovina

Dohodak i imovina

08.10.1991. 10 10 51 15

Izvor: Porezna uprava, Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred

odredbama tuzemnoga Zakona. Republika Hrvatska ima u primjeni 57 takva ugovora,

čiji je popis dan u tablici. Svaki od navedenih ugovora sadrži detaljnu odredbu o podjeli

prava oporezivanja između dviju država.

19

4. NOVOSTI O PRAVILNIKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA

POREZA NA DOHODAK

Pravilnik o Porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,

9/09, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12), stupio je na snagu 3. siječnja 2005. godine, te je

dosad, slijedom izmjena mijenjan i dopunjavan devet puta. Na temelju Pravilnika o

izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 79/13)

propisan je novi obrazac – Obrazac JOPPD.

4.1. Novi obrazac JOPPD

JOPPD – jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa omogućuje prikupljanje

objedinjenih podataka za potrebe više ustanova na jednom mjestu radi učinkovita

prikupljanja podataka o dohotku fizičkih osoba, obračunanome i uplaćenom porezu na

dohodak i prirezu poreza na dohodak te o obvezi doprinosa.

Prema izmijenjenom Pravilniku, novi jedinstveni Obrazac JOPPD, zamjenjuje slijedeće

obrasce:

- Izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i

prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu – Obrazac ID

- Izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te

doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD

- Izvješće o isplaćenoj naknadi plaće te o osnovicama i obračunanim i uplaćenim

doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD-1

- Izvješće o plaći i mirovini – Obrazac IP

- Izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu po odbitku i

prirezu – Obrazac ID-1

- Specifikacija po osiguranicima o obračunanim doprinosima za obvezna mirovinska

osiguranja – Obrazac R-Sm

20

Na obrascu JOPPD iskazuju se i određeni primici kakvi ne podliježu oporezivanju kao

što su obiteljske mirovine, doplatak za djecu, terenske dodatke, naknade troškova na

službenom putovanju, stipendije i drugo.

Datum stupanja na snagu bio je 1. siječnja 2014. godine, što znači da se podnosi za sve

isplate nakon 31. prosinca 2013. godine. Godišnje podatke o isplaćenim primicima za

2013. godinu podnijet će se na Obrascu IP i Obrascu ID-1, do kraja siječnja 2014.

godine (Cipak & Uljanić, 2013, p. 59) .

4.2. Nove odredbe o obvezi isplate na račun

Sukladno izmjenama Pravilnika isplatitelj je obvezan isplatiti primitke na račun

poreznog obveznika ili fizičke osobe. Primitke koje će isplatitelj biti obvezan isplatiti na

žiroračun poreznog obveznika ili fizičke osobe (Cipak & Uljanić, 2013, p. 74):

- primitke od samostalne djelatnosti

- primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak

- primitke od imovine i imovinskih prava

- primitke po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

Na ostale račune, osim na žiroračun može se isplatiti:

- primitke od osiguranja

- primitke od kapitala

- primitke po osnovi nesamostalnog rada

- primitke po osnovi otuđenja financijske imovine

- neoporezive primitke (osim prema osnovi darovanja za zdravstvene potrebe što ih se

obvezno isplaćuje na žiroračun)

Pravilnik propisuje koje se primitke može isplatiti i u gotovini:

- mirovine

- neoporezive primitke

21

- nagrade rezidentima za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima

u RH, ako su do završetka natjecanja ne zna koji natjecatelj stječe pravo na nagradu

- primitke djece do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova,

anketiranja, očitanja brojila i slično te amaterskog sudjelovanja u radu kulturno-

umjetničkih društava i sličnih poslova, uz uvjet da takvi primici u jednog isplatitelja ne

premaše 11.000,00 kuna godišnje

- naknade ta rad u vezi s izborom, ako ih se isplaćuje do 1.600,00 kuna po održanom

izboru

Propisane su i neke iznimke prema kojima se sljedeće primitke ne može isplatiti u

gotovini već samo na račune:

- prema osnovi darovanja za zdravstvene potrebe (obvezno na žiroračun)

- sportske stipendije

- primitke od dividenda i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno

12.000,00 kuna godišnje

- nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim

propisima, do propisanih svota

- prema osnovi otuđenja financijske imovine

- stipendije učenicima i studentima što ih se isplaćuje u tijeku redovnog školovanja pa

ih se do propisane svote ne smatra drugim dohotkom te stipendije namijenjene pokriću

troškova, osim troškova školarine što ih se isplaćuje na račun visokog učilišta

- primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i

studentskih udruga

- naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada što ih se smatra osobnom imovinom

iznad 1.600,00 kuna mjesečno po isplatitelju.

4.3. Ostale izmjene i dopune

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak uvedene su i

slijedeće izmjene i dopune (Cipak & Uljanić, 2013, p.75):

22

- uz godišnju poreznu prijavu ne podnose se preslike Obrasca IP, potvrde isplatitelja

mirovine, potvrde isplatitelja primitaka od imovinskih prava, kapitala, osiguranja i

drugog dohotka

- propisuje se da se dohotkom ne smatra uplate sredstava iz programa mirovinske rente

prema posebnim propisima što ih poslodavci uplaćuju za radnike u vrijeme njihova

umirovljenja, ali se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatra mirovinske rente

što ih umirovljenicima isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca,

ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja. Određeno je i da se rezidentima na

ostvarene mirovine temeljem prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko

osiguranje i prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret

poslodavca te na ostvarene mirovinske rente temeljem prijašnjih uplata sredstava na

teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine i mirovinske rente

ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 2.200,00 kuna, a najviše do 3.400,00 kuna

mjesečno

- dohotkom se ne smatra perdiem dnevnice što ih se radnicima isplaćuje za službeno

putovanje za potrebe njihovih radnih mjesta na teret sredstava EU-a

- oporezivima mirovinama rezidenata ostvarenim u inozemstvu smatra s i mirovine što

ih isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) što su

obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te

mirovine ne primjenjuju sustav obveznog mirovinskog osiguranja

- neoporezive su naknade iz Pravilnika5 (za službena putovanja, za prijevoz i sl.) što ih

se isplaćuje fizičkim osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog

odnosa

5Osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa može se neoporezivo isplatiti: - naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka

- naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka

- naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknadu za troškove prijevoza na posao i s posla utvrđuje u visini cijene prijevoza utvrđene na otprilike jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz

- naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza rabiti i mjesni prijevoz, stvarne izdatke utvrđuje se u visini troškova mjesnog i

međumjesnog javnog prijevoza

- naknade za uporabu privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru

- dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje što traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji što traje dulje od 8, a kraće od 12 sati, neoporezivi dio dnevnice čini 85,00 kuna

23

- porez na dohodak ne plaća se na ukupnu svotu primitaka što ih se fizičkim osobama

isplaćuje kao nepovratna sredstva, odnosno dodjeljuje iz fondova i programa EU-a

putem tijela akreditiranih prema pravilima Europske komisije (EK) u Hrvatskoj za

provedbu aktivnosti mobilnosti odnosno programa i fondova EU-a za obrazovanje i

stručnousavršavanje – pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te

realizaciju projektnih aktivnosti što ih prijavljuju fizičke osobe (za najam prostora,

osiguranje, opremu i drugo), sukladno financijskoj uredbi EK-a, uz uvjet da su

osigurane vjerodostojne isprave po propisima EK-a. Svotu do koliko se može

neoporezivo isplatiti te primitke utvrđuju tijela akreditirana prema pravilima EK-a u RH

na osnovi kojih se isplaćuje te primitke, sukladno propisu ili sporazumu s EK-om te na

temelju analizom utvrđene visine primitaka. Ti neoporezivi primici i neoporezivi

primici po osnovi službenih putovanja, što se odnose na izdatke za prijevozne troškove,

prehranu i smještaj, međusobno se isključuju

- od 1. siječnja 2014. godine predujam poreza na dohodak isplatitelj primitaka uplaćuje

zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim boravište u istoj općini / gradu,

na OIB isplatitelja primitaka, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po

pojedinom obvezniku prema podacima iz dostavljena Obrasca JOPPD

- obveznici koji ostvaruju dohodak iz inozemstva moraju podnijeti prijavu radi upisa u

RPO – Obrazac RPO, neovisno o tome ima li RH prema međunarodnim ugovorima

pravo oporezivati taj dohodak ili ne, a ovim se izmjenama Pravilnika propisuje kako to

vrijedi i za primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke što ih se

prema Zakonu i Pravilniku ne smatra dohotkom, a obveznici prijavi moraju priložiti

vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku (primitku).

- dnevnice u inozemstvu do svota i uz uvjete utvrđene propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna

- terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja što ih se namiruje na teret poslodavca i ne smatra dohotkom radnika

- terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih

troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja što ih se namiruje na teret poslodavca i ne smatra dohotkom radnika

- pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno

- pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno

- naknade za odvojen život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno

- dnevnice za službena putovanja perdiem u ukupnoj svoti, što ih se radnicima isplaćuje iz proračuna EU-

a radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, u vezi s djelatnošću poslodavca

24

Prema Pravilniku propisano je da se račune ne mora ispostavljati, ako se:

- promet ostvaruje od priređivanja lutrijskih igara, klađenja, igara u carinama te

automatima za igre na sreću i zabavu

- pretežiti dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i

duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica

- prodaju obavlja putem automata

- vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na obiteljskomu poljoprivrednom

gospodarstvu prodaje izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

- prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda obavlja na tržnicama i otvorenim

prostorima, a to je isključivo prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda krajnjem

potrošaču što je se obavlja na neki od sljedećih načina: na štandovima i klupama na

tržnicama na malo i na štandovima i klupama izvan tržnica na malo.

25

5. UTVRĐIVANJE DOHOTKA POMORACA

Iznos primitaka, umanjen za iznos neoporezivog iznosa (pomorskog dodatka) i porezno

priznatih izdataka (plaćenih na ime doprinosa za obvezna osiguranja) je dohodak što ga

je porezni obveznik ostvario po osnovi primitaka za rad na brodu u međunarodnoj

plovidbi tijekom poreznog razdoblja. Na ovaj način utvrđen dohodak može biti oporeziv

ili nije oporeziv, ovisno o danima plovidbe tijekom istoga razdoblja.

5.1. Oporezivanje primitaka pomoraca prema Pomorskom zakoniku

Zakonikom su pitanja oporezivanja primitaka pomoraca, uređena drugačije od općih

pravila o oporezivanju primitaka po osnovi rada (nesamostalnog rada) kako je to

propisima o porezu na dohodak (Zakon o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na

dohodak) uređeno za druge obveznike. Konkretno, Zakonikom je propisano (Narodne

novine, broj 76/07, članak 128.):

1) da je pomorac-član posade brodova u međunarodnoj plovidbi6 koji je rezident, bez

obzira na državnu pripadnost broda, obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog

rada prema primicima pomoraca osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za

koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak

2) da vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano (ali mora biti unutar razdoblja

obračuna poreza a to jest kalendarska godina)

3) za postizanje potrebnih 183 dana za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na

dohodak, mogu se pribrojiti i dani plovidbe iz prethodne godine koji kao prebrojeni nisu

u prethodnoj godini uračunani u 183 dana, te:

- dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod

- dani potrebni za povratno putovanje

- dani liječena zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na

povratku, i

- dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu

6Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s Pomorskim zakonikom, zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda.

26

4) pomorac nema obvezu obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak prema

primicima, ali je obvezan podnijeti poreznu prijavu, sukladno odredbama propisa o

porezu na dohodak, bez obzira na broj dana provedenih na brodu u međunarodnoj

plovidbi

5) u poreznoj prijavi, pored ostalih ostvarenih primitaka oporezivih porezom na

dohodak u RH, pomorac osobno iskazuje i primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u

međunarodnoj plovidbi oporezive porezom na dohodak, uključujući i pomorski dodatak

bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja

primitka ili nije,

6) u poreznoj prijavi dužan je iskazati sve primitke ostvarene tijekom poreznog

razdoblja (2013.) po osnovi rada na brodovima u međunarodnoj plovidbi a to znači i

primitke koji su isplaćeni tijekom 2013. godine, a odnose se na rad tijekom 2012.

godine,

7) iznimno, u slučaju primitaka iz toče 6) taj primitak se može umanjiti na ime

pomorskog dodatka prema broju dana plovidbe za koje se ti primici odnose, ako za isto

razdoblje nije umanjio primitke iskazane za 2012. godinu i ako se to s sigurnošću može

dokazati,

8) uz poreznu prijavu pomorac je dužan priložiti izvadak iz pomorske knjižice7,

odnosno dozvole za ukrcanje, kao dokaz o broju dana provedenih na brodu u

međunarodnoj plovidbi tijekom tog razdoblja,

9) pomorcu se, kao izdatak, priznaju i tijekom poreznog razdoblja uplaćeni doprinosi za

obvezna osiguranja, osim doprinosa za koje je odobrena otplata duga u obrocima prema

posebnom propisu,

10) zbroj iznosa pomorskog dodatka i iznosa uplaćenih doprinosa može iznositi najviše

do iznosa ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj

plovidbi,

11) razlika između primitaka umanjenih za pomorski dodatak i izdataka za doprinose

jest dohodak od nesamostalnog rada prema kojemu se, ovisno o broju dana plovidbe

utvrđuje ili se ne utvrđuje obveza poreza na dohodak,

7Pomorska knjižica ili matrikula je osnovni dokument svakog pomorca. Matrikula se izdaje na rok od 10

godina. Matrikula se vadi u lučkoj kapetaniji. Pomorci iz županija koji nemaju lučku kapetaniju mogu

izvaditi matrikulu u uredu kojem žele.

27

12) na obvezu poreza na dohodak prema primitku pomoraca te način utvrđivanja,

rokove plaćanja, obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku,

zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza

plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga

pitanja vezana uz porez na dohodak koja nisu uređena Pomorskim zakonikom

primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka kao i opći porezni propisi,

13) poslodavac nema obvezu obračunavanja niti plaćanja predujma poreza na dohodak

prema plaći koju isplaćuje za rad pomorca na brodu u međunarodnoj plovidbi,

14) visinu pomorskog dodatka pomoraca, način iskazivanja podataka o oporezivim

primicima i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak (pomorski dodatak), te

porezno priznatim izdacima i način dokazivanja broja dana u plovidbi, propisuje

ministar nadležan za poslovne financije, uz prethodno mišljenje ministra mora.

5.2. Utvrđivanje plaće pomoraca

Primici pomoraca po osnovi rada na brodovima (plaća) smatraju se primicima od

nesamostalnog rada te se prema tim primicima, utvrđuje dohodak od nesamostalnog

rada8. Plaćom se smatraju i primici po osnovi rada koje pomorci – članovi posade

brodova u međunarodnoj plovidbi ostvare po osnovi rada na brodu u međunarodnoj

plovidbi, uključujući i pomorski dodatak, bez obzira na to je li svota pomorskog

dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja (poslodavca) ili nije. O primicima

porezni obveznik mora imati dokaze.

Većina je pomoraca plaćena samo kad je na brodu, što znači da nisu plaćeni kad su kod

kuće. Ugovore koliko će se vremena provesti na brodu, a koliko doma, definiraju plaće,

koje se formiraju prema standardima država odakle pomorac dolazi. Jednu će plaću

imati Norvežanin, znatno nižu Hrvat, a najnižu Filipinac.

8Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka proteklih u poreznom razdoblju (plaće) i

izdataka nastalih u istom razdoblju.

28

5.2.1. Dokazi o ostvarenim primicima

Svakom pomorcu izdaje se potvrda o isplaćenim primicima po osnovi rada na brodu u

međunarodnoj plovidbi što je obveza poslodavca. Ova se obveza odnosi na tuzemnog

poslodavca odnosno isplatitelja primitka koji je dužan potvrdu dostaviti pomorcu i

Poreznoj upravi, najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

Na slici 1 prikazat će se primjer potvrde o ostvarenim primicima – tuzemnog

poslodavca.

Slika 1.: Primjer potvrde o ostvarenim primicima – tuzemnog poslodavca

1. Naziv: «XXXXX»

2. Adresa sjedišta: ZADAR, Luka bb

3. Porezni broj: 3333333

Na temelju članka 65.a Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05,

96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09 i 123/10) izdaje se

P O T V R D A

Kojom potvrđujemo da smo:

1. Zaposleniku XXX iz BENKOVCA, KNEZA TRPIMIRA MBG 2212965300798

2. tijekom poreznog razdoblja – 2008. godine

3. isplatili na ime primitaka po osnovi rada kao član posade broda u međunarodnoj

plovidbi slijedeće primitke, na radnom mjestu – kuhar i to:

MJESEC

ISPLATE

IZNOS PRIMITKA

NAPOMENE PLAĆA

POMORSKI

DODATAK9

UKUPNO

1 2 3 4 (2 + 3) 5

9Upisuje se ako je isplaćen odvojeno od plaće

29

veljača 10.000,00 12.400,00 22.400,00 plaća za siječanj

ožujak 10.000,00 11.600,00 21.600,00 plaća za veljaču

travanj 10.000,00 12.400,00 22.400,00 plaća za ožujak

svibanj 7.000,00 8.000,00 15.000,00 plaća za travanj

(do 20.travnja)

rujan 9.000,00 10.400,00 19.400,00 plaća za kolovoz

(od 5. kolovoza)

listopad 10.000,00 12.000,00 22.000,00 plaća za rujan

studeni 10.000,00 12.400,00 22.400,00 plaća za listopad

prosinac 4.800,00 6.000,00 10.800,00 plaća za studeni

(do 15. studenog)

UKUPNO 70.800,00 85.200,00 156.000,00

NAPOMENE:

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________

______________________________________________________________________.

Nadnevak izdavanja potvrde Pečat i potpis odgovorne osobe

Izvor: Cipek, K., Šnajder, T. 2011, Godišnja prijava poreza na dohodak za 2010. i

doprinosi za obvezna osiguranja za 2011., Pomorci – članovi posade brodova u

međunarodnoj plovidbi, Institut za javne financije, Zagreb

5.2.2. Dokaz o primicima ostvarenim po osnovi rada za stranog poslodavca

Poslodavca – inozemnu osobu ne obvezuje tuzemni porezni propisi te mu i nije

propisana obveza izdavanja pisanog dokumenta o iznosu isplaćenih primitaka (plaće).

Zato je sukladno Pravilniku o porezu na dohodak propisano da se u tom slučaju uz

obračun primitaka prilaže potvrda poslodavca koji nije u vlasništvu tuzemne osobe.

Dokazi o inozemnom dohotku i plaćenom inozemnom porezu mogu biti u različitim

formama, s obzirom da pomorci ostvaruju dohodak od stranih brodara iz različitih

30

zemalja svijeta. Pri podnošenju godišnje prijave dokazima se mogu smatrati sve

vjerodostojne isprave iz kojih je razvidan iznos ostvarenog inozemnog dohotka odnosno

iznos uplaćenog inozemnog poreza, neovisno o njihovoj formi.

Ako o broju dana plovidbe na brodu koji je u vlasništvu stranog brodara lučka

kapetanija ne vodi podatke, pomorac treba uz godišnju poreznu prijavu priložiti potvrdu

stranog brodara o danima plovidbe ili presliku pomorske knjižice iz koje je razvidan

ukupan broj dana. Iznimno, ako pomorac iz opravdanih razloga nije u mogućnosti

pribaviti od stranog brodara dokaze o ostvarenom inozemnom dohotku te broju dana

plovidbe, dokazima u te svrhe mogu se smatrati pisane izjave pomoraca dane pod

materijalnom i kaznenom odgovornošću. U pravilu radi se o iznimnim slučajevima te

Porezna uprava može u tim slučajevima zatražiti provjeru iskazanih podataka od

nadležnih tijela matičnih država vlasnika broda i isplatitelja plaće.

5.2.3. Primici naplaćeni u inozemnoj valuti

Kada je primitak isplaćen u inozemnoj valuti tada se, sukladno Pravilnika o porezu na

dohodak, oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u

tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti,

preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke

važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne

može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se

s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju

poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim

završava to kraće porezno razdoblje.

31

6. UTVRĐIVANJE DANA PLOVIDBE

Ako je pomorac ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe od 183 dana ili više od 183

dana unutar jednog poreznog razdoblja, primici koje je ostvario za rad na brodu u

međunarodnoj plovidbi u tom poreznom razdoblju ne podliježu godišnjem

obračunavanju poreza na dohodak.

Ako pomorac nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183

dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju (za u prethodnom obračunu

prekobrojne dane), primici za rad ostvareni na brodu u međunarodnoj plovidbi u

tekućem poreznom razdoblju podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak.

6.1. Evidencija i računanje dana plovidbe

Dani plovidbe, u svrhu ispunjenja ili neispunjenja uvjeta od 183 ili više dana, utvrđuju

se prema evidenciji lučke kapetanije polazeći od stvarnog broja dana plovidbe u

poreznom razdoblju, koji se može povećati za (Porezna uprava, 2010, p. 23 ):

1. dane plovidbe iz prethodne godine koje, kao prekobrojne, član posade broda u

međunarodnoj plovidbi nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana te za

2. dodatne dane za putovanje i to:

2.1. jedan dan prije dana svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto

ukrcaja odnosno iskrcaja u županiji prebivališta odnosno uobičajenog boravišta člana

posade broda,

2.2. dva dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto

ukrcaja odnosno iskrcaja u luci u Republici Hrvatskoj, ali izvan županije prebivališta

odnosno uobičajenog boravišta člana posade broda,

2.3. četiri dana prije svakog ukrcaja i iza svakog iskrcaja u slučaju kada je mjesto

ukrcaja u luci izvan Republike Hrvatske,

3. stvarne dane provedene na stručnoj izobrazbi u inozemstvu prema potvrdi ustanove,

druge pravne osobe specijalizirane za pružanje stručne izobrazbe ili poslodavca koji je

izobrazbu obavio,

32

4. stvarne dane liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili

na povratku nakon iskrcaja prema potvrdi liječničke ustanove odnosno liječnika

privatne prakse.

Prema Pravilniku o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 146/09, 123/10, 137/11,

61/12, 79/13 i 160/13, članak 81.a, stavak 3.) pomorac može ukupan broj dana, umjesto

dodatnih dana putovanja prethodne točke 2. povećati, prema evidenciji lučke kapetanije,

za dane provedene na putu od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta do

mjesta ukrcaja na brod i dane potrebne za povratno putovanje, ako lučkoj kapetaniji

dostavi izvorne račune prijevoznika o kupljenim prijevoznim kartama sredstvima

javnog domaćeg ili međunarodnog prometa. Ako je na putu za ukrcaj odnosno na putu

nakon iskrcaja do mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta, član posade broda

umeđunarodnoj plovidbi koristio privatni automobil, priznaje se jedan dan za put na

ukrcaj i jedan dan za put do mjesta njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Ako je broj stvarnih dana plovidbe u poreznom razdoblju 183 dana ili više od 183 dana

tada se razlika dana iznad 183 dana može prenijeti u porezno razdoblje odnosno godinu

koja slijedi izravno iza godine za koju je utvrđen ukupan broj dana plovidbe zbog

utvrđivanja poreznog statusa u slijedećem poreznom razdoblju. To znači da se slijedeće

porezno razdoblje prenosi samo onaj broj dana koji prelazi 183 dana stvarne plovidbe te

da se prekobrojeni dani plovidbe ne prenose.

6.2. Obrazac DPOM

Za svrhe dokazivanja ukupnog broja dana plovidbe, lučke kapetanije obvezne su

Poreznoj upravi i pomorcu dostaviti, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu

godinu (do 2. veljače 2014. za 2013.), Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi –

Obrazac DPOM.

Tablica 3 u nastavku prikazuje obrazac DPOM.

33

Tablica3.: Obrazac DPOM

Izvor: Porezna uprava, Pravilnik o porezu na dohodak

U obrazac DPOM upisuje se ukupan broj dana plovidbe radi utvrđivanja poreznog

statusa tekućeg razdoblja. Pomorac u međunarodnoj plovidbi koji je ispunio uvjet

trajanja razdoblja plovidbe od 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog

razdoblja, ne podliježe godišnjem obračunavanju poreza na dohodak. Ukoliko pomorac

ne ostvari taj uvjet, podliježe godišnjem obračunavanju poreza na dohodak.

6.3. Obrazac EPOM

Zbog iskazivanja ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u

međunarodnoj plovidbi te obračuna iznosa pomorskog dodatka i izdataka te ostvarenog

dohotka, pomorac je obvezan popuniti i godišnjoj prijavi priložiti Evidenciju o

primicima od nesamostalnog rada – Obrazac EPOM (Porezna uprava, 2013, p.12).

Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih

poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to:

- pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno,

- pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno.

34

Pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno primjenjuje se za:

1. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s

posebnim propisima,

2. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom

linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka

unutar granica Jadranskog mora,

3. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike

Hrvatske, u skladu s posebnim propisima.

Pomorski dodatak do 400,00 kn dnevno primjenjuje se za pomorce članove posade

brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, a

na temelju obračuna pomorskog dodatka koji prilažu uz prijavu poreza na dohodak za

porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom,

brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili

plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga

vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i

slično.

U tablici 4 prikazat će se obrazac EPOM.

Tablica 4.: Obrazac EPOM

35

Izvor:Porezna uprava, Pravilnik o porezu na dohodak

Obrazac EPOM sadrži pored općih podataka o članu posade broda u međunarodnoj

plovidbi i pomorski dodatak. Pomorski dodatak predstavlja izdatak kod utvrđivanja

dohotka pomorca koji se priznaje samo za stvarne dane plovidbe tekućeg razdoblja.

Nakon pomorskog dodatka utvrđuje se dohodak od nesamostalnog rada.

36

7. OBRAČUN I PLAĆANJE GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK

POMORCA

7.1. Godišnji dohodak pomorca koji nema poreznu obvezu

Pomorac koji nema obvezu poreza na dohodak prema primicima po osnovi rada na

brodu u međunarodnoj plovidbi, jer je ispunjen uvjet o 183 ili više dana plovidbe, ne

prenosi podatke sa Obrasca EPOM u godišnju prijavu poreza na dohodak te se ne

obračunava porez osim ako je na godišnjoj prijavi iskazana neka druga vrsta oporezivog

dohotka. Podatak o dohotku iskazanom na Obrascu EPOM unosi se u evidenciju

Porezne uprave i taj se podatak koristi kao službeni podatak koji se upisuje na poreznu

potvrdu.

Pomorci podnose godišnju poreznu prijavu za dohodak ostvaren u tuzemstvu i

inozemstvu Poreznoj upravi nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom

boravištu. U smislu Općeg poreznog zakona smatra se da porezni obveznik ima

prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana

u jednoj ili dvije kalendarske godine. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima

u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje

se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u

kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili

obavljanje djelatnosti, te ako ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da

ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onome

mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u

tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Pod takvim boravištem

smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u

jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni

kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Osnovica poreza na dohodak utvrđuje se za rezidenta prema načelu svjetskog dohotka

odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a

37

umanjenog za osobni odbitak. Za nerezidenta osnovica poreza na dohodak utvrđuje se

prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident

ostvari u tuzemstvu, a umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za

plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom

propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu.

Tuzemni isplatitelj primitaka obvezan je nerezidentima obračunati, obustaviti i uplatiti

porez na dohodak, ako ti nerezidenti imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u

državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja. Ako međunarodnim sporazumima i ugovorima o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije, rezidenti plaćaju u Republici

Hrvatskoj porez iz dohotka ostvarenog u inozemstvu, a u ukupnu obvezu godišnjeg

poreza uračunava im se porez plaćen u inozemstvu do visine tuzemnog poreza, ako o

uplaćenom porezu postoje odgovarajući dokazi koje trebaju priložiti uz godišnju

poreznu prijavu.

Podatke o ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada ne iskazuju članovi posade broda

u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti ako je ispunjen uvjet trajanja razdoblja

plovidbe 183 dana ili više od 183 dana. Ako član posade broda ima obvezu podnošenja

godišnje porezne prijave, tada će u poreznoj prijavi iskazati samo dohodak za koji je

obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, osim dohotka koji ostvari po osnovi rada na

brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno Pomorskom zakoniku ne podliježe

oporezivanju i dohotka od nesamostalnog rada koji rezident ostvari izravno iz

inozemstva, a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja izuzima od oporezivanja. Ako podnosi godišnju prijavu poreza na

dohodak, pomorac ostvaruje pravo na sve porezne olakšice kao i drugi obveznici poreza

na dohodak, ali i jednu dodatnu. Za svaki dan koji je proveo na brodu porezna mu se

osnovica smanjuje za svotu dnevnoga pomorskog dodatka, neovisno o tome da li mu se

isplaćivao pomorski dodatak.

Ukoliko pomorac u Republici Hrvatskoj ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište

kako to određuje Opći porezni zakon, obvezan je plaćati doprinose za obvezna

osiguranja u Republici Hrvatskoj prema rješenju Porezne uprave. Navedeno se ne

38

primjenjuje samo u slučaju kada državljanin Republike Hrvatske ima uređen status u

osiguranju u državi s kojom je Republika Hrvatska ima sklopljen međudržavni ugovor o

socijalnom osiguranju, budući da tada obveza doprinosa ovisi o njegovu statusu u

obveznom osiguranju te države i u skladu s odredbama toga ugovora. RH je sa velikim

brojem zemalja sklopila ugovore o socijalnom osiguranju i ugovore o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja. Odredbe tih ugovora dio su unutrašnjeg pravnog poretka i

imaju prednost u primjeni pred tuzemnim propisima, odnosno jače su pravne snage od

tuzemnih zakona.

7.2. Godišnji dohodak pomorca koji ima poreznu obvezu

Pomorac koji ima obvezu poreza na dohodak prema primicima po osnovi rada na brodu

u međunarodnoj plovidbi, jer nije ispunjen uvjet o 183 ili više dana plovidbe, podatak o

dohotku iz Obrasca EPOM unosi u godišnju prijavu poreza na dohodak. Pri tome:

- ako se radi o dohotku prema primicima od brodara – tuzemnog poslodavca, podatak o

dohotku unosi se pod 4.1.1. te nastavno pod 5.

- ako se radi o dohotku prema primicima od brodara – inozemnog poslodavca, podatak

o dohotku unosi se pod 4.7. i nastavno pod 5.

Ukoliko je bolest kod pomorca nastupila na putu za ukrcaj na brod, na brodu ili na

povratku sa broda, dani bolovanja uračunavaju se u 183 dana. Ako pomorac sa

uračunatim danima bolesti pomorac nije ostvario 183 dana ili ako je bolest nastupila u

danima kada pomorac nije bio na brodu, pa iz tog razloga također nije ostvario 183

dana, obvezan je prijaviti i platiti porez na dohodak za tu godinu.

7.3. Neoporezivi dio dohotka ili osobni odbitak

Svi porezni obveznici imaju pravo na osnovni osobni odbitak za podmirenje njegovih

osnovnih potreba i potreba njegove djece i drugih uzdržavanih članova obitelji.

Tablica 5 u nastavku prikazuje osobni odbitak za 2014. godinu.

39

Tablica 5.: Osobni odbitak za 2014. godinu

Izvor: Porezna uprava, Osobni odbitak

Uvjet za korištenje osobnog odbitka za potpomognuta područja ili područje Grada

Vukovara je da porezni obveznik i/ili članovi njegove uže obitelji imaju prebivalište i

borave na tim područjima. Uvećani osobni odbitak može se koristiti u godišnjem

obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj prijavi. Ako porezni obveznik

ima više prebivališta na potpomognutim područjima ili području Grada Vukovara,

mjerodavno je prebivalište obitelji.

Uzdržavani članovi uže obitelji (bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog

obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe i

očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik

plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom)

i uzdržavana djeca su fizičke osobe kojima oporezivi primici, primici na koje se ne

40

plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom na godišnjoj razini ne prelaze

11.000,00 kuna. Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane

članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po

osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu novorođenog djeteta,

potpora za novorođenče i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja.

Dijetetom se smatra dijete kojega uzdržavaju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i

pomajke, kao i dijete nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja, ako

je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Za 6. i svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava i

to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka

za prethodno dijete.

Ako porezni obveznik koristi uvećanje osobnog odbitka za 100%-tni invaliditet ili za

pravo na tuđu pomoć i njegu sebe, uzdržavanog člana uže obitelji ili dijete (faktor 1,00)

ne može za sebe niti za uzdržavanu osobu koristiti osobni odbitak za invalidnost (faktor

0,3).

Porezni obveznik može podatke koji utječu na pravo korištenja uvećanog osobnog

odbitka, na temelju vjerodostojnih isprava upisati u poreznu karticu ako ostvaruje

primitke po osnovi nesamostalnog rada, neovisno što pravo na uvećani osobni odbitak

može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj

poreznoj prijavi.

Ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu, a u tijeku poreznog razdoblja

nije došlo do promjena koje utječu na visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj

kartici, porezni obveznik nije obvezan uz godišnju poreznu prijavu priložiti

vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak. Porezna uprava može

od poreznog obveznika zatražiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak,

neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici.

41

7.4. Stope za obračun poreza i prirez porezu na dohodak

U 2013. godini nije bilo promjene stope poreza. Slijedom toga godišnji obračun poreza

na dohodak je potrebno provesti sa slijedećim granicama i po slijedećim poreznim

stopama što je prikazano u tablici 6.

U tablici 6 prikazat će se parametri za godišnji obračun poreza na dohodak.

Tablica 6.: Parametri za godišnji obračun poreza na dohodak

Porezna stopa Godišnja porezna osnovica

12% do 26.400,00 kuna

25% iznad 26.400,00 kuna do 105.600,00 kuna

(na idućih 79.200,00 kn)

40% iznad 105.600,00 kuna

Izvor: Cutvarić, M., RIF-ove Obavijesti 2014., Računovodstvo i financije

Visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak ovisi o visini ostvarenog dohotka.

Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% na oporezivi dohodak do 2.200,00 kuna

mjesečno, 25% na oporezivi dohodak od 2.200,00 kuna do 8.800,00 kuna mjesečno i

40% na oporezivi dohodak iznad 8.800,00 kuna mjesečno.

Obračunani iznos godišnjeg poreza na dohodak je osnovica za obračun prireza poreza

na dohodak. Iznos prireza obračunava se primjenom stope za obračun prireza, a to je

stopa različita te ovisi o općini/gradu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta

poreznog obveznika.

Stope se kreću za:

1. Općinu do 10%

2. Grad ispod 30.000 stanovnika do 12%

3. Grad iznad 30.000 stanovnika do 15%

4. Grad Zagreb do 30%.

42

Obvezniku poreza na dohodak koji je invalid Domovinskog rata a to mu je svojstvo

utvrđeno rješenjem nadležnog ministarstva, umanjuje se obračunani iznos poreza na

dohodak za postotak invalidnosti. Ova se povlastica primjenjuje samo na dio godišnjeg

dohotka čiji je izvor – primitak po osnovi nesamostalnog rada (plaća) te se odnosi i pri

obračunu godišnjeg poreza na dohodak prema primitku pomoraca po osnovi rada na

brodu u međunarodnoj plovidbi (ako je taj dohodak oporeziv).

O iznosu godišnjeg poreza na dohodak i prireza Porezna uprava izdaje rješenje, a

obveza dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom

obvezniku.

7.5. Primjeri popunjavanja godišnje porezne prijave pomorca

U nastavku se navode primjeri popunjavanja godišnje porezne prijave pomoraca prema

primicima po osnovi nesamostalnog rada.

Primjer 1: Prijava pomorca koji nema poreznu obvezu prema primicima pomorca

Pomorac je ostvario u tijeku 2010. godine primitke po osnovi nesamostalnog rada na

brodu u međunarodnoj plovidbi koji je u vlasništvu tuzemnog brodara u iznosu od

156.000,00 kuna (u iznos je uključen i iznos pomorskog dodatka). Ukupan broj dana u

2010. godini zbog utvrđivanja poreznog statusa je 246 dana – uključujući donesenih 30

dana plovidbe iz prethodne – 2009. godine (podatak iz Obrasca DPOM r.br. 6. stupac

8). U ovom slučaju primici ostvareni za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi ne

podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak, jer je ispunjen uvjet o broju

dana plovidbe.

Obrazloženje: Pomorac ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave za 2010.

godinu, ali u istoj ne iskazuje ostvareni dohodak od nesamostalnog rada, već popunjava

opće podatke pod I. Obrasca DOH (stranica 1.), navodi propisane isprave pod 7.

Obrasca DOH (stranica 6.), potpisuje Obrazac DOH te popunjava nadnevak. Propisane

43

isprave - presliku potvrde o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada, Obrasce

EPOM i DPOM, obvezno prilaže uz Obrazac DOH.

Primjer 2. Prijava pomorca koji ima poreznu obvezu prema primicima pomorca

Pomorac je ostvario u tijeku 2010. godine primitke po osnovi rada na brodu u

međunarodnoj plovidbi koji je u vlasništvu tuzemnog brodara u iznosu od 116.688,35

kuna (u iznos je uključen i iznos pomorskog dodatka). Ukupan broj dana u 2010. godini

zbog utvrđivanja poreznog statusa je 99 dana. Primici ostvareni za rad na brodu u

međunarodnoj plovidbi podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak jer nije

ispunjen uvjet o broju dana plovidbe. Pomorac ima obvezu podnošenja godišnje

porezne prijave za 2010. godinu i u istoj iskazuje ostvareni dohodak od nesamostalnog

rada. Pomorski dodatak (koji ne podliježe oporezivanju) iznosi 400,00 kuna dnevno za

dane provedene u plovidbi odnosno u ovom primjeru, ako je riječ o 95 stvarnih dana

plovidbe na brodu, 400,00 * 95 = 38.000,00. Iznos dohotka od nesamostalnog rada koji

pomorac upisuje pod 4.1.1. stupac 3 Obrasca DOH je primitak od nesamostalnog rada

umanjen za pomorski dodatak odnosno 78.688,35 kuna. Navedeni primitak u iznosu od

78.688,35 kuna pomorac umanjuje i za izdatke doprinosa koje je uplatio u 2010. godini

prema rješenju Porezne uprave u iznosu od 7.130,00 kuna (iznos uplaćenih doprinosa

iskazuje pod 4.1.1. Obrasca DOH stupac 4). Propisane isprave - presliku potvrde o

isplaćenim primicima od nesamostalnog rada, Obrasce EPOM i DPOM, porezni

obveznik obvezno prilaže uz Obrazac DOH. Pomorac ima u 2010. godini prebivalište u

Šibeniku. Pomorac uzdržava u cijeloj 2010. godini troje djece, što je upisao u Obrazac

PK koji je dostavio poslodavcu.

Obrazloženje: Pomorac ima obvezu uplate godišnjeg poreza na dohodak i prireza

porezu na dohodak u iznosu od 362,10 kuna. Pomorac u tijeku 2010. godine nije imao

obvezu uplate predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ali tu obvezu, s

obzirom da nije ispunjen uvjet broja dana plovidbe, ima u konačnom godišnjem

obračunu popodnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi. Godišnji neoporezivi dio dohotka za

pomorca i troje uzdržavane djece iznosi 69.120,00 kuna.

44

8. DOPRINOSI ZA OBVEZNA OSIGURANJA ČLANA POSADE BRODA U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI

Člankom 129. stavkom 8. Pomorskog zakonika (Narodne novine, broj 181/04 i 76/07)

propisano je da je član posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu

pripadnost broda, obveznik doprinosa i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja

prema mjesečnoj osnovici koju propisuje i objavljuje ministar mora.

Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Narodne novine, broj 61/11)

koja je stupio na snagu 11. lipnja 2011. godine na propisane osnovice iz Naredbu o

mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u

međunarodnoj plovidbi za 2013. godinu (Narodne novine, broj 14/13) pomorci –

članove posade broda u međunarodnoj plovidbi su obveznici plaćanja dodatnog

doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za

staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja) te dodatnog

doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za svakih

12 mjeseci provedenih na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i

nacionalnoj plovidbi, računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci).

Tablica 7 u nastavku prikazuje stope dodatnog doprinosa kad se svakih 12 mjeseci staža

osiguranja računa kao 15 mjeseci.

Tablica 7.: Stope dodatnog doprinosa kad se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci

Osiguranici - pomorci Stopa dodatnog

doprinosa za I.stup

Stopa dodatnog

doprinosa za II.stup

Osigurani samo u I.

mirovinskom stupu 7,84% -

Osigurani u I. i II mirovinskom

stupu 5,83% 2,01%

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovice osiguranja za pomorce –

članove posade broda u međunarodnoj plovidbi osigurani temeljem Pomorskog

zakonika

45

Doprinose se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 20% ili 15%

2. doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po

stopi od 5%

3. doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 13%

4. doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5%

Pomorci u međunarodnoj plovidbi su pored obveznih doprinosa obveznici i dodatnog

doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem po stopi

od 7,84% ili 5,83% i dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelji

individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem po stopi od

2,01%.

Dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem obračunava i naplaćuje

Porezna uprava. Članu posade staž osiguranja s povećanim trajanjem računat će se u

postupku ostvarivanja prava na mirovinu na temelju potvrde Porezne uprave da je

dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem u cijelosti uplaćen.

Osiguraniku – članu posade broda, dobna granica za stjecanje prava na starosnu

mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 60 godina, uz uvjet da je ostvario

najmanje 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj

plovidbi i nacionalnoj plovidbi.

Najbitnija pitanja glede obveznih osiguranja uređena su člankom 129. Zakonika a to su:

1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda,

obvezno je osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju ako u Republici

Hrvatskoj ima prebivalište, uobičajeno boravište (rezident), a u obveznom

zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ako u

Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili odobreni stalni boravak, ako međudržavnim

ugovorom o socijalnom osiguranju nje drugačije uređeno

2) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana

posade broda čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba podnosi

poslodavac, brodar ili kompanija

46

3) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana

posade broda čiji je poslodavac, brodar i kompanija strana pravna osoba podnosi

nadležna lučka kapetanija

4) Lučka kapetanija neće izvršiti prijavu ako član posade broda podnese lučkoj

kapetaniji dokaz da je obvezno osiguran kod stranog nositelja socijalnog osiguranja

države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju

5) Posrednik pri zapošljavanju pomoraca, kao i pomorac koji se samostalno zapošljava

kod stranog poslodavca ili se zapošljava kod stranog poslodavca putem Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje, dužan je podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji sve podatke

potrebne za podnošenje prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno

osiguranje.

6) Početkom osiguranja člana posade broda smatra se dan ukrcaja na brod, a prestankom

osiguranja dan iskrcaja s broda, prema evidenciji iz pomorske knjižice.

7) Iznimno član posade broda koji lučkoj kapetaniji podnese dokaz da je njegov ugovor

o radu sklopljen na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brodu ostaje osiguran do

dana prestanka njegovog ugovora o radu.

8) Postupak i način prijave koju provodi lučka kapetanija, kao i uvjete, sadržaj i način

podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu propisat će ministar.

8.1. Obveze doprinosa

Član posade broda obveznik je doprinosa i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja

prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa koju propisuje i objavljuje ministar.

Visina mjesečne osnovice za obračun doprinosa utvrđuje se prema plaći koju bi član

posade broda ostvario za iste odnosno slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi.

Obvezu te vrstu doprinosa i mjesečne iznose doprinosa za uplatu utvrđuje Porezna

uprava rješenjem na način uređen propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, a na

obvezu plaćanja doprinosa te obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u

propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu doprinosa, povrat više

uplaćenih doprinosa ili doprinosa plaćenih bez pravne osnove, vođenje

drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz doprinose koja nisu

47

uređena ovim Zakonikom primjenjuje se propisi koji uređuju doprinose za obvezna

osiguranja kao i opći porezni propisi. Poslodavac nije obvezan obračunavati niti plaćati

doprinose prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda.

8.2. Dospijeće za uplatu doprinosa

Doprinosi po stopama obračunavaju se do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Obračunati doprinosi dospijevaju na naplatu najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu u

kojem je plaća dospjela za isplatu. Iznimno od odredbe stavka članka 1. Zakona o

doprinosima za obvezna osiguranja, poseban doprinos za zdravstveno osiguranje za

prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti obračunan rješenjem sukladno

članku 70. ovoga Zakona dospijeva na naplatu:

1. do 15. travnja za tromjesečje siječanj/ožujak tekuće godine,

2. do 15. srpnja za tromjesečje travanj/lipanj tekuće godine,

3. do 15. listopada za tromjesečje srpanj/rujan tekuće godine,

4. do 15. siječnja za tromjesečje listopad/prosinac prethodne godine.

8.3. Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2014. godinu

Temeljem članka 129. stavak 8. Pomorskog zakonika (Narodne novine, broj 181/04,

76/07, 146/08 i 61/11), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, donosi Naredbu o

mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja člana posade broda u

međunarodnoj plovidbi.

U tablici 8 prikazane su osnovice za doprinose pomoraca u međunarodnoj plovidbi za

2014. godinu.

48

Tablica 8.: Osnovice za doprinose pomoraca u međunarodnoj plovidbi za 2014.

godinu

Kategorija Radno mjesto Osnovica

osiguranja

1. zapovjednik broda kn 7.281,00

upravitelj stroja

zapovjednik osoblja

upravitelj osoblja u strojarnici

2. prvi časnik palube kn 5.369,00

drugi časnik stroja

rukovodeće hotelsko osoblje (upravitelji)

liječnik

zubar

časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu

broda

časnik odgovoran za zaštitu okoliša

3. drugi časnik palube kn 4.057,00

zapovjednik jahte

treći časnik stroja

rukovodeće hotelsko osoblje (direktori)

frižiderist

operater postrojenja za ukapljivanje

zapovjednik plutajućeg objekta

zapovjednik nepomičnog odobalnog

objekta

operater dinamičke pozicije

upravitelj stroja na jahti

4. treći časnik palube kn 3.757,00

časnik plovidbene straže na palubi

četvrti časnik stroja

radiočasnik

više hotelsko osoblje (časnici)

više tehničko osoblje (časnici)

elektročasnik

49

elektroničar

časnik plovidbene straže u strojarnici

prvi časnik palube na jahti

drugi časnik stroja na jahti

5. više hotelsko osoblje (niži časnici) kn 3.522,00

više tehničko osoblje (niži časnici)

električar

mehaničar

prvi kuhar

prvi konobar

vođa palube

vođa stroja

poslužitelj sisaljki (pumpman)

vozač na RO-RO brodovima

medicinska sestra

alatničar

dizaličar

bušač

ronilac

bravar

cjevar

varilac

6. član plovidbene straže na palubi (kormilar) 3.280,00

član plovidbene straže u strojarnici

(mazač)

hotelsko osoblje

tehničko osoblje

7. drugi kuhar kn 3.007,00

drugi konobar

pekar

slastičar

8. vježbenik palube kn 2.779,35

50

vježbenik stroja

ostali vježbenici

mornar

čistač

mladić sobe

mladić kuhinje

pomoćnik električara

pomoćnik mehaničara

pomoćnik poslužitelja sisaljki (pumpman)

pomoćno hotelsko osoblje

pomoćno tehničko osoblje

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovice osiguranja za pomorce –

članove posade broda u međunarodnoj plovidbi osigurani temeljem Pomorskog

zakonika

Pomorci u međunarodnoj plovidbi su obvezni plaćati mirovinsko i zdravstveno

osiguranje u iznosu koji je definiran u Naredbi koju Ministarstvo mora, prometa i

infrastrukture donese za svaku godinu. Osnovice za doprinos pomoraca raspoređene su

prema zanimanju koje pomorac obavlja na brodu. Osnovica se svake godine usklađuje s

iznosom najmanje mjesečne osnovice propisane Naredbom ministra financija o

iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja.

51

9. ZAKLJUČAK

Neizvjesnost plovidbe, obiteljsko iščekivanje informacija s dalekih mora i prilagodba na

kopneni život neizostavni su dio života s kojima se susreće obitelj pomoraca. To je

teško zanimanje za pojedinca i za njegove obitelji. Stvara se velika neizvjesnost i u

pitanju je egzistencija obitelji. Nove zakonske odredbe su zato znatno izmijenili porezni

i socijalni status pomoraca koji plove u međunarodnoj plovidbi. Svaki pomorac bez

obzira ne broj dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi obvezan je podnijeti

godišnju prijavu poreza na dohodak. Razlika između primitaka umanjenih za pomorski

dodatak i izdataka za doprinos je dohodak od nesamostalnog rada.

Pomorci koji u kalendarskoj godini plovu manje od 183 dana dužni su za tu godinu

podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak. Oni koji su plovili manje od 183 dana

godišnje imaju poreznu olakšicu u pomorskom neoporezivom dodatku u iznosu 400,00

kuna. Upravo taj uvjet donio je brojne pobune među pomorcima. Problem zvan 183

dana zadesio je one koje su zbog zdravstvenih problema u nemogućnosti ispuniti

navedenu kvotu. Ako se pomorci razbole tijekom boravka na brodu, dani bolovanja su

im priznati i liječenje im plaća kompanija. U slučaju da ih takva sudbina zadesi kod

kuće, tada mu se bolovanje ne računa u te dane što ih dovodi u dosta nepovoljan

položaj.

U skladu s novim zakonskim odredbama svaki pomorac koji ima prebivalište u

Republici Hrvatskoj mora za vrijeme plovidbe na brodu u međunarodnim vodama biti

osiguran u sustavima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja bez obzira na državnu

pripadnost broda. Razdoblje osiguranja je vrijeme od dana ukrcaja do dana iskrcaja s

broda. Doprinose za obvezna osiguranja plaćaju samo pomorci što ih dovodi u

nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike. Usprkos tome uvršteni su u nacionalni

sustav mirovinskog i socijalnog osiguranja, te su tako izjednačeni s građanima

zaposlenima na kopnu.

52

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Cipek, K., Šnajder, T. 2011, Godišnja prijava poreza na dohodak za 2010. i doprinosi za obvezna osiguranja za 2011., Pomorci – članovi posade brodova u

međunarodnoj plovidbi, Institut za javne financije, Zagreb

2. Ministarstvo financija – Porezna uprava, 2010, Oporezivanje primitaka iz radnog

odnosa, 6. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Institut za javne financije, Zagreb

3. Ministarstvo financija – Porezna uprava, 2011, Primjena ugovora o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Institut za javne

financije, Zagreb

4. Ministarstvo financija – Porezna uprava, 2013, Oporezivanje primitaka iz radnog

odnosa (plaće), 9. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Institut za javne financije,

Zagreb

2) ČLANCI

5. Cipek, K., Uljanić, I. 2013, 'Godišnja prijava poreza na dohodak za 2012', Porezni

vjesnik, Institut za javne financije, vol. 21, no. 2, pp. 36-45

6. Cipek, K., Uljanić, I. 2013, 'Novosti u Pravilniku o izmjenama i dopunama

Pravilnika o porezu na dohodak', Porezni vjesnik, Institut za javne financije, vol. 22,

no. 9, pp. 57-77

7. Sertić. A. 2013, 'Proceduralni aspekti sklapanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja', Porezni vjesnik, Institut za javne financije, vol.22, no. 12, pp. 86

3) PRAVNI AKTI

8. Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obavezna osiguranja člana posade broda u međunarodnoj plovidbi za 2013. godinu, 2013, Narodne novine,

Zagreb, no. 14

9. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, 2013, Narodne

novine, Zagreb, no. 79

10. Pravilnik o porezu na dohodak, 2013, Narodne novine, Zagreb, no. 160

11. Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, 2002, Narodne novine, Zagreb, no.

147

53

12. Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, 2007, Narodne novine,

Zagreb, no.76

13. Zakon o porezu na dohodak, 2004, Narodne novine, Zagreb, no.177

14. Zakon o porezu na dohodak, 2013, Narodne novine, Zagreb, no. 148

4) WEB IZVORI

15. Cutvarić, M., RIF-ove obavijesti 2014., pogledano 20.03.2014.,

<http://www.rif.hr/uploads/obavijesti-1-2014.pdf>

16. Čavlović Smiljanec, N. 2013, UPUTA Ministarstva financija - Središnjeg ureda Porezne uprave o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak za 2013. godinu,

Računovodstvo i financije, Zagreb, pogledano 26.02.2014., <http://www.rif.hr/uploads/upute-2-2014.pdf>

17. Friganović, M. 2011, Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2010., pogledano 27.02.2014, <http://www.poslovni-

savjetnik.com/sites/default/files/Porezi%20-

%20Prijava%20poreza%20gradani%20zadnje.pdf>

18. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Osnovice osiguranja za pomorce –

članove posade broda u međunarodnoj plovidbi osigurani temeljem Pomorskog zakonika, pogledano 27.02.2014., <http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=320>

19. Jakovljević, M. 2010, Porezni savjeti, pogledano 01.03.2014,

<http://www.micportal.net/hr/index.php?option=com_content&view=category&lay

out=blog&id=29&Itemid=32>

20. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Mirovinsko i zdravstveno

osiguranje, pogledano 26.02.2014., <http://www.mppi.hr/default.aspx?id=6516>

21. Porezna uprava, Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pogledano

03.03.2014., <http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Dvostruko-

oporezivanje.aspx>

22. Porezna uprava, Osobni odbitak, pogledano 03.03.2014, <http://www.porezna-

uprava.hr/baza_znanja/Stranice/OsobniOdbitak.aspx>

23. Porezna uprava, Pravilnik o porezu na dohodak, pogledano 20.03.2014,

<http://www.porezna-

uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=pro6>

54

24. Sindikat pomoraca Hrvatske 2014, Prijave poreza, pogledano 26.02.2014.,

<http://sph.hr/clanci/polemika/prijave-poreza-937/>

25. Šeks, V. 2007, Zakon o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, pogledano

25.02.2014.,

<http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=&lang=hr&annotate=on&bid=8yBSXe

0mcyZqmr7ZVO0XiA%3D%3D>

26. Urban, I. 2009, Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj, Institut za javne financije,

pogledano 25.02.2014., <http://www.ijf.hr/newsletter/47.pdf>

27. Zakon HR 2013, Pomorski zakonik, pogledano 03.04.2014.,

<http://www.zakon.hr/z/310/Pomorski-zakonik>

28. Zuber, M. 2008, Za pomorce obvezno mirovinsko i zdravstveno u Hrvatskoj bez

obzira na to na čijem brodu plove, pogledano 27.02.2014,

<http://liderpress.hr/arhiva/36743/>

POPIS TABLICA

Redni

broj Naslov tablice Stranica

1. Način izračuna porezne osnovice 11

2. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je

sklopila i preuzela Republika Hrvatska 15

3. Obrazac DPOM 33

4. Obrazac EPOM 34

5. Osobni odbitak za 2014. godinu 39

6. Parametri za godišnji obračun poreza na dohodak 41

7. Stope dodatnog doprinosa kad se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci

44

8. Osnovice za doprinose pomoraca u međunarodnoj plovidbi za 2014. godinu

48

55

POPIS SLIKA

Redni

broj Naslov tablice Stranica

1. Primjer potvrde o ostvarenim primicima – tuzemnog

poslodavca 28

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom SPECIFIČNOSTI OPOREZIVANJA

POMORACA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Helene Blažić. U radu

sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,

standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica