Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologi-ja, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhiteka-ta. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engles-ka) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusmjerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljop-rivrede i poljoprivrednih inputa.

Toni Vidan, Dugogodišnji aktivist na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Aktivan u prvoj nezavisnoj građanskoj inicijativi na području zaštite okoliša u Zagrebu osamdesetih ("Svarun", kampanja protiv nuklearne elektrane Prevlaka pored Zagreba, 1986.). Od osnutka Zelene akcije Zagreb, aktivan u energetskoj sekciji, prvo kao volonter, a od 1991. i profesionalno. Predsjednik Zelene akcije od 1995. do 2001. u kojem periodu se organizacija razvila u vodeću udrugu na području zaštite okoliša u Hrvatskoj. Jedan od inicijatora i prvi koordinator nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša Zeleni forum (ZF). Kao predstavnik ZFa izabran za Predsjednika Savjeta za razvoj civilnog društva (2007-09) i vanjskog člana Saborskog odbora za zaštitu okoliša (2008-11). Od 2013. predstavlja ZF u savjetodavnom tijelu EUa Europski gospodarsko socijalni odbor.Međunarodno aktivan od 1991. kao predstavnik okolišnih udruga Srednje i Istočne Europe na pregovorima u okviru donošenja Klimatske konvencije i uspostave Global Environment Facility-a. U periodu 1992. do 1996. koordinator Climate Action Network-a za Srednju i Istočnu Europu. Od 2004. do 2008. član UOa Friends of the Earth International. Od 2017. član UOa europske mreže okolišnih udruga, European Envirnonment Bureau (EEB), te europskog dijela globalne mreže za promicanje održive energetike InforSE.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađuje s časopisi-ma Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovo-ra s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvoslava Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavan-jem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organi-zirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji. Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordi-nator projekta Turizam u zidanicama i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto

Dr. sc. Klementina Batina rođena je u Zagrebu 1972., diplomirala je povijest umjetnosti, muzeologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. je zaposlena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Odsjek za etnologiju) u istraživačkom zvanju više stručne suradnice za znanstveno polje etnologija/antropologija. U znanstvenim i stručnim radovima te znanstveno-istraživačkim projektima, s heritološkog, etnološkog i folklorističkog aspekta bavi se tradicijskom kulturom – nematerijal-nom i materijalnom baštinom lokalnih zajednica. Krajem 2016. godine osnovala je i vodi udrugu Ekomuzej Bistra. Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatske udruge za interpretaciju baštine.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitek-tonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kipar-skim natječajima.Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje –DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplin-arni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinar-ka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica. Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočanstvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Goranči-ca“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadž-ment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projektima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

Milan Medić je diplomirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1999. kroz svoj dugogodišnji profesionalni rad u Centru za civilne inicijative (CCI) u Zagrebu je specijalizirao rad u zajednici pod višegodišnjim mentorstvom prof. Lee H. Staplesa (Sveučilište u Bostonu, Škola za socijalni rad) te u sklopu edukacija za studente i stručnjake u socijalnom radu na HAN sveučilištu u Nijemeganu u Nizozemskoj (MATRA program 2009-11.). Stručnjak je za ruralni razvoj, posjeduje znanja i vještine u radu s mladima, jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, a posebno se ističe u projektima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica kroz primjenu načela ekon-omske demokracije, zadrugarstva i društvenog poduzetništva. Jedan je od osnivača Zadruge za etično financiranje (ZEF), kao najveće hrvatske zadruge te trener i suradnik Clustera za eko-društvene inivacije i razvoj CEDRA.HR. Stručnjak je i za uključivanje građana u lokalno odlučivanje. U razdoblju 2000-2010. je vodio primjenu načela održivog razvoja u Gradu Karlovcu (Agenda 21 i Lokalna Agenda 21 za Grad Karlovac), a jedan je od zakladnika i osnivača Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah iz Zagreba. Od 2007. naovamo se posebno specijalizirao za primjenu načela ruralnog razvoja LEADER-CLLD (Community Led Local Development). Tako je od 2011. voditelj Lokalneakcijske grupe (LAG) Vallis Colapis iz Ozlja, kao jedne od naj uspješnijih organizacija za ruralni razvoj u Hrvatskoj te predsjednik LEADER mreže Hrvatske od njezinog osnivanja 2012. do danas. Posjeduje i iskustvo u radu s marginaliziranim skupinama (osobito Romima) kao stručnjak UNDP Hrvatska u projektu Platforma za uključivanje Roma u Međimurju – Faza I i II u razdoblju 2013-15.

Dolores Miličić, magistra muzeologije i upravljanja baštinom. Diplo-mirala je 2015. godine Muzeologiju i upravljanje baštinom na Odsjeku za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2015. godine osniva udrugu Interaktiva u svrhu poboljšanja uvjeta mladih u ruralnim sredinama da se na neformalan način obrazuju i putuju putem Erasmus plus programa. Od 2014. godine sudjeluje na razmjenama mladih i treninzima u sklopu programa Erasmus plus programa, a od 2017. je voditeljica te facilita-tor i moderator na nekoliko Erasmus plus projekata.

Udruga mladih ''Malo po malo'' Mrkopalj osnovana je u srpnju 2017. godine te broji danas 20-ak članova. Cilj Udruge je poboljšanje društvenog života mladih, ali i ostalog stanovništva Općine Mrkopalj. Najvažniji događaj u godini koji Udruga organizira je manifestacija ''Prošćenje''s kojom je vratila stari običaj zabava povodom jednog od najvažnijih dana u Općini. Udruga je i kroz ovaj kratki period postojan-ja pokazala i svoje veliko humanitarno srce, pa su se tako u vrijeme Božićnih blagdana odvijali malonogometni turniri, te prodaja kalenda-ra kojih su krasile slike pobjednika foto natječaja kojeg je Udruga organizirala za sve ljubitelje fotografije, a sav novčani prilog donirao se Udrugama kojima je pomoć bila potrebna.

Goran Ivanišević

Dalija Milonja

predavači

predavači

nositelj projekta - Udruga „Interaktiva“partneri: Općina Mrkopalj,Akademija medicinskih znanosti Hrvatske,Turistička zajednica općine Mrkopalj,Hrvatski savjet za zelenu gradnju,Udruga „Croatia Incognita“,Udruga mladih „Malo po malo“

Financirano od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

“Mrkopalj - mjesto zdravoga življenja”

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologi-ja, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhiteka-ta. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engles-ka) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusmjerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljop-rivrede i poljoprivrednih inputa.

Toni Vidan, Dugogodišnji aktivist na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Aktivan u prvoj nezavisnoj građanskoj inicijativi na području zaštite okoliša u Zagrebu osamdesetih ("Svarun", kampanja protiv nuklearne elektrane Prevlaka pored Zagreba, 1986.). Od osnutka Zelene akcije Zagreb, aktivan u energetskoj sekciji, prvo kao volonter, a od 1991. i profesionalno. Predsjednik Zelene akcije od 1995. do 2001. u kojem periodu se organizacija razvila u vodeću udrugu na području zaštite okoliša u Hrvatskoj. Jedan od inicijatora i prvi koordinator nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša Zeleni forum (ZF). Kao predstavnik ZFa izabran za Predsjednika Savjeta za razvoj civilnog društva (2007-09) i vanjskog člana Saborskog odbora za zaštitu okoliša (2008-11). Od 2013. predstavlja ZF u savjetodavnom tijelu EUa Europski gospodarsko socijalni odbor.Međunarodno aktivan od 1991. kao predstavnik okolišnih udruga Srednje i Istočne Europe na pregovorima u okviru donošenja Klimatske konvencije i uspostave Global Environment Facility-a. U periodu 1992. do 1996. koordinator Climate Action Network-a za Srednju i Istočnu Europu. Od 2004. do 2008. član UOa Friends of the Earth International. Od 2017. član UOa europske mreže okolišnih udruga, European Envirnonment Bureau (EEB), te europskog dijela globalne mreže za promicanje održive energetike InforSE.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađuje s časopisi-ma Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovo-ra s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvoslava Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavan-jem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organi-zirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji. Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordi-nator projekta Turizam u zidanicama i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto

Dr. sc. Klementina Batina rođena je u Zagrebu 1972., diplomirala je povijest umjetnosti, muzeologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. je zaposlena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Odsjek za etnologiju) u istraživačkom zvanju više stručne suradnice za znanstveno polje etnologija/antropologija. U znanstvenim i stručnim radovima te znanstveno-istraživačkim projektima, s heritološkog, etnološkog i folklorističkog aspekta bavi se tradicijskom kulturom – nematerijal-nom i materijalnom baštinom lokalnih zajednica. Krajem 2016. godine osnovala je i vodi udrugu Ekomuzej Bistra. Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatske udruge za interpretaciju baštine.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitek-tonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kipar-skim natječajima.Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje –DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplin-arni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinar-ka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica. Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočanstvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Goranči-ca“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadž-ment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projektima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

Milan Medić je diplomirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1999. kroz svoj dugogodišnji profesionalni rad u Centru za civilne inicijative (CCI) u Zagrebu je specijalizirao rad u zajednici pod višegodišnjim mentorstvom prof. Lee H. Staplesa (Sveučilište u Bostonu, Škola za socijalni rad) te u sklopu edukacija za studente i stručnjake u socijalnom radu na HAN sveučilištu u Nijemeganu u Nizozemskoj (MATRA program 2009-11.). Stručnjak je za ruralni razvoj, posjeduje znanja i vještine u radu s mladima, jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, a posebno se ističe u projektima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica kroz primjenu načela ekon-omske demokracije, zadrugarstva i društvenog poduzetništva. Jedan je od osnivača Zadruge za etično financiranje (ZEF), kao najveće hrvatske zadruge te trener i suradnik Clustera za eko-društvene inivacije i razvoj CEDRA.HR. Stručnjak je i za uključivanje građana u lokalno odlučivanje. U razdoblju 2000-2010. je vodio primjenu načela održivog razvoja u Gradu Karlovcu (Agenda 21 i Lokalna Agenda 21 za Grad Karlovac), a jedan je od zakladnika i osnivača Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah iz Zagreba. Od 2007. naovamo se posebno specijalizirao za primjenu načela ruralnog razvoja LEADER-CLLD (Community Led Local Development). Tako je od 2011. voditelj Lokalneakcijske grupe (LAG) Vallis Colapis iz Ozlja, kao jedne od naj uspješnijih organizacija za ruralni razvoj u Hrvatskoj te predsjednik LEADER mreže Hrvatske od njezinog osnivanja 2012. do danas. Posjeduje i iskustvo u radu s marginaliziranim skupinama (osobito Romima) kao stručnjak UNDP Hrvatska u projektu Platforma za uključivanje Roma u Međimurju – Faza I i II u razdoblju 2013-15.

Dolores Miličić, magistra muzeologije i upravljanja baštinom. Diplo-mirala je 2015. godine Muzeologiju i upravljanje baštinom na Odsjeku za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2015. godine osniva udrugu Interaktiva u svrhu poboljšanja uvjeta mladih u ruralnim sredinama da se na neformalan način obrazuju i putuju putem Erasmus plus programa. Od 2014. godine sudjeluje na razmjenama mladih i treninzima u sklopu programa Erasmus plus programa, a od 2017. je voditeljica te facilita-tor i moderator na nekoliko Erasmus plus projekata.

Udruga mladih ''Malo po malo'' Mrkopalj osnovana je u srpnju 2017. godine te broji danas 20-ak članova. Cilj Udruge je poboljšanje društvenog života mladih, ali i ostalog stanovništva Općine Mrkopalj. Najvažniji događaj u godini koji Udruga organizira je manifestacija ''Prošćenje''s kojom je vratila stari običaj zabava povodom jednog od najvažnijih dana u Općini. Udruga je i kroz ovaj kratki period postojan-ja pokazala i svoje veliko humanitarno srce, pa su se tako u vrijeme Božićnih blagdana odvijali malonogometni turniri, te prodaja kalenda-ra kojih su krasile slike pobjednika foto natječaja kojeg je Udruga organizirala za sve ljubitelje fotografije, a sav novčani prilog donirao se Udrugama kojima je pomoć bila potrebna.

DarkoZnaor

ToniVidan

mrkopalj - mjesto zdravoga življenja

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologi-ja, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhiteka-ta. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engles-ka) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusmjerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljop-rivrede i poljoprivrednih inputa.

Toni Vidan, Dugogodišnji aktivist na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Aktivan u prvoj nezavisnoj građanskoj inicijativi na području zaštite okoliša u Zagrebu osamdesetih ("Svarun", kampanja protiv nuklearne elektrane Prevlaka pored Zagreba, 1986.). Od osnutka Zelene akcije Zagreb, aktivan u energetskoj sekciji, prvo kao volonter, a od 1991. i profesionalno. Predsjednik Zelene akcije od 1995. do 2001. u kojem periodu se organizacija razvila u vodeću udrugu na području zaštite okoliša u Hrvatskoj. Jedan od inicijatora i prvi koordinator nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša Zeleni forum (ZF). Kao predstavnik ZFa izabran za Predsjednika Savjeta za razvoj civilnog društva (2007-09) i vanjskog člana Saborskog odbora za zaštitu okoliša (2008-11). Od 2013. predstavlja ZF u savjetodavnom tijelu EUa Europski gospodarsko socijalni odbor.Međunarodno aktivan od 1991. kao predstavnik okolišnih udruga Srednje i Istočne Europe na pregovorima u okviru donošenja Klimatske konvencije i uspostave Global Environment Facility-a. U periodu 1992. do 1996. koordinator Climate Action Network-a za Srednju i Istočnu Europu. Od 2004. do 2008. član UOa Friends of the Earth International. Od 2017. član UOa europske mreže okolišnih udruga, European Envirnonment Bureau (EEB), te europskog dijela globalne mreže za promicanje održive energetike InforSE.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađuje s časopisi-ma Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovo-ra s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvoslava Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavan-jem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organi-zirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji. Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordi-nator projekta Turizam u zidanicama i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto

Dr. sc. Klementina Batina rođena je u Zagrebu 1972., diplomirala je povijest umjetnosti, muzeologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. je zaposlena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Odsjek za etnologiju) u istraživačkom zvanju više stručne suradnice za znanstveno polje etnologija/antropologija. U znanstvenim i stručnim radovima te znanstveno-istraživačkim projektima, s heritološkog, etnološkog i folklorističkog aspekta bavi se tradicijskom kulturom – nematerijal-nom i materijalnom baštinom lokalnih zajednica. Krajem 2016. godine osnovala je i vodi udrugu Ekomuzej Bistra. Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatske udruge za interpretaciju baštine.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitek-tonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kipar-skim natječajima.Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje –DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplin-arni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinar-ka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica. Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočanstvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Goranči-ca“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadž-ment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projektima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

Milan Medić je diplomirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1999. kroz svoj dugogodišnji profesionalni rad u Centru za civilne inicijative (CCI) u Zagrebu je specijalizirao rad u zajednici pod višegodišnjim mentorstvom prof. Lee H. Staplesa (Sveučilište u Bostonu, Škola za socijalni rad) te u sklopu edukacija za studente i stručnjake u socijalnom radu na HAN sveučilištu u Nijemeganu u Nizozemskoj (MATRA program 2009-11.). Stručnjak je za ruralni razvoj, posjeduje znanja i vještine u radu s mladima, jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, a posebno se ističe u projektima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica kroz primjenu načela ekon-omske demokracije, zadrugarstva i društvenog poduzetništva. Jedan je od osnivača Zadruge za etično financiranje (ZEF), kao najveće hrvatske zadruge te trener i suradnik Clustera za eko-društvene inivacije i razvoj CEDRA.HR. Stručnjak je i za uključivanje građana u lokalno odlučivanje. U razdoblju 2000-2010. je vodio primjenu načela održivog razvoja u Gradu Karlovcu (Agenda 21 i Lokalna Agenda 21 za Grad Karlovac), a jedan je od zakladnika i osnivača Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah iz Zagreba. Od 2007. naovamo se posebno specijalizirao za primjenu načela ruralnog razvoja LEADER-CLLD (Community Led Local Development). Tako je od 2011. voditelj Lokalneakcijske grupe (LAG) Vallis Colapis iz Ozlja, kao jedne od naj uspješnijih organizacija za ruralni razvoj u Hrvatskoj te predsjednik LEADER mreže Hrvatske od njezinog osnivanja 2012. do danas. Posjeduje i iskustvo u radu s marginaliziranim skupinama (osobito Romima) kao stručnjak UNDP Hrvatska u projektu Platforma za uključivanje Roma u Međimurju – Faza I i II u razdoblju 2013-15.

Dolores Miličić, magistra muzeologije i upravljanja baštinom. Diplo-mirala je 2015. godine Muzeologiju i upravljanje baštinom na Odsjeku za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2015. godine osniva udrugu Interaktiva u svrhu poboljšanja uvjeta mladih u ruralnim sredinama da se na neformalan način obrazuju i putuju putem Erasmus plus programa. Od 2014. godine sudjeluje na razmjenama mladih i treninzima u sklopu programa Erasmus plus programa, a od 2017. je voditeljica te facilita-tor i moderator na nekoliko Erasmus plus projekata.

Udruga mladih ''Malo po malo'' Mrkopalj osnovana je u srpnju 2017. godine te broji danas 20-ak članova. Cilj Udruge je poboljšanje društvenog života mladih, ali i ostalog stanovništva Općine Mrkopalj. Najvažniji događaj u godini koji Udruga organizira je manifestacija ''Prošćenje''s kojom je vratila stari običaj zabava povodom jednog od najvažnijih dana u Općini. Udruga je i kroz ovaj kratki period postojan-ja pokazala i svoje veliko humanitarno srce, pa su se tako u vrijeme Božićnih blagdana odvijali malonogometni turniri, te prodaja kalenda-ra kojih su krasile slike pobjednika foto natječaja kojeg je Udruga organizirala za sve ljubitelje fotografije, a sav novčani prilog donirao se Udrugama kojima je pomoć bila potrebna.

TomislavPavelić

DraganaLucija

RatkovićAydemir

predavači

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologi-ja, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhiteka-ta. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engles-ka) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusmjerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljop-rivrede i poljoprivrednih inputa.

Toni Vidan, Dugogodišnji aktivist na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Aktivan u prvoj nezavisnoj građanskoj inicijativi na području zaštite okoliša u Zagrebu osamdesetih ("Svarun", kampanja protiv nuklearne elektrane Prevlaka pored Zagreba, 1986.). Od osnutka Zelene akcije Zagreb, aktivan u energetskoj sekciji, prvo kao volonter, a od 1991. i profesionalno. Predsjednik Zelene akcije od 1995. do 2001. u kojem periodu se organizacija razvila u vodeću udrugu na području zaštite okoliša u Hrvatskoj. Jedan od inicijatora i prvi koordinator nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša Zeleni forum (ZF). Kao predstavnik ZFa izabran za Predsjednika Savjeta za razvoj civilnog društva (2007-09) i vanjskog člana Saborskog odbora za zaštitu okoliša (2008-11). Od 2013. predstavlja ZF u savjetodavnom tijelu EUa Europski gospodarsko socijalni odbor.Međunarodno aktivan od 1991. kao predstavnik okolišnih udruga Srednje i Istočne Europe na pregovorima u okviru donošenja Klimatske konvencije i uspostave Global Environment Facility-a. U periodu 1992. do 1996. koordinator Climate Action Network-a za Srednju i Istočnu Europu. Od 2004. do 2008. član UOa Friends of the Earth International. Od 2017. član UOa europske mreže okolišnih udruga, European Envirnonment Bureau (EEB), te europskog dijela globalne mreže za promicanje održive energetike InforSE.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađuje s časopisi-ma Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovo-ra s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvoslava Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavan-jem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organi-zirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji. Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordi-nator projekta Turizam u zidanicama i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto

Dr. sc. Klementina Batina rođena je u Zagrebu 1972., diplomirala je povijest umjetnosti, muzeologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. je zaposlena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Odsjek za etnologiju) u istraživačkom zvanju više stručne suradnice za znanstveno polje etnologija/antropologija. U znanstvenim i stručnim radovima te znanstveno-istraživačkim projektima, s heritološkog, etnološkog i folklorističkog aspekta bavi se tradicijskom kulturom – nematerijal-nom i materijalnom baštinom lokalnih zajednica. Krajem 2016. godine osnovala je i vodi udrugu Ekomuzej Bistra. Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatske udruge za interpretaciju baštine.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitek-tonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kipar-skim natječajima.Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje –DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplin-arni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinar-ka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica. Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočanstvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Goranči-ca“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadž-ment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projektima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

Milan Medić je diplomirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1999. kroz svoj dugogodišnji profesionalni rad u Centru za civilne inicijative (CCI) u Zagrebu je specijalizirao rad u zajednici pod višegodišnjim mentorstvom prof. Lee H. Staplesa (Sveučilište u Bostonu, Škola za socijalni rad) te u sklopu edukacija za studente i stručnjake u socijalnom radu na HAN sveučilištu u Nijemeganu u Nizozemskoj (MATRA program 2009-11.). Stručnjak je za ruralni razvoj, posjeduje znanja i vještine u radu s mladima, jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, a posebno se ističe u projektima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica kroz primjenu načela ekon-omske demokracije, zadrugarstva i društvenog poduzetništva. Jedan je od osnivača Zadruge za etično financiranje (ZEF), kao najveće hrvatske zadruge te trener i suradnik Clustera za eko-društvene inivacije i razvoj CEDRA.HR. Stručnjak je i za uključivanje građana u lokalno odlučivanje. U razdoblju 2000-2010. je vodio primjenu načela održivog razvoja u Gradu Karlovcu (Agenda 21 i Lokalna Agenda 21 za Grad Karlovac), a jedan je od zakladnika i osnivača Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah iz Zagreba. Od 2007. naovamo se posebno specijalizirao za primjenu načela ruralnog razvoja LEADER-CLLD (Community Led Local Development). Tako je od 2011. voditelj Lokalneakcijske grupe (LAG) Vallis Colapis iz Ozlja, kao jedne od naj uspješnijih organizacija za ruralni razvoj u Hrvatskoj te predsjednik LEADER mreže Hrvatske od njezinog osnivanja 2012. do danas. Posjeduje i iskustvo u radu s marginaliziranim skupinama (osobito Romima) kao stručnjak UNDP Hrvatska u projektu Platforma za uključivanje Roma u Međimurju – Faza I i II u razdoblju 2013-15.

Dolores Miličić, magistra muzeologije i upravljanja baštinom. Diplo-mirala je 2015. godine Muzeologiju i upravljanje baštinom na Odsjeku za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2015. godine osniva udrugu Interaktiva u svrhu poboljšanja uvjeta mladih u ruralnim sredinama da se na neformalan način obrazuju i putuju putem Erasmus plus programa. Od 2014. godine sudjeluje na razmjenama mladih i treninzima u sklopu programa Erasmus plus programa, a od 2017. je voditeljica te facilita-tor i moderator na nekoliko Erasmus plus projekata.

Udruga mladih ''Malo po malo'' Mrkopalj osnovana je u srpnju 2017. godine te broji danas 20-ak članova. Cilj Udruge je poboljšanje društvenog života mladih, ali i ostalog stanovništva Općine Mrkopalj. Najvažniji događaj u godini koji Udruga organizira je manifestacija ''Prošćenje''s kojom je vratila stari običaj zabava povodom jednog od najvažnijih dana u Općini. Udruga je i kroz ovaj kratki period postojan-ja pokazala i svoje veliko humanitarno srce, pa su se tako u vrijeme Božićnih blagdana odvijali malonogometni turniri, te prodaja kalenda-ra kojih su krasile slike pobjednika foto natječaja kojeg je Udruga organizirala za sve ljubitelje fotografije, a sav novčani prilog donirao se Udrugama kojima je pomoć bila potrebna.

MatjažPavlin

KlementinaBatina

LovroBauer

mrkopalj - mjesto zdravoga življenja

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologi-ja, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhiteka-ta. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engles-ka) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusmjerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljop-rivrede i poljoprivrednih inputa.

Toni Vidan, Dugogodišnji aktivist na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Aktivan u prvoj nezavisnoj građanskoj inicijativi na području zaštite okoliša u Zagrebu osamdesetih ("Svarun", kampanja protiv nuklearne elektrane Prevlaka pored Zagreba, 1986.). Od osnutka Zelene akcije Zagreb, aktivan u energetskoj sekciji, prvo kao volonter, a od 1991. i profesionalno. Predsjednik Zelene akcije od 1995. do 2001. u kojem periodu se organizacija razvila u vodeću udrugu na području zaštite okoliša u Hrvatskoj. Jedan od inicijatora i prvi koordinator nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša Zeleni forum (ZF). Kao predstavnik ZFa izabran za Predsjednika Savjeta za razvoj civilnog društva (2007-09) i vanjskog člana Saborskog odbora za zaštitu okoliša (2008-11). Od 2013. predstavlja ZF u savjetodavnom tijelu EUa Europski gospodarsko socijalni odbor.Međunarodno aktivan od 1991. kao predstavnik okolišnih udruga Srednje i Istočne Europe na pregovorima u okviru donošenja Klimatske konvencije i uspostave Global Environment Facility-a. U periodu 1992. do 1996. koordinator Climate Action Network-a za Srednju i Istočnu Europu. Od 2004. do 2008. član UOa Friends of the Earth International. Od 2017. član UOa europske mreže okolišnih udruga, European Envirnonment Bureau (EEB), te europskog dijela globalne mreže za promicanje održive energetike InforSE.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađuje s časopisi-ma Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovo-ra s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvoslava Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavan-jem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organi-zirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji. Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordi-nator projekta Turizam u zidanicama i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto

Dr. sc. Klementina Batina rođena je u Zagrebu 1972., diplomirala je povijest umjetnosti, muzeologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. je zaposlena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Odsjek za etnologiju) u istraživačkom zvanju više stručne suradnice za znanstveno polje etnologija/antropologija. U znanstvenim i stručnim radovima te znanstveno-istraživačkim projektima, s heritološkog, etnološkog i folklorističkog aspekta bavi se tradicijskom kulturom – nematerijal-nom i materijalnom baštinom lokalnih zajednica. Krajem 2016. godine osnovala je i vodi udrugu Ekomuzej Bistra. Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatske udruge za interpretaciju baštine.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitek-tonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kipar-skim natječajima.Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje –DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplin-arni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinar-ka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica. Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočanstvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Goranči-ca“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadž-ment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projektima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

Milan Medić je diplomirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1999. kroz svoj dugogodišnji profesionalni rad u Centru za civilne inicijative (CCI) u Zagrebu je specijalizirao rad u zajednici pod višegodišnjim mentorstvom prof. Lee H. Staplesa (Sveučilište u Bostonu, Škola za socijalni rad) te u sklopu edukacija za studente i stručnjake u socijalnom radu na HAN sveučilištu u Nijemeganu u Nizozemskoj (MATRA program 2009-11.). Stručnjak je za ruralni razvoj, posjeduje znanja i vještine u radu s mladima, jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, a posebno se ističe u projektima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica kroz primjenu načela ekon-omske demokracije, zadrugarstva i društvenog poduzetništva. Jedan je od osnivača Zadruge za etično financiranje (ZEF), kao najveće hrvatske zadruge te trener i suradnik Clustera za eko-društvene inivacije i razvoj CEDRA.HR. Stručnjak je i za uključivanje građana u lokalno odlučivanje. U razdoblju 2000-2010. je vodio primjenu načela održivog razvoja u Gradu Karlovcu (Agenda 21 i Lokalna Agenda 21 za Grad Karlovac), a jedan je od zakladnika i osnivača Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah iz Zagreba. Od 2007. naovamo se posebno specijalizirao za primjenu načela ruralnog razvoja LEADER-CLLD (Community Led Local Development). Tako je od 2011. voditelj Lokalneakcijske grupe (LAG) Vallis Colapis iz Ozlja, kao jedne od naj uspješnijih organizacija za ruralni razvoj u Hrvatskoj te predsjednik LEADER mreže Hrvatske od njezinog osnivanja 2012. do danas. Posjeduje i iskustvo u radu s marginaliziranim skupinama (osobito Romima) kao stručnjak UNDP Hrvatska u projektu Platforma za uključivanje Roma u Međimurju – Faza I i II u razdoblju 2013-15.

Dolores Miličić, magistra muzeologije i upravljanja baštinom. Diplo-mirala je 2015. godine Muzeologiju i upravljanje baštinom na Odsjeku za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2015. godine osniva udrugu Interaktiva u svrhu poboljšanja uvjeta mladih u ruralnim sredinama da se na neformalan način obrazuju i putuju putem Erasmus plus programa. Od 2014. godine sudjeluje na razmjenama mladih i treninzima u sklopu programa Erasmus plus programa, a od 2017. je voditeljica te facilita-tor i moderator na nekoliko Erasmus plus projekata.

Udruga mladih ''Malo po malo'' Mrkopalj osnovana je u srpnju 2017. godine te broji danas 20-ak članova. Cilj Udruge je poboljšanje društvenog života mladih, ali i ostalog stanovništva Općine Mrkopalj. Najvažniji događaj u godini koji Udruga organizira je manifestacija ''Prošćenje''s kojom je vratila stari običaj zabava povodom jednog od najvažnijih dana u Općini. Udruga je i kroz ovaj kratki period postojan-ja pokazala i svoje veliko humanitarno srce, pa su se tako u vrijeme Božićnih blagdana odvijali malonogometni turniri, te prodaja kalenda-ra kojih su krasile slike pobjednika foto natječaja kojeg je Udruga organizirala za sve ljubitelje fotografije, a sav novčani prilog donirao se Udrugama kojima je pomoć bila potrebna.

JasenkaKranjčević

NadaGlad

predavači

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologi-ja, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhiteka-ta. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engles-ka) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusmjerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljop-rivrede i poljoprivrednih inputa.

Toni Vidan, Dugogodišnji aktivist na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Aktivan u prvoj nezavisnoj građanskoj inicijativi na području zaštite okoliša u Zagrebu osamdesetih ("Svarun", kampanja protiv nuklearne elektrane Prevlaka pored Zagreba, 1986.). Od osnutka Zelene akcije Zagreb, aktivan u energetskoj sekciji, prvo kao volonter, a od 1991. i profesionalno. Predsjednik Zelene akcije od 1995. do 2001. u kojem periodu se organizacija razvila u vodeću udrugu na području zaštite okoliša u Hrvatskoj. Jedan od inicijatora i prvi koordinator nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša Zeleni forum (ZF). Kao predstavnik ZFa izabran za Predsjednika Savjeta za razvoj civilnog društva (2007-09) i vanjskog člana Saborskog odbora za zaštitu okoliša (2008-11). Od 2013. predstavlja ZF u savjetodavnom tijelu EUa Europski gospodarsko socijalni odbor.Međunarodno aktivan od 1991. kao predstavnik okolišnih udruga Srednje i Istočne Europe na pregovorima u okviru donošenja Klimatske konvencije i uspostave Global Environment Facility-a. U periodu 1992. do 1996. koordinator Climate Action Network-a za Srednju i Istočnu Europu. Od 2004. do 2008. član UOa Friends of the Earth International. Od 2017. član UOa europske mreže okolišnih udruga, European Envirnonment Bureau (EEB), te europskog dijela globalne mreže za promicanje održive energetike InforSE.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađuje s časopisi-ma Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovo-ra s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvoslava Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavan-jem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organi-zirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji. Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordi-nator projekta Turizam u zidanicama i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto

Dr. sc. Klementina Batina rođena je u Zagrebu 1972., diplomirala je povijest umjetnosti, muzeologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. je zaposlena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Odsjek za etnologiju) u istraživačkom zvanju više stručne suradnice za znanstveno polje etnologija/antropologija. U znanstvenim i stručnim radovima te znanstveno-istraživačkim projektima, s heritološkog, etnološkog i folklorističkog aspekta bavi se tradicijskom kulturom – nematerijal-nom i materijalnom baštinom lokalnih zajednica. Krajem 2016. godine osnovala je i vodi udrugu Ekomuzej Bistra. Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatske udruge za interpretaciju baštine.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitek-tonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kipar-skim natječajima.Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje –DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplin-arni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinar-ka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica. Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočanstvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Goranči-ca“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadž-ment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projektima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

Milan Medić je diplomirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1999. kroz svoj dugogodišnji profesionalni rad u Centru za civilne inicijative (CCI) u Zagrebu je specijalizirao rad u zajednici pod višegodišnjim mentorstvom prof. Lee H. Staplesa (Sveučilište u Bostonu, Škola za socijalni rad) te u sklopu edukacija za studente i stručnjake u socijalnom radu na HAN sveučilištu u Nijemeganu u Nizozemskoj (MATRA program 2009-11.). Stručnjak je za ruralni razvoj, posjeduje znanja i vještine u radu s mladima, jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, a posebno se ističe u projektima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica kroz primjenu načela ekon-omske demokracije, zadrugarstva i društvenog poduzetništva. Jedan je od osnivača Zadruge za etično financiranje (ZEF), kao najveće hrvatske zadruge te trener i suradnik Clustera za eko-društvene inivacije i razvoj CEDRA.HR. Stručnjak je i za uključivanje građana u lokalno odlučivanje. U razdoblju 2000-2010. je vodio primjenu načela održivog razvoja u Gradu Karlovcu (Agenda 21 i Lokalna Agenda 21 za Grad Karlovac), a jedan je od zakladnika i osnivača Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah iz Zagreba. Od 2007. naovamo se posebno specijalizirao za primjenu načela ruralnog razvoja LEADER-CLLD (Community Led Local Development). Tako je od 2011. voditelj Lokalneakcijske grupe (LAG) Vallis Colapis iz Ozlja, kao jedne od naj uspješnijih organizacija za ruralni razvoj u Hrvatskoj te predsjednik LEADER mreže Hrvatske od njezinog osnivanja 2012. do danas. Posjeduje i iskustvo u radu s marginaliziranim skupinama (osobito Romima) kao stručnjak UNDP Hrvatska u projektu Platforma za uključivanje Roma u Međimurju – Faza I i II u razdoblju 2013-15.

Dolores Miličić, magistra muzeologije i upravljanja baštinom. Diplo-mirala je 2015. godine Muzeologiju i upravljanje baštinom na Odsjeku za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2015. godine osniva udrugu Interaktiva u svrhu poboljšanja uvjeta mladih u ruralnim sredinama da se na neformalan način obrazuju i putuju putem Erasmus plus programa. Od 2014. godine sudjeluje na razmjenama mladih i treninzima u sklopu programa Erasmus plus programa, a od 2017. je voditeljica te facilita-tor i moderator na nekoliko Erasmus plus projekata.

Udruga mladih ''Malo po malo'' Mrkopalj osnovana je u srpnju 2017. godine te broji danas 20-ak članova. Cilj Udruge je poboljšanje društvenog života mladih, ali i ostalog stanovništva Općine Mrkopalj. Najvažniji događaj u godini koji Udruga organizira je manifestacija ''Prošćenje''s kojom je vratila stari običaj zabava povodom jednog od najvažnijih dana u Općini. Udruga je i kroz ovaj kratki period postojan-ja pokazala i svoje veliko humanitarno srce, pa su se tako u vrijeme Božićnih blagdana odvijali malonogometni turniri, te prodaja kalenda-ra kojih su krasile slike pobjednika foto natječaja kojeg je Udruga organizirala za sve ljubitelje fotografije, a sav novčani prilog donirao se Udrugama kojima je pomoć bila potrebna.

MilanMedić

GorankaTuhtan

mrkopalj - mjesto zdravoga življenja

Goran Ivanišević, specijalist fizijatar, reumatolog, balneolog, primarijus, umirovljen 2013. Rođen 1948. u Zagrebu. Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1973.), magistrirao (1992.). Radio u Bolnici u Varaždinskim Toplicama (1975.-1984.) i Klinici za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC Zagreb (1984.-2013.).Područje znanstvenog interesa: fizijatrija, reumatologi-ja, balneoklimatologija, zdravstveni turizam, prirodni ljekoviti činitelji. Utemeljio Lošinjsku školu prirodnih ljekovitih činitelja AMZH (2000.-2015.), Proljetni simpozij medicinske etike i deontologije HLZ-a (2001.-2015.) i Proljetne susrete u Klanjcu AMZH (2009.-2013.).Posebne nagrade: Liječnik godine Internacionalne lige humanista (2002.), Ladislav Rakovac HLZ-a (2002.), predstavnik HLZ-a između 65 liječnika svijeta u projektu WMA - knjizi "Caring Physicians of the World" (2005.). Začasni član Hrvatskog liječničkog zbora (2010.) i Hrvatskog reumatološkog društva i počasni građanin Malog Lošinja (2007.), HLZ-a (2015.). Počasni član AMZH od 2004.

Dalija Milonja diplomirala je 2002. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatske komore arhiteka-ta. Pokretačica i glavna urednica časopisa za detalj u arhitekturi „Presjek“. Od 2005 godine vodi vlastiti arhitektonski ured. Certificirani je stručnjak zelene gradnje. U arhitekturi se bavi temama održivosti, prolaznosti i nenametljivosti.

Darko Znaor je neovisni agrarni analitičar s iskustvom rada na preko stotinu projekata u 30 europskih i azijskih zemalja. Kao voditelj projekata ili konzultant sudjelovao je na brojnim strategijskim, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim projektima Svjetske banke, OECD-a, UN organizacija, Europske komisije, vlada EU članica i vlade SAD-a. Za njih je procjenjivao i uspješnost provedbe preko stotinu projekata, programa, strategija i politika. Bio je gostujući predavač i/ili istraživač na sveučilištima u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Bugarskoj. Doktor je zaštite okoliša (Sveučilište Essex, Engles-ka) i prvi europski magistar ekološke poljoprivrede (Sveučilište Wageningen, Nizozemska, 1992. godina). Autor je preko stotinu publikacija, većina kojih propituje održivost u poljoprivredi; njezin utjecaj na prirodu i okoliš, te ulogu u razvitku ruralnih područja. Autor je jedinstvene istraživačke metode kojom je moguće procjeniti ekonomske i okolišne posljedice potpunog preusmjerenja na ekološku poljoprivredu neke regije ili države, a koja se temelji na izračunu skrivenih (okolišnih i društvenih) troškova i koristi sektora poljop-rivrede i poljoprivrednih inputa.

Toni Vidan, Dugogodišnji aktivist na području zaštite okoliša i održivog razvoja. Aktivan u prvoj nezavisnoj građanskoj inicijativi na području zaštite okoliša u Zagrebu osamdesetih ("Svarun", kampanja protiv nuklearne elektrane Prevlaka pored Zagreba, 1986.). Od osnutka Zelene akcije Zagreb, aktivan u energetskoj sekciji, prvo kao volonter, a od 1991. i profesionalno. Predsjednik Zelene akcije od 1995. do 2001. u kojem periodu se organizacija razvila u vodeću udrugu na području zaštite okoliša u Hrvatskoj. Jedan od inicijatora i prvi koordinator nacionalne mreže udruga za zaštitu okoliša Zeleni forum (ZF). Kao predstavnik ZFa izabran za Predsjednika Savjeta za razvoj civilnog društva (2007-09) i vanjskog člana Saborskog odbora za zaštitu okoliša (2008-11). Od 2013. predstavlja ZF u savjetodavnom tijelu EUa Europski gospodarsko socijalni odbor.Međunarodno aktivan od 1991. kao predstavnik okolišnih udruga Srednje i Istočne Europe na pregovorima u okviru donošenja Klimatske konvencije i uspostave Global Environment Facility-a. U periodu 1992. do 1996. koordinator Climate Action Network-a za Srednju i Istočnu Europu. Od 2004. do 2008. član UOa Friends of the Earth International. Od 2017. član UOa europske mreže okolišnih udruga, European Envirnonment Bureau (EEB), te europskog dijela globalne mreže za promicanje održive energetike InforSE.

Tomislav Pavelić rođen je u Zagrebu 1964., gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1990. godine. Usporedno s arhitekturom bavi se esejistikom i likovnom umjetnošću. Prvu samostalnu izložbu iz područja likovnih umjetnosti imao je 1996. u Galeriji Josip Račić u Zagrebu; sudjelovao na više koncepcijskih skupnih izložbi.Objavljuje arhitektonske i šire likovno-umjetničke kritike i eseje, surađuje s časopisi-ma Čip, Arhitektura i Oris te s Trećim programom Hrvatskog radija. Na Trećem programu Hrvatskog radija 2002. pokreće emisiju Život prostora te je uređuje do 2006., a 2012. godine je jedan od pokretača emisije Stvarnost prostora - između poetike i politike, u kojoj vodi seriju razgovo-ra s protagonistima domaće arhitektonske scene. Do 2007. godine radi u Studiju BF, nakon čega pokreće vlastiti ured ovlaštenog arhitekta, a od 2013. surađuje s Robertom Loherom, kao loher.pavelić. Godine 2009. dobio je nagradu Drago Galić UHA-e za obiteljsku kuću u Rudešu, u Zagrebu. 2012. godine je povjerenik/kustos hrvatskog nastupa na 13. Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji, izložba „Izravna demokracija zahtjeva izravan prostor“, predstavnici Pulska grupa te Igor Bezinović, Hrvoslava Brkljušić, Boris Cvjetanović i Siniša Labrović. 2015. godine objavio knjigu arhitektonskih eseja, O busenu trave pod stopalom, u izdanju UPI-2m, za koju iste godine dobija nagradu UHAe 'Neven Šegvić'.

Dragana Lucija Ratković Aydemir završila je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti u Zagrebu, a stručnim usavršavan-jem u Fondaciji Marcel Hicter iz Bruxellesa stječe Europsku diplomu iz kulturnog menadžmenta. Nakon desetogodišnjeg rada u Ministarstvu kulture na poslovima zaštite kulturne baštine i UNESCO-ve stipendije u Poljskoj, godine 2005. osniva u Zagrebu tvrtku MUZE, prvu za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj. Spajajući znanja iz područja zaštite kulturnih dobara, muzeologije i interpretacije baštine, kulturnih politika i kulturnog turizma s vještinama kulturnog i baštinskog menadžmenta, Dragana Lucija sa svojim timom djeluju kao partner u procesu kvalitetnog planiranja i profesionalnog upravljanja projektima interpretacije i prezentacije baštine i osmišljavanja doživljajnih atrakcija za posjetitelje diljem Hrvatske. Potpredsjednica je Hrvatske udruge za interpretaciju baštine «Interpretirajmo Hrvatsku», nacionalna koordinatorica udruge Interpret Europe te članica više strukovnih udruženja poput ICOM-a i ORACLE-a.

Matjaž Pavlin, magistar turizma, 32 godine iskustva u turizmu, dugogodišnji direktor Kompasa Novo mesto d.o.o., najinovativnije turističke agencije u Sloveniji, autor ili ko-autor mnogih nagrađenih turističkih produkata kao što su Putevima baštine Dolenjske i Bele krajine, Regijska mreža tematskih puteva, Rudolfov splav, Priča o cvičeku na Matjaževom domaćinstvu, Turizam u zidanicama…Sudjelovao je na brojnim domaćim, stranim i prekograničnim turističkim projektima (Hrvatska, BIH,. Makedonija, Srbija), i organi-zirao brojne ekskurzije razgleda primjera dobre prakse u Sloveniji. Trenutačno samostalni poduzetnik i direktor »Autentic« s.p., koordi-nator projekta Turizam u zidanicama i savjetnik direktorice Kompasa Novo mesto

Dr. sc. Klementina Batina rođena je u Zagrebu 1972., diplomirala je povijest umjetnosti, muzeologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. je zaposlena u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Odsjek za etnologiju) u istraživačkom zvanju više stručne suradnice za znanstveno polje etnologija/antropologija. U znanstvenim i stručnim radovima te znanstveno-istraživačkim projektima, s heritološkog, etnološkog i folklorističkog aspekta bavi se tradicijskom kulturom – nematerijal-nom i materijalnom baštinom lokalnih zajednica. Krajem 2016. godine osnovala je i vodi udrugu Ekomuzej Bistra. Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST-a, Hrvatskog etnološkog društva i Hrvatske udruge za interpretaciju baštine.

Lovro Bauer je ovlašteni arhitekt, diplomirao 2006. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 2009. g. vodi svoj arhitek-tonski ured „FABRIKA arhitekti“. Radi na raznovrsnim projektima sa područja arhitekture, urbanizma i dizajna. Bavi se objektima pod konzervatorskom zaštitom, njihovom obnovom i energetskom rekonstrukcijom. Sudjeluje na arhitektonskim i arhitektonsko-kipar-skim natječajima.Ovlašteni je konzultant, auditor te predavač za međunarodni sustav certificiranja održive gradnje –DGNB sustav, te aktivno sudjeluje u edukaciji i promociji održive gradnje kroz predavanja, tribine i aktivnosti Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju čiji je član od 2011. godine.

Dr. sc. Jasenka Kranjčević, arhitektica s više od 30 godina iskustva bavi se planiranjem ruralnog razvoja, istraživanjem prostornih struktura sela i ruralne arhitekture u Hrvatskoj. Znanstvena je savjetnica u Institutu za turizam. Spajajući znanja o ruralnoj baštini i planiranju ruralnog razvoja potiče lokalne zajednice na interdisciplin-arni pristup za osmišljavanje održivog razvoja.Članica je Hrvatske sekcije ECOVAST - European Council for the Village and Small Town (Europsko vijeće za sela i male gradove) koja je osnovana 1984. godine u svrhu unapređivanja dobrobiti seoskih zajednica i čuvanja ruralnog nasljeđa Europe.

Zamoljena za kratki CV Nada Glad je zapisala da je rođena 1946. u Ogulinu, da živi u Delnicama, gdje je i danas, kao umirovljena novinar-ka, aktivno uključena u život svoje lokalne zajednice. U želji da bude prosvjetna djelatnica završila je Pedagošku akademiju u Rijeci, hrvatski jezik s bibliotekarstvom, ali je radni vijek u većini, i s velikim entuzijazmom, trošila na poslove u Radio Delnicama i Radio Čabru, te u riječkom Novom listu: kao novinarka, urednica, direktorica i šefica dopisništva. Danas je na to, nakon 46,5 radnih godina, podsjećaju pohvale, priznanja i nagrade kao Srebrni i Zlatni vijenac „Studija“, „Zlatno pero“ Hrvatskog novinarskog društva te Nagrada za životno djelo Grada Delnica. Ističe da je zadovoljna zbog toga, a emotivno i spoznajno ispunjena stalnim „uzimanjem“ najboljega iz tuđih života i davanjem primjera dolazećima - pa nastavlja s pisanjem. Napravila je knjigu-svjedočanstvo o jedinstvenoj Školi mira i njenom idejnom začetniku, mirotvorcu Franji Starčeviću. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek proglasio ju je, uz knjigu Ivice Đikića „Beara“, knjigom godine 2017-e, a 2018. dobila je književnu nagradu „Goranči-ca“. Tako, u želji da i ona svojim radom - jednom, nekome - bude goranski primjer za potvrdu sentencije „kako nema pasivnih krajeva, nego samo pasivnih ljudi“ (I. Salopek), nastavlja svoje (rođenjem preuzeto) poslanje ukazivanja na ono najbolje što Gorski kotar jest.

Goranka Tuhtan, magistrirala je ekonomiju na Fakultetu za menadž-ment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, te diplomirala solo pjevanje na Visokoj školi za glazbenu umjetnost „Ino Mirković“ u Lovranu po licenci Moskovskog državnog konzervatorija „P. I. Čajkovski“. Od 1998. god. radi na raznim projektima u području kulturnog turizma. Od 2016. radi kao direktorica u Turističkoj zajednici općine Mrkopalj gdje je pokrenula nekoliko projekata, npr. ARTfest (Festival umjetnosti), Povijesnu i etno zbirku Mrkoplja, Vidikovac Čelimbaša, uvrstila je Mrkopalj kao jedno od 27 susjedstava u projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 i dr.

Milan Medić je diplomirao je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1999. kroz svoj dugogodišnji profesionalni rad u Centru za civilne inicijative (CCI) u Zagrebu je specijalizirao rad u zajednici pod višegodišnjim mentorstvom prof. Lee H. Staplesa (Sveučilište u Bostonu, Škola za socijalni rad) te u sklopu edukacija za studente i stručnjake u socijalnom radu na HAN sveučilištu u Nijemeganu u Nizozemskoj (MATRA program 2009-11.). Stručnjak je za ruralni razvoj, posjeduje znanja i vještine u radu s mladima, jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva, a posebno se ističe u projektima ekonomskog razvoja lokalnih zajednica kroz primjenu načela ekon-omske demokracije, zadrugarstva i društvenog poduzetništva. Jedan je od osnivača Zadruge za etično financiranje (ZEF), kao najveće hrvatske zadruge te trener i suradnik Clustera za eko-društvene inivacije i razvoj CEDRA.HR. Stručnjak je i za uključivanje građana u lokalno odlučivanje. U razdoblju 2000-2010. je vodio primjenu načela održivog razvoja u Gradu Karlovcu (Agenda 21 i Lokalna Agenda 21 za Grad Karlovac), a jedan je od zakladnika i osnivača Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah iz Zagreba. Od 2007. naovamo se posebno specijalizirao za primjenu načela ruralnog razvoja LEADER-CLLD (Community Led Local Development). Tako je od 2011. voditelj Lokalneakcijske grupe (LAG) Vallis Colapis iz Ozlja, kao jedne od naj uspješnijih organizacija za ruralni razvoj u Hrvatskoj te predsjednik LEADER mreže Hrvatske od njezinog osnivanja 2012. do danas. Posjeduje i iskustvo u radu s marginaliziranim skupinama (osobito Romima) kao stručnjak UNDP Hrvatska u projektu Platforma za uključivanje Roma u Međimurju – Faza I i II u razdoblju 2013-15.

Dolores Miličić, magistra muzeologije i upravljanja baštinom. Diplo-mirala je 2015. godine Muzeologiju i upravljanje baštinom na Odsjeku za informacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U prosincu 2015. godine osniva udrugu Interaktiva u svrhu poboljšanja uvjeta mladih u ruralnim sredinama da se na neformalan način obrazuju i putuju putem Erasmus plus programa. Od 2014. godine sudjeluje na razmjenama mladih i treninzima u sklopu programa Erasmus plus programa, a od 2017. je voditeljica te facilita-tor i moderator na nekoliko Erasmus plus projekata.

Udruga mladih ''Malo po malo'' Mrkopalj osnovana je u srpnju 2017. godine te broji danas 20-ak članova. Cilj Udruge je poboljšanje društvenog života mladih, ali i ostalog stanovništva Općine Mrkopalj. Najvažniji događaj u godini koji Udruga organizira je manifestacija ''Prošćenje''s kojom je vratila stari običaj zabava povodom jednog od najvažnijih dana u Općini. Udruga je i kroz ovaj kratki period postojan-ja pokazala i svoje veliko humanitarno srce, pa su se tako u vrijeme Božićnih blagdana odvijali malonogometni turniri, te prodaja kalenda-ra kojih su krasile slike pobjednika foto natječaja kojeg je Udruga organizirala za sve ljubitelje fotografije, a sav novčani prilog donirao se Udrugama kojima je pomoć bila potrebna.

DoloresMiličić

predavači