Mrkopalj – mjesto zdravoga življenja

2

Mrkopalj – mjesto zdravoga življenja Stručni skup – Mrkopalj, 22. rujna 2018.

Organizacijski odbor

Lovro Bauer, Goran Ivanišević, Goranka Tuhtan

Urednik Goran Ivanišević

Nakladnik

Za nakladnika

Recenzentica Stella Fatović Ferenčić

Tisak

© Zagreb, 2018. Sva prava pridržana. Ni jedan dio ove knjige ne smije se

reproducirati ni prenositi elektroničkim putem, fotokopiranjem, presnimavanjem ili na bilo koji drugi način

bez pisanoga odobrenja nakladnika.

ISBN 978-953-

3

AKADEMIJA MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR

Hrvatsko društvo za balneoklimatologiju i prirodne ljekovite činitelje HLZ-a

MRKOPALJ mjesto zdravoga življenja

Knjiga izlaganja na stručnom skupu

Mrkopalj, 22. rujna 2018.

Urednik

Goran Ivanišević

Zagreb, 2018.

4

5

Sadržaj • Predgovor Rade Knežević • Relevantnosti geografskih elemenata i faktora na prostoru Gorskoga kotara /

Relevance of geographic elements and factors in the area of Gorski kotar Ankica Senta Marić, Radovan Čepelak • Zdravstena funkcija jezera Gorskoga Kotara / Health function of Gorski kotar lakes Josip Grgurić • Mrkopalj i Gorski kotar - prijatelji djece / Mrkopalj and Gorski kotar - Cities for

children Goran Ivanišević • Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj / Natural remedies in Croatia Jadranka Mustajbegović • Gorski kotar u očuvanju i unapređenju zdravlja / Gorski kotar to preserve and

improve health Jelena Ivanišević • Tradicijsko kulinarstvo Gorskog kotara – poticaj održivom razvitku / Culinary

traditions of Gorski kotar – towards sustainable development Mašenjka Katić • Nutricionistička vrijednost hrane Gorskoga kotara / Nutrition value of food in Gorski

kotar Goranka Tuhtan • Turistička destinacija Mrkopalj / Touristic destination Mrkopalj Bogdan Siminiati • Prirodni ljekoviti činitelji Gorskoga kotara i Kvarnera u brizi za zdravlje - osobni

pogled / Natural remedies for health care in Gorski kotar and Kvarner – personal view Lovro Bauer • Mrkopalj – Gorski kotar – mjesto zdravog življenja / Mrkopalj - Gorski kotar- a

health and well being site Darko Vlahović • Zdravstveno-lječilišni turistički programi kao poticaj razvoju kvalitete života u

domovima za starije osoebe/ Health & medical tourism programs as a potential for the development of quality of life in elderly nursing home

6

7

Predgovor Zdravo življenje bitna je i sveprisutna preokupacija suvremenog čovjeka. Produljenje

životnoga vijeka utječe i na sve veću brigu za zdravlje svih dobnih skupina. Organizacija I. stručnoga skupa „Mrkopalj - mjesto zdravoga življenja“ na tragu je te brige za zdravlje svojih stanovnika u Primorsko-goranskoj županiji. Pored tradicije brige za zdravlje u primorskim i otočnim mjestima u 19. stoljeću, nastavlja se ta briga sve do danas, pri čemu se uključuju i i planinska mjesta koja zajedno s morskima čine cjelokupni pristup zdravlju stanovnika Županije. Potrebno je istaknuti da je razvitak turizma u 19. stoljeću započeo tzv. zdravstvenim turizmom, putovanjem i boravkom u morskim i planinskim mjestima zbog zdravlja, njegova očuvanja i unapređenja uz korištenje prirodnih ljekovitih činitelja u prevenciji, liječenju, produljenom liječenju i rehabilitaciji različitih bolesti i stanja.

Želja nam je da Prvi skup u Mrkoplju bude početak znatnijeg uključenja Gorskoga kotara u brigu za zdravlje kako svojih stanovnika, tako i svih posjetitelja koji ga posjećuju i u njemu borave.

Zahvaljujem autorima radova koji su prihvatili sudjelovati na Prvome skupu u Mrkoplju i unaprijed poslati svoje radove čime je obogaćena literatura s područja hrvatskoga zdravstvenog turizma i korištenja prirodnih ljekovitih činitelja u hrvatskome turizmu i medicini.

U Zagrebu, 19. kolovoza 2018.

Prim. mr.sc. Goran Ivanišević

8

9

Relevantnosti geografskih elemenata i faktora na prostoru Gorskoga kotara Relevance of geographic elements and factors in the area of Gorski kotar

Prof. dr. sc. Rade Knežević M. Bataje 25 51 000 Rijeka radeknezevic1950@gmail.com Sažetak U ovome radu razmatrani su geografski elemenati (sastavni dijelovi cjeline) i faktori

(činitelji) koji su odlučujuće utjecali na smjer i razvitak Gorskoga kotara. Cilj rada bio je suočavanje s kvantitativnim pokazateljima stanja elemenata i faktora te

sagledavanje njihove resursne vrijednosti u novijim razvojnim uvjetima. Gorski kotar je tretiran kao fizionomska regija koja zauzima površinu od 2 033 km2. U morfostrukturi Regije najzastupljeniji su konveksni oblici reljefa, koji su na

odlučujući način utjecali na nastanjivanje i organizaciju prostora. Posljedica položaja i konfiguracije reljefa su Cfb klime, na manjim nadmorskim visinama, te Df klima na većim visinama.

Pored reljefa klima je bila presudan činitelj diobe gospodarstva. U starijem razdoblju na reljefno-klimatskim resursima nastao je turizam (zdravstveni, zimsko-sportski, odmarališni) dok se kroz sva razdoblja proteže veoma kompleksno šumarstvo.

Rizičnima označeni su demografski činitelji. Na takav zaključak upućuju podaci o brojnosti stanovništva koji kažu da je Gorski kotar imao gotovo tri puta brojnije stanovništvo 1931. godine od broja koji je popisan 2011. godine.

Unatoč problemima, s kojima se suočava, u radu se na Gorski kotar gleda kao na održivu regiju te se predlaže da se održivost zasniva na znatno kompleksnijem turističkom proizvodu od sadašnjeg kao i na proizvodnji energije.

Ključne riječi: Gorski kotar, prostor, činitelji razvitka, gospodarstvo Summary This paper examines the geographic elements and factors that have decisively shaped

the development of Gorski Kotar. The aim of the paper is to analyze the quantitative indicators of these elements and factors and to examine their resource value in more current conditions. Gorski Kotar is treated as a physiognomic region with an area of 2 033 km2.

In the morphostructures of the region convex forms of relief are the most common, and decisively have influenced the settlement and organization of space. This position and configuration of the relief results in Cfb climate at lower altitudes and Df climate at higher altitudes. In addition to climate relief, a decisive factor in the development of the region has been the division of the economy. In an earlier period tourism (health, winter-sport, recreation) emerged on the basis of relief-climatic resources, while complex forestry has been present throughout all periods.

Risk factors are primarily demographic, as population figures from 2011 indicate that the population of Gorski Kotar has declined by a third since 1931.

Despite the problems it faces, however, Gorski Kotar appears to be a sustainable region, whose sustainability is based on the development of a more complex tourism offering than the current one as well as energy production.

Key words: Gorski kotar, space, factors of development, economy

10

Uvod Toponim Gorski kotar nastao je u razdoblju Habsburške Monarhije. Dekretom od 7.

studenoga 1778. godine podrazumjevani prostor kraljica Marija Terezija imenovala je kao Districtus montanus. Takve nazive dobivali su goroviti i teško prohodni prostori koji su otežavali prolaz Monarhiji na sjeverni Jadran.

Prevedenica je sporo ušla u hrvatsku uporabu. Latinski naziv Distructus montanus, preveden kao Gorski kotar, po prvi put spomenut je u Klaićevom Zemljopisu krajeva u kojima obitavaju Hrvati 1880. godine (Rogić i dr. 1971.).

Tijekom 20. stoljeća naziv je ukorjenjen u drštvenu svjest te su se stanovnici, koji su obitavali na tome prostoru, izjašnjavali kao Gorani. Ilustrativna je personifikacija elegičara Ivana Kovačića koji je svojem krsnom imenu, 1935. godine, dodao i ime Goran.

Dugogodišnja praksa je pod Gorskim kotarom podrazumjevala općine Vrbovsko, Čabar i Delnice. Nakon novoga administrativnoga ustroja, kakav je nastao 1992. godine, to više nije bilo tako.

U tumačenju međa i granica Regije podosta je proizvoljnosti, što vrijedi i za ozbiljne dokumente poput prostornih planova općina i županija.

Najprihvatljivijom čini se Pavićeva (1978.) markacija Regije, zasnovana na relevantnim faktorima regionalizacije. Pavić (1978.) pod zapadnom granicom Gorskoga kotara, koja je okrenuta prema Jadranu, podrazumjeva izohipsu od 600 m. Sjeverna granica je granična crta sa Slovenijom, istočna povezuje Lukovdol i Krpelj (Ogulin), te južna Perića most na Dobri, Vrh Kapele i Krivi put. Tako omeđen Gorski kotar zauzima površinu od 2033 km2 te zauzima 3,6% od ukupne površine Hrvatske. U usporedbi s nekakvim drugim veličinama može se reći da je Švicarska od Gorskoga kotara veća 20 puta dok je Gorski kotar veći od države Lichstenstein.

Cilj razmatranja Gorskoga kotara u ovome radu bili su geografski elementi (reljef, klima, vode, tlo, flora i fauna) te njihovi utjecaji na procese društvenoga razvitka..

Predpostavka je da su osobitosti elementa, u starijem razdoblju, smišljenije korišteni nego što se danas koriste.

U radu se smatra da je jedan od glavni razlog za takav proces društvenog razvitka sve nepovoljnija struktura i brojnost stanovništva (činitelji).

Gradivo u radu većim je dijelom prikupljeno metodom terenskoga istraživanja ili je preuzeto kompilacijom.

Reljef Reljefnu jedinicu Gorski kotar od susjednih regija potpuno jasno diferenciraju

konfiguracija i njezine prostorne posljedice. Prema pokazateljima reljefnosti (hipsometrijske veličine, energija reljefa i nagibi

padina) može se zaključiti da je reljef Gorskog kotara gorski i planinski (diobena crta je izohipsa od 1 000m) odnosno da je njegova konfiguracija konveksna (tablica 1).

Tablica 1. Hipsometrijske značajke reljefa Gorskog kotara Visinske zone h (m) Udio visinskih zona u %

200-500 26,0 500-1000 48,0 1000-1500 25,0 1500-1533 1,0

Izvor: Topografska karta Gorski kotar M 1: 200 000

Prostore najvišeg reljefa čine Snježnik (1506 m), Risnjak (1529 m) i Bjelolasica (1533 m), dok su najniže nadmorske visine na lokacijama polja na kršu (tablica 2).

11

Tablica 2. Površine i nadmorske visine polja

Polje Površina u km2 Nadmorska visina u metrima

Ličko polje 10 709 Ravnogorsko polje 9 818

Delničko polje 9 699 Mrkopaljsko polje 8 823

Kupjačko polje 7 818 Tršćansko polje 3 824

Izvor: Topografska karta Gorski kotar M 1: 200 000

Velika energija terena, koja je kao i ostala morfostruktura, važan detalj za organizaciju prostora, posljedica je geološke građe, odnosno litološke strukture. Iz pregledne geološke karte (Geološka karta Republike Hrvatske 1: 300.000 ) jasno se vidi da u građi prostora Gorskog kotara dominantno sudjeluju vapnenci, te znatno manje dolomiti i klastične naslage.

Klima Za klimu Gorskog kotara još uvjek se koristi generalna terminologija, i rezultati starijih

mjerenja, premda bi od novijih istraživanja bilo više gospodarske koristi. U ranijim razmatranjima klima Gorskog kotara (mezoklima) prikazana je kao planinska,

a njezino glavno obilježje bile su ekstremno niske temperature i velike količine padalina (Stipaničić 1897.). Kao godišnje doba zima traje znatno duže od njezinog kalendarskog okvira, a ljeto kraće (Strohal 1935.). Sa zapadne strane Regije, koja je izložena maritimnim vjetrovima, padalina je znatno više od količine u zavjetrini. Spuštanjem zraka prema istočnoj zavjetrini vodena para se udaljuje od rosišta pa količina padalina opada (Penzar, 1959). Količine padalina nisu u uzastopnim godinama jednake, a velika varijabilnost padalina bitna je klimatska značajka Gorskoga kotara (Rogić i dr. 1971. Mikroklimatska osobitost su snježnice (ledenice) jer se u njima snijeg i led zadržavaju tijekom čitave godine (Šegota i dr. 1974.). Za razliku od konkavnog reljefa, koji stacionira mase zraka, konveksna konfiguracija Gorskoga kotara dinamizira njegovo gibanje tako da vjetrovi često pušu. Vjetrovi nisu previše jaki te su prema jačini najčešće rangirani kao slabi do umjereni (Knežević 1989.).

Usporedbom klimatskih podataka za Gorski kotar iz prvog (1931.-1960.) i drugog (1961.-1990.) standardnog razdoblja ustanovljeno je da se klima postupno mijenja. To se osobito odnosi na temperaturu zraka koja je u ranijem razdoblju bila niža. Na temelju podataka iz drugog standardnog razdoblja, te prema Köppenovim klasifikaciji, na prostoru Gorskog kotara razlikuje se Cfb umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima te Df snježno šumska (borealna) klima koja se prostire na planinskim predjelima koji imaju veće nadmorske visine od 1160 m (Filipčić 1999.).

Srednje trajanje snježne zime (razdoblja od prvog do posljednjeg dana sa snježnim pokrivačem) na prostoru Df klime varira od 83 do 185 dana, a prosječno trajanje snježnog pokrivača većeg od 10 cm je 75 dana.

Stanje vlažnosti, koje je često blizu razine zasićenosti, uzrok je nastanka različitih tipova magle i oblaka. Približan godišnji prosjek naoblake je šest desetina zastrtog neba. Zbog česte naoblake insolacija nije velika te prosječno godišnje iznosi oko 1650 sati.

Sjene, koje stvara planinska konfiguracija, razlog je što svjetli dio dana recimo u Vrbovskom traje nešto kraće nego na terenima koji su ravni (3. siječnja svijetli dio dana traje 8 sati i 46 minuta).

Kod svake suvremenije valorizacije klime (promet, turizam, šumarstvo) potrbno je razmotriti klimatološke karte Državnog hidrometeorološkog zavoda koje se zasnivaju na novijim mjerenjima (2000.-2016.). Iz njih se isčitava rast temperature zraka u svim godinama,

12

uz izuzetak 2005. godine, u kojoj su srednjaci ostali na razini drugog (1961.-1990.) standardnog razdoblja.

Promjene se ne odnose i na padaline koje su na razini ranijeg prosjeka (oko 1600 mm). Problem je jedino njihova varijabilnost (najveća varijabilnost mjesečnih količina padalina je na početku i na kraju snježne zime) tako da su prelazi iz jednog u drugo godišnje doba postali neprecizni.

S obzirom na postojeće pokazatelje može se pretpostaviti da će zatopljenje u Gorskom kotaru utjecati na izmjenu krajolika na način da će se širiti utjecaji Cfb klime dok će se Df klima zadržati jedino na vrhovima planina. Zbog povećanja sušnosti i manje vlage uvjeti za nastanak požara znatno će porasti. Unatoč klimatskim promjnama meteorološka ravnoteža neće se značajnije promjeniti tako da će i nadalje boravak u Gorskom kotaru pratiti osjet ugode.

Vode Hidrografska obilježja Gorskog kotara uzrokovana su krškim terenom na kojem

površinski otječe 3% kišnog taloga, a ostali iznosi pretvaraju se u podzemne vode. Zbog poniranja vode prostor Gorskog kotara poistovjećuje se s najznačajnijim vodospremnikom pitkih voda u Europi (ekološka regija - jezgra). Uščuvana kakvoća vode prvenstveno je posljedica socioekonomskih prilika obilježenih rijetkom naseljenosti, minimalnom uporabom kemikalija u poljoprivredi kao i strukturom industrije.

Konveksna morfostruktura planinskog prostora utjecala je na rubni položaj izviranja i otjecanja glavnih tekućica. Za gospodarenje vodama takav se raster znatno razlikuje od rastera na konkavnim terenima, na kojojima su glavni vodotoci u središnjem, najnižem, dijelu. Hipsometrijski položaj glavnih vrela (Kamačnik, Dobra, Zeleni vir, Kupica, Kupa, Čabranka) utječe na kršku drenažu i oskudnost vodom više smještenih polja (mrkopaljsko) i uopće viših terena.

Flora i fauna Različitost biocenoza (životnih zajednica), formiranih od populacija različitih vrsta

biljaka i životinja, predstavlja najvažnije gospodarsko uporište Gorskog kotara. Različitost i bonitet biocenoza prvenstveno je posljedica kompleksnosti geografskog smještaja i položaja, koji se oblikuje pod kontinentalnim, dinarskim, alpskim i maritimnim utjecajima.

Razvitak i održivost vrsta ugrozile su podhlađene kiše krajem siječnja i u veljači 2014. godine. Podhlađena kiša je označena kao veliki prirodni hazard a njezin učinak proglašen je najvećom mirnodopskom štetom u Hrvatskoj. U razdoblju kada i podhlađene kiše pojavljuju se i podkornjaci. Njihovo širenje uznapredovalo je do toga opsega da se s pravom postavlja pitanje opstanka smreke te krajolika onakvog kakav je bio ranije..

Utjecaji geografskoga smještaja i položaja1 Smještaj i položaj su važne komponente razvitka Gorskoga kotara. S matematičkog

aspekta većina regionalnog prostora okupljena je oko petnaestog meridijana i četrdesetpete paralele.

Na kompleksnoj razini dominantni elementi smještaja su rubni dijelovi Jadranskoga mora i panonsko-peripanonske megaregionalne jedinice. Očekivanost je da zemlje s takvim smještajem uglavnom imaju produktivan okoliš, sa svim pozitivnim strateškim posljedicama. 1 Smještaj se iskazuje matematički, pomoću koordinata, a može biti označen i položajem u prostoru prema bitnim prirodno-geografskim osobinama područja. Za razliku od smještaja koji upućuje na povezanost resursa i određenog geografskog područja pojam geografskog položaja označava poziciju vlastitog prostora i njegovu povezanost s graničnim makroregijama.

13

Dok je smještaj Gorskoga kotara određen statičkim komponentama koje su stalne, važnost geografskoga položaja se mijenjala kroz povijesna razdoblja. Najvažniji utjecaj na položaj bilo je premještanja centara ekonomske moći, promjene prostornih odnosa u Europi kao i promjene povezane s oblikovanjem prometnog sustava Hrvatske.

Sukladno ulozi smještaja i položaja izgrađivane su prometnice te se razvijala nastanjenost (Knežević i Grbac 2013.).

Prva faza razvitka povezana je s odvijanjem zaprežnog prometa na Karolinškoj (1732.) i Lujzijanskoj cesti (1811.). U tome prvom razdoblju bilo je težište dolaska novog stanovništva u Gorski kotar.

U drugome razdoblju glavna tranzitna prometnica postala je pruga Zagreb-Karlovac-Rijeka koja je puštena u promet 1875. godine. Pruga se pokazala uspješnijom od cesta u savladavanju vremenskih i prostornih prepreka pa je od cesta preuzela i prijevoz putnika i drveta.

Na nastanak treće faze utjecao je sve masovniji automobilski promet i obnovljeni prometni značaj Lujzijanske ceste. To je razdoblje nastalo šezdesetih godina prošlog stoljeća te je počelo slabiti nakon preusmjeravanja prometa na trasu autoceste Bosiljevo-Rijeka 2003. godine.

U prvome i drugom razdoblju tranzitni turizam u Gorskom kotaru imao je sekundarnu gospodarsku važnost a pod kraj trećeg razdoblja postao je vodeća grana lokalne ekonomije.

Najnovije promjene, s kojima je začeto četvrto razdoblje, odvijaju se bez bilo kakve planske osnove. Za tih petnaest godina, koliko traje najnovija etapa, Gorski kotar nije uspjeo pokrenuti valorizaciju vlastitog položaja.

Nastanjenost Administrativno proglašenim gradovima pripadaju Vrbovsko, Čabar i Delnice, dok

urbanizirana obilježja (periurbana) imaju Prezid, Tršće, Gerovo, Lokve, Fužine, Skrad, Moravice, Mrkopalj, Ravna Gora i Gomirje (Knežević 2003.). Sva ostala naselja seoskog su tipa. Unatoč relativno brojnim urbanim i periurbanim naseljima moglo bi se reći da je proces urbanizacije niskoga intenziteta te da je urbaniziranost policentrična bez izrazitijeg nodalnog središta.

Proces depopulacije zahvatio je većinu naselja (tablica 3).

Tablica 3. Struktura naselja, stanje iskazano popisom 2011. godine. Grad / općina Ukupno

stanovnika Ukupan broj

naselja

Prosječno stanovnika

po naselju Broj naselja s manje od pet stanovnika

Udio stanovništva s 65 i više godina (%)

Čabar 3770 41 92 5 19,8 Delnice 5952 55 108 9 20,1 Vrbovsko 5076 65 78 5 22,9 Brod Moravice 866 38 23 24 29,3 Fužine 1592 7 227 0 20,8 Lokve 1049 7 150 0 22,4 Mrkopalj 1214 6 202 1 27,3 Ravna Gora 2430 6 405 6 18,7 Skrad 1062 32 33 19 29,8 Ogulin2 742 3 247 1 31,9 Svega 23753 260 126 70 24,3

Izvor: Popis stanovništva 2011. - DZS-a

2 Iskazan dio Grada Ogulina kojeg zauzimaju naselja Jasenak i Drežnica

14

Posebno depopulacijsko područje čini Kupska dolina kao i prostor Brod Moravica i Skrada. Na prostoru općina Skrad i Brod Moravice ujedno je najviše naselja koja nemaju niti jednog stanovnika (20).

Dodatni problem održivosti naselja su kuće. U selima kuće su izgrađene od drveta koje, zbog vlage brzo propadaju, pa uz stanovništvo nestaju i naselja.

Stanovništvo Prema popisu iz 2011. godine na prostoru Gorskog kotara popisano je 23 753

stanovnika (opća gustoća naseljenosti je 11,7 st./km2). U trendu kretanja ukupnog broja stanovnika razlikuju se tri etape (slila 1).

Slika 1. Kretanje ukupnog broja stanovnika Gorskoga kotara (1857.-2011.)

Izvor: M. Korenčić (1979.); Popis stanovništva 2011. - DZS-a

Prvo razdoblje (1857.– 1910.) popraćeno je imigracijom i visokim prirodnim prirastom. Rezultat pozitivnih procesa je kontinuirani rast ukupnoga broja stanovnika (Knežević, 2003).

Drugo razdoblje (1910. – 1953.) obilježeno je učestalim oscilacijama koje su uzrokovane boleštinama, ratovima i emigracijama.

U tećem razdoblju (od 1953. godine do danas) kontinuirani pad broja stanovnika rezultat je negativne migracijske bilance i nepovoljnih prirodnih odrednica. Pad broja stanovnika znatno je veći od teoretski očekivanog3.

U svima seoskim naseljima uznapredovalo je biološko starenje popraćeno prirodnom depopulacijom pa se u demografskim analizama Gorski kotar označava signaturom E3 i E4.4

Gospodarstvo

3 Prosječan pad broja od 0,7% ostvaren je u periodu od 1953. pa do 2001. godine. Oslanjajući se ne takav prosjek R. Knežević (2003) je izračunao da će Gorski kotar popisne 2011. godine brojiti 25910. stanovnika. Stvarni broj iznosio je 23753 stanovnika što je za 8,3% manje od očekivanog: 4 Oznakom E3 označava se izrazita depopulacija a oznakom E4 označavaju se izumirajuća područja.

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

1857

1869

1880

1890

1900

1910

1921

1931

1948

1953

1961

1971

1981

1991

2001

2011

Stan

ovni

štvo

15

Pored prometa okosnica gospodarstva Gorskoga kotara su poljoprivreda, šumarstvo, drvna industrija i turizam.

Poljoprivredna proizvodnja susreće se s zemljištem niskog boniteta, njegovoj malenoj zastupljenosti u ukupnoj površini, usitnjenim posjedima i elementima hladne klime. Nepovoljna je i staračka struktura poljoprivrednog stanovništva. Unatoč problematičnim oznakama, polja i poljane u Gorskom kotaru, podesni su za uzgoj gomoljastih ratarskih kultura.

Zašikarivanjem i nestankom planinskih laza sužavaju se uvjeti za uzgoj goveda i ovaca, a planinsko stočarenje potpuno je izumrlo kao što je izumrla i vučna stoka.

Održivo stanje jedino je s vrstama koje imaju kratak uzgojni period (svinje, kokoši). Prema podacima koji se nisu mjenjali još od 1990. godine udio šuma u ukupnoj površini

Gorskoga kotara bio je 76,6%. To znači da je Gorski kotar bio najpošumljenija regija Hrvatske. S velikom pouzdanosti može se raspravljati o još većoj pošumljenosti jer se širi socijalni ugar na kojem izrasta šumska vegetacija.

Razlozi etatu bilo je drvo kao energent, građevinski materijal i kemijska sirovina. U najnovijem razdoblju odvija se sanitarna sječa povezana s širenjem potkornjaka.

Industrija Gorskoga kotara uključena je u proizvodnju finalnih proizvoda kojima je drvo sirovina te proizvodnju energije. Zastuplenija je strojna od kemijske obrade drveta.

Dosadašnji turistički promet Gorskog kotara povezivan je s planinarskim, zdravstvenim, zimsko-sportskim te još nekim selektivnim vidovima turizma koji su ostvarili niske rezultate.

Na turistički promet Gorskog kotara najviše je utjecao tranzitni turizam, te je samim tim i njegova uloga u razvoju gospodarstva bila velika.

Rasprava Interes za Gorski kotar narastao je u vrijeme razvijenog kapitalizma Austro-Ugarske

Monarhije. Monarhija je za izlaz na nova tržišta odabrala Rijeku, koja je za tadašnje vrijeme i bila logična luka. Najkraći cestovni pravci vodili su preko Gorskoga kotara a trase su polagana tamo gdje su planinski prijevoji bili najpodesniji (Delnička vrata). Odabiri najkraćih trasa kroz Gorski kotar prestali su s izgradnjom pruge koja je skrenuta prema revirima na kojima je sječeno najviše šume.

Neki arheološki nalazi upućuju na rijetku nastanjenost Gorskoga kotara u antičkom razdoblju. Intenzivnije nastanjivanje podudara se s izgradnjom prometnica. Doseljenici su bili uglavnom Primorci koji su i podizali ceste ili su pružali usluge u odvijanju zaprežnoga prometa. U drugoj polovici osamnaestog stoljeća začeta je dioba rada jer se, između ostalog, podižu svratišta u kojima su konačile zaprege i putnici (pojavni oblici turizma). Ostaci takvih štacija i danas postoje s primorske strane Regije. Intenzivirani su i sječa šume te kirijašenje.

U devetnestom stoljeću privlačni faktori dodatno su potaknuli imigraciju i visoku rodnost. Višak stanovništva preljeva se u novonastala naselja koja se osnivaju podalje od glavnih prometnica. Približno u drugoj polovici devetnaestog stoljeća u Gorskome kotaru nastalo je oko 150 novih naselja.

Prekretničko razdoblje postala je izgradnja željezničke pruge koja je preko Karlovca i Ogulina povezala Zagreb i Rijeku. Novi pristup eksploataciji šuma od kirijaša je stvorio latentnu radnu snagu koja se početkom dvadesetog stoljeća počinje iseljavati prvo u Slavoniju te kasnije u prekooceanske zemlje.

Između svjetskih ratova nastalo je više novih sadržaja. U Zelenom viru podignuta je 1922. godine hidroelektrana a Gorski kotar je postao bazna regija zdravstvenog turizma u Južnoj Europi.

Nakon Drugoga rata eksploatacijski pritisak je povećan, jer je sječena šuma za obnovu zemlje. Razvitak drvne industrije intenziviran je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ako se

16

izuzme Radin iz Ravne Gore, pogoni su ostali na razini zanatske tehnologije i niti jedno od tih poduzeća nije postalo monopolista.

Novo prekretničko razdoblje u iskorištavanju i razvitku prostora nastupilo je s početkom procesa pretvorbe vlasništva (1. svibnja 1991.) i Domovinskim ratom. Pretvorba nije provedena na najracionalniji način što je dovelo do propadanja pojedinih poduzeća i nezaposlenosti.

Na vrijednosti glavnih prirodnih dobara Gorskoga kotara nepovoljno su utjecali i određeni globalni trendovi u prirodi ili na tržištu. Zbog zatopljenja nestala su zimovališta dok su ograničavajući faktor šumarstva postale promjene do kojih dolazi u strukturi potrošnje drveta (smanjenje potrošnje za ogrijev, zamjena tehničke oblovine PVC sirovinama, sintetički materijali u graditeljstvu) kao i sušenje šuma.

Zaključak Prirodna osnova Gorskoga kotara stvorena je pod utjecajem visokog reljefa izgrađenog

od vapnenca. Velikog udjela u stvaranju prirodnih osobitosti imali su pritom primorski i kontinentalni utjecaji. Reljef je stvoren alpijskom orogenezom što znači da nema rudnih dobara koja bi se mogla eksploatirati (postoje intruzije barita u Lokvama te žive u tragovima kod Sokola).

Glavni sadržaji na kojima je zasnovan život u Gorskome kotaru su vrijednost položaja, šume i planinska klima.

Iskorištavanje dobara i organizacija života prilagođeni su konveksnom okolišu s malenim brojem transversalnih polja. To je jedan od razloga zbog kojeg se osam od deset najviših naselja u Hrvatskoj nalazi na prostoru Gorskoga kotara.

Policentrična nastanjenost sitnim naseljima stvorena je do početka dvadesetog stoljeća. Nije se uspjelo nametnuti urbaniziranije naselje koje bi bilo predpostavka punijem društvenom životu (ili kao inkubator demografske održivosti).

Temeljni problem Gorskoga kotara postali su brojnost i struktura stanovništva. Proces depopulacije začet je nakon 1953. godine a osobito je bio velikih razmjera u posljednjem međupopisnom razdoblju. Najnovije nepovoljnosti došle su do razine koja otežava funkcioniranje prostora.

Rješenje problema vidi se u demografskoj obnovi koja je prisutna i na državnoj razini pa se s te strane očekuje i njezino rješavanje.

Izvori i literatura 1. Despot M. Historijat trgovačkih puteva između Rijeke i zaleđa u XVIII. i XIX. st.

Zagreb: Matica Hrvatska. 1953. 2. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). Klimatski atlas Hrvatske. Digitalna

klimatološka karta. Zagreb. 2016. 3. Filipčić A. Klimatska regionalizacija Hrvatske po Köppenu za razdoblje 1961.-

1990. U: Zbornik radova. 2. hrvatski geografski kongres. Lovran. 1999. 4. Geološka karta Republike Hrvatske 1: 300.000. 5. Knežević R. Ekološki poremećaji Gorskog kotara. Priroda br. 1., Zagreb, 8-11.

1988/1989. 6. Knežević R. Promjene u dinamici i strukturi stanovništva Gorskog kotara. U:

Zbornik radova 3. hrvatskog geografskog kongresa. Zadar. 2003:346-356. 7. Knežević R, Grbac R. 2013: Promjene gospodarskog značenja tranzitnog turizma u

Gorskom kotaru. Hrvatski geografski glasnik 75/1, Zagreb. 2013:111-130. 8. Korenčić M. 1979: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Djela JAZU

knjiga 54. Zagreb. 1979:1-443.

17

9. Pavić R. 1978: Prilozi analizi socijalno-geografske strukture Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščanske submontane udoline. Doktorska disertacija. Zagreb: Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1978:615.

10. Penzar B. Razdioba godišnjih količina oborina u Gorskom kotaru. Rasprave i prikazi, 4., Zagreb. 1959.

11. DZS. Popis stanovništva 2011. 12. Pravilnik o proglašenju turističkih mjesta iz 1936. Godine. Turizam. Zagreb.

1986;34(9). 13. Rogić J, Šegota T, Vukov I. Klima Hrvatske. Separat. Zagreb: Prirodoslovno

matematički fakultet. 1971. 14. Stipaničić A. Iz Gorskoga kotara. Neobjavljeni rukopis. Delnice. 1897. 15. Strohal R. Uz Lujzinsku cestu. Zagreb: Naklada pisca. 1935. 16. Šegota T. i dr. 1974: Geografija R. Hrvatske. Sv. 1-6. Zagreb. 1974. • Zdravstena funkcija jezera Gorskoga Kotara / Health function of Gorski kotar lakes • Zdravstena funkcija jezera Gorskoga Kotara / Health function of Gorski kotar lakes

18

19

Zdravstvena funkcija jezera Gorskoga kotara Health function of Gorski kotar lakes Prof. dr. sc. Ankica Senta Marić, dipl. ing. Radovan Čepelak Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Rockefellerova 4 10000 Zagreb ankica.senta@snz.hr Sažetak Jezera Gorskog kotara su umjetna i sagrađena su za dobivanje električne energije. U

radu su prezentirani podaci o četiri akumulacijska jezera: Lokvarka, Bajer, Leplenica i Potkoš. Peto jezero Čogrljevo koje je također opisano sagrađeno je zbog druge namjene. Jezera su od samog početka osim osnovne gospodarske namjene postali dio života stanovnika i turista. Pružaju puno užitaka šetačima, rekreativcima, sportašima za sportove na vodi, u vodi i oko vode. Spoj crnogoričnih šuma (aeroterapija) sa skladnim vodenim površinama akumulacija, klimom, izoliranošću od velikih urbanih sredina garancija su dobrog sportskog i rekreativnog doživljaja. Iskorištene su mogućnosti stalnog ili vikend života oko jezera. Ona su važni ekosustavi koji se njeguju i populariziraju. Priloženi su podaci o fizikalno-kemijskim pokazateljima za 2016. i 2017. godinu za tri jezera i navedena je ocjena kakvoće jezerske vode. Kakvoća voda za tri jezera, koja se ispituju, ocjenjena je kao vrlo dobra.

Ključne riječi: Gorski kotar, jezera, akumulacije, rekreacija, zdravstvena funkcija jezera

Summary Lakes of Gorski kotar are artificial and are built for obtaining electricity. This paper

presents four reservoirs: Lokvarka, Bajer, Leplenica and Potkoš. The fifth Lake Čogrljevo which was also described was built for other purposes. The lakes have, since the very beginning, become part of the life of inhabitants and tourists. They provide a lot of pleasures for walkers, recreationalists, athletes for water sports, around water and underwater. The combination of coniferous forests (aerotherapy) with harmonious aquatic areas of accumulation, climate, and isolation from large urban areas are a guarantee of a good sporting and recreational experience. Opportunities are offered for permanent or weekend life around the lake. They are important ecosystems that nurture and popularize. Data on physico-chemical indicators for 2016. and 2017. year for three lakes are included and the quality of lake water quality is stated. The water quality for the three lakes tested is rated as very good.

Key words: Gorski kotar, lakes, accumulation, recreation, health function of lakes Uvod Većina nas prepoznaje umirujući učinak šetnje uz rijeku ili uz plažu. Mnogi liječnici su

i prije stotinu godina preporučivali morski zrak kao dio terapije za pojedine bolesti pogotovo dišnog sustava. Nakon uočenih prednosti „zelenog prostora“ sve više se govori i o „plavom prostoru“ odnosno utjecaju mora, rijeka, jezera i u novije vrijeme urbanim vodenim površina kao fontanama, ribnjacima i kanalima koji se grade ili obnavljaju. Kako djeluju na samo zdravlje i blagostanje pokušava se istražiti, ali da nas privlači „ono nešto“ što je vezano za vodu je evidentno. Kao da otkrivamo ono što je općepoznato, da su se ljudska bića razvijala u intimnom kontaktu s prirodom, a od prilike prije dvjestotinjak godina smo se počeli polako udaljavati od nje.

Voda je osnovna prirodna potreba čovjeka i blizina vodene mase ima više korisnih utjecaja kao što su estetski, terapeutski i rekreativni, a također može pružiti i određene

20

ekonomske usluge. Nedvojbeno je dokazano da veći broj manjih vodenih površina na nekom području ima pozitivan učinak na očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti. Svaka nova vodena površina odmah će biti iskorištena od strane okolnog živog svijeta kao prostor za opstanak, bilo kroz život u vodi i oko nje. Veći broj malih jezera na nekom području ima značajan utjecaj na stabilizaciju lokalne klime jer ublažava temperaturu i klimu okolnog područja zbog vode koja ima vrlo visok specifični toplinski kapacitet. Jezero može tijekom dana ohladiti zemlju s lokalnim vjetrovima, ili je može noću zagrijati, stvarajući povjetarac s kopna. Zbog brzine bioloških procesa i intenzivne organske produkcije, daju doprinos u vezivanju stakleničkih plinova iz atmosfere (ugljični dioksid).

Jezera Jezera kao i rijeke predstavljaju mjesta posebnog značenja prirodnog i društvenog

bogatstva i osobite vrijednosti: ekonomske, ekološke i okolišne. Iste te vodene mase mogu uzrokovati i štetu pa i katastrofu, te ugroziti zdravlje i živote ljudi. Po jednoj od definicija jezero je veliko ili značajno tijelo stajaće slatke ili slane vode okruženo kopnom. Prema nastanku udubljenja, porijeklu i fizikalno-kemijskim svojstvima ima više od sto tipova jezera i svako je jezero posebne geološke, geografske fizikalno-kemijske i biološke osobine. Prema nastanku udubljenja u kojima se nalazi voda jezera se dijele na tektonska, erozivna, akumulacijska i umjetna. U početku su brane najprije građene sa ciljem da si čovjek osigura dovoljne količine vode na mjestu i u vremenu u skladu sa svojim zahtjevima, te da se zaštiti od npr. poplava, suša, erozije tla. Zbog svih promjena koje donosi civilizacija došlo je do pada kvalitete vode zbog otpada iz naselja, proizvodnje, poljoprivrede, prometa itd., te je postala nepodobna za određene namjene. Kakvoća vode u akumulaciji ovisi ne samo o kvaliteti vode koja dotječe u jezero, već i ljudskim aktivnostima u jezerskom slivu, a zatim o načinu izgradnje i korištenja (upravljanja) jezerom. Isto tako na kakvoću jezerske vode utječe i stanje trofije (hrane) u jezeru. Prirodan proces starenja može biti ubrzan i ljudskom aktivnošću. Ispiranjem površine sliva unose se u jezera hranjive tvari koje u procesu fotosinteze stvaraju alge. Ugibanjem alge se razgrađuju i ponovno nastaju hranjive soli i mulj. Rezultat je povećanje mulja na dnu, ali i smanjenje otopljenog kisika. Kod voda jezera koje sadrže više kalcijevog karbonata, CaCO3, opažen je manji razvoj eutrofikacije zbog obaranja kalcijevog fosfata koji ostaje u talogu jezera. To je razlog zašto su umjetna jezera u krškim područjima manje izložena opasnosti od procesa eutrofikacije. Navedene nepoželjne učinke s aspekta promjene kvalitete jezerske vode, odnosno procesa eutrofikacije, moguće je izbjeći primjenom zaštitnih mjera tokom projektiranja i izgradnje, a i održavanje jezera.

Zbog činjenice da bez vode nema života na Zemlji, čovjek je prisiljen mijenjati način gospodarenja vodama. Tako je danas uobičajeno da se gospodarenje vodama temelji na tri načela: korištenju voda, zaštiti od voda i zaštiti voda. Zdrava jezera i njihove obale ne samo da pružaju niz ekoloških pogodnosti, već oni utječu na našu kvalitetu života i jačaju naše gospodarstvo. Osim reguliranja velikih količina vode u smislu pohranjivanja velikih količina vode i olakšanja u periodu suše, jezera nadopunjuju i resurs su podzemnih voda, a pozitivno utječu na kvalitetu vode nizvodno od vodotoka

Značaj jezera je višestruk. Osim moguće promjene klime i ljeti i zimi može se voda koristiti za piće, za navodnjavanje, kao plovni put, ili za dobivanje električne energije. Može biti i značajan izvor sirovina (sol) kao i za turizam i rekreaciju. Jezera su raširena u svim klimatskim zonama na zemlji, ali su neravnomjerno raspoređena i najviše ih ima u Sjevernoj Americi a najmanje u Australiji i Južnoj Americi. Umjetna jezera naglo mijenjaju eko sustave, ali zato se može i kontrolirati nivo vode. U Hrvatskoj ima 27 jezera 18 umjetnih i 19 prirodnih jezera. Najveća prirodna jezera nalaze se u primorskoj Hrvatskoj. Najpoznatije prirodno jezero su Plitvička jezera, najdublje hrvatsko, a i u Europi je Crveno jezero (287 metara).

21

Najveće hrvatsko jezero je Vransko jezero, a površina mu je 30,16 km² dok je najveće ali i najznačajnije hrvatsko akumulacijsko jezero Perućko jezero.

Gorski kotar Gorski kotar zauzima površinu od 1270 km2 (od čega na šume otpada 63%), s 342

naselja i 27.000 stanovnika (popis 2001. godine), 22.959 (popis 2011 godine) te se i ovdje uočava depopulacija kao i u ostalim dijelovima Hrvatske. Gorski kotar je slabo naseljeno područje sa svega 21,2 stanovnika po km2. Ne bez razloga ovaj dio planinske Hrvatske u zaleđu Kvarnera nazivaju zelenim srcem Hrvatske. Interesantno je da je more udaljeno svega tridesetak kilometara, a razlika u reljefu i klimi je impresivna s bujnim i gustim šumama i očuvanom prirodom. Zbog svojeg položaja osnovna klimatska značajka Gorskog kotara na predjelima iznad 1200 metara su zona subarktičke snježno-šumske klime, a na nižim nadmorskim visinama se opisuje kao zona toplo-umjerene kišne klime. Isto tako bitno je naglasiti i utjecaj vjetrova, osobito juga i bure, koji ponekad, posebice u višim predjelima, poprimaju žestoke razmjere. Kratka i svježa ljeta, te duge i oštre zime s mnogo snijega karakteristike su oštre gorsko-planinske klime. Ovaj se dio Hrvatske posebno ističe količinama padalina što je posljedica blizine Jadranskog mora i utjecaja visokog gorja.

Naročito se po količini vode opisuju Fužine jer godišnje padne između 1500 do 2000 mm padalina po četvornom metru, a u ekstremnim godinama i do 4000 litara. Radi zadržavanja i iskorištavanja takvog potencijala izgrađene su tri umjetne akumulacije/jezera Bajer, Lepenica i Potkoš. Brigom stanovnika o poribljavanju i očuvanju prirode postala su mamac za ribiče jer je izuzetna kakvoća vode pogodna za vrlo kvalitetne ribe koje obitavaju u izrazito čistim vodotocima (pastrva). U tablicu 1 su opisane glavne karakteristike jezera.

Tablica 1. Karakteristike akumulacijskih jezera Gorskog kotara

Jezero Koordinate Površina km2

Nadmorska visina

Vrsta jezera

Pritoci Ulijeva se

Bajer 45°18′54″N 14°42′48″E 0,36 717 Umjetno jezero

Ličanka u rijeku Ličanku

Lokvarka

45°21′00″N 14°44′00″E 1,9 767 Umjetno jezero

Lokvarka

u potok Križ

Lepenica 45°18′00″N 14°42′00″E 0,45 730 Umjetno jezero

Ličanka

u rijeku Ličanku

Potkoš 45°18′54″N 14°42′48″E

Umjetno jezero

potok Koš

u potok Koš

Čogrljevo

45°24'32.1"N 15°0108.7E

Umjetno jezero

Lokvarsko jezero Lokvarsko jezero je umjetno, nastalo izgradnjom brane na rijeci Lokvarki, a gradnja se

odvijala kroz dvije godine od 1952 do 1954. Nalazi se u blizini mjesta Lokve, a prije je bilo poznato pod drugim imenom kao Omladinsko jezero, jer je građeno u vrijeme „popularnih“ omladinskih radnih akcija. Prema podacima je potopljeno naselje od 69 kuća i tri pilane što je uobičajeno kod gradnje umjetnih jezera odnosno akumulacija. Lokvarsko i Bajersko jezero povezani su tlačnim tunelom Lokvarka – Ličanka ukupne duljine 3 456 metara, promjera 2,4 metra, s kojim se odvodi voda iz Lokvarskog jezera u jezero Bajer. Ovaj tunel služi također za prepumpavanje vode u slučajevima velikih valova Ličanke u veće Lokvarsko jezero. Tlačni

22

tunel, neposredno prije zasunske komore, završava se čeličnim tlačnim cjevovodom s kojim se dovodi voda u crpnu hidroelektranu Fužine. Jezero je kao što je i karakteristika ostalih jezera Gorskog kotara u skladu s prirodom i okolinom veličine 2,1 km2, dubine 40 m, pruža se sve do podnožja Risnjaka. Sagrađena je i šetnica, a zbog povoljne temperature može se ljeti i kupati. Ribolov je također popularan kao dopuna ostalim aktivnostima vezanim za vodu.

Jezero Bajer Pedesetih godina, točnije 1952. godine, sagrađeno je umjetno jezero u prelijepoj dolini

rijeke Ličanke. Smješteno je uz naselje Fužine što obogaćuje i oplemenjuje samo naselje, pa je logično sagrađena i poznata šetnica. Spada u plića jezera dubine od 2 do 7 metara s oko milijun kubičnih metara vode. Prvotno je bilo namijenjeno za potrebe hidroelektrane Vinodol, ali je vremenom postalo sastavni dio života stanovnika kao i turista. Stanovnici su u turističku ponudu uvrstili i druge sadržaje koje omogućuje mirno jezero kao i aktivnosti na vodi vezane uz vjetar (surfanje).

Jezero "Lepenice" Jezero, sagrađeno 1988. godine, znatno je veće od jezera Bajer, a usput je najveće

umjetno jezero u fužinskom kraju, a najdublji dio je 18 metara. Organiziraju se i razna događanja i natjecanja na vodi. Ljeti je izuzetno pogodno i ugodno za kupanje. Na jezeru se održavaju natjecanja u podvodnoj orijentaciji i ribička natjecanja.

Jezero „Potkoš“ Najmlađe i najmanje jezero je Potkoš. Smješteno je u podnožju obronaka Bitoraja,

između Fužina i Liča. Atraktivno je kao izletište i prostor za piknik. Čogrljevo jezero Premda je i ovo jezero umjetno, načinjeno je daleko ranije od većih i poznatijih.

Sagrađena je brana 1919. godine na izvoru Studeno vrelo za potrebe pilane i mlina od strane obitelji Vučinić (Čogrlja). Poznavatelji ga opisuju kao čarobno zbog smještaja, okoline, crnogorične šume, pet izvora koji napajaju jezero, slapa „Vede“ i blizine špilje.

Kakvoća vode jezera Voda je opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ima osobitu zaštitu Republike

Hrvatske. Vodama u Republici Hrvatskoj, prema teritorijalnom principu, upravljaju Hrvatske vode. Cilj upravljanja vodama predstavlja usklađivanje gospodarskog razvoja i potreba za vodom s istodobno ograničenim ljudskim resursima uz usklađenje postojećeg vodnog režima. U skladu s Uredbom o standardu kakvoće voda ("Narodne novine" broj 73/13.) stanje vodnoga tijela površinskih voda u točki mjerenja na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata ocjenjuje se prema prosječnoj godišnjoj koncentraciji PKG (PKG je prosječna godišnja koncentracija pokazatelja kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata, izmjerenih za svaku reprezentativnu točku mjerenja u različitim razdobljima tijekom kalendarske godine).

Stanje vodnoga tijela površinskih voda na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u točki mjerenja ocjenjuje se kao vrlo dobro kada je prosječna godišnja koncentracija svakog od pokazatelja manja ili jednaka mjerodavnoj koncentraciji vrlo dobrog stanja (MKVDS) tog pokazatelja (za svaki PGKi ≤ MKVDSi). Isto tako se ocjenjuje i stanje za dobro, umjereno i loše jer se uspoređuje s mjerodavnim koncentracijama.

Tablica 2. Ocjena ekološkog stanja jezera na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih

elemenata u 2016. godini SKUPINE POKAZATELJI

BR

OJ JEZERO JEZERO JEZERO

23

POKAZATELJA LEPLENICA LOKVARKA BAJER

Prosječna godišnja vrijednost pokazatelja

Prosječna godišnja vrijednost pokazatelja

Prosječna godišnja vrijednost pokazatelja

FIZ

IKA

LN

O –

KEM

IJSK

I EL

EM

EN

TI

električna vodljivost μS/cm 2

117 149 182

alkalitet mgCaCO3/L 2

45 67 81

pH vrijednost 2

7,66 7,95 7,95

otopljeni kisik mgO2/L 2

9,89 9,89 10,5

BPK5 mgO2/L 2

1,08 1,08 1,2

KPK-Mn mgO2/L 2

1,16 1,16 1,4

Amonij mgN/L 2

0,02 0,027 0,02

Nitrati mgN/L 2

0,32 0,046 0,48

Ukupni dušik mgN/L 2

0,51 0,62 0,64

Ukupni fosfor 2

0,03 0,019 0,065

Izvor: Hrvatske vode Vodnogospodarski odjel

Tablica 2. Ocjena ekološkog stanja jezera na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u 2017. godini

SKUPINE POKAZATELJA

POKAZATELJI

BR

OJ

UZ

OR

AK

A

JEZERO LEPLENICA

JEZERO LOKVARKA

JEZERO BAJER

Prosječna godišnja vrijednost pokazatelja

Prosječna godišnja vrijednost pokazatelja

Prosječna godišnja vrijednost pokazatelja

FIZ

IKA

LN

O –

KEM

IJSK

I EL

EM

EN

TI

električna vodljivost μS/cm

12 131 149 180

alkalitet mgCaCO3/L

12 49 63 84

pH vrijednost 12 7,69 7,9 7,99 otopljeni kisik mgO2/L

12 9,64 9,87 10,5

BPK5 mgO2/L 12 1,08 1,08 1,2 KPK-Mn mgO2/L

12 1,2 1,15 1,3

Amonij mgN/L 12 0,037 0,022 0,022 Nitrati mgN/L 12 0,294 0,04 0,45 Ukupni dušik mgN/L

12 0,49 0,57 0,59

Ukupni fosfor 12 0,032 0,022 0,018 Izvor: Hrvatske vode. Vodnogospodarski odjel.

24

Zahvaljujući Hrvatskim vodama kao nositeljima programa sustavnog praćenja površinskih voda u Gorskom kotaru dobili smo podatke o kakvoći voda na osnovu fizikalno- kemijskih pokazatelja i nakon statističke obrade i dobivenih rezultata vode ova tri jezera su ocjenjena najboljom ocjenom kao vrlo dobre kvalitete.

Zaključak Jezera na nekom području imaju značajan okolišni, ekonomski, ekološki utjecaj te na

stabilizaciju lokalne klime, jer ublažava temperaturu i klimu. Svjedoci smo smanjenja količina raspoložive vode od koje možemo crpiti vodu za ljudsku potrošnju. Isušenja jezera, kako akumulacijskih, tako i prirodnih događaju se u ciklusima, ali su ukupne količine vode u padu. Skrb za vodu razvila se i u smjeru očuvanja kvalitete vode u jezerima, te nadzemnim i podzemnim tokovima. Osim količine vode neminovan je čimbenik za sve namjene pa i zdravlje ljudi i kvaliteta vode. U Gorskom kotaru su umjetna jezera stanovnici odmah po završetku gradnje uklopili u svoje živote i ponudili je i drugim slučajnim ili namjernim posjetiteljima.

Kakvoća voda akumulacija prema fizikalno kemijskim pokazateljima je ocjenjena kao vrlo dobra što osigurava zaštitu zdravlja svima koji se rekreiraju ili bave sportovima na vodi. Jezera nepobitno mogu doprinijeti poboljšanju zdravlja kroz sve segmente i kroz sva osjetila.

Literatura 1. Tomas D, Ćuk R, Senta Marić A, Mijatović I. Assessment of Drava River (Croatia)

by water quality indeks method. Fresenius environmetal bulletin 2013;22(3):904-913. 2. Senta Marić A, Andabaka D. Čepelak R. Jezera u zdravstvenom turizmu-osvrt na

jezero Sabljaci. U: Goran Ivanišević, ur. Zdravstveni turizam: medicina i kultura. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2010:31-36.

3. Bonacci O, Roje-Bonacci T. Jezera u Hrvatskoj - koliko ih stvarno poznajemo. Hrvatske vode 2017;25:109-116.

4. Senta Marić A. Andabaka D. Marijanović Rajčić M. Jezero Sabljaci-ocjena kakvoće vode kroz deset godina. U: Marijanović Rajčić, Marija, ur. 10. stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda. Poreč: Hrvatske vode, Institut Ruđer Bošković. 2007:63-63.

5. Bonacci O, Roje-Bonacci T. Analiza hidroloških promjena duž toka rijeke Zrmanje. Vodoprivreda 2015;47:276-278, 177-186.

6. Ćosić-Flajsig G, Vučković I, Karleuša B, Ćosić. Stanje voda rijeke Sutle i mogućnosti restauracije rijeke. 6. Hrvatska konferencija o vodama Opatija 20-23 svibnja 2015.

7. Tomas D, Maldini K, Matić N, Marijanović M. Primjena Indeksa kakvoće vode krških jezera. Hrvatske vode 2013;21:303-310.

8. Uredba o standardu kakvoće voda. NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16. 9. www.gorskikotar.hr 10. https://hr.wikipedia.org/wiki/Lokvarsko_jezero 11. https://hr.wikipedia.org/wiki/Lepenica_(jezero) 12. https://hr.wikipedia.org/wiki/Bajer_(jezero) 13. https://hr.wikipedia.org/wiki/potkoš_(jezero)

25

Mrkopalj i Gorski kotar - prijatelji djece Mrkopalj and Gorski kotar - Cities for children Prof.dr.sc. Josip Grgurić Ulica grada Gualdo Tadino 24 10000 Zagreb josip.grguric1@zg.ht.hr Sažetak U radu je prikazana međunarodna globalna akcija „Gradovi i općine - prijatelji djece“.

Na poticaj autora rada provodi se ideju o međusobnom povezivanju i umrežavanju gradova i općina - prijatelja djece u Gorskome kotaru, gdje je 8. svibnja 2009. u Skradu organizirao prvi skup predstavnika lokalnih goranskih zajednica. Godine 2018. Gorski je kotar proglašen kao „ Regija - prijatelj djece“.

Ključne riječi: Gorski kotar, Mrkopalj, prijatelji djece Summary The paper presents the international global action "Communities - Friends of Children".

The author's work is inspired by the idea of interconnecting and networking of cities and municipalities - children's friends in Gorski Kotar, where he organized the first meeting of local community representatives on May 8, 2009 in Skrad. In the year 2018, the Gorski Kotar was proclaimed as "Region - friend for children".

Key words: Gorski kotar, Mrkopalj, cities for children Uvod Povodom 10 - te obljetnice Konvencije UN-a o pravima djeteta, 20.11.1999. pokrenuta

je u Hrvatskoj društvena akcija „Gradovi i općine - prijatelji djece“. Akcija je uvrštena u Nacionalni plan aktivnosti za djecu u razdoblju od 2014. Do 2020.

godine te se provodi na nacionalnoj i lokalnoj razini u Hrvatskoj (1). Akciju vode partnerske organizacije Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz pokroviteljstvo Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj (2). Opći cilj Akcije je motivirati i poticati lokalne uprave i samouprave, ustanove, organizacije i pojedince u gradovima i općinama Republike Hrvatske da potpunije ostvaruju prava i potrebe djece priznata u Konvenciji UN-a o pravima djeteta (3).

Mreža gradova – prijatelji djece u Europi Kao što se u Hrvatskoj od 1999. godine počeo provoditi program „Gradovi - prijatelji

djece“ tako se i u mnogim europskim zemljama javljaju inicijative za akcije usmjerene prema pokretanju dodatnih programa u prilog djece na lokalnoj razini. U tom pogledu poseban zamah dale su preporuke međunarodne konferencije pod nazivom UN Habitat2- ova konferencija održana u Istambulu 2006. Godine (4,5). Na tom skupu je prvi put izražen koncept „Gradovi - prijatelji djece“. Slijedom takvih stavova Europska komisija (2006.) izražava opredjeljenje EU prema lokalnim zajednicama orijentiranim prijateljski prema djeci (6,7). Prije 10 godina organiziran je prvi skup na temu „Gradovi-prijatelji djece” u Brugeu (Belgija ) formirana je Europska mreža „Gradova-prijatelji djece“. Nakon toga svake 2 godine održavaju se kongresi mreže, a do sada su održani u Brugeu, Studgardu, Londonu, Rotterdamu, Firenzi, Zagrebu, Odenseu (Danska) i Gentu (Belgija).

Mreža gradova i općina - prijatelja djece, a u skladu s Europskom mrežom gradova - prijatelja djece, polazi i naglašava važnost osam (8) općih smjernica koje je potrebno ugraditi

26

u javne politike za dobrobit djece na nacionalnoj i lokalnoj razini sa ciljem stvaranja zajednica - prijatelja djece kao sustava dobrog upravljanja u korist ostvarivanja dječjih prava (8).

Stoga učinkovitost javnih politika (nacionalnih, lokalnih, međunarodnih) usmjerenih na dobrobit djece mora poštivati osam općih smjernica:

• holistička - uzimati u obzir sve specifičnosti jedne zajednice u izradi nacionalnih i lokalnih politika, s tim da lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u ostvarivanju zajednica prijatelja djece;

• načelo jednakih mogućnosti - u središtu odgovornosti zajednice trebaju biti sva djeca, uključujući i deprivilegiranu djecu, osiguravajući svima pristup osnovnim uslugama i mogućnost za razvoj i sudjelovanje;

• integrirana - sva područja života u gradu/općini moraju biti usmjerena na dobrobit djece, a javne politike u korist djece jedinstvene i sustavne te ih trebaju podržavati i promicati sve nadležne uprave i subjekti;

• horinzontalno i vertikalno povezivanje struktura - implementacija UN-ove Konvencije o pravima djeteta zahtjeva jaču suradnju i nove oblike partnerstva različitih razina vlasti s institucijama, nevladinim sektorom i članova zajednice, kao i unapređivanje suradnje s resornim ministarstvima, nacionalnim zavodima i predstavnicima nevladinog sektora na nacionalnoj razini;

• međugeneracijska - djeca trebaju odrastati s ljudima svih dobi jer svi oni svojim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti razvoju i sudjelovanju djece. Lokalne i regionalne vlasti trebale bi promicati međugeneracijske projekte.

• uključivanje djece - zagovarati svijest o potrebi uključivanja djece u procese odlučivanja i u izradu strategija i planova za djecu, slušajući i uvažavajući njihove prijedloge o zajednicama u kakvim djeca žele živjeti;

• sinergična - samo sinergijom svih dionika na nacionalnoj i lokalnoj razini stovorit će se najbolji oblici brige i zaštite djece;

• dinamična – prijateljstvo zajednica prema djeci kontinuiran je i dinamičan proces koji se neprestano razvija donoseći nova gledišta i trebao bi biti neprestani izazov i cilj kojemu se teži.

Akcija gradovi - prijatelji djece u Hrvatskoj Program Gradovi i općine - prijatelji djece afirmira holistički pristup lokalne zajednice

usmjerene na dobrobit djece, pridonoseći ostvarivanju prava te sigurnog i poticajnog okružja za djecu. Program je razrađen putem 123 zahtjeva u 10 programskih područja bitnih za život djece: (1) Programiranje i planiranje za djecu; (2) Financijska sredstva za djecu; (3) Podrška i potpora udrugama za djecu; (4) Dijete u sigurnom i zdravom gradu; (5) Zdravlje djece; (6) Odgoj i obrazovanje djece; (7) Socijalna skrb za djecu; (8) Kultura i šport za djecu; (9) Slobodno vrijeme i rekreacija za djecu i (10) Podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece.

Trenutačno u akciji sudjeluje 105 gradova i općina u Hrvatskoj, a 68 lokalnih zajednica postiglo je naziv „prijatelj djece“. Svake godine taj se broj povećava. U tim gradovima i općinama gradska i općinska poglavarstva prihvaćaju učinkovite politike u skladu s najboljim interesom za dijete. Razvijanje gradova i općina prijatelja djece ključni je dio implementacije UN-ove Konvencije o pravima djeteta u lokalnu politiku.

U Republici Hrvatskoj danas postoji 556 lokalnih zajednica, od čega 128 gradova i 428 općina. Prema tome, ima mnogo prostora za pokretanje inicijative prema cilju da se svaka teritorijalna zajednica priključi tom programu u interesu najmlađe populacije u toj zajednici.

27

U ovu Akciju može se uključiti svaki grad i općina u Hrvatskoj, koji dobrovoljno odluče ostvarivati cilj program Akcije, te su spremni pokazati i dokazati što su učinili i što čine za djecu.

Kad jedna lokalna zajednica odluči uključiti se u akciju potrebno je donijeti odluku od nadležnog gradskog ili općinskog tijela, formirati odbor za koordinaciju aktivnosti i izradu godišnjeg plana aktivnosti za provedbu Akcije i naravno izdvajanja za djecu tzv „Dječji proračun“. Opredjeljenje jedne lokalne zajednice da pristupi Akciji predstavlja prvi, ali vrlo značajni korak u prilog demokratičnosti jednog društva, gdje interesi najvulnerabilnijih u tom društvu nisu marginalizirani.

Evidentiranje postignutih rezultata i vrednovanjem napretka lokalnih zajednica u poboljšanju položaja djece i stvaranju poticajnog i prijateljskog okružja za rast i razvoj djece.Dodjeljivanjem gradovima/općinama javno/društveni naziv "Grad/Općina - prijatelj djece" za postignute učinke koji unapređuju i uljepšavaju život djece.

Županije - prijatelji djece Kako bi ubrzali taj proces uključenja lokalnih zajednica pristupilo se potpisivanju

Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatske zajednice županija (17.12 2015.) te službenog početka projekta „Županije - prijatelji djece“. Za razliku od mnogih programa za djecu koji su deklarativni ovima je osnovna karakteristika mjerljivost osnovnih opredjeljenja i stvaranju jednakih mogućnosti za svu djecu U programskoj knjižici u županijama navode se 10 osnovnih kriterija, kao i u programu „Gradovi- prijatelji djece“ s time, da je u ovom programu za županije i nekoliko novih koraka kao što su: demografija, sigurnost, solidarnost i partnerstvo.

Za provedbu projekta „Županije - prijatelji djece“ razrađeni su kriteriji za njegovu provedbu. Kao i u prethodnom programu „Gradovi/općine prijatelji djece“ postoje 10 programskih područja, te njihova mjerljivost. Posebno su navedeni opći polazni uvjeti:

Na području županije koja želi postati „Županija-prijatelj djece“ potrebno je da na prostoru te županije je najmanje 50% gradova i općina koji su pristupili akciji „Gradovi i općine-prijatelji djece“, a najmanje 1/3 uključenih gradova i općina u dotičnoj županiji ima već dobiveni status „Grada ili općine-prijatelji djece“.

U Hrvatskoj ima 20 županija i grad Zagreb. Nakon dvije godine završnih aktivnosti dvije županije Krapinsko-zagorska i Primorsko-goranska nakon prethodnog ocjenjivanja dobile su u svibnju 2018. godine naziv „Županije-prijatelj djece“.

Valja naglasiti da se upravo na županijskoj razini može ostvariti koncept kroz intersektorsku suradnju do integriranih usluga u ranoj intervenciji u djetinjstvu.

Gorski kotar - prijatelj djece Održavanje 15 simpozija preventivne pedijatrije u Skradu (1999.-2014.) povezalo je

hrvatske pedijatre i liječnike drugih specijalnostia. Prvi takav skup, 1999. godine, dao je značaj klimatoterapije u pedijatriji.

Sporazumom Vlade RH i općine Skrad realizirana je ideja da se bivše vojno oporavilište za djecu, tzv. Šiljar, daruje općini Skrad.

Nažalost najveći goranski planinski objekt godinama propada. Ideju o međusobnom povezivanju i umrežavanju gradova i općina - prijatelja djece u

Gorskom kotaru dao je autor rada, koji je i organizirao prvi skup predstavnika lokalnih Goranskih zajednica 8. svibnja 2009. u Skradu. Početna ideja imala je za cilj proširiti broj lokalnih zajednica, koje prihvaćaju ideju „Gorski kotar - prijatelj djece“, a usporedno s time da se detektiraju prioritetni problemi djece i mladih u Gorskome kotaru i mogućnosti za rješavanje u postojećim okolnostima. U tom pogledu održano je pet skupova s tematikom:

• Delnice, 9. prosinca 2009. „ Pravo djeteta s teškoćama u razvoju“

28

• Brod Moravice, 16. lipnja 2010. „Socijalna inkluzija nacionalnih manjina na području Gorskog kotara“

• Ravna gora, 12 siječnja 2011. - „Aktivna participacija djece u lokalnoj zajednici“ • Vrbovsko 16 lipnja 2011. „Izazovi u financiranju i provedbi projekata usmjerenih

djeci“ Gore navedenim savjetovanjima u okviru Središnjeg koordinacijskog tijela i pojedinih

lokalnih zajednica nastavljena je aktivnost organiziranja savjetovanja koja su davala poticaj lokalnim zajednicama da se priključe goranskoj zajednici „Gradovi i općine - prijatelji djece“.

Konačni rezultat je bio da smo 9. lipnju 2018. obilježili u Lokvama susret s djecom i svečano obilježili da je „Goranska subregija - prijatelj djece“ prva takva subregija u Hrvatskoj s devet lokalnih zajednica: Skrad, Brod Moravice, Delnice, Vrbovsko, Ravna Gora, Mrkopalj, Čabar, Fužine, Lokve. Time je de facto Gorski kotar postao prva hrvatska regija s nazivom „Gorski kotar - prijatelj djece“. Mrkopalj među njima može biti potencijalni generator goranskoga povezivanja.

Budućnost daljnjih aktivnosti „Gradova/općina-prijatelji djece“ Očekujemo da ćemo tijekom savjetovanja govoriti i o boljem međusobnom

povezivanju i širenju mreže gradova i općina - prijatelja djece s ciljem: - Podizanje razine svijesti o zaštiti i ostvarivanju dječjih prava na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini u Hrvatskoj - Podizanje razine svijesti o vrijednosti kraja u kome živimo - Poticanje strateškog planiranja za djecu - Razvijanje dječje participacije i sudjelovanja djece u zajednici - Promicanje inovativnih programa i projekata za djecu - Poticanje međusektorske suradnje u provedbi programa Gradovi i općine – prijatelji

djece i djelovanju za djecu - Organizacijski, programski i financijski razvoj i održivost akcije Gradovi i općine –

prijatelji djece Zaključak Učinjene su dvije bitne pretpostavke za realizaciju programa „Gorski kotar - prijatelj

djece“: Primorsko-goranska županija je u svibnju 2018. godine proglašena jednom od dviju u

Hrvatskoj, koje nose naziv „Županija - prijatelj djece“. Ove, 2018., godine na svečani je način obilježeno to priznanje u svim goranskim

lokalnim zajednicama - prijateljima djece. Gore navedena postignuća i lijepe ideje koje smo zacrtali u našim strateškim planovima

potrebno je pretvoriti u konkretnu praksu za djecu. Jedan od takvih projekata je upravo „Mrkopalj - mjesto zdravog življenja“. Prof. Dr. sc. Josip Grgurić - Profesor pedijatrije na Medicinskome fakultetu u Zagrebu. Zaslužni znanstvenik. Dobitnik nagrade za životno djelo za prava djece. Literatura 1. Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006-2012. Zagreb:

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. 2006. 2. Gradovi i općine - prijatelji djece. Zagreb: Kašmir-Promet. 2000. 3. Konvencija o pravima djece. Zagreb: UNICEF - Ured za Hrvatsku. 1996. 4 Bartlett Sh, Hart R, Satterthwaite D, De la barra X, Missaire A. Cities for children.

29

London: Earthscan Publication. 1999. 5. Grgurić J. Program „Gradovi/općine-prijatelji djece“. Dijete i društvo 2001;4:479-

489. 6. Stvaranje gradova prijatelja djece (Okvir za akciju). Zagreb: UNICEF-Ured u

Hrvatskoj. 2006. 7. Grgurić J. Inicijativa gradovi/općine prijatelji djece. Matijal sa 41. Redovne i

tematske skupštine Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske, Opatija 28. veljače 1999. 8. Grgurić J, Krpes S. Uloga Europske mreže gradova - prijatelja djece. Godišnje

savjetovanje Akcije „Gradovi - prijatelji djece 2. Zagreb, 20. studeni 2011. 9. Grgurić J, Krpes S. Gorski kotar-prijatelj djece. Glasilo 1, Zagreb: tisak

Karschoffset. 2011.

30

31

Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj Natural remedies in Croatia Prim.mr.sc. Goran Ivanišević Akademija medicinskih znanosti Hrvatske Odbor za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu Praška 2/III, 10000 Zagreb e-mail: g_ivanisevic@hotmail.com Sažetak U radu su prikazani prirodni ljekoviti činitelji u Republici Hrvatskoj i njihova primjena

u medicini i turizmu. Nabrojane su djelatne hrvatske lječilišne ustanove, kao i mjesta njihove potencijalne primjene.

Ključne riječi: prirodni ljekoviti činitelji, medicina, turizam, Hrvatska Summary The natural remedies in Croatia and their use in medicine and tourism are described.

The list of active Croatian health resorts and potential ones are pointed out too. Key words: natural remedies, medicine, tourism, Croatia Uvod Povezanost čovjeka s prirodom i njezinim ljekovitim činiteljima očituje se njihovim

tisućljetnim korištenjem. Ljudske nastambe već su u pretpovijesti bile smještene blizu izvora termomineralnih voda. U Rimsko doba bila su na cijeni mjesta s izvorima termomineralne vode i peloida. U njima su građena kupališta u kojima su se odmarali, liječili i oporavljali rimski vojnici, bogataši i običan puk.

Nakon Srednjega vijeka, kada se prirodni ljekoviti činitelji slabije koriste, nastaje ponovni procvat njihova korištenja u 18. stoljeću i traje do naših dana. Otada se razvijaju balneologija (lat. balneum = kupelj, grč. λόγος = znanost), talasologija (grč. θάλαττα = more, grč. λόγος = znanost) i klimatologija (grč. κλίμα = nagib, λόγος = znanost), znanosti koje proučavaju prirodne ljekovite činitelje kopna, mora i atmosfere te načine i rezultate njihove primjene na zdravi i bolesni ljudski organizam.

Prirodni ljekoviti činitelji kao dijelovi prirode, prirodnine, povoljno djeluju na očuvanje i unapređenje zdravlja, poboljšanje vrsnoće života te sprečavanje, liječenje, oporavak i rehabilitaciju različitih bolesti. Prema naravi dijele se u klimatske, morske i topličke (balneološke) činitelje prikazane u tablici 1.

Tablica 1. Prirodni ljekoviti činitelji KLIMATSKI MORSKI TOPLIČNI

(BALNEOLOŠKI) promjena klimatskog mjesta

klima termomineralne vode

klimatska počela i činitelji

čistoća zraka peloidi

klimatski postupci morska voda naftalan čistoća zraka alge klima sunčevo zračenje biljni pokrov čistoća zraka morski činitelji šetnice i staze biljni pokrov kraške špilje sunčevo zračenje šetnice i staze rudnici soli pijesak sunčevo zračenje

32

solanski peloid morski peloid

(liman)

Za optimalni rezultat primjene prirodnih ljekovitih činitelja, na njihovu nalazištu i/ili

mjestu primjene, potrebno je zadovoljiti lječilišne uvjete primjene prikazane u tablici 2.

Tablica 2. Lječilišni uvjeti primjene prirodnih ljekovitih činitelja dnevni raspored društveni programi zdrava i/ili dijetalna prehrana kulturni programi isključenje pušenja, alkohola, droga i štetnih navika

rekreacijski i športski programi

jutarnja tjelovježba duhovni programi boravak na čistom zraku isključenje buke i zagađenja

zraka

Lječilišni uvjeti primjene prirodnih ljekovitih činitelja uključuju dnevni raspored obroka, liječenja, odmora i slobodnoga vremena. Preporuča se doručkovati od 8-9, ručati od 13-14 i večerati od 18-19 sati. Liječenje se provodi u prijepodnevnim i/ili poslijepodnevnim satima, dnevni odmor poslije ručka a noćni od 21 sat navečer do 7 sati ujutro. U slobodno vrijeme provode se različite rekreacijske, društvene, uljudbene i duhovne djelatnosti. Zdrava prehrana predpostavlja zdravi način njezina dobivanja, pripreme i uzimanja. Obroci, određene kalorijske (džulske) energetske vrijednosti, moraju imati uravnotežen sastav bjelančevina, masti, ugljikohidrata, minerala i vitamina a dijetalna prehrana mora biti osobno prilagođena svakomu korisniku. Isključenje pušenja, alkohola, droga i štetnih navika (neredovitost uzimanja obroka, sjedenje, raspored odmora) preduvjet su korisnoga djelovanja prirodnih ljekovitih činitelja. Jutarnja tjelovježba, naročito na čistomu zraku, vrlo povoljno utječe na sustav za kretanje, srčani, krvožilni i dišni sustav te duševno stanje. Cjelodnevni boravak na čistom zraku vrlo povoljno utječe na cjelokupno tjelesno i duševno zdravlje. Društveni, kulturni, rekreacijski, športski i duhovni programi, koji uključuju raznovrsne sadržaje, vrlo su važni u lječilišnim uvjetima. Isključenje buke i zagađenja zraka u lječilišnim mjestima neophodno je u provođenju zdravstvenih programa.

Prirodni ljekoviti činitelji i načini liječenja U medicini razlikujemo, prema vrsti korištenih prirodnih ljekovitih činitelja, tri načina

liječenja: klimatoterapiju, talasoterapiju i balneoterapiju. Klimatoterapija (grč. κλίμα = nagib, θεραπεία = liječenje) primjenjuje klimatska

počela (elemente) i činitelje (modifikatore) karakteristične za neko područje koji imaju povoljan fizikalno-kemijski, biološki i psihički utjecaj na ljudski organizam. Dozirani klimatski podražaji izazivaju reakciju organizma i time postižu ljekoviti učinak. Klima nekog mjesta, užeg ili šireg područja, kontinenta ili Zemlje ovisi o klimatskim počelima, Zemljinim i svemirskim činiteljima. Razlikuju se nizinska (0-300 m) kontinentalna i primorska klima, srednjegorska (500-800 m) i visinska klima (više od 800 - 1800 m). Ljekovitost klime mogu izraziti pokazatelj ohlađivanja po Hillu i bioklimatološki TWH (temperatura, vjetar, vlažnost) pokazatelj. Na temelju pokazatelja ohlađivanja, t.j. gustoće toka topline iz tijela površinske temperature 36 ˚C u zrak, klima se, prema Conradu, može razvrstati u prehladnu, jako podražajnu, slabo podražajnu, poštednu i pretoplu. Ljekovitost klime izražava pokazatelj ohlađivanja po Hillu ili bioklimatološki TWH (temperatura, vjetar, vlažnost) pokazatelj. Na

33

temelju bioklimatološkoga TWH pokazatelja, omjera entalpije i pokazatelja ohlađivanja, osjet ugode se razvrstava u devet stupnjeva prikazanih u tablici 3.

Tablica 3. Razvrstavanje osjeta ugode prema TWH pokazatelju OSJET UGODE

TWH POKAZATELJ (kJ/kg) PREPORUČENA ODJEĆA

iznimno hladno

< -30.0 polarna odjeća (višeslojna, nepropusna)

vrlo hladno -30.0 - -5.1 zimsko odijelo i zimski kaput hladno -5.0 - 15.0 odijelo i kaput svježe 15.1 - 30.0 odijelo i ogrtač ili vjetrovka ugodno 30.1 - 50.0 odijelo toplo 50.1 - 65.0 duge hlače, majica ili košulja vruće 65.1 - 80.0 tropska odjeća (kratke hlače i

košulja kratkih rukava) vrlo vruće 80.1 - 110.0 odjeće što manje, to bolje! iznimno vruće > 110.0 najugodnije bi vam bilo bez

odjeće!

Talasoterapija (grč. θάλαττα = more, θεραπεία = liječenje), marinoterapija ili morsko liječenje, primjenjuje prirodne činitelje svojstvene moru i primorju u ljekovite svrhe. Stručna talasoterapija ih koristi u posebnim zdravstvenim ustanovama i/ili drugim mjestima boravka pod stalnim liječničkim nadzorom a samostalna izvan zdravstvenih ustanova po liječničkoj preporuci. Cilj je stručne talasoterapije sprečavanje, liječenje, oporavak i rehabilitacija različitih bolesti a samostalne održanje i unapređenje zdravlja te poboljšanje vrsnoće života. Talasoterapija se koristi za pravilan rast i razvitak djeteta, u rekreaciji i zdravstvenom turizmu. Nakon tri do 12 dana boravka u morskim lječilištima često dolazi do pojave općih i mjesnih promjena u ljudskom organizmu koje nazivamo talasoreakcija. Javljaju se umor, depresija, nesanica, probavne smetnje, hunjavica i slično. Mjesno se javlja bol u bolesnim i/ili oštećenim dijelovima tijela (zglobovima, kralježnici, operiranim mjestima). Talasoreakcija, reakcija organizma na stres izazvan primjenom ljekovitih morskih činitelja, pokazatelj je njihove jačine i pomaže pri doziranju.

Balneoterapija (lat. balneum = kupelj, grč. θεραπεία = liječenje) primjenjuje mineralne vode, peloide i naftalan u ljekovite svrhe. Stručna balneoterapija koristi ljekovite topličke činitelje u posebnim zdravstvenim ustanovama i/ili drugim mjestima boravka pod stalnim liječničkim nadzorom a samostalna izvan zdravstvenih ustanova po liječničkoj preporuci. Cilj je stručne balneoterapije sprečavanje, liječenje, oporavak i rehabilitacija različitih bolesti a samostalne očuvanje i unapređenje zdravlja te poboljšanje vrsnoće života. Balneoterapija se koristi u rekreaciji i zdravstvenom turizmu. Nakon 3-6 kupelji i/ili 5-7 dana boravka u topličkim lječilištima često dolazi do pojave općih i mjesnih promjena u ljudskom organizmu što nazivamo balneoreakcija. Javljaju se umor, depresija, nesanica, gubitak apetita te bol u bolesnim i/ili oštećenim dijelovima tijela (zglobovima, kralježnici, operiranim mjestima). Balneoreakcija, oblik reakcije organizma na stres izazvan primjenom ljekovitih topličkih činitelja, pokazatelj je jačine topličkih činitelja i pomaže pri njihovu doziranju.

Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj Hvatska je bogata mjestima koja imaju ljekovite klimatske i morske činitelje, kao i

nalazištima prirodnih ljekovitih činitelja koji su rezultat geoloških procesa: termomineralne vode, peloidi, morski peloidi ili limani, naftalan i pijesak. U kontinentalnomu dijelu su nalazišta termomineralnih voda i peloida, dok je primorska i otočka Hrvatska bogata

34

prirodnim ljekovitim klimatskim, morskim i drugim činiteljima. Mjesta s prirodnim ljekovitim činiteljima u Hrvatskoj razvrstana su kao nalazišta i/ili mjesta primjene a prema vrsti činitelja u klimatoterapijska, talasoterapijska i balneoterapijska. U hrvatskoj medicini djeluje 18 lječilišnih mjesta (tablica 4).

Tablica 4. Lječilišna mjesta u Republici Hrvatskoj Mjesto Vrsta ZDRAVSTVENE ustanove LJEKOVIT

I ČINITELJI*

Biograd Specijalna bolnica za ortopediju KT Bizovac Poliklinika "Bizovačke Toplice

- medicinska rehabilitacija" Btmv

Crikvenica Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassotherapia

KT

Daruvar Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske Toplice

Btv

Ivanić Grad Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan

Btmvn

Krapinske Toplice Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju

Btv

Lipik Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju

Btmv

Makarska Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka

KT

Nin Specijalistička ambulanta KTl Opatija Specijalna bolnica za medicinsku

rehabilitaciju, bolesti srca, pluća i reumatizam Thalassotherapia

KT

Rovinj Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Prim.dr. Martin Horvat"

KTps

Sv. Stjepan, Livade Lječilište Istarske Toplice Btmvp Stubičke Toplice Specijalna bolnica za medicinsku

rehabilitaciju Btv

Topusko Lječilište Btv Tuheljske Toplice Turističko-rekreacijski centar Mihanović Btvp Varaždinske Toplice Specijalna bolnica za medicinsku

rehabilitaciju Btmp

Vela Luka Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos

KTl

Veli Lošinj Lječilište za bolesti dišnih organa i kože KT *K klimatoterapijski, T talasoterapijski, B balneoterapijski tv termalna voda, tmv termomineralna voda, p peloid, l liman, ps pijesak, n naftalan.

Balneološko-klimatološki zavod Balneoterapija i balneologija imaju u Hrvatskoj bogatu tradiciju. Godine 1940. osnovan

je Stalni balneološki savjet u Banovini Hrvatskoj a 1949. Balneološko - klimatološki institut Uprave prirodnih lječilišta Ministarstva narodnog zdravlja Narodne Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu u zgradi u Demetrovoj ulici 18. Tu se i danas nalazi Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz tu središnju

35

hrvatsku balneološku ustanovu povezan je dosadašnji razvitak balneološke službe u Hrvatskoj. Vrijedna su spomena imena njezinih istaknutih djelatnika prof. dr. Stanka Miholića (1891.-1960.), dr. Lea Traunera (1893.-1963.), mr.ph. Renate Novak (1919.-1993.), prof. dr. Oskara Plevka (1916.-1965.), prof. dr. Veljka Mandića (1917.-1992.) i dugogodišnjega djetalnika dipl.ing. geologije Radovana Čepelaka (1944.). U Zavodu je do sada učinjeno više od 230 različitih analiza mnogih nalazišta termomineralnih voda i peloida u Hrvatskoj, izrađena 193 balneološka stručna mišljenja, razrađeno razvrstavanje termomineralnih voda i peloida te objavljen veći broj stručnih i znanstvenih radova.

U cilju daljnjega razvitka istraživanja prirodnih ljekovitih činitelja u hrvatskoj medicini važno je osigurati trajno djelovanje spomenutoga Zavoda, jedinoga svoje vrste u Hrvatskoj. Zadaće Zavoda jesu:

1. Prikupljati, čuvati i obrađivati podatke o nalazištima i/ili mjestima primjene prirodnih ljekovitih činitelja Republike Hrvatske.

2. Redovito ispitivati sastav prirodnih ljekovitih činitelja. 3. Davati pismena stručna mišljenja o primjeni prirodnih ljekovitih činitelja. 4. Poticati i promicati primjenu prirodnih ljekovitih činitelja u hrvatskoj medicini i

turizmu te prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Zdravstveni turizam Suvremeni način života uzrok je mnogih bolesti i bolesnih stanja ljudskoga organizma.

Današnji čovjek sve manje vremena boravi u prirodi i ona sve manje povoljno djeluje na njegovo zdravlje. Tijekom proteklih desetljeća svjedoci smo da se u medicini sve manje koriste prirodni ljekoviti činitelji. Razlog tomu je relativno malen broj znanstvenih istraživanja njihova povoljna djelovanja na zdravi i bolesni ljudski organizam. Za razliku od medicine, suvremeni turizam prepoznaje vrijednosti prirodnih ljekovitih činitelja, ističući ih i promičući u ponudi zdravstvenoga turizma.

Zdravstveni turizam, kao grana turističke djelatnosti, stručno i pod nadzorom koristi prirodne ljekovite činitelje i/ili postupke fizikalne medicine i rehabilitacije u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja i/ili poboljšanja vrsnoće života. U zdravstvenomu se turizmu koriste povoljna djelovanja klime, sunčeva zračenja, termomineralnih voda, jezera, mora, alga, peloida (morskih i slatkovodnih), pijeska i naftalana. Korisnik je turist, hotelski, u kampu i/ili privatno smješten gost koji živi odabranim načinom života, dok dio dana odvaja za primjenu spomenutih činiteljâ i postupakâ. To su zdrave i/ili osobe s kroničnim oštećenjima sustava za kretanje, s određenim bolestima dišnoga, krvožilnoga i drugih sustava te kože. Putem različitih programa zdravstveni turizam pruža korisnicima povoljne učinke na zdravlje.

Znatan poticaj razvitku zdravstvenoga turizmu u Hrvatskoj daju u posljednjih osam godina različite institucije. Od lipnja 1994. djeluje u Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske Odbor za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite činitelje. Godine 2000. Odbor je organizirao znanstvene skupove Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj i Morski ljekoviti činitelji u Hrvatskoj, 2001. Toplički ljekoviti činitelji u Hrvatskoj, Zdravstveni turizam u Hrvatskoj i međunarodni skup Prirodni ljekoviti činitelji u promicanju zdravlja čovjeka u 21. stoljeću, a 2002. Zdravstveni turizam i vrednovanje prirodnih ljekovitih činitelja te izdao Pojmovnik balneoklimatologije i prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj. Od listopada 1995. u Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Zajednica zdravstvenoga turizma. Godine 1996. organiziran je u Thalassotherapiji u Opatiji međunarodni simpozij Opatija - promotor zdravstvenog turizma a 1998. prvi hrvatski simpozij posvećen aromaterapiji. U veljači 1999. osnovan je u spomenutoj ustanovi Referentni centar za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, koji je godine 2000. organizirao međunarodni znanstveno-stručni skup Zdravstveni turizam za 21. stoljeće a 2001. drugi simpozij posvećen aromaterapiji. U travnju 1999. osnovan je Savjet za zdravstveni

36

turizam Ministarstva turizma Republike Hrvatske. Od ožujka 2000. u Hrvatskom liječničkom zboru djeluje Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju koje je godine 2001. organiziralo prvu stručnu konferenciju Klimatske promjene i njihov utjecaj na zdravlje. Od svibnja 2000. djeluje Hrvatsko društvo za balneoklimatologiju i prirodne ljekovite činitelje Hrvatskoga liječničkog zbora u zajednici sa spomenutim Odborom Akademije. Vrijedno je spomena da je Hrvatsko kardiološko društvo - ogranak Split organiziralo u Splitu dva znanstvena simpozija: godine 1998. Zdravlje i turizam i 2001. Suvremeni život i srce.

Današnji čovjek susreće različite pogibli za svoje osobno fizičko, psihičko i duševno zdravlje. Zdravlje naroda i okoliša u kojem živi izloženo je različitim štetnim utjecajima. Za održanje i unapređenje zdravlja i poboljšanje vrsnoće života potrebna je svekolika briga i raznovrsni programi (tablica 5).

Tablica 5. Potrebe i programi za unapređenje zdravlja i poboljšanje vrsnoće života

zdrava klima i okoliš dobro stanje sustava za kretanje

zdrava i/ili dijetalna prehrana zdravo srce i krvne žile stjecanje pozitivnih i odvikavanje od štetnih navika

aktivni odmor, rekreacija i šport

dobro mentalno zdravlje druženje, kultura i zabava visoka vrsnoća života duhovnost

Popis nalazišta i/ili mjesta primjene prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj • Apatovac - nalazište mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne

(HCO3) - kloridne (Cl), kiselice (CO2), hladne (11.3 °C) vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Podravsko-bilogorskom području pokraj Kalnika.

• Babina Greda - nalazište termomineralne vode u Slavoniji, 16 km sjeverozapadno od Županje.

• Babino Polje - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u središnjem dijelu otoka Mljeta, 6 km jugozapadno od luke Sobra.

• Bakar - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na sjeverozapadnom dijelu istoimena zaljeva, 15 km jugoistočno od Rijeke.

• Baška - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na jugoistočnoj obali otoka Krka.

• Baška Voda - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Makarskom primorju, 9.5 km sjeverozapadno od Makarske.

• Baške Oštarije - planinsko (924 m) klimatoterapijsko mjesto u zapadnom dijelu središnje Like, 12 km zapadno od Karlobaga.

• Biograd - klimato-talasoterapijsko mjesto u sjevernoj Dalmaciji, 28 km južno od Zadra. U njemu djeluje Specijalna ortopedska bolnica.

• Bistrina - nalazište limana u južnoj Dalmaciji, pokraj Dubrovnika. • Bizovac - nalazište mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne

(HCO3) - kloridne (Cl), hiperterme (84.0 °C) u Slavoniji, 8 km južno od Valpova. Koristi se u Poliklinici za fizikalnu terapiju i u rekreaciji.

• Bizovačke Toplice v. Bizovac • Blace - nalazište limana na ušću Neretve, 13 km jugoistočno od Ploča. • Blato - nalazište limana u Dalmaciji, na otoku Pagu. • Blato - nalazište termalne vode u južnom području grada Zagreb. • Blizanac - nalazište mineralne vode u Dalmaciji, u Kruševu pokraj Obrovca . • Bok - nalazište termalne vode u Posavini, 7 km sjeveroistočno od Siska.

37

• Bokšić 1 - nalazište termomineralne vode u Slavoniji, pokraj Našica. • Bol - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na otoku Braču. • Brač - otok u Dalmaciji prikladan za klimato-talasoterapiju. • Brela - klimato-talasoterapijsko mjesto u srednjoj Dalmaciji, na obali Makarskoga

primorja, 15 km sjeverozapadno od Makarske. • Brestovac - planinsko klimatoterapijsko mjesto na južnim padinama Medvednici. • Breznica Đakovačka - nalazište sumporne (S), kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (16 °C) vode u Slavoniji, na sjevernim padinama Dilja, 22 km zapadno od Đakova.

• Brijuni - klimato-talasoterapijsko otočje i nacionalni park uz zapadnu obalu Istre, 6 km sjevero-zapadno od Pule.

• Brna - talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na južnoj obali otoka Korčule u blizini Istruge, 4 km jugozapadno od Smokvice.

• Brod Moravice - planinsko (604 m) klimatoterapijsko mjesto u sjevernom dijelu Gorskoga kotara, 23 km od Delnica.

• Brod na Kupi - klimatsko (222 m) mjesto u sjevernom dijelu Gorskoga kotara, 12 km sjeverno od Delnica.

• Brubno - nalazište mineralne vode. • Bučička Slatina - nalazište mineralne kiselice na Banovini. • Bujavica - nalazište mineralne, natrijeve (Na) - kloridne (Cl), hladne (12.8 °C) vode

u zapadnoj Slavoniji, pokraj Novske. • Caprag - nalazište mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne

(HCO3) - kloridne (Cl), hladne (14 °C) vode u Posavini, pokraj Siska. • Cavtat - klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, u južnom dijelu

Župskoga zaljeva, 20 km jugoistočno od Dubrovnika. • Cres - kvarnerski otok i istoimeni grad prikladni za klimato-talasoterapiju. • Crikvenica - klimato-talasoterapijsko mjesto u Vinodolu u Hrvatskom primorju, 37

km jugoistočno od Rijeke. U njoj djeluje Specijalna bolnica Thalassotherapia za bolesti gornjih dišnih puteva i reumatske bolesti.

• Čučerje - nalazište termalne sumporne radioaktivne vode 14 km sjeveroistočno od Zagreba.

• Daruvar - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hiperterme (47 °C) i mineralnog peloida u zapadnoj Slavoniji, 21 km sjeverno od Pakraca. Koriste se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice.

• Daruvarske Toplice v. Daruvar. • Delnice - planinsko (696 m) klimatoterapijsko mjesto u Gorskom kotaru. • Donji Lapac - planinsko (582 m) klimatoterapijsko mjesto u jugoistočnom dijelu

Like, 27 km istočno od Udbine. • Draškovec - nalazište mineralne, bromne (Br), jodne (J), natrijeve (Na) - kloridne

(Cl), hiperterme (67 °C) slanice u Međimurju, 5 km istočno od Preloga, koji se nalazi 17 km jugoistočno od Čakovca.

• Dravka 1 - nalazište termomineralne vode u Podravini, pokraj Đurđevca. • Drenovec - nalazište natrijeve (Na) - kalcijeve (Ca) - hidrogenkarbonatne (HCO3),

slabe kiselice (CO2) u Hrvatskom zagorju, pokraj Varaždinskih Toplica. • Dubrava - nalazište sumporne vode u istočnom dijelu Zagreba. • Dubravka - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne

(HCO3), hladne (12 °C) vode pokraj Dubrovnika. • Dubrovnik - klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji.

38

• Dudarove Kupke - nalazište fluorne (F), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (14 °C) vode u Slavoniji, pokraj Županje.

• Duga Uvala - turističko naselje s talasoterapijskim činiteljima na jugoistočnoj strani istarskoga poluotoka, u uvali Vinjole, 25 km jugoistočno od Pule.

• Ernestinovo - nalazište termomineralne vode u istočnoj Slavoniji, 14 km zapadno od Osijeka.

• Filipan - nalazište mineralne, jodne (J), fluorne (F), natrijeve (Na), kloridne (Cl), hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (<20.0 °C) vode u Međimurju, u Vučkovcu, 14 km sjeverozapadno od Čakovca.

• Fužine - planinsko (732 m) klimatoterapijsko mjesto i nalazište mineralne, željezovite (Fe), kalcijeve (Ca) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (12.8 °C) vode u središnjem dijelu Gorskoga kotara.

• Glavica Donja - nalazište mineralne, sumporne (S), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne vode pokraj Sesveta (Zagreb).

• Glavice - nalazište mineralne, kalcijeve (Ca) - sulfatne (SO4), hladne (13.7 °C) vode u Dalmaciji, u Cetinskoj krajini, pokraj Sinja.

• Glogovnica - nalazište ljekovite vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Podravsko-bilogorskom području, 11 km sjeverno od Križevaca.

• Glogovničke Toplice v. Glogovnica • Gornja Bistra - nalazište mineralne sumporne vode 20-ak km sjeverno od Zagreba.

U njemu djeluje Bolnica za kronične bolesti dječje dobi. • Gorski kotar - područje između Pokuplja i Kvarnera s većim brojem

klimatoterapijskih mjesta. • Gotalovec - nalazište slabo mineralne, kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (26 °C) u Hrvatskom zagorju, 13 km sjeveroistočno od Zlatara.

• Goveđari - klimato-talasoterapijsko mjesto u unutrašnjosti sjeverozapadnoga dijela otoka Mljeta.

• Gradac - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Makarskom primorju, 13 km zapadno od Ploča.

• Handžova v. Radoboj • Harina Zlaka - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne

(HCO3), radioaktivne, hipoterme (33.5 °C) u Hrvatskom zagorju, pokraj Kumrovca. • Hrasten - nalazište limana u Hrvatskom primorju, pokraj Jadranova. • Hvar - 1. Srednjedalmatinski otok prikladan za klimato-talasoterapiju. 2. Klimato-

talasoterapijsko mjesto na jugozapadnoj obali istoimena otoku. • Ičići - klimato-talasoterapijsko mjesto na istočnoj obali Istre, 7 km južno od

Opatije. • Ika - klimato-talasoterapijsko mjesto na istočnoj obali Istre, 9 km južno od Opatije. • Istarske Toplice - nalazište mineralne, sumporne (S), natrijeve (Na) - kalcijeve (Ca)

- kloridne (Cl), radonske (Rn), hiperterme (36 °C) i mineralnog peloida u središnjoj Istri, 11 km jugozapadno od Buzeta. Koriste se u Lječilištu.

• Istruga - nalazište limana pokraj Brne na otoku Korčuli. • Ivanić Grad - nalazište mineralne, fluorne (F), jodne (J), natrijeve (Na) - kloridne

(Cl), hiperterme (60.0 °C) i naftalana u Moslavini, 39 km jugoistočno od Zagreba. Koriste se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan.

• Jablanac - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na obali Velebitskoga kanala, nasuprot otoku Rabu, 28 km sjeverozapadno od Karlobaga.

• Jadrtovac v. Morinj

39

• Jagunićeve Toplice v. Tuheljske Toplice • Jamnica v. Jamnička Kiselica • Jamnička Kiselica - nalazište, Ivino i Janino vrelo, mineralne, kalcijeve (Ca) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), kiselice (CO2), hladne (15 °C) vode u Pokuplju, 4 km južno od Pisarovine. Koristi se za piće.

• Jelsa - klimato-talasoterapijsko mjesto na sjevernoj obali otoka Hvara. • Jesenice - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u primorskom dijelu Poljica,

8 km sjeverozapadno od Omiša. • Jezerčica - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne

(HCO3), hiperterme (38.6 °C) u Hrvatskom zagorju, pokraj Donje Stubice. • Kalac - nalazište natrijeve (Na) - kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3) - sulfatne (SO4), hladne (16 °C) vode na otoku Korčuli, pokraj Vela Luke.

• Kale - nalazište limana na otoku Korčuli. • Kamena Gorica - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne

(HCO3), hipoterme (23 °C) u Hrvatskom zagorju, pokraj Mađareva. • Kamensko - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne

(HCO3) - sulfatne (SO4) hladne vode u Pokuplju, 5 km jugoistočno od Karlovca.

• Kampor - klimato-talasoterapijsko mjesto i nalazište limana na sjeverozapadnom dijelu otoka Raba.

• Kapela - nalazište ljekovite vode u Podravsko-bilogorskom području, pokraj Bjelovara.

• Karin - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, južno od Obrovca. • Karinsko More - nalazište limana južno od Obrovca. • Karlobag - klimato-talasoterapijsko mjesto u Hrvatskom primorju, Velebitskom

kanalu i podgorju, nasuprot otoka Paga, 58 km jugoistočno od Senja. • Karlovac 1 - nalazište termomineralne vode u Karlovcu. • Karlovac 2 - nalazište termomineralne vode u Karlovcu. • Kaštel Lukšić - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Kaštelanskom

zaljevu. • Kaštel Novi - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Kaštelanskom zaljevu. • Kaštel Stari - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Kaštelanskom zaljevu. • Kaštel Štafilić - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Kaštelanskom

zaljevu. • Katalena - nalazište mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne

(HCO3) - kloridne (Cl), hipoterme (30.5 °C) u Podravini, pokraj Ludbrega. • Klasnić - nalazište mineralne vode na Banovini, pokraj Gline. • Klenovnik - klimatoterapijsko mjesto u Hrvatskom zagorju, 9 km sjeverozapadno

od Ivanca. U njemu djeluje Bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu. • Klimno - klimato-talasoterapijsko mjesto i nalazište limana na otoku Kuz južnu

obalu zaljeva Solina, 10 km od Omišlja. • Klokun - ljekoviti slani izvor u Dalmaciji, u Podgori. • Koločep - klimato-talasoterapijski otok u južnoj Dalmaciji, 7 km sjeverozapadno od

Dubrovnika. • Komiža - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na podnožju brda Hum, na

zapadnoj obali otoka Visa.

40

• Korčula - 1. Otok prikladan za klimato-talasoterapiju. 2. Klimato-talasoterapijsko mjesto na istoimenu otoku.

• Koščevec - nalazište peloida u Hrvatskom zagorju, pokraj Varaždinskih Topolica. • Kraljevica - klimato-talasoterapijsko mjesto u Hrvatskom primorju, u Vinodolskom

kanalu na ulazu u Bakarski zaljev, 20 km jugoistočno od Rijeke. • Krapinske Toplice - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), hiperterme (41 °C) u Hrvatskom zagorju, 17 km jugozapadno od Krapine i 46 km sjeverozapadno od Zagreba. Koristi se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju.

• Kreča Ves - nalazište natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hiperterme (49 °C) u Hrvatskom zagorju, pokraj Sv. Ivana Zeline.

• Krilo - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, između Splita i Omiša. • Križevci - nalazište termomineralne vode u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u

Podravsko-bilogorskom području. • Križevčanka 1 - nalazište mineralne, natrijeve (na) - kalcijeve (Ca) -

hidrogenkarbonatne (HCO3) -sulfatne (SO4), hiperterme (65 °C) u Križevcima. • Krk - 1. Otok prikladan za klimato-talasoterapiju. 2. Klimato-talasoterapijsko

mjesto na jugozapadnom dijelu istoimena otoka. • Kruševo (pokraj Obrovca) v. Blizanac • Kukurijek v. Dubravka • Kumrovec 1 - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne

(HCO3), hipoterme (oko 20°C) u Hrvatskom zagorju, pokraj Kumrovca. • Kupari - klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, na zapadnoj obali

Župskoga zaljeva, 8 km jugoistočno od Dubrovnika. • Kutnjak 1 - nalazište termomineralne vode u Podravsko-bilogorskom području,

pokraj Koprivnice. • Lasinja v. Lasinjska Kiselica • Lasinjska Kiselica - nalazište mineralne, kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3) - sulfatne (SO4), kiselice (CO2), hladne (13 °C) vode na Banovini.

• Lešće - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne (HCO3) - sulfatne (SO4), izoterme (34 °C) u Gorskom kotaru, 6 km zapadno od Generalskoga stola.

• Lika - planinsko područje između Velebita, Kapele i Plješivice. Prema legendi ime potječe od ljekovitog izvora.

• Lipik - nalazište mineralne, fluorne (F), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne (HCO3) - kloridne (Cl), hiperterme (60 °C) u zapadnoj Slavoniji, 4 km jugozapadno od Pakraca. Koristi se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju i kao stolna voda.

• Lokrum - klimato-talasoterapijski otok u južnoj Dalmaciji, 0.7 km jugoistočno od Dubrovnika.

• Lokunja - nalazište limana u Dalmaciji, na otoku Pagu. • Lokve - planinsko (723 m) klimatoterapijsko mjesto u Gorskom kotaru, 8 km

jugozapadno od Delnica. • Lopar - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na sjeverozapadnoj obali otoka

Raba. • Lopud - klimato-talasoterapijski otok u južnoj Dalmaciji, sjeverozapadno od

Dubrovnika. • Lošinj - klimato-talasoterapijski otok u Kvarneru. • Lovran - klimato-talasoterapijsko mjesto na jugoistočnoj obali Istre, 5 km južno od

Opatije. U njemu djeluje Klinička ortopedska bolnica.

41

• Ludbreg v. Katalena • Lumbarda - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na istočnom dijelu otoka

Korčule, 6 km jugoistočno od grada Korčule. • Lunjkovec - nalazište mineralne, natrijeve (Na) - kloridne (Cl), hiperterme (95 °C)

u Podravini, pokraj Ludbrega. • Madarinci - nalazište termomineralne vode. • Mađarevo v. Kamena Gorica • Makarska - klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, podno Biokova. U

njemu djeluje Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka. • Makirina - nalazište morskoga peloida u Dalmaciji, pokraj Pirovca. • Mali Lošinj - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na otoku Lošinju. • Malinska - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na otoku Krku. • Markovići (pokraj Moravča) v. Glavica Donja • Migalovci - nalazište natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (21.5

°C) u Slavoniji, pokraj Slavonskoga Broda. • Milna - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na zapadnoj obali otoka Brača,

20 km jugozapadno od Supetra. • Mir - nalazište morskoga peloida u Dalmaciji, na jugoistočnom dijelu Dugog otoka. • Mladost - nalazište termalne vode u Zagrebu. • Mlini - klimato-talasoterapijsko mjesto u južnoj Dalmaciji, na sjevernoj obali

Župskoga zaljeva, 11 km jugoistočno od Dubrovnika. • Mljet - otok prikladan za klimato-talasoterapiju u južnoj Dalmaciji, južno od

poluotoka Pelješca. • Mokošica - nalazište natrijeve (Na) - kloridne (Cl), hladne (16.4 °C) vode u južnoj

Dalmaciji, na lijevoj obali u Rijeci dubrovačkoj (Ombla). • Morinj - nalazište morskoga peloida u Dalmaciji, u blizini Jadrtovca, 8 km od

Šibenika. • Mrkopalj - planinsko (824 m) klimatoterapijsko mjesto u Gorskome kotaru, jugo-

istočno od Delnica. • Naftalan v. Ivanić Grad • Našice - nalazište peloida u istočnoj Slavoniji, 51 km jugozapadno od Osijeka. • Nin - klimato-talasoterapijsko mjesto i nalazište morskoga peloida u sjevernoj

Dalmaciji, 17 km sjeverno od Zadra. Koristi se ljeti pod fizijatrijskim nadzorom u svrhe liječenja.

• Novalja - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na jugozapadnoj obali otoka Paga.

• Novi Marof - klimatoterapijsko mjesto u Hrvatskom zagorju, 18 km južno od Varaždina. Tu djeluje Bolnica za plućne bolesti, tbc i kronične bolesti.

• Novi Vinodolski - klimato-talasoterapijsko mjesto u Hrvatskom primorju, 9 km jugoistočno od Crikvenice.

• Njivice - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na zapadnoj obali otoka Krka. • Obradovci - nalazište natrijeve (Na) - kloridne (Cl), izoterme (36 °C) u Slavoniji,

pokraj Orahovice. • Ombla Dubrovačka v. Mokošica • Omiš - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Poljičkom primorju, 26 km

jugoistočno od Splita. • Omišalj - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na sjeverozapadnom dijelu

otoka Krka.

42

• Opatija - klimato-talasoterapijsko mjesto na istočnoj obali Istre, podno Učke, 13 km jugozapadno od Rijeke. U njemu djeluje Specijalna bolnica Thalassotherapia za kardiovaskularne i reumatske bolesti.

• Orahovica - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne (HCO3), izoterme (22 °C) u Slavoniji, na sjevernim padinama Krndije, 20 km sjeverozapadno od Našica.

• Orebić - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na poluotoku Pelješcu. • Oroslavlje - nalazište ljekovite vode u Hrvatskom zagorju, na sjevernim padinama

Medvednice, u blizini Stubičkih Toplice, 31 km sjeverno od Zagreba. • Pag - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji na istoimenu otoku. • Paklenica - nalazište jodne (J), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne (HCO3) -

kloridne (Cl), hladne vode u zapadnoj Slavoniji, pokraj Novske. • Paklenica - nacionalni park i klimatoterapijsko područje u jugoistočnom dijelu

velebitske primorske padine, nedaleko Starigrada. • Petrinja - nalazište termomineralne vode na Banovini, 13 km jugozapadno od Siska. • Pirovac v. Makirina • Plitvička Jezera - nacionalni park i planinsko (503-639 m) klimatoterapijsko mjesto

u Lici. • Podgora - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u Makarskom primorju, 9

km jugoistočno od Makarske. • Podsused 2 - nalazište termomineralne vode u Podsusedu, pokraj Zagreba. • Podsusedske Toplice v. Sutinsko • Poljud - bivše nalazište limana u Splitu. • Popović Brdo - nalazište mineralne, natrijeve (Na) - kalcijeve (Ca) -

hidrogenkarbonatne - (HCO3), kiselice (CO2) na Banovini, jugoistočno od Karlovca. • Prečec - nalazište mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) - kloridne (Cl), hladne (19.6

°C) vode u Slavoniji, pokraj Novske. • Punat - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru na otoku Krku, 8 km

jugoistočno od grada Krka. • Rab - 1. Otok prikladan za klimato-talasoterapiju. 2. Klimato-talasoterapijsko

mjesto na istoimenu otoku. • Radoboj - Handžova, nalazište sumporne vode u Hrvatskom zagorju, 8 km istočno

od Krapine. • Ratarnica v. Križevčanka 1 • Rogoznica - nalazište mineralne, natrijeve (Na) - kloridne (Cl), hladne (14 °C) vode

i peloida u srednjoj Dalmaciji, 25 km južno od Šibenika. • Rovinj - klimato-talasoterapijsko mjesto u zapadnoj Istri, 36 km sjeverno od Pule.

U njemu djeluje Specijalna ortopedska bolnica. • Sali v. Mir • Samobor v. Šmidhenovo Kupalište • Savudrija - klimato-talasoterapijsko mjesto u zapadnoj Istri, 8 km sjeverno od

Umaga. • Selce - klimatoterapijsko mjesto u Hrvatskom primorju na obali Vinodolskoga

kanala, 3 km jugoistočno od Crikvenice. • Senj - klimato-talasoterapijsko mjesto u Hrvatskom primorju, u Velebitskom

kanalu. • Silba - klimato-talasoterapijski otok u Zadarskom području.

43

• Sisačko Jodno Lječilište - nalazište mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) - kloridne (Cl), hiperterme (53 °C) u Posavini, 57 km jugoistočno od Zagreba.

• Skrad - planinsko (700 m) klimatoterapijsko mjesto u središnjem dijelu Gorskoga kotara, 16 km sjeveroistočno od Delnica.

• Slani Potok - nalazište mineralne, natrijeve (Na) - kalcijeve (Ca) - kloridne (Cl) - sulfatne (SO4) vode u Hrvatskom zagorju, u Gornjoj Stubici.

• Slano - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, 37.5 km sjeverozapadno od Dubrovnika.

• Slano Jezero v. Mir • Slanje - nalazište ljekovite vode u Hrvatskom zagorju, pokraj Varaždinskih Toplica.

Slavetić v. Svetojanske toplice • Slavonsko More v. Bizovac • Smokvica (Korčula) - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, u unutrašnjosti

otoka Korčule, 10 km istočno od Blata. • Smrdeće Toplice v. Tuheljske Toplice • Solaris - hotelsko naselje u Dalmaciji, 6 km južno od Šibenika, u kojemu je 1981.

osnovan Zavod za talasoterapiju. • Split - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji i nalazište mineralne, sumporne

(S), natrijeve (Na) - kloridne (Cl), hipoterme (21 °C) i izvorskog mulja. • Splitske Toplice v. Split • Srebreno - klimato-talasoterapijsko mjesto u dalmaciji u Župi Dubrovačkoj, 10 km

jugoistočno od Dubrovnika. • Stari Grad - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na sjeverozapadnom

dijelu otoka Hvara. • Strmac-Šumetlica - klimatoterapijsko mjesto u zapadnoj Slavoniji, 12 km sjeverno

od Nove Gradiške. • Strugača - nalazište ljekovite vode u Hrvatsko zagorju, pokraj Sutinskih Toplica. • Stubičke Toplice - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3) - sulfatne (SO4), hiperterme (65 °C) u Hrvatskom zagorju, podno sjeverne padine Medvednice, 3 km zapadno od Donje Stubice. Koristi se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju.

• Stupnik - nalazište termomineralne vode 10-ak km jugozapadno od Zagreba. • Supetar - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji na otoku Braču. • Susak - klimato-talasoterapijsko mjesto i nalazište pijeska na istoimenu otoku u

Kvarneru, zapadno od otoka Lošinja. • Sutinske Toplice - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), izoterme (36 °C) u Hrvatskom zagorju, 8 km sjeverozapadno od Zlatara.

• Sutinsko - nalazište pokraj Podsuseda, Zagreb, kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (24 °C)

• Sutivan - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji na otoku Braču. • Sveti Ivan Zelina - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (24 °C) u Hrvatskom zagorju, na jugoistočnim padinama Medvednice, 37 km sjeveroistočno od Zagreba.

• Sveti Martin na Muri v. Vučkovec • Sveti Stjepan v. Istarske toplice • Svetojanske Toplice - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipopterme (25 °C) pokraj Jastrebarskoga, smještenog 32 km jugozapadno od Zagreba.

44

• Šalata - nalazište termalne vode u Zagrebu. • Šemnica - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne

(HCO3), hipoterme (31 °C) u Hrvatskom zagorju, pokraj Svetoga Križa Začretje. • Šemničke Toplice v. Šemnica • Šibenik - klimato-talasoterapijsko mjesto u srednjoj Dalmaciji. • Šimunovec - nalazište termomineralne vode u Hrvatskom zagorju, pokraj Stubičkih

Toplica. • Šipan - klimato-talasoterapijski otok u južnoj Dalmaciji, 17 km sjeverozapadno od

Dubrovnika. • Šmidhenove Toplice v. Šmidhenovo Kupalište • Šmidhenovo Kupalište - nalazište, kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (25.7 °C) pokraj Samobora, 23 km zapadno od Zagreba.

• Štrekovačko vrelo - nalazište sulfatne (SO4) hladne vode u Pokuplju, oko 8 km jugoistočno od Karlovca.

• Štrigova v. Vučkovec • Šumećani - nalazište mineralne, fluorne (F), natrijeve (Na) - kloridne (Cl),

hiperterme (54 °C) u Moslavini, pokraj Ivanić Grada. • Taborština - nalazište ljekovite vode. • Tiskovac - nalazište mineralne vode. • Tisno - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na otoku Murteru. • Toplica v. Topusko • Toplica sv. Jana - nalazište slabo mineralne, hipoterme (25 °C), kalcijeve (Ca) -

magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne (HCO3) vode. • Toplice (spa) - nalazište i/ili mjesto primjene topličkih ljekovitih činitelja. • Topličica - nalazište sumporne vode pokraj Gornjega Stenjevca u Zagrebu. • Topličica - nalazište termalne vode u Hrvatskom zagorju, pokraj Zajezde, 15 km

sjeverno od Konjšćine. • Topličica (pokraj Gotalovca) v. Gotalovec • Topličica (pokraj Mađareva) v. Kamena Gorica • Topličica (pokraj Oroslavlja) v. Oroslavlje. • Topličica (pokraj Svete Jane) v. Svetojanske Toplice • Topličica (pokraj Svetoga Ivana Zeline) v. Sveti Ivan Zelina. • Topusko - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne

(HCO3) - sulfatne (SO4), hiperterme (54 °C) i treseta na Banovini, 46 km jugozapadno od Siska. Koriste se u Lječilištu.

• Trogir - klimato-talasoterapijsko mjesto u srednjoj Dalmaciji, na obali Kaštelanskoga zaljeva, 27 km zapadno od Splita.

• Trpanj - nalazište limana u Dalmaciji, na sjevernoj obali poluotoka Pelješca, 11 km sjeveroistočno od Orebića.

• Trstenik - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na poluotoku Pelješcu. • Tuheljske Toplice - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (33 °C) i peloida u Hrvatskom zagorju, 46 km sjeverozapadno od Zagreba.

• Ugljan - otok prikladan za klimato-talasoterapiju u Dalmaciji, u Zadarskom otočju. • Valpovačke Toplice v. Bizovac • Varaždinske Toplice - nalazište mineralne, sumporne (S), kalcijeve (Ca) -

magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne (HCO3) - kloridne (Cl), hiperterme (58 °C) i peloida

45

u Hrvatskom zagorju, 12 km jugoistočno od Varaždina. Koriste se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju.

• Vela Luka (Korčula) - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na zapadnoj obali otoka Korčule, nalazište mineralne, natrijeve (Na) - kalcijeve (Ca) - kloridne (Cl) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (16 °C) vode i morskog mulja koji se koriste u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju.

• Velika - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (Mg) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (29 °C) u Slavoniji, na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 14 km sjeverno od Požege.

• Velika Ciglena - nalazište termomineralne vode u Podravsko-bilogorskom području, pokraj Bjelovara.

• Veli Lošinj - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, na istočnoj obali južnoga dijela otoka Lošinja. U njemu djeluje Lječilište.

• Vidnjević - nalazište peloida na Banovini, pokraj Gvozda. • Vinkovačko Novo Selo - nalazište natrijeve (Na) - hidrogen-karbonatne (HCO3) -

kloridne (Cl), hladne (18.5 °C) vode u istočnoj Slavoniji, pokraj Vinkovaca. • Vinkovci (željeznička stanica) - nalazište mineralne, jodne (J), natrijeve (Na) -

hidrogenkarbonatne (HCO3), hipoterme (20 °C) u Slavoniji. • Vis - 1. Otok u Dalmaciji prikladan za klimato-talasoterapiju. 2. Klimato-

talasoterapijsko mjesto na istoimenu otoku. • Vratno - nalazište kalcijeve (Ca) - magnezijeve (mg) - hidriogenkarbonatne

(HCO3), hipoterme (22 °C) u Podravsko-bilogorskom području, pokraj Križevaca. • Vrbica - nalazište mineralne vode pod Veljunom (Kordun). • Vrbnik - klimato-talasoterapijsko mjesto u Kvarneru, u središnjem dijelu

sjveroistočne obale otoka Krka, 12 km od grada Krka. • Vrboska - klimato-talasoterapijsko mjesto u Dalmaciji, na središnjem dijelu

sjeverne obale otoka Hvara. • Vretenica - nalazište kalcijeve (Ca) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne (12.2 °C)

vode u Kvarneru na otoku Krku. • Vrlika - nalazište hladne (14 °C) vode u Cetinskoj krajini, blizu Peručkoga jezera,

40 km sjeverozapadno od Sinja. • Vučkovec - nalazište jodne (J), natrijeve (Na) - kloridne (Cl) - hidrogenkarbonatne

(HCO3), hipoterme (33.4 °C) u Međimurju, 14 km sjeverozapadno od Čakovca. • Vučkovečke Toplice v. Vučkovec • Vukovar - nalazište jodne (J), natrijeve (Na) - hidrogenkarbonatne (HCO3), hladne

(17 °C) vode u istočnoj Slavoniji, 19 km istočno od Vinkovaca,. • Zablaće - klimato-talasoterapijsko mjesto i nalazište morskoga peloida u Dalmaciji,

pokraj Šibenika koji se koristi u Zavodu za talasoterapiju u HTP Solaris pokraj Šibenika. • Zagreb - v. Blato, Čučerje, Dubrava, Mladost, Šalata. • Zakučac - nalazište jodne (J), natrijeve (Na) - kloridne (Cl), hladne (18.3 °C) vode. • Žirovac - nalazište mineralne vode na Banovini, pokraj Topuskoga. • Župa Dubrovačka - klimato-talasoterapijsko područje u južnoj Dalmaciji, između

Dubrovnika i Cavtata. Zaključak Na temelju iznijetih podataka možemo zaključiti: 1. Hrvatska je bogata nalazištima i/ili mjestima primjene prirodnih klimatskih, morskih

i topličnih ljekovitih činitelja.

46

2. Prirodni ljekoviti činitelji se koriste u zdravstvenom turizmu i pod medicinskim nadzorom u prevenciji, liječenju, produženom liječenju i rehabilitaciji različitih bolesti i stanja.

3. Prirodni ljekoviti činitelji se slobodno koriste u odmoru, rekreaciji i sportu u okvirima turističke djelatnosti, kao i u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji za proizvodnju različitih prirodnih ljekovitih pripravaka.

4. Suvremeni način života i rada sve više ističe značaj prevencije, kao najbolje metode za poboljšanje kvalitete života, unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti i patoloških stanja.

5. Preventivnim korištenjem prirodnih ljekovitih činitelja poboljšava se kvaliteta života, stanje zdravlja i vitalnost organizma, kako u specijalnim bolnicama i lječilištima, tako i u drugim objektima zdravstvenog i lječilišnog turizma u Hrvatskoj.

6. Vodeću ulogu u razvitku zdravstvenog i lječilišnog turizma u Hrvatskoj, kao i lječilišne medicine imaju Odbor za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatsko društvo za balneoklimatologiju i lječilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatska gospodarska komora sa Zajednicom zdravstvenog turizma.

7. Neophodno je djelovanje Hrvatskog zavoda za balneoklimatologiju i lječilišnu medicinu.

8. Neophodno je donijeti Hrvatsku strategiju korištenja prirodnih ljekovitih činitelja u okvirima zdravstvenog i lječilišnog turizma.

9. Neophodno je žurno donijeti hrvatsku zakonsku regulativu korištenja prirodnih ljekovitih činitelja u okvirima zdravstvenog i lječilišnog turizma.

10. Lošinjska škola / akademija prirodnih ljekovitih činitelja i lječilišne medicine (2000.-2017.), Proljetni susreti u Klanjcu (2009.-2018.) i Balneološki skup „Dr. Ivan Šreter“ (2011.-2018.) dobri su primjeri zanimanja Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatskog liječničkog zbora, Grada Malog Lošinja, Klanjca i Lipika za prirodne ljekovite činitelje, edukaciju o njima sa ciljem valorizacije i primjene prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj.

Literatura - bibliografija

1. Miholić S. Balneologija. Medicinska enciklopedija. I. izdanje. Zagreb: Leksikografski zavod. 1957;1:700-708.

2. Miholić S. Balneoterapija. Medicinska enciklopedija. I. izdanje. Zagreb: Leksikografski zavod. 1957;1:708-709.

3. Čop D. Balneoterapija reumatizma. Medicinska enciklopedija. I. izdanje. Zagreb: Leksikografski zavod. 1957;1:710-712.

4. Novak R. Balneologija. Medicinska enciklopedija. II. izdanje. Zagreb: Leksikografski zavod. 1967;1:412-423.

5. Novak R. Daruvar. Medicinska enciklopedija 1967;2:6-7. 6. Novak R. Dubrovnik. Medicinska enciklopedija 1967;2:235. 7. Novak R. Hvar. Medicinska enciklopedija 1968;3:360. 8. Novak R. Krapinske Toplice. Medicinska enciklopedija 1969;4:125-126. 9. Novak R. Lasinjska kiselica. Medicinska enciklopedija 1969;4:253. 10. Novak R. Lipik. Medicinska enciklopedija 1969;4:327-328. 11. Novak R. Lošinj. Medicinska enciklopedija 1969;4:336-337. 12. Novak R. Opatija. Medicinska enciklopedija 1970;5:54-55. 13. Novak R. Peloid. Medicinska enciklopedija 1970;5:201-203. 14. Novak R. Rab. Medicinska enciklopedija 1970;5:521.

47

15. Novak R. Stubičke Toplice. Medicinska enciklopedija 1970;6:155-156. 16. Novak R. Sutinske Toplice. Medicinska enciklopedija 1970;6:162. 17. Novak R. Topusko. Medicinska enciklopedija 1970;6:255-256. 18. Novak R. Tuheljske Toplice. Medicinska enciklopedija 1970;6:360-361. 19. Novak R. Varaždinske Toplice. Medicinska enciklopedija 1970;6:520-521. 20. (Novak R.) Lječilišta, prirodna. Medicinska enciklopedija 1974;S1:373-375. 21. Schmidt KL. Balneotherapy of Rheumatic Diseases. Bonn: Deutscher

Bäderverband. 1992:1-88. 22. Štraser T. Talasoterapija. Medicinska enciklopedija 1970;6:208-210. 23. Štraser T. Meteorobiologija. Medicinska enciklopedija 1969;4:483-485. 24. Trauner L. Helioterapija. Medicinska enciklopedija 1968;3:85-86. 25. Trauner L. Klimatologija. Medicinska enciklopedija 1968;3:700-704. 26. Naša kupališta, lječilišta i oporavilišta. Zagreb: Liječnička štedna i pripomoćna

zadruga. (1933.) 27. Banjska i klimatska lečilišta Jugoslavije. Beograd: Invalidski list. 1954: 1-125. 28. Marković JĐ. Banje Jugoslavije. Beograd: Turistička štampa. 1980:1-237. 29. Buković S. Prirodna lečilišta i zdravstvena ponuda Jugoslavije. Beograd: NIRO

"Eksportpres". 1988:1-144. 30. Ivanišević G. Prirodni ljekoviti činitelji u hrvatskoj medicini. Medix

1999;5(24):86-89. 31. Ivanišević G. Pojmovnik balneoklimatologije i prirodnih ljekovitih čintelja.

Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2001:1-54. 32. Ivanišević G. Pojmovnik hrvatskog balneološkog nazivlja. Zagreb: Akademija

medicinskih znanosti Hrvatske. 2006:1-66. 33. Ivanišević G. Natural health resorts in Croatia. Zagreb: Akademija medicinskih

znanosti Hrvatske. 2008:1-70. 34. Ivanišević G, ur. Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na

znanstvenom skupu. Zagreb, 29. siječnja 2000. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2000:1-133.

35. Ivanišević G, ur. Morski ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. I. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja. Veli Lošinj, 8.-10. rujna 2000. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2000:1-156.

36. Ivanišević G, ur. Toplički ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. 225 Stubičke Toplice 1776.-2001. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Stubičke Toplice, 16.-17. veljače 2001. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2001:1-164.

37. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj. Zbornik radova posvećen dr. Nadi Pleško (1932.-2001.) istaknutoj hrvatskoj biometeorologinji i članici Odbora zazdravstveni turizam i prirodne ljekovite činitelje Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (II. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 7.-9. rujna 2001. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2001:1-372.

38. Ivanišević G, Potrebica S, ur. Prirodni ljekoviti činitelji u promicanju zdravlja čovjeka u 21. stoljeću. Knjigu posvećujemo prim. dr. Đuri Pintaču (1928.-1997.) zaslužnomu hrvatskom balneologu. Knjiga izlaganja na međunarodnom znanstvenom skupu. Varaždinske Toplice, 3.-4. prosinca 2001. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2002:1-147.

39. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam i vrednovanje prirodnih ljekovitih činitelja. Zbornik radova posvećen 110. obljetnici proglašenja Maloga Lošinja i Veloga Lošinja klimatskim lječilišnim mjestima 1892.-2002. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (III. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 6.-8. rujna 2002. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2002:1-330.

48

40. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam i prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (IV. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 5.-7. rujna 2003. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2003:1-207.

41. Fatović-Ferenčić S, Ivanišević G, ur. Simpozij Liječenje vodom: pristupi i paradoksi. Zagreb, 25 studenoga 2003. Hrvatske vode. Časopis za vodno gospodarstvo 2003;11(44):209-297.

42. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam, prehrana, kretanje i zaštita okoliša u Hrvatskoj. Zbornik radova posvećen 130. obljetnici osnutka Hrvatskoga liječničkog zbora 1874.-2004. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (V. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 10.-12. rujna 2004. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2004:1-229.

43. Ivanišević G, ur. Zdravstveni i lječilišni turizam, - metode i programi. Visoki pokrovitelj skupa Stjepan Mesić, predsjednik Repunlike Hrvatske. Zbornik radova posvećen 725. obljetnici dolaska Hrvata na otok Lošinj 1280.-2005. 120. obljetnici zdravstvenoga tirizma na otoku Lošinju 1885.-2005. In memoriam Vladimir Antolović 1948.-2005. Božo Marendić 1939.-2005. (VI. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 9.-11. rujna 2005. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Veli Lošinj, 8.-10. rujna 2005. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2005:1-208.

44. Ivanišević G, ur. Zdravlje - kvaliteta života. 45. obljetnica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. 60. obljetnica Dječje bolnice (sanatorija) u Velomu Lošinju. 110. obljetnica rođenja dr. Ane Jakše (1896.-1988.) Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (VII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 8.-10. rujna 2006. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2006:1-172.

45. Ivanišević G, ur. Lječilišta, zdravlje, stres. 60. obljetnica Klimatskog lječilišta Veli Lošinj. 80. obljetnica rođenja doc.dr.sc. Branka Vukelića. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (VIII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 7.-9. rujna 2007. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2007:1-197.

46. Ivanišević G, ur. Lječilišna medicina, hidroterapija, aromaterapija. Zbornik izdan o 15. obljetnici smrti mr.ph. Renate Novak (1919.-1993.). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (IX. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 5.-7. rujna 2008. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2008:1-171. (Znanstveno-stručni simpozij HAZU i AMZH. Balneologija i lječilišna medicina u Hrvatskoj: sadašnje stanje i budućnost. Zagreb, 29. listopada 2007. 2008:149-171.)

47. Ivanišević G, ur. Zdravlje, kultura, priroda. Zbornik izdan o 300. obljetnici prve balneološke analize u Hrvatskoj (1709.-2009.), o 60. obljetnici Balneoklimatološkog instituta u Zagrebu (1949.-2009.), o 15. obljetnici Odbora za zdravstveni turizam AMZH (1994.-2009.). (Prvi proljetni susreti u Klanjcu). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec, 20.-22. ožujka 2009. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2009:1-105.

48. Ivanišević G, ur. Prirodna lječilišta - hrvatski brand. Zbornik izdan povodom 60. obljetnice osnutka Zavoda za balneoklimatologiju u Zagrebu, Demetrova 16 (1949.-2009.). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (X. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 4.-6. rujna 2009. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2009:1-231.

49. Ivanišević G, ur. 300 godina balneoloških analiza u Hrvatskoj. Zbornik izdan o 300. obljetnici prve balneološke analize termominetralne vode Varaždinskih Toplica (1709.-2009.). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Zagreb - Varaždinske Toplice, 20. listopada 2009. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2009:1-96.

50. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam: medicina i kultura. (Drugi proljetni susreti u Klanjcu). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec, 16.-17. ožujka 2010. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2010:1-130.

49

51. Ivanišević G, ur. Lječilišna medicina i turizam. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (XI. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 3.-5. rujna 2010. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2010:1-132.

52. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam: zdravlje, voda, kultura. Godina Antuna Mihanovića 1796.-1861.-2011. (Treći proljetni susreti u Klanjcu). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec, 8.-10. travnja 2011. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2011:1-138.

53. Ivanišević G, ur. Zdravstveno-lječilišne destinacije u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (XII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 2.-4. rujna 2011.Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2011:1-199.

54. Ivanišević G, ur. Zdravstveni turizam i baština. Četvrti proljetni susreti u Klanjcu. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec, 20.-21. travnja 2012. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2012:1-144.

55. Ivanišević G, ur. Zdravlje i turizam u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (XIII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 7.-8. rujna 2012. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2012:1-147.

56. Ivanišević G, ur. Zdravlje, lječilišta i priroda. (Peti proljetni susreti u Klanjcu). Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. Klanjec, 12.-13. travnja 2013. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2013:1-131.

57. Ivanišević G, ur. Talasoterapija, kineziterapija i aromaterapija u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (XIV. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 6.-7. rujna 2013.Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2013:1-131.

58. Gmajnički J, ur. Priroda u funkciji zdravlja. (Šesti proljetni susreti u Klanjcu). Zbornik radova sa stručnog skupa. Klanjec, 13.-14. lipnja 2014. Klanjec: Udruga za promicanje zdravlja „Korak po korak do zdravlja“ Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2014:1-85.

59. Ivanišević G, ur. Hrvatska – potencijali za zdravstveni i lječilišni turizam. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (XV. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 5.-6. rujna 2014 .Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2014:1-158.

60. Gmajnički J, ur. Promišljajmo zdravlje zajedno - prevenmcija ili/i liječenje. (Sedmi proljetni susreti u Klanjcu). Zbornik radova sa stručnog skupa. Klanjec, 24.-25. travnja 2015. Klanjec: Udruga za promicanje zdravlja „Korak po korak do zdravlja“ Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2015:1-98.

61. Ivanišević G, ur. Hrvatska - zdravstveni i lječilišni turizam. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu. (XVI. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 4.-5. rujna 2015. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2015:1-147.

62. Gmajnički J, ur. Zdravlje: rezultat prirode i znanosti. (Osmi proljetni susreti u Klanjcu). Zbornik radova sa stručnog skupa. Klanjec, 29.-30. travnja 2016. Klanjec: Udruga za promicanje zdravlja „Korak po korak do zdravlja“ Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2016:1-118.

63. Ivanišević G, ur. Hrvatska. Prevencijom do zdravlja i vitalnosti. (XVII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 2.-3. rujna 2016. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2016:1-167.

64. Gmajnički J, ur. Promijenimo način života - tjelesna aktivnost, prehrana, priroda i njihovi učinci na zdravlje. (Deveti proljetni susreti u Klanjcu). Zbornik radova sa stručnog skupa. Klanjec, 5.-6. svibnja 2017. Klanjec: Udruga za promicanje zdravlja „Korak po korak do zdravlja“ Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2017:1-105.

65. Ivanišević G, ur. Hrvatska. Prirodni ljekoviti činitelji u zdravstvenom turizmu i kroničnim nezaraznim bolestima. (XVIII. Lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja). Veli Lošinj, 12.-13. Listopada 2017. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2017:1-111.

50

66. Gmajnički J, ur. Zdravlje je u prirodi. (Deseti proljetni susreti u Klanjcu). Zbornik radova sa stručnog skupa. Klanjec, 18.-19. svibnja 2018. Klanjec: Udruga za promicanje zdravlja „Korak po korak do zdravlja“ Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. 2018:1-87.

67. Rožanić I, ur. I. međunarodni simpozij Opatija-promotor zdravstvenog turizma. Zbornik radova. Opatija: Thalassotherapia, Hotelijerski fakultet Opatija, Hrvatsko-austrijsko društvo. 1996:1-347.

68. Stilinović B, Vodopija I, ur. Aromaterapija, zaštita zdravlja i obogaćenje turističke ponude Hrvatske. Zagreb: Družba braće hrvatskog zmaja. 1998:1-182.

69. Rožanić I, ur. Zbornik radova. Treći znanstveno-stručni skup "Zdravstveni turizam za 21. stoljeće". Opatija: Thalassotherapia, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija. 2000:I-XII,1-390.

70. Stilinović B, Pepeljnjak S, ur. Aromaterapija i biljni lijekovi u zdravstvenoj ponudi Hrvatske. Ičići: Revelin d.o.o. 2001:1-185.

71. Skupnjak B, Čvoriščec B, Ivanišević G, ur. Klimatske promjene i njihov utjecaj na zdravlje. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju Hrvatskoga liječničkog zbora. 2002:1-87.

72. Mirić D, Vlahović D. i suradnici. Zdravlje i turizam. Split: Hrvatsko kardiološko društvo - ogranak Split, Turistička zajednica Županije splitsko - dalmatinske. 1998:I-XVI,1-452.

73. Mirić D, Vlahović D. i suradnici. Suvremeni život i srce. Split: Hrvatsko kardiološko društvo - ogranak Split, Turistička zajednica Županije splitsko - dalmatinske. 2001:I-XVII,1-615.

74. Kraml O, ur. I. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijua. 2011:1-64.

75. Kraml O, ur. II. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijua. 2012:1-141.

76. Kraml O, ur. III. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijua. 2013:1-148.

77. Kraml O, ur. IV. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijua. 2014:1-189.

78. Kraml O, ur. V. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijua. 2015:1-165.

79. Kraml O, ur. VI. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijua. 2016:1-215.

80. Kraml O, ur. VII. Balneološki skup ”Dr. Ivan Šreter”. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitacijua. 2017:1-227.

81. Ivanišević G. Bibliografija radova objavljenih u zbornicima Balneološkog skupa “Dr. Ivan Šreter” 2011.-2017. Lipik: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju. 2018:1-59.

51

Gorski kotar u očuvanju i unapređenju zdravlja Gorski kotar to preserve and improve health Prof. dr.sc. Jadranka Mustajbegović Akademija medicinskih znanosti Hrvatske Praška 2/III, 10000 Zagreb jmustajb@gmail.com Sažetak Gorski kotar mogao bi ponuditi one programe koji imaju uporište u njegovu bogatstvu

šumama i šumskim zemljištem, izuzetno velikoj bioraznolikosti područja, očuvanosti prirodnih resursa, a namijenjeni su zdravstveno osviještenim skupinama korisnika koji brinu o svojem psihofizičkom zdravlju

Javnozdravstveni pristup sadržajima očuvanja i unaprjeđenja zdravlja u Gorskom kotaru otvara pogled na dvije zavisne i jednako značajne razine: prvo, kako i što načiniti u svrhu da bi se unaprijedilo zdravlje stanovnika Gorskog kotara te drugo, kako bi se i što sve moglo načiniti u Gorskom kotaru za korisnike provedbe mjera unaprjeđenja i očuvanja zdravlja.

Ključne riječi: prirodni ljekoviti činitelji, programi unaprjeđenja zdravlja Simmary Gorski kotar could offer those programs that have an abundance of its rich forests and

forest land, exceptionally large area biodiversity, conservation of natural resources, and are intended for health-conscious groups of users who take care of their psychophysical health.

The public health access to the contents of health protection and health promotion in Gorski kotar opens up to two dependent and equally important levels: first, how and what to do in order to improve the health of the inhabitants of Gorski Kotar, and the other, what can be done in Gorski Kotar for users of health promotion and health promotion measures.

Key words: natural remedies, health promotion programs Javnozdravstveni pristup sadržajima očuvanja i unaprjeđenja zdravlja u Gorskom kotaru

otvara pogled na dvije zavisne i jednako značajne razine: prvo, kako i što načiniti u svrhu da bi se unaprijedilo zdravlje stanovnika Gorskog kotara te drugo, kako bi se i što sve moglo načiniti u Gorskom kotaru za korisnike provedbe mjera unaprjeđenja i očuvanja zdravlja.

Gorski kotar je velika gorska, krška regija između Kvarnerskog primorja i doline rijeke Kupe koja teče granicom Slovenije i Hrvatske. Na tom području su rasprostranjena tri gorska niza: sjeverni niz sa planinama Obruč, Snježnik i Risnjak, te primorski niz sa planinama Tuhobić, Medviđak, Kobiljak, i južni gorski niz sa Velikom Kapelom i planinama Burni Bitoraj, Viševnica, Bjelolasica, Bijele i Samarske stijene i Klek. Klima u Gorskom kotru je kontinentalna s kratkim, svježim ljetima i dugim, oštrim zimama s obiljem snijega.

Nepovoljna demografska slika i još manje povoljni demografski trendovi razlogom su da se i u razvojnim strategijama za Gorski kotar kao izuzetno velika prijetnja čini upravo izražena depopulacija i odlazak mladog stanovništva s tog područja (1). Unatoč prepoznatoj osnovnoj snazi u dobrom geoprometnom položaju, bogatstvu šumama i šumskim zemljištem, izuzetno velikoj bioraznolikosti područja, očuvanosti prirodnih resursa te tradicijskom bavljenju poljoprivredom, šumarstvom i obradom drva, bez ljudi je teško raditi održive planove za bilo što. Sam okvir djelovanja što načiniti javnozdravstvenim djelovanjem u svrhu unaprjeđenja zdravlja stanovnika Gorskog kotara dala je Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.(2) sa svojim strateškim planovima njene provedbe. Prvi opći, temeljni cilj Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske jest očuvanje i unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovništva, koristeći znanstveno utemeljene programe sprečavanja i suzbijanja

52

bolesti te promicanja zdravlja koje Ministarstvo provodi i podupire. U cilju te zaštite, očuvanja i unapređenja zdravlja, od osobite je važnosti promicanje zdravih stilova života, razvijanje pravilnih prehrambenih navika, utjecanje na povećanje tjelesnih aktivnosti te ukazivanje na štetnost raznih oblika ovisnosti. Upravo ono čime Gorski kotar i raspolaže!

Stoga se čini primjerenijim poduzimati korake u širem poimanju očuvanja i unaprjeđenja zdravlja i načiniti programe koji će se provoditi u Gorskom kotaru, kojima će Gorski kotar biti potpora sa sad postojećim mogućnostima, a čiji će ishodi osiguravati održivost samog Gorskog kotara kroz uspostavljanje aktivnosti koje se naslanjaju na njihovu provedbu u okvirima odgovarajućih djelatnosti u zdravstvu osiguravajući radna mjesta na primjeren način.

Naime, pod istim ciljem Nacionalne strategije navodi se da će se značajne aktivnosti odnositi na pripremu i provedbu programa i projekata iz programa Europske unije i ostalih oblika međunarodne pomoći, kao i na poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u zajedničkoj politici zaštite zdravlja na razini Europske unije. Gorski kotar bi mogao u tom kontekstu ponuditi one programe koji imaju uporište u njegovu bogatstvu šumama i šumskim zemljištem, izuzetno velikoj bioraznolikosti područja, očuvanosti prirodnih resursa, a namijenjeni su zdravstveno osviještenim skupinama korisnika koji brinu o svojem psihofizičkom zdravlju, onima zrele dobi (50-65godina), mladim parovima (25-35 godina) i osobama starije životne dobi (65+ godina), no i onima koje Zakon o zaštiti zdravlja prepoznaje kao skupine kojima su potrebne dodatne preventivne mjere očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, kao što su npr. zaposleni na određenim poslovima koji mogu oštetiti njihovo zdravlje. Načine li se ovakvi programi u okviru podupiranog razvoja zdravstvenog turizma – već sad je moguće započeti s njihovom uspostavom, jer osnovu zdravstvenog turizma čini upravo korištenje prirodnih ljekovitih činitelja.

Dobro je poznato da je zdravlje najstariji i najjači motiv turističkih kretanja: 15% svih putovanja motivirano je zdravstvenim razlozima – 203 milijuna putovanja Europljana godišnje. Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifičnih oblika turizma u okviru kojeg se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji i postupci fizikalne terapije u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, te poboljšanja kvalitete života. Ima neopisivo važnu ulogu u životu modernog čovjeka. Uzme li se u obzir današnji način života i općenitu zanemarenost za zdravljem u ranijoj i srednjoj dobi ljudskog života, može se opisati zdravstveni turizam kao idealan spoj ugodnog i korisnog (3, 4). S obzirom na stalno opadajuću kvalitetu suvremenog života uzrokovanu stresom i onečišćenjima okoliša, zdravstveni turizam poprima sve značajniju ulogu u obnavljanju duševnih i tjelesnih sposobnosti čovjeka. Gorski kotar posjeduje potencijale i najvažnije resurse potrebne za unapređenje tog oblika turizma, jer u liječenju elementima prirode, izuzetnu moć imaju planine. U Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Gorskog kotara 2014.-2018. (1) navode se uz planinske klimatske činitelje i uravnotežena prehrana, isključenost od buke i onečišćenja zraka, tjelovježbe i mogućnosti različitih društvenih aktivnosti. Klima se odlikuje čistim zrakom s visokom koncentracijom kisika, a niskim atmosferskim tlakom, s manje vlage i sparine koja je česta u nizinskim područjima. Zrak je prožet osvježavajućim djelovanjem šume i ljekovitog bilja s planinskih livada, pa je blagotvoran za sve bolesti dišnog puta, a sam boravak na planini ublažava tegobe od strane srca i krvnih žila kao i neuroloških bolesti. Preporučuju se takozvane zračne kupke - udisanje svježeg zraka tijekom opuštajuće aktivnosti poput šetnje koje također pomažu protiv stresa i tjeskobe. Planinski zvukovi su prirodni, bez umjetno izazvane buke Važnu ulogu u postizanju duševne i tjelesne ravnoteže ima tjelesna aktivnost - kretanje brdovitim predjelima razgibava cijelo tijelo, razvija koordinaciju te povećava izdržljivost.

Kako u zdravstvenom turizmu sudjeluju i brojne neturističke djelatnosti, što stvara brojne pozitivne učinke u čitavom gospodarstvu, zdravstveni turizam može pomoći i da se znatno povećaju ukupni prihodi od turizma te unaprijedi lokalnu zajednicu.

53

Zaključak Primjeren pristup očuvanja i unaprjeđenja zdravlja u Gorskom kotaru podrazumijeva

izradu i provođenje programa kojima će Gorski kotar biti potpora sa sad postojećim mogućnostima, a čiji će ishodi osiguravati održivost samog Gorskog kotara kroz uspostavljanje aktivnosti koje se naslanjaju na njihovu provedbu u okvirima odgovarajućih djelatnosti u zdravstvu i turizmu osiguravajući radna mjesta na primjeren način.

Literatura 1. Lokalna razvojna strategija LAG-a Gorski kotar 2014.-2010. Dostupno na

http://www.lag-gorskikotar.hr/lrs-2014-2020-uskladjena-5-3-2018/ pristupljeno 4. kolovoza 2018.

2. Nacionalna strategija razvoja zdravstva 202.-2020. Dostupno na https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Programi,%20projekti%20i%20strategije/Skracena%20Nacionalna%20strategija%20razvoja%20zdravstva%20-%20HRV%20-%20za%20web.pdf pristupljeno 4. kolovoza 2018.

3. Ivanišević G. Natural remedies in the hotel offer. U: Perić J. (ur.), Hotel 2000: Congress Proceedings, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija, 2000:469–476.

4. Skupnjak B. Neke pretpostavke za razvitak zdravstvenog turizma, u: Ivanišević G. (ur.), Prirodni ljekoviti činitelji u Hrvatskoj, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2000: 107–117.

54

55

Tradicijsko kulinarstvo Gorskog kotara – poticaj održivom razvitku Culinary traditions of Gorski kotar – towards sustainable development Dr. sc. Jelena Ivanišević Institut za etnologiju i folkloristiku Šubićeva 42 10000 Zagreb ivanisevic@ief.hr Sažetak U ovome će se radu izložiti osnovne značajke tradicijske prehrane Gorskog kotara,

namirnice i jela, a karakteristična su za ovu hrvatsku regiju. Jednako kao i Lika te donekle dalmatinsko zaleđe, Gorski kotar dijeli prehrambenu skromnu i razboritu sudbinu življenja u krškom području, dajući prednost stočarstvu nad poljodjelstvom te čuvajući i prenoseći etnobotaničko znanje. Održivost tradicijske prehrane temelji se upravo na razumnom korištenju resursa, odnosno čvrstoj vezi između lokalne proizvodnje i lokalne potrošnje.

Ključne riječi: tradicijska prehrana, kulinarska baština, Gorski kotar Summary Paper will present short sketch of traditional foodways of Gorski kotar, typical products

and dishes typical of this Croatian region. As Lika and partly Dalmatian hinterland, Gorski kotar shares same food destiny of simple and sensible living in limestone area, favouring livestock over agriculture and protecting and transmitting ethnobotanical knowledge. Sustainability of traditional food practices is based on reasonable use of local resources, strong connection between local produce and local consumption.

key words: traditional diet, culinary heritage, Gorski kotar, Croatia U hrvatskoj etnologiji uobičajena je podjela Hrvatske na tri etnografske zone (panonsku,

dinarsku i jadransku), no zbog veće preciznosti tradicijske se prehrambene prakse promatraju pak u četiri osnovna modela – nizinska, središnja, gorska i primorska kuhinja (Randić 2006). Osjetljiva na lokalne i osobne varijacije u pripremanju hrane i uobičajenim jelovnicima, prehrana Gorskog kotara i Like po svojim osobitostima pripada prehrambenom modelu gorske Hrvatske. Notorna je činjenica da je svaka tradicijska kuhinja odraz svoje geografske, klimatske i društvenokulturne stvarnosti. Ovo vrijedi i za tradicijsku prehranu Gorskog kotara, koja svojim repertoarom jela progovara o proizvodnji hrane, pristupačnosti namirnica, vještini pripremanja hrane, vjerovanjima i običajima godišnjeg i životnog ciklusa, kao i o međuljudskim odnosima, podjeli poslova, uređenju životnog prostora, brizi o zdravlju.

Kao i sva kraška područja, Gorski kotar i Liku obilježavaju manjak obradiva tla, sužena

na prostore vrtača i polja uz rijeke ponornice, i manjak vode koja se u prošlosti donosila iz udaljenih izvora. Zbog toga je tradicijska ekonomija uvelike okrenuta stočarstvu, uglavnom ovčarstvu i govedarstvu što posljedično na jelovnike Gorskog kotara i Like donosi obilje mliječnih proizvoda. Najznačajnije povrtne kulture, dobro udomaćeni darovi Novog svijeta, su kukuruz i krumpir koji uz grahorice (grah, bob, mahune) i kupus, čine tradicijsku bazu svakodnevne prehrane najvećeg dijela stanovništva u prošlosti. Neuljepšana povijest tradicijske kuhinje, one stvarne svakodnevne prehrane koja nam danas dolazi uljepšana u nostalgičnoj reminiscenciji najboljeg od bakine kuhinje, svjedoči o izrazitoj sezonalnosti svakodnevne prehrane i korištenju lokalnih namirnica, o ekonomičnosti i poštivanju hrane kao osnovnim načelima. Tradicijski jelovnici su svakodnevno skromni, monotoni zbog konstantna variranja temeljnih namirnica, ali često i nedovoljni. Obilniji obroci bili su vezani su veće

56

poljoprivredne radove, poput žetve ili kolinja, ili uz slavlja vezana uz blagdane i događaje životnog ciklusa. Unos mesa bio je značajno manji nego danas, tako etnologinja Mirjana Randić piše da su polovicom 20. stoljeća samo imućnije obitelji u Gorskom kotaru i Lici mogle imati mesno jelo više puta tjedno (2006: 69). Uz uzgoj hrane, goranska prehrana očuvala je lovačko i sakupljačko znanje i vještinu, tako da je šuma, uz pašnjak i vrt, značajan i cijenjen izvor hrane. Osim divljači, koja je nekoć bila isključiva povlastica plemstva, šuma nudi obilje gljiva i samoniklog bilja, ali i danas neobičan prehrambeni relikt koji se u Hrvatskoj njeguje samo još u dvama selima, Dolu na Braču i Dolu na Hvaru. Izreka kaže Glatko je drvo bukovo, slatko je meso puhovo pa se tradicija lova na puhove održala sve do danas. Pridodamo li ovome još i žabe, po kojima su Lokve poznate, goranski nam se ukus može učiniti čudnim, no zapravo govori o stalnom naporu da se nadvlada glad i popravi skroman jelovnik.

Nekoć je dan započinjao kukuruznim žgancima prelivenima kiselinom ili mlikom

(kiselim mlijekom), oko podneva bilo je vrijeme za (j)užinu odnosno varivo, ovisno o sezoni od mahuna, boba, svježeg ili kiselog kupusa, krumpira, repe, ječma... Za večeru su opet bili žganci s nekim mliječnim proizvodom. U dane kada je valjalo obaviti teže poslove dodavao bi se obrok oko 10 sati koji se jeo vani. Obično bi to bila slanina i krumpir pečen u kori, savijača od sira, kruh i čvarci. Mogao se dodati i popodnevni obrok za koji bi se narezalo nešto kruha i suhomesnatih proizvoda.

Nakon dosadne svakodnevnice blagdani i svečanosti donosile bi žuđeno obilje na

stolove, ali i ritualno zazivale blagostanje (poput ukrašenih božićnih kruhova ili svinjske pečenke za Staru godinu). Božićni je ručak za siromašnije značio kuhano kiselo zelje s dimljenim mesom i kuhanim krupirom, a za imućnije mesnu juhu, pečenku, štruklje sa sirom i povitice s orasima ili rogačem. Često se pripremao i kuglof (kolač od dizana tijesta s mlijekom, jajima i grožđicama) te posebno ukrašen božićni kruh koji se gotovo više i ne priprema.

Popis goranskih specijaliteta namjerno je izostavljen u ovome radu, tako je iz njega

ispala i uskršnja budla, želudac, naduvavanje odnosno slavni goranski nadjev, no time se ne želi umanjiti vrijednost prepoznatih jela tradicijske kuhinje, nego još jednom naglasiti vezu hrane i krajolika te podsjetiti da tradicije ne moraju nužno biti drevne, a pogotovo ne opstaju okamenjene već žive upravo zbog svoje sposobnosti transformacije. Glavne namirnice prehrambenog modela gorske Hrvatske – krumpir i kukuruz, tek su nedavno udomaćene poljoprivredne kulture. No ono što goransku kuhinju čini iznimnom je podjednako korištenja uzgojene, ulovljene i sakupljene hrane, što je istovremeno čini i ekološki poželjnom. Posudimo li od pjesnika misao da je kuhinja krajolik na tanjuru, čuvajući načela sezonalnosti, lokalnosti, ekonomičnosti i inovativnosti u kuhinji doista spašavamo svoj krajolik.

U vrijeme kada medijima haraju prehrambene teme i gurmanski užici, kao i opći ton

kulinarske nostalgije i poigravanje kulinarskom prošlošću (vidi u Ivanišević: 2018), goranski kulinarski kapital5 treba shvatiti kao potencijal nematerijalne kulturne baštine, u ovom slučaju kulinarske, da generira kvalitetan predložak održivog razvoja čiste ekološke savjesti. Naime, lokalni proizvodi konzumirani u svome prirodnom okruženju, odnosno lokalna potrošnja u privatnim i profesionalnim kuhinjama, sezonalnost i briga za bioraznolikost, ne ostvaruju svoju ekonomsku dobit samo kroz više ili manje specijalizirane niše gastronomskog turizma,

5 O pojmu i značenju kulinarskog kapitala vidi: Lebesco Kathleen i Peter Naccarato. Culinary capital. Bloomburry Academic. London. 2013.

57

nego što je još važnije jamče stabilnost lokalne male proizvodnje hrane i proizvođača, očuvanje (zaštićenih) vještina pripremanja tradicijskih i, nažalost, nekonkurentnih proizvoda visoke kvalitete i male proizvodnje kojima nacionalno zakonodavstvo ne ide na ruku. Na kraju, ali ne manje važno, globalno srozavanje kvalitete industrijski proizvedene hrane, nužno nas vraća starim rješenjima kao odgovoru na nove zdravstvene probleme izazvane nezdravom hranom.

Goranska ponuda tradicijske kuhinje, pokazuje promišljenost koncepta i samosvijest

nužnu da se krene težim, ali dugoročno neizmjerno zdravijim i mudrijim putem. Literatura 1. Ivanišević, Jelena. Od kuharice do književnosti: ogledi o kulinarskoj prozi. Zagreb:

Institut za etnologiju i fokloristiku. 2018. 2. Lebesco Kathleen, Peter Naccarato Peter. Culinary capital. London: Bloomburry

Academic. 2013. 3. Randić Mirjana. „Hrvatska regionalna kuhinja“. U: Svijet hrane u Hrvatskoj. Katalog

izložbe. Randić Mirjana i Nives Rittig Beljak. Zagreb: Etnografski muzej. 2006.

58

59

Nutricionistička vrijednost hrane Gorskoga kotara Nutrition value of food in Gorski kotar Mašenjka Katić, dipl.ing., mag nutricionizma NutriProject, obrt za savjetovanje i usluge Trg 101. brigade HV-a 2 10000 Zagreb M masenjka.katic@nutriproject.hr Sažetak Područje Gorskog kotara primjer je ekosustava u kojem se divlje životinje i biljke

koriste u prehrani lokalnog stanovništva i nude turistima koji posjećuju ovaj kraj često iz gastronomskih razloga.

Potpuno u skladu sa svjetskim trendovima, energetski odgovarajuća prehrana može biti nutritivno uravnotežena korištenjem lokalnih namirnica iz domaćeg uzgoja i prirode Gorskog kotara, te zadovoljiti prehrambene potrebe svakog pojedinca.

Ključne riječi: Gorski kotar, lokalna hrana, prehrana, nutritivna vrijednost Summary Gorski kotar area is an example of an ecosystem where wildlife and plants are used in

the local population's diet as well as in restaurants for tourists who visit this area often for gastronomic reasons.

Fully in line with world trends, energy adequate diet can be balanced in nutrients using local foods from farms and nature of Gorski kotar to meet needs of each individual.

Key words: Gorski kotar, local foods, nutrition, diet Uvod Izbor hrane i sastav prehrane ključni su aspekti svake civilizacije. Gledajući ljudsku

evoluciju, divlje životinje i biljke su bile jedine prehrambene komponente za lovce i sakupljače, dok danas ovakva prehrana predstavlja najnoviji trend zapadne civilizacije, gdje suvremeni čovjek nastoji napraviti tranziciju od industrijski prerađene hrane prema onoj koja je što bliže prirodi.

Gastronomska karta Gorskog kotara utemeljena je upravo na takvoj, domaćoj lokalno uzgojenoj hrani i hrani iz prirode.

Pored tradicionalnih lokalnih proizvoda od mesa domaćih životinja, sireva, krumpira, graha, kupusa, repe, pastrve, šumskog voća i meda, na jelovniku nalazimo krupnu i sitnu divljač (medvjed, jelen, vepar, zec, puh), žabe, puževe, gljive, prepeličja jaja i drugu hranu specifične nutritivne vrijednosti, koju većina ljudi nema priliku konzumirati u svakodnevnom životu.

Divljač Divljač je izvor kvalitetnih bjelančevina, koje su prisutne u većem postotku nego u

mesu domaćih životinja (Blaška 2016.; Kaić-Rak 1990.). Srnetina, primjerice, ima veći sadržaj esencijalnih aminokiselina u odnosu na govedinu, kao i veprovina u odnosu na svinjetinu (Strazdina 2013.).

Lipidi daju specifične senzorske karakteristike mesu divljači i odgovorni su za sastav i konzistenciju mesa. U usporedbi sa sadržajem masti domaćih životinja, meso divljih životinja ima viši udio višestruko nezasićenih masnih kiselina, te povoljan omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina (Strazdina 2013.).

60

Divljač je također odličan izvor željeza, pa ta.ko, primjerice, srnetina sadrži dvostruko više željeza od goveđe pržolice (Kaić-Rak 1990).

Pastrve, žablji kraci i puževi Pored visokog sadržaja lako probavljivih bjelančevina visoke biološke vrijednosti,

pastrva je izvor omega-3 nezasićenih masnih kiselina koje djeluju zaštitno na srčano-žilni sustav, vitamina B1, B3, B6 i B12, vitamina D, kalija, fosfora i selena (Kaić-Rak 1990.; McKenzie 2013.). To je čini iznimno vrijednom hranom za sve dobne skupine, uključujući bolesnike i rekonvalescente.

Žablji kraci uz visoki sadržaj bjelančevina, u svom sastavu imaju višestruko manje masti od pilećeg ili purećeg mesa (Kaić-Rak 1990.), pri čemu su zastupljene višestruko-nezasićene omega-3 i omega-6 masne kiseline (Cagiltay 2014.).

Puževi su još jedna neuobičajena ali nutritivno gusta namirnica jer uz nisku energetsku vrijednost imaju visoki sadržaj bjelančevina te visok sadržaj kalcija, fosfora, magnezija, željeza, bakra i cinka (Gomot 1997.).

Povrće i gljive Tradicionalno korišteni kupus i repa koji su niske energetske vrijednosti, u prehrani

doprinose unosu kalija te glukozinolata, fitokemikalija koje pokazuju pozitivno antifungalno, antibakterijsko, antioksidativno, antimutageno i antikancerogeno djelovanje (Kopjar, 2012).

Područje Gorskog kotara poznato je po gljivama, od vrganja do sunčanica, pečurki, lisičica, trubača, bukovača i brojnih drugih.

Svježe gljive su niskokalorična hrana, sa specifičnim sadržajem ugljikohidrata, dominantno manitolom i trehalozom te zanemarivim sadržajem masti. Bogate su mineralima kalijem, fosforom, željezom, cinkom, bakrom, vitaminima B1, B2, B3, kao i vitaminom D, te brojnim bioaktivnim spojevima koji pokazuju pozitivan utjecaj na zdravlje (Beluhan 2011.; Kaić-Rak 199.0; Kalač 2013.).

Bobičasto voće i med Bobičasto voće poput borovnica, malina, aronije, jagoda i ribiza, bogato

antiokidansima, uključujući fenolne spojeve, vitamin C i karotenoide, već je na svjetskoj razini pozicionirano kao prirodna funkcionalna hrana, čija je konzumacija povezana sa smanjenim rizikom brojnih civilizacijskih bolesti (Olas 2018.).

Vrhunski med, medun od jele, jedan je od najautentičnijih proizvoda Gorskog kotara. Poseban je budući da ne potječe od nektara, već od medne rose, proizvoda metabolizma lisnih uši, koja svojim istjecanjem privlači pčele. Najnovija istraživanja meduna od jele Gorskog kotara pokazuju izraženu biološku aktivnost, od antioksidativne i antimikrobne do antitumorske, pokazujući njegov izniman terapeutski potencijal (Broznić 201.).

Zaključak Hrana Gorskog kotara predstavlja primjer nutritivno guste i vrijedne hrane, koja može

cjelovito zadovoljiti prehrambene potrebe svakog pojedinca. Vodeći računa o konzumiranoj količini, energetski adekvatna prehrana može biti uravnotežena u mikro- i makro-nutrijentima, korištenjem lokalne hrane iz domaćeg uzgoja i prirode. Potpuno u skladu sa svjetskim trendovima, dobro izbalansirani jelovnik će oduševiti goste Gorskog kotara, kako s gurmanskog aspekta, tako i nutritivno-zdravstvenog.

Mašenjka Katić je nositelj titule Water Sommelier s njemačkim certifikatom Doemens

Academy GmbH od 19.7.2018. godine i članica međunarodnog udruženja Water Sommelier Union.

61

Literatura 1. Beluhan S, Ranogajec A. Chemical composition and non-volatile components of

Croatian wild edible mushrooms. Food Chemistry 2011;124(3):1076-1082. 2. Blaška J. i sur. Comparison of basic nutritive components of venison in selected

species of hoofed game. Journal of Central European Agriculture 2016;17(4):1233-1240. 3. Broznić D. i sur. Evaluation of the Antioxidant Capacity, Antimicrobial and

Antiproliferative Potential of Fir (Abies alba Mill.) Honeydew Honey Collected from Gorski kotar (Croatia). Food Technology and Biotechnology 2018;56:4.

4. Cagiltay F i sur. Chemical composition of wild and cultured marsh frog (Rana Ridibunda) Bulgarian Journal of Agricultural Science 2014;20 (5):1250-1254.

5. García Ruiz A. i sur. Influence of hunting-season stage and ripening conditions on nitrogen fractions and degradation of myofibrillar proteins in venison (Cervus elaphus) chorizo sausages. Journal of Meat Science 2007;76 (1):74-85.

6. Gomot A. Biochemical composition of helix snails: influence of genetic and physiological factors. Journal of molluscan studies 1998;64,173-181

7. Kaić-Rak A, Antonić K Tablice o sastavu namirnica i pića. Zagreb: Zavod za zaštitu zdravlja SR Hrvatske. 1990.

8. Kalač P. A review of chemical composition and nutritional value of wild-growing and cultivated mushrooms. Journal of the science of food and agriculture 2013;93(2):209-18.

9. Kopjar M. i sur. Glukozinolati: biodostupnost i utjecaj na zdravlje ljudi. Hrana u zdravlju i bolesti 2012;1(1):22-35.

10. McKenzie JM, Wyness L. Review of Nutritional & Health Benefits for the British Trout Association. Edinburgh: Queen Margaret University. 2013.

11. Olas B. Berry Phenolic Antioxidants - Implications for Human Health? Frontiers in pharmacology 2018;9:78.

12. Strazdina V. i sur. Nutrition value of wild animal meat. Proceedings of the Latvian Academy of Sciences Section B Natural Exact and Applied Sciences. 2013.

62

63

Turistička destinacija Mrkopalj Touristic destination Mrkopalj Goranka Tuhtan, mag. oec. Turistička zajednica općine Mrkopalj tz.mrkopalj@gmail.com Sažetak Mrkopalj (824 mnm) je „nebrušeni dijamant“ u mnogim segmentima, a posebno po

pitanju turizma. Ova konstatacija leži u činjenici da u razvoju ove destinacije postoji jako puno smjerova i mogućnosti, ali i puno prostora za stručno istraživanje i analiziranje svakog od njih. Kako je povijest učiteljica života, te je iznimno bitna za poimanje sadašnjosti i izradu strategije budućnosti, dio rada sam posvetila upravo povijesti. U radu su objašnjeni selektivni oblici turizma koji su se razvijali u mrkopaljskom kraju u prošlosti, a na čijim temeljima se mora graditi budućnost. Ukoliko se spoji nekoliko segmenata tradicije, jasno je da Mrkopalj ima veliki potencijal u razvoju vjerskog, ali i zdravstvenog turizma. Iako su plućni bolesnici u prošlosti često dolazili na oporavak u mrkopaljski kraj, taj vid zdravstvenog turizma bi trebalo pomno istražiti, kako bi se iznašli idealni uvjeti za oporavak. Ono što je sigurno – rekreacijski turizam je ovdje u punoj snazi. Ono na čemu bi trebalo u budućnosti poraditi je dignuti na višu razinu ovaj oblik turizma, gdje bi se uključile specijalizirane ustanove (talasoterapije, ortopedske bolnice) sa konkretnim zadacima i ciljevima. Za sada se ovaj vid turizma bazira na individualcima ili pak organiziranim grupama planinara. Mrkopalj može više, može bolje. Ima ogroman potencijal, kao i cijeli Gorski kotar. Ukoliko se ništa ne poduzme, mjesto će utihnuti i postati još jedno u nizu - vikend naselje.

Ključne riječi: Mrkopalj, turizam, rekreacija, znamenitosti Summary Mrkopalj (824 m) is one „pure diamond“ in a lot of segments, and especially in tourism.

This statement lies in the fact that in development of this destination exist a lot of possibilities and ways, but also a lot of empty space for professional research and analysis each of them. As the history is a teacher of life, and as it's extremly important for the understanding of the present, and making a strategy for the future, I have dedicated a part of my work to a history. Selective forms of tourism in a Mrkopalj's area are explained in my work, but those that were envolved in a past, are the bases that we have to build also in a future. Combining several segments of this tradition, it's clear that Mrkopalj has a very big potential for developing religious tourism, but also – a health tourism. Although the pulmonary patients in the past often came to the recovery in the Mrkopaljs territory, this type of health tourism should be carefully explored in order to find the ideal conditions for patients recovery. What is certain - recreational tourism is here in full force. What should be done in the future is to bring this form of tourism to a higher level, involving specialized institutions (thalassotherapy, orthopedic hospitals) with specific tasks and goals. For now, this aspect of tourism is based on individuals or organized groups of mountaineers. Mrkopalj can do more, maybe better. It has enormous potential as well as the entire Gorski kotar. If nothing is done, the place will die and become another in a row - a weekend resort.

Key words: Mrkopalj, tourism, recreation, attractions

64

Povijest Mrkoplja „Mrkopalj se prvi puta u povijesti spominje 1477.

godine kad je Martin Frankopan darovao Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog neke posjede. Poveljom austro-ugarskog cara Josipa II Mrkopalj 14. ožujka 1785. kao i Ravna Gora i Vrbovsko postaje privilegirani kraljevski grad (trgovište), ima svoj pečat, suca i vijeće koje donosi odredbe i vodi upravu.“ (Izvor: „Zlatni skijaški jubilej Mrkopalj 1913-1963“, str. 8)

U Spomenici mrkopaljske župe se spominje da je Mrkopalj dobio ime po „mrkom polju“. Nekad je mrkopaljsko polje bilo obraslo crnogoricom pa je izgledalo tamno, mrko, te je narod ovaj kraj ili ovaj predio šume prozvao „Mrko polje“ koje se vremenom, krivim izgovorom preinačilo najprije u Merkopail, a kasnije u ime Mrkopalj, koje se zadržalo do danas.

Znamenitosti Fajeri - Fajeri (pfeiler=stup) su kameni ostaci strmog vijadukta iz 1732. godine, kameni

blokovi u obliku krnjih piramida poslaganih jedan iza drugoga a koji se nalaze na dijelu prvotne trase Karolinske ceste između Brestove Drage i sela Slavica. Vijadukt je imao drveni pod i ogradu, međutim njegov projektant Antun Matija Weiss, umjesto da je išao zaobilaznim putem, vijadukt je isprojektirao na strmom usponu, te se krajem 18. st. dogodila teška nesreća u kojoj je kočija sa četiri konja puna putnika na zaleđenom vijaduktu skliznula i svi su poginuli. Tada si je Weiss oduzeo život. Nakon toga izgrađena je okolna cesta, drveni dijelovi vijadukta su istrunuli, a fajeri još uvijek stoje kao simbol jednog rijetkog, neviđenog i neuspješnog arhitektonskog rješenja.

Matić poljana - spomen područje na kojem se nalazi 26 kamena, rad arhitekta Zdenka

Sile, koji simboliziraju tragičnu smrt 26-torice smrznutih partizana Druge brigade 13. Primorsko-goranske divizije, koji su stradali u maršu 19-tog na 20-tog veljače 1944. godine, probijajući se iz Jasenka prema Mrkoplju. U spomen toj tragediji, svake godine se tradicionalno održava Memorijal mira - 26 smrznutih partizana.

Bijele i Samarske stijene – strogi rezervat prirode. Kroz rezervat se prolazi MPP-om

(Mrkopaljskim planinarskim putem). Prepoznatljive su po interesantnim nazivima kao npr. „Klanac kostura“, „Dvorac“, „Veliki kanjon“, „Biskupova kapa“, „Glava šećera“i sl. Od flore Bijelih i Samarskih stijena najpoznatiji su: Runolist (Leontopodium alpinum var. Krasense), Dragušac (Senecio sp.), Divokozjak (Doroncium austriacum), Grozdasta kamenika (Saxifraga aizoon), Srčanik (Gentiana symphyandra), Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum) i dr. Fauna je također jedinstvena, pa se tu mogu naći sisavci poput: Medvjeda (Ursus arctos), Vuka (Canis lupus), Lisice (Vulpes vulpes), Jazavca (Meles meles), Tvora (Putorius putorius), Kune zlatice (Martes foina) i dr. Ovdje obitavaju i rijetke ptice, a od gmazova najpoznatiji su Crni alpinski daždevnjak (Salamandra atra), Crna riđovka (Vipera prester), Planinska gušterica (Lacerta vivipara) i dr.

„Bijele i Samarske stijene i Samari ubrajaju se u jedinstven geomorfološki fenomen krša i kao takve pružaju posebne estetske ugođaje i inspiracije. Tu se priroda u pravom smislu riječi razigrala, stvarajući najnevjerojatnije i fantastične forme kamena, nadmašujući u

Povelja austro-ugarskog cara Franje Josipa II Izvor: Arhiva TZO Mrkopalj

65

detaljima i djela ljudskih ruku. (Izvor: Knjiga Zlatka Smerkea: Bijele i Samarske stijene, 1981.)

Pilarova ledenica - nalazi se u Mrzloj Dragi, nedaleko Mrkoplja, a dobila je ime po dr.

Đuri Pilaru, hrvatskom geologu. To je jama dužine oko 150 m sa prozirnim sigama, a na dnu je temperatura uvijek oko 0°C. „Kako bijaše mrkopaljska ledenica slabo poznata, pošao sam do nje 8. kolovoza god. 1884., krenuv iz Lokava u Mrkopalj. Mrkopaljci poznaju tu čudnovatu spilju već mnogo godina, pošto u njoj ljetom zalaze, led lome, tope ga i piju; rabe ga u lječničke svrhe, hlade njime mlaku pitku vodu…“ (Izvor: Dragutin Hirc, knjiga „Gorski kotar“, str.67.).

Bjelolasica (1534 m) – Vrh Kula - je

najviši vrh Gorskog kotara, a ime je dobila po svijetlome uskom hrptu, koji se ističe iznad bogatog šumskog pojasa. Unatoč strmim stranama, visini i vapnenačkoj građi, hrbat Bjelolasice nije ni oštar niti kamenit, već je travnat i bogat raznolikim biljem. Sa Bjelolasice se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev, Velebit, Ličku Plješivicu, te otoke Krk, Cres, Lošinj, pa se ubraja u jedan od najljepših vidikovaca u Hrvatskoj.

Tisa stara preko 2000 godina – Najstarije živuće biće ove regije – tisa stara preko

2000 godina koju još nazivaju i „Vršnjakinja sv. Petra“ obitava u šumskom predjelu Krune – gospodarska jedinica Široka draga pod inergencijom Šumarije Mrkopalj, a pošto je izrasla na nepristupačnom dijelu terena, imala je sreću preživjeti tolike godine. Tisino deblo je iznutra trulo, ali krošnja na zdravoj strani stabla obiluje granama i zdrava je, tako da se pretpostavlja da će živjeti još stotinama godina.

Čelimbaša (1085 m) – Dobila je ime po zloglasnom Čelim-paši, a danas je nadaleko

poznato mrkopaljsko skijalište, „srce Mrkoplja“. Od 1967. podno Čelimbaše nalazi se i objekt „Skijaški dom“ kapaciteta 40 ležajeva i 100 mjesta u restoranu čime se ozbiljnije počeo razvijati turizam, s obzirom da je 1965. godine postavljena i skijaška vučara (ski-lift). „Gradnjom ove žičare ujedno je bila i materijalno obilježena 50-godišnjica početka skijaškog sporta u Hrvatskoj“ (Izvor: Knjiga „Gorski kotar“, skupina autora, Delnice, 1981. str.742)

Na području Općine Mrkopalj važno je spomenuti i Begovo Razdolje, najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj, gdje je 1965. god. Otvoreno Školsko odmaralište kapaciteta 77 ležajeva i 120 restoranskih mjesta (Izvor: Knjiga „Gorski kotar“, skupina autora, Delnice, 1981. str. 741), a 1979. izgrađena moderna vučara velikog kapaciteta prijevoza skijaša (Izvor: Knjiga „Gorski kotar“, skupina autora, Delnice, 1981. str.742), Burni Bitoraj (1386 m) - predivni kompleks stijena koje strše iznad bujne vegetacije a nalazi se pored Sungera, gdje se također nalazi i park šuma Sungerski lug.

66

Iskopine starohrvatske crkvice na F(o)rtici, Izvor: Knjiga „Gorski kotar“, skupina autora, Delnice 1981., str.800-801

Zimski pohod na Bjelolasicu, autor: Josip Mataja

Vjerski turizam

Arheološki ostaci stare srednjovjekovne crkvice koja se nalazila u Mrkoplju, nađeni su na uzvisini F(o)rtica nad Crikvenom (naziv dijela mrkopaljskoga polja), a datiraju iz 13. ili 14. st. Tlocrt crkvice je veličine 4,5 x 8 m. To je za sada najstariji trag vjerske

povijesti na mrkopaljskom području. U knjizi „Gorski kotar“ skupine autora, izdavač Fond knjige „Gorski kotar“ Delnice iz 1981. na 790. stranici piše da su arheološki ostaci navedene crkvice pronađeni 1976. godine prilikom traganja za ostacima ilirskog plemena Japoda, a arheolog prof. dr. Ružica Drechsler – Bižić koja je radila probno iskopavanje pretpostavlja da je prije spomenute crkvice najvjerojatnije na istom mjestu postojala još starija, japodska građevina. Prva župna crkva Mrkoplja je bila Crkva Sv. Filipa koja se nalazila u današnjem samom centru Mrkoplja, a status župne crkve je imala do 1944. godine kada je u 2. svjetskom ratu uništena u bombardiranju. „Današnja mrkopaljska župna crkva bila je do kraja drugoga svjetskog rata zavjetna. Izgradili su je stari Mrkopaljci kao zavjet Majci Božjoj od sedam žalosti – da ih zaštiti od kuge koja je morila stoku u Mrkopaljskom kraju sredinom 19. st. Do tada je uz seosku cestu, kod početka stepeništa današnje crkve stajala kapelica (vjerojatno poklonac), s likom Majke Božje od sedam žalosti i mrtvim Kristom u krilu (pietà). Taj se drveni polikromni klipić zajedno s drvenim oltarom u koji je ugrađen (veličine približno 50 x 50 cm) sačuvao do danas. Interesantno je da ga je izradio samouki mrkopaljski seljak Iskra.“ Izvor: Knjiga „Gorski kotar“ skupina autora, izdavač Fond knjige „Gorski kotar“ Delnice,

1981. str. 790. Dokument o osnutku

Župe u Mrkoplju, 08.04.1771. godine (Izvor: Sakralna baština, Senj)

Od 1843. godine, kada je Papa Grgur XVI dodijelio Mrkoplju potpuni oprost od svih grijeha, svake treće nedjelje mjeseca rujna, slavi

Crkva Sv. Filipa, Izvor: Fotografiju ustupila dr. Dubravka Lipovac

Vučara na Čelimbaši, autor: Goranka Tuhtan

67

se vjerski blagdan „Prošćenje“, koje svake godine privlači na tisuće hodočasnika, najviše iz Primorja i okolice.

Zimski turizam

Mrkopalj često nazivaju „kolijevka skijanja“. Zašto je tome tako, objašnjava nam činjenica da je 1913. godine u Mrkoplju održan prvi tečaj u skijaškom trčanju, a već iduće, 1914. godine „prvenstvo na skijama za Hrvatsku i Slavoniju“. U trčanju na 7 km 1914. god. natjecalo se 14 skijaša, a pobijedio je Dr. Ivo Lipovščak, član Hrvatskog akademskog sportskog kluba. „Od tada se skijanje u Hrvatskoj naglo razvija, a hrvatski takmičari učestvuju u svim natjecanjima u zemlji i inozemstvu. Iz kolijevke

Mrkoplja raznosi se u sve krajeve i poravnava se s drugim sportovima“ (Izvor: „Zlatni skijaški jubilej Mrkopalj 1913-1963“, str. 12).

Mrkopalj je imao prvu skijašku skakaonicu „Pod Vrhin“, 1934. godine gdje je 1936. godine norvežanin Jahr skočio tada nevjerojatnih 46 metara. Nacrt skijaške skakaonice nalazi se u Povijesnoj i etno zbirci Mrkoplja.

Mrkopalj je „odgojio“ pregršt skijaša, od kojih se izdvajaju skijaši olimpijci: Nada Birko Kustec, Franjo Jakovac, Petra Starčević, Jakov Fak i dr. „Negdje na pola puta između Ravne Gore i Mrkoplja obuzme vas osjećaj da ste nekom sretnom igrom slučaja završili u predivnoj bajci. Prekrasni pejzaži i netaknuta priroda vode vas do “zaleđena” Mrkoplja. U kolijevku skijanja u Hrvata i gradića koji rađa olimpijce.“ (Izvor: 24 sata, Internet članak, pregledano dana 19.08.2018. na adresi https://www.24sata.hr/sport/goranski-gradic-od-samo-1200-stanovnika-dao-cetiri-olimpijca-352847

Lječilišni turizam „Liječnik liječi, priroda ozdravlja“ („Medicus curat, natura sanat“) U Mrkoplju kroz povijest nisu postojali objekti ciljano namijenjeni lječilišnom turizmu,

međutim usmenom predajom dolazi se do saznanja da su na mrkopaljsko područje dolazili plućni bolesnici na oporavak (Izvor: usmena predaja: obitelj Sinko, obitelj Lipovac i obitelj Klarić). Isto tako, postojali su ljudi koji su „ravnali kosti“, odnosno narodni „liječnici“ kod kojih bi pacijenti dolazili kada su iščašili koljeno, rame i sl. i koji su im namještali zglobove i nakon toga im dali recept za mast ili kupke koje su kao terapiju morali primjenjivati, a koje se ljekovito bilje nalazi u prirodi. I danas postoje nasljednici takvih „narodnih liječnika“.

Ljekovito bilje Mrkopaljsko područje obiluje ljekovitim biljem iz čiste i netaknute prirode.

Najpoznatije biljke koje su služile (a i danas služe) ozdravljenju su: Stolisnik (Achillea millefolium), Kantarion (Hypericum perforatum), Jagorčika (Primula officinalis), Jaglac visoki (Primula elatior), Preslica (Equisetum arvense), Majčina dušica (Thymus serpyllum), Maslačak (Taraxacum officinale), Kopriva (Urtica dioica), Bazga (Sambucus nigra), Trputac (Plantago lanceolata), Sljez (Malva sylvestris), Lipa – vrste (Tilia spp.), Šipak (Rosa Canina) i dr.

Izvor: Natjecanje u skijaškom trčanju 1933. Fotografiju ustupio Oskar Sinko

68

Osim ljekovitog bilja, kod nas rastu šumski plodovi Borovnica (Vaccinium myrtillus), Malina (Rubus ideaus), Brinja (Juniperus communis), te razne gljive od kojih su najpoznatije Vrganj (Boletus edulis), Smrčak (Morchella esculenta), Rujnica (Lactarius deliciosus), Sunčanica (Lepiota procera) i dr.

Poimajući važnost vraćanja prirodi, sve je više berača ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva, isto kao i manifestacija na tu temu.

Aktivni odmor i rekreativni turizam Što se tiče aktivnog odmora i rekreativnog turizma najpoznatiji segmenti su biciklizam,

planinarenje, pješačenje, skijaško trčanje, biatlon, sanjkanje, nordijsko hodanje, alpsko skijanje, jahanje, krpljarenje, turno skijanje i sl. Najčešće turisti pohode strogi rezervat prirode Bijele i Samarske stijene, zatim Bjelolasicu, Burni Bitoraj, a postoje i dvije šetnice: Šetnica „Malo po malo“ (Mrkopalj-Begovo Razdolje Matić poljana-Tuk-Mrkopalj) i šetnica „Čelimbaša“ (Mrkopalj-Čelimbaša) na vrhu koje se nalazi i vidikovac. Mrkopalj ima 145 km biciklističkih staza raspoređenih u 4 rute: Rudine, Šume pjevaju, Široka draga i Vrelo. Planinarima je najinteresantniji MPP (Mrkopaljski planinarski put) osnovan 1990. god. od strane HPD „Bijele stijene“ iz Mrkoplja.

Manifestacije Najpoznatije manifestacije su Prošćenje (svake 3. nedjelje mjeseca rujna), Memorijal

mira (u veljači) i ARTfest (u srpnju), a svake godine se također slavi i Dan Općine Mrkopalj 03.05. sa zaštitnicima Sv. Filipom i Jakovom, te ostale manifestacije vezane uglavnom uz državne blagdane.

Poruka mira U Mrkoplju je 1992. godine osnovana Škola mira, pod vodstvom Franje Starčevića.

„Svrha škole mira: Školom mira želi se pomoći djeci-učenicama i učenicima – da počnu i ustraju živjeti u međusobnoj suradnji, poštovanju i sporazumijevanju; da stvaraju svijet u kojem nema mržnje niti rata među ljudima i da dosadašnje granice nacionalne i krivo shvaćene religiozne pripadnosti pretoče u dodirna mjesta općeg ljudskog zajedništva“ (Izvor: BBC, Studeni 1994., str. 89). Škola mira trajala je desetak godina i odgojila mnoge generacije da žive u miru i zajedništvu kroz razne sadržaje i radionice. Mrkopalj je širom Europe poznat upravo po Školi mira. Iako škola više ne postoji, poruka mira je ostala duboko utkana u sve sudionike Škole mira, ali i mještane koji su po kućama ugošćavali polaznike raznih nacija u miru i ljubavi.

Literatura 1. Skupina autora. Gorski kotar. Delnice: Fond knjige „Gorski kotar“ – Delnice. 1981. 2. Skupina autora. Spomenica župe Mrkopalj, povijesni zapisi župnika iz crkve BDM

Mrkopalj 3. Organizacijski odbor Zlatnog skijaškog jubileja. Zlatni skijaški jubilej Mrkopalj

1913-1963. Mrkopalj, 14-17. veljače 1963. 4. Dragutin Hirc. Gorski kotar. Faks. pretisak izd. iz 1898. god. Rijeka: Tiskara Rijeka.

1993. 5. Dr. rer. nat. Peter Theiss, prof. dr. sc. Zdenka Kalođera. Ljekovito bilje za zdravu

obitelj. Zagreb: Naturprodukt. 2004. 6. Stanislav Horaček. Mrkopaljski planinarski put, planinarsko-turistički vodič. HPD

„Bijele stijene“, Delnice: Geotisak. 1998. 7. Stanislav Horaček. Bulletin board club. Informatička radionica „Gorani“. Delnice:

Geotisak. 1994;(5).

69

Prirodni ljekoviti činitelji Gorskoga kotara i Kvarnera u brizi za zdravlje - osobni pogled

Natural remedies of Gorski kotar and Kvarner in health care - personal view Bogdan Siminiati Drenovski put 19C 51000 Rijeka bogdan@siminiati.com

Sažetak U radu je prikazan osobni pogled na prirodne ljekovite činitelje Gorskoga kotara i

Kvarnera u brizi za zdravlje. Ključne riječi: Gorski kotar, Kvarner, briga za zdravlje, osobni pogled Summary The personal view on Gorski kotar and Kvarner natural remedies in health care is

presented. Key words: Gorski kotar, Kvarner, health care, personal view Da me je netko pred 50 ili 60 godina bio upitao koji me pojam najprije asocira na

„zdravlje“ u Gorskom kotaru, bez oklijevanja bih najprije izustio ime Skrada, mjesta u kojem su tad postojali hotel i lječilište, mjesta u kojima su tada djeca ljeti, a i inače za praznike, išla „na promjenu zraka“.

Nešto kasnije u toj se kategoriji pojavilo i ime Petehovca, mjesta u kojemu su djeca,

mladi a i nešto stariji išli na skijanje, na promjenu zraka, na odmor, da udahnu malo „zdravlja“.

Sve je drugo došlo mnogo kasnije, zdrava hrana, hodanje, trčanje, trim staze, itd. Na Kvarneru je u tom smislu asocijacija bila u pojmu Veli Lošinj, kamo su išli oni koji

su imali astmu. Nismo najbolje znali što je to, ali Veli Lošinj je bio vezan za „ozdravljenje“. Jest da otok Lošinj i nije više toliko „Kvarner“, već je pomalo Dalmacija, ali tada nije bilo tako drastičnih podjela kao danas, međa koje nemaju konstruktivni karakter.

O “zdravoj hrani“ nije se uopće govorilo, nego prije o tome ima li hrane uopće, ima li je

za svaki dan za svih ili nema. U to vrijeme i nije bilo baš puno neprijatelja našeg zdravlja kao danas. To ističem zato što danas grčevito razmišljamo o svemu onome što je u hrani štetno, nezdravo, pače otrovno, što nas truje i prouzrokuje svakojake opake bolesti.

Mlijeko svakidašnje često su nosile mljekarice, katkad bi donijele i koje svježe jaje, a iz

grada na Rječini bi te marljive i požrtvovne žene nosile svojem „blagu“ ono što je nama stanovnicima grada bilo „šteta baciti“, n.pr. stari kruh. Meso je bilo svježe, a stoka je pasla po pašnjacima na obroncima naših gorsko-kotarskih brda, ili na pašnjacima Cresa. Svih mogućih „…cida“ onda nije bilo. U to se vrijeme, zapravo, mnogo manje govorilo o „utjecaju čovjeka na svoj okoliš“, o nezdravoj hrani ili o zatrovanom mesu ili mlijeku. Jogurta nije ni bilo, eventualno kiselo mlijeko.

Tad je „priroda“ bila zdrava, a ljudi su konzumirali zdrave proizvode. Riba i školjke bile

su zdrave; izuzev cipala iz riječke luke, sva je naša hrana bila „zdrava“.

70

Danas je sve naopako. Danas ništa više nije zdravo, sve je zatrovano „…cidima“,

svugdje čovjek pronalazi kojekakve otrove. Hrana koju konzumiramo dolazi nam iz uvoza, tko zna odakle i u kojem stanju. S pašnjaka Gorskog kotara, iz plavetnila morskih dubina riječkog zaljeva, Kvarnera i Kvarnerića malo toga dolazi na naše trpeze. Često, na žalost, čujemo kako se proizvodnja hrane našem čovjeku „ne isplati“.

A onda u novinama pročitamo kako ipak negdje ljudi opet uzgajaju „zdravu hranu“, tzv

bio-hranu, pa čak i genetski nemodificiranu hranu. Znači da je čovjek shvatio da industrijska proizvodnja hrane i nije najbolje, najzdravije rješenje, da postoje alternativni načini koji nam mogu vratiti povjerenje u kvalitetu hrane i izbjeći, zaobići korištenje svih otrova koje danas najnormalnije unosimo u organizam.

Redovito idem barem jednom tjedno do riječke tržnice i tražim „zdravu hranu“, tražim

proizvode iz Gorskog kotara, salatu, šumsko voće, meso, u nadi da u njima ima manje svega štetnoga nego u voću i povrću uvezenom iz susjedne Italije ili iz daleke Španjolske. Kupujem sir iz Krasnoga, proizvedenog od mlijeka s velebitskih pašnjaka, kupujem krumpir iz okolice Ogulina, meso s Krka ili iz bliske nam Istre. No sve su to mali proizvođači koji jedva pokriju potrebe riječke tržnice, a u „supermarketima“, u kojima se snabdijeva većina stanovništva naše regije, i dalje nam se nudi „industrijska“ definitivno nezdrava hrana.

Gorski kotar i kvarnerski otoci sasvim sigurno imaju dovoljno potencijala za

proizvodnju hrane koja bi bila manje štetna od ove koju danas konzumiramo. Od kravljeg do kozjeg preko ovčjeg mlijeka i svih njihovih „derivata“, jogurta, svježih i kuhanih sireva. Stočarstvo znači svježe meso, uzgoj stoke na „otvorenom“, na pašnjacima umjesto u tovilištima znači ukusnije i zdravije meso. To sve znači i puno novih radnih mjesta, ne samo za pastire već za VKV stočare, poljoprivrednike koji u današnje vrijeme moraju znati koristiti tehnologiju, koji moraju znati voditi svoje „farme“, svoja gospodarstva na ekonomičan, učinkovit i održiv način.

Svatko od vas tko poznaje našu zeleno-modru županiju znade kako nas je priroda

obdarila ne samo ljepotama već i plodnim tlom, vodom, suncem i svježim zrakom te kako se na tom prostoru može proizvoditi stvarno zdrava hrana.

Tužno je vidjeti kako su proplanci Gorskog kotara obrasli korovom, šikarom i šumom.

Na otocima situacija nije bolja. No, promjena je moguća jedino ukoliko se čovjek koji živi na tom području promijeni i prihvati činjenicu da je zdrav život moguć jedino u suživotu s prirodom koja je u nas tako bogata i gdje se itekako može i mora isplatiti proizvoditi voće, povrće i uzgajati stoku. Dok to „domaći čovik“ ne shvati, bolje je ne jesti „jetricu“ jer kad bi bio svjestan što se u svakoj jetri naše stoke filtrira i zadržava, ne bi više nikad konzumirao taj inače vrlo ukusan gastro-specijalitet.

Ne očekujmo da će „država“ promijeniti svijest našeg čovjeka. Ili će čovjek sam

pravovremeno shvatiti koji je pravi put, ili će se nepovratno otuđiti od zemlje i njezinih proizvoda, na vlastitu štetu.

Uvijek se rado sjetim konobe na obroncima ponad Novoga i Selaca, gdje u kasno

proljeće kuhar nudi „pohane cvjetove bazge, tako jednostavno, tako ukusno i tako „prirodno“ jelo.

71

Imamo priliku da stvari još na vrijeme promijenimo, da od našeg kraja napravimo „regiju zdravlja“, zdrave hrane, zdrave i pitke vode, ukusnog i zdravog mlijeka, mesa, vina i svakakvog prekrasnog voća.

Pođite na riječku „placu“ i pogledajte kako ipak još uvijek ima proizvođača koji si daju

truda da nam za naše trpeze ponude blago „Gorskog kotara i Kvarnera“. Ruralna područja unutar kruga od 50-ak kilometara oko Rijeke mogla bi oživjeti novim

životom, uz malo truda i puno dobre volje. Ja sam samo potrošač, nisam proizvođač, nisam savjetnik i nisam liječnik, ali mi je

životno iskustvo pokazalo kako „nikad nije prekasno“, kako se zapušteni potencijali našeg kraja mogu oživjeti, na isti način na koji to rade ljudi u drugim krajevima i zemljama, koji sigurno ne žive u tako lijepim i prirodom bogatim uvjetima, a da o klimatskim uvjetima i ne govorimo.

Zamislite, na Lunu, na sjevernom dijelu otoka Paga rastu i daju plodove masline koje,

kažu stručnjaci, imaju „Isusova leta“, a rastu praktično iz kamena. Podsjetite se da je na Cresu još u doba Italije paslo na desetke tisuća ovaca, da je u Gorskom kotaru prije Drugog svjetskog rata paslo na desetke tisuća krava. I Wikipedija je izgubila svaku nadu pa piše: ….

Gorski kotar - Poljoprivreda i šumarstvo Zbog nepovoljnih prirodno - geografskih obilježja Gorska Hrvatska je nepogodna za

ratarstvo. Obradivih površina je malo, a uspijevaju samo kulture koje podnose oštrije uvjete (krumpir, kukuruz, kupus...). Osim tradicionalnog stočarstva, razvijeno je i šumarstvo, ali je prirodni vegetacijski pokrov, većinom bukovih i crnogoričnih šuma, jače sačuvan samo u Gorskom kotaru, …..itd. Dok budemo razmišljali na ovaj način, od poljoprivrede i ratarstva neće u Gorskom kotaru i na Kvarneru biti ništa, pa tako ni „zdravlja“ ni „ljekovitih činitelja“ u dovoljnoj količini da bude na korist stanovništvu regije. Naravno, i to stanovništvo bi se moralo „osvijestiti“ i prestati hraniti djecu isključivo papicama industrijskog izvora, voditi ih u McDonalds i često ručak zamijeniti Pizza-cutom.

Svatko tko se jednom prošetao prostranstvima naše zeleno-plave regije, mora biti

uvjeren da se u tom našem kraju svaki trud može isplatiti, uz puno dobre volje te ukoliko su uvjeti nametnuti „administracijom“ donekle povoljni i podržavaju održivi razvoj ruralnog područja.

Na kraju, naglašavam da u našem domaćinstvu koristimo sve što nam Gorski kotar i

Kvarner danas pružaju: med, meso, povrće (iz Istre), svježu salatu, šumsko voće, mlijeko i mliječne proizvode. Cijela paleta naše dnevne trpeze dolazi s riječke tržnice. Nažalost, na tržnici čovjek sretne malo mladih ljudi, jer oni preferiraju supermarkete i industrijsku hranu. Oni samo govore „kako bi trebalo“, ali si ne daju truda otići do tržnice. Nažalost!

Ovom bih prilikom želio spomenuti tako zvane „zelene tržnice“, koje se redovito

održavaju po raznim kvartovima grada Rijeke, po mjesnim odborima. Na tim tržnicama sami proizvođači prodaju svoje kako svježe, tako i osušene ili djelomično obrađene proizvode. To su uvijek vrlo dobri proizvodi, jedna jako pozitivna inicijativa koju valja podržati.

Literatura U autora.

72

73

Mrkopalj – Gorski kotar – mjesto zdravog življenja Mrkopalj – Gorski kotar – a health and well-being site dipl.ing.arh. Lovro Bauer Croatia Incognita, Zagreb Fabrika arhitekti d.o.o. Kačićeva 6A, 10 000 Zagreb Sažetak Rad se bavi mogućnošću održivog razvoja goranskih naselja, temeljenog na

iskorištavanju prirodnih ljekovitih činitelja. Ključne riječi: Gorski kotar, prirodni ljekoviti činitelji, integrativni pristup,

participativni pristup Summary The paper deals with the exploration of the possibilities for sustainable development of

the settlements in Gorski kotar, based on the exploitation of natural remedies. Key words: Gorski kotar, natural remedies, integrative approach, participative approach Uvod U svijetu u kojem većina stanovništva živi u gradovima (prema podacima UN-a do

2050.g. gotovo 70%6), i to gotovo konstantno u zatvorenim prostorima uz izlaganje neadekvatnoj ventilaciji, osvjetljenju, buci i slaboj kvaliteti zraka, nije nerazumno za očekivati da se interes za nalazišta prirodnih ljekovitih činitelja ne smanjuje, nego povećava.

U prilog tome ide i sve popularniji globalni trend „well-being“, pod kojim primjerice Turistička zajednica Kvarnera promovira ljekovitost podneblja, lokalne kulture i gastronomije. 789

Gorski kotar evidentirano je nalazište klimatskih (planinskih) ljekovitih činitelja10, no oni nisu adekvatno prepoznati ni iskorišteni. Riječ je o vrijednom javnom resursu, čije bi iskorištavanje moglo biti nositelj održivog razvoja lokalne zajednice, ako mu se pristupi integrativno i uz punu participaciju lokalnog stanovništva.

Radi popularizacije teme te otvaranje rasprave o mogućnostima i uvjetima održivog razvoja goranskih naselja temeljenog na iskorištavanju prirodnih ljekovitih činitelja, organiziran je I. stručni skup „Mrkopalj – mjesto zdravog življenja“, s nadom da će se nastaviti održavati i svake slijedeće godine.

6 https://esa.un.org/unpd/wup/ 7 http://www.kvarner.hr/turizam/sto_raditi/Zdravstveni_turizam/Wellbeing 8 Trend su na primjer prepoznali i globalni certifikati zelene gradnje kao LEED, DGNB, WELL i drugi, kod kojih „well-being“, odnosno kvaliteta neposrednog okoliša, te socijalna i kulturna kvaliteta sve više zamjenjuje naglasak na ekološkim temama, koje su već velikim dijelom integrirane u važeće propise i zakone 9 Zanimljive su analize kojima spomenuti certifikati pokazuju i kvantificiraju troškove uslijed smanjene produktivnosti radnika - na stranicama Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju navedeno je primjerice da je „broj dana bolovanja u zelenim zgradama za 25% manji od zaposlenika koji rade u standardnim uredima“ 10 Ivanišević G. Pojmovnik hrvatskog balneološkog nazivlja, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb 2006.

74

Prirodni ljekoviti činitelji – integrativni pristup Korištenje prirodnih ljekovitih činitelja, uz neophodno dokumentiranje i dokazivanje

nalazišta, te preporučeni medicinski nadzor i mjere za uređenje i zaštitu nalazišta, nužno uključuje dolazak i boravak korisnika na lokaciji, što znači da je potrebno osigurati adekvatni smještaj, prehranu, te sadržaje za provođenje slobodnog vremena. Umjesto izgradnje specijalnih sveobuhvatnih ustanova (bolnica, lječilišta), što podrazumijeva velike pojedinačne investicije upitne isplativosti, čini se održivijim i korisnijim za lokalno stanovništvo istražiti mogućnost participativnog i integrativnog pristupa:

1. dokumentiranje i dokazivanje nalazišta - lokalna udruga za promicanje prirodnih ljekovitih činitelja (ili općina) mogla bi

prijavom odgovarajućeg projekta na EU fondove ostvariti sredstva potrebna za kupnju i instalaciju potrebnih mjernih instrumenata, te stručnu analizu podataka;

2. medicinski nadzor - moguće je pretpostaviti da lokalni liječnik, uz potrebnu edukaciju te stručnu

potporu, na tržišnim osnovama vidi interes u pružanju usluga zainteresiranim korisnicima 3. mjere uređenja i zaštite nalazišta - nositelj mjera uređenja i zaštite nalazišta nužno mora biti jedinica lokalne uprave,

budući se radi o izgradnji i uređenju javnih sadržaja te uvjeta kod izrade urbanističkih planova, primjerice:

- uređenje javnog parka - izgradnja nogostupa i šetnica, drvoreda - oslobađanje naselja tranzitnog prometa - sprječavanje izvora buke - sprječavanje emisija štetnih i otrovnih tvari - izgradnja mreže pješačkih i biciklističkih staza11 - pri planiranju i izgradnji nužno je poštivanje kriterija zelene gradnje, pogotovo u

aspektu utjecaja na lokalni okoliš, izbjegavanje otovnih i štetnih tvari, te socijalnih i kulturnih standarda, poput pristupačnosti osobama s invaliditetom ili otvorenost za javnost, integriranje umjetnosti, prilagođenost za bicikle, hibridna vozila i sl.12

4. smještaj - pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih

objekata iz skupine hoteli13 od 1. siječnja 2017. godine omogućena je kategorizacija difuznog hotela (naveden je i lječilišni difuzni hotel), odnosno omogućeno je udruživanje dislociranih malih iznajmljivača uz zajedničku recepciju, zajedničku prostoriju za boravak, zajednički sanitarni čvor te druge ugostiteljske sadržaje

- ovaj moderan i inovativni koncept (nastao u Italiji 80-tih godina) u potpunosti bi odgovarao zamišljenom lječilišnom mjestu, a moguće ga je ostvariti bez velikih investicija

- pri gradnji ili adaptacijama preporuča se uvažiti smjernice međunarodnih certifikata održive gradnje, primjerice Njemačkog savjeta za zelenu gradnju - DGNB14, pogotovo u

11 Nositelji uređenja pješačkih staza mogle bi biti i privatne osobe, primjerice već zadnje dvije godine otvorene su prijave na natječaj za tip operacije 8.5.2 "Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“ kojim se 100% financiraju šumoposjednici do iznosa od 100.000€ 12 http://www.fabrika-arhitekti.com/hr/dgnb-medunarodno-priznati-certifikat-zelene-gradnje/ 13 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_06_56_1451.html 14 https://www.dgnb-system.de/en/system/dgnb-sustainability_concept/

75

dijelu koji se odnosi na izbjegavanje štetnih i otrovnih tvari (na pr. koncentracija organskih otapala i sl.) te poticanje gradnje na već izgrađenoj ili zagađenoj parceli;

5. prehrana - neobrađene, ali i nezagađene poljoprivredne površine omogućuju razvoj organske

poljoprivrede, te posluživanje lokalnih proizvoda 6. sadržaji - poput prirodnih ljekovitih činitelja, javni neiskorišteni resurs prestavlja i identitet

mjesta, odnosno prirodna i kulturna baština - novi Zakon o muzejima15 od 11.srpnja 2018. godine prepoznaje ekomuzej kao

model „održivog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom koji koristi mehanizme partnerstva, umrežavanja i/ili baštinskog aktivizma u svrhu cjelovitog pristupa očuvanju, interpretaciji i prezentaciji baštine na određenom području“

- ekomuzej povezuje kulturu i ekonomiju na pr. kroz revitalizaciju tradicionalnih obrta i manifestacija, te prodaju tradicijskih proizvoda i stvaranje kulturnih sadržaja

- ekomuzej komunicira i osnažuje cjeloviti identitet mjesta te stvara razumijevanje i interes za pojedine, materijalne i nematerijalne baštinske elemente, te brine o njihovom očuvanju, valorizaciji i prezentaciji u prirodnom, živom okolišu16

- „To je ogledalo u kojem lokalno stanovništvo vidi i otkriva svoj vlastiti odraz, u kojem traži razloge povezanosti s prostorom uz koji je vezan i naraštaje koje su mu prethodili u diskontinuitetu ili kao kontinuitetu generacija.

- To je zrcalo koje lokalno stanovništvo pokazuje svojim posjetiteljima kako bi ih bolje razumjeti te kako bi njihova industrija, običaji i identitet zadobili poštovanje.17

- obzirom na participativni karakter, osnivači ekomuzeja obično su lokalne zajednice putem udruga

7. osiguranje kvalitete - radi osiguranja i kontrole kvalitete zamišljenog modela bila bi preporučljiva

neovisna periodička provjera u vidu certifikata - vrednovanje bi trebalo bazirati na angažmanu lokalne zajednice i ostvarenom

napretku po kategorijama - predlaže se dodjela certifikata za „Mjesto zdravog življenja“ („A health and well-

being site“)

15 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_61_1267.html 16 prema Batina, K. Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, Zagreb 2013. 17 prijevod K.Batina prema Georgesu Henriju Rivièreu ''The ecomuseum - an evolutive definition'‘, ibid.

76

Zaključak Ako shvatimo „lječilište kao ekološki i društveni prostor za reorganizaciju i stabilizaciju

za zdravlje neophodne tjelesne, duševne i socijalne ravnoteže“18, mogućnost njegovog integrativnog i participativnog ustroja je nešto što bi svakako trebalo dodatno istražiti, pogotovo ako imamo za cilj održivi razvoj lokalne zajednice koja zapravo i jest vlasnik i baštinik prirodnih ljekovitih činitelja. Također, navedenim pristupom ostvaruju se značajne sinergije, te stvaranje brenda – prepoznatljivosti koja povećava vrijednost.

U slučaju da se pokaže moguć, zamišljeni model je moguće primjeniti diljem Gorskog kotara i šire.

18 Njemačka turistička udruga, Njemačka udruga ljekovitih kupališta. Pojmovnik – standardi kvalitete za predikatizaciju lječilišta, oporavilišta i ljekovitih vrela; prijevod Mijačika S. Prirodni ljekoviti činitelji u promicanju zdravlja čovjeka u 21. stoljeću, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb 2002.

77

Zdravstveno-lječilišni turistički programi kao poticaj razvoju kvalitete života u domovima za starije osobe

Health and spa tourism programs as a stimulus to development quality of life in homes for the elderly

mr.sc. Darko Vlahović Dom za starije osobe Ksaver Nemetova 2 - 10000 Zagreb davlahovic@gmail.com Sažetak Više razloga upućuje na potrebu stalnog poboljšanja skrbi u zaštiti zdravlja starijih

osoba. Posebice se treba uzeti u obzir činjenica da broj starijih ljudi u Hrvatskoj progresivno raste (svakim danom sve je više starijih osoba) te su problemi i pristupi u pogledu podmirivanja njihovih potreba sve složeniji i opsežniji.

Starenje je normalan dio ljudskoga života. Stoga su sasvim razumljiva nastojanja da se zdravim načinom života starenje učini lijepim dijelom života. U domovima za starije ljude odgovarajućim izabranim programima moguće je osigurati uvjete za kvalitetnije življenje, što uključuje biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje.

Funkcionalno sposoban čovjek u pravilu je vrlo koristan član društvene zajednice. Kao vrijedan potencijal, u stanju je prenositi znanje, umijeće, vještine i akumulirano radno iskustvo na mlađe i druge starije naraštaje, što nije zanemarivo.

Do sada se nije dovoljno napredovalo u unapređenju kvalitete boravka u domovima za starije osobe. Poboljšanja su moguća prvenstveno uz veći angažman profesionalnog rada i primjenom inovativnih programa za očuvanje zdravlja njihovih korisnika s jedne strane, a s druge iskazivanjem spremnosti samih korisnika da se žele prilagoditi životu u novim uvjetima.

Ključne riječi: dom, korisnici, razvojni programi, iskustva zdravstvenog i lječilišnog turizma

Summary There are several reasons for the need to constantly improve the care of older people's

health. Particular attention should be paid to the fact that the number of older people in Croatia is progressively increasing, and the problems and approaches to meeting their needs are becoming more complex and more extensive.

Aging is a normal part of human life. Therefore, there are quite understandable efforts to make aging a healthy part of life in a healthy way of life. In the homes for the elderly with the selected programs, it is possible to provide conditions for a better quality of life, including biological, psychological and social functioning. Functionally capable man is, as a rule, a very useful member of the community. As a valuable potential, it is able to transfer knowledge, skills, skills and accumulated work experience to younger and older generations, which is not negligible.

Until now, there has not been enough progress in improving the quality of stay in homes for the elderly. Improvements are possible primarily with greater engagement of professional work and application of innovative programs to preserve the health of their users on the one hand, and on the other by expressing the readiness of the users themselves to want to adapt to life under new conditions.

Key words: home, users, development programs, experiences of health and spa tourism

Izazovi uvjetovani demografskim trendovima

78

Demografsko starenje (povećanje udjela stanovništva starijeg od 65 godina) naročito je prisutno u zemljama Europe pa tako i u Hrvatskoj. U posljednjim desetljećima zbog osjetno smanjenog nataliteta (i fertiliteta) došlo je do povećanja udjela starijih osoba u pučanstvu Hrvatske, koja je prema klasifikaciji UN-a svrstana u četvrtu skupinu država Europe s vrlo starom populacijom.

S obzirom na postojaće demografske trendove u našoj zemlji, problemi vezani uz potrebu stalnog poboljšanja i proširenja skrbi u zaštiti i unapređenju zdravlja starijih ljudi zahtijevaju brže, cjelovitije i djelotvornije promišljene reakcije, izbjegavajući praksu da se rješenja traže na spontanoj, improviziranoj osnovici.

Starija životna dob ljudi od 65 i više godina, vrijeme je izazova i za nove mogućnosti razvoja. Aktivnost zdravog starijeg čovjeka nikada ne prestaje. Ona obično samo mijenja svoj oblik. Starijim ljudima zato treba pružiti priliku da mogu obavljati razne aktivnosti, ali se pritom ne smije zaboravi na njihovu zdravstvenu prevenciju. Postoje brojni rizični činitelji nastanka starenja: loša higijena, neispravna uporaba lijekova, neispravan unos hrane, nedostatak tjelesne aktivnosti, psihičke promjene, razne ovisnosti, tjelesni poremećaji i drugo. O njima treba voditi računa, s obzirom da ti činitelji nepovoljno utječu na funkcionalnu sposobnost starijih osoba, te povećavaju njihovu ovisnost o tuđoj pomoći i zdravstvenoj njezi.

U svakom slučaju, starijim osobama trebalo bi osigurati uvjete za što sigurniju, lakšu i ugodniju svakodnevicu. Skrb o starijim osobama može se provoditi na više načina, a najčešće je organizirana smještajem u domove za starije i nemoćne osobe.

O problemima očuvanja zdravlja i liječenja starijih osoba bavi se posebna znanstvena disciplina gerontologija koja, kao znanost, proučava promjene organizma tijekom procesa starenja i koja proučava biološke, psihološke i socijalne aspekte starenja. Gerijatrija kao bliska gerontologiji medicinska znanost usmjerena je na proučavanje bolesnih stanja starijih osoba te njihovo liječenje. Istraživanja na tim područjima su veoma korisna, između ostalog i zato jer je starija životna dob vrijeme izazova – u tome vremenu radi održavanja zdravlja ne prestaje potreba za obavljanjem određenih aktivnosti. O tome kako provoditi mirovinsko slobodno vrijeme ljudi u domovima za starije osobe, neke vrijedne ideje mogu koristiti na iskustvima i na temelju poticajne suradnje domova s hrvatskim hotelskim kućama zdravlja i, posebice, sa specijaliziranim subjektima zdravstvenog i lječilišnog hrvatskoga turizma.

Funkcionalno osposobljavanje U domovima za starije osobe valjalo bi raditi na tome da postoji organiziran, osmišljen

način provođenja slobodnog vremena koje je, kao i vrijeme provođenja godišnjeg odmora, više nego dragocjeno. To dragocjeno mirovinsko slobodno vrijeme valja svrsishodnije trošiti, nedopuštajući da se čovjek lišen svakodnevnih radnih obveza zapravo izgubi. Prava je šteta predragocjeno slobodno mirovinsko vrijeme ne koristiti na valjan način. Stoga je za svaku stariju osobu zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja nužno održavati određenu životnu dinamiku i angažirano djelovati na onome što je ispunjava osjećajem mira i zadovoljstva.

Sadašnji su problemi najviše koncentrirani na nedostajućim i loše strukturiranim smještajnim objektima društvenih domova, a nisu zanemarljive ni teškoće u funkciniranju tih specifičnih ustanova koje se javljaju kao posljedica zastarjele koncepcije njihova rada.

U hrvatskim prilikama veliki je izazov razvijati koncept poslovanja domova za starije osobe na temelju suradnje s hrvatskim turizmom i zdravstvom. Da bi se ispunila očekivanja vezana za poboljšanje zdravog načina života u domovima za starije osobe, u toj suradnji trebalo bi prvo početi od koncepcije oblikovanja modela stanovanja. Zatim bi trebalo obuhvatiti programe za uravnoteženu prehranu, prirodne oblike kretanja, vježbanje, opuštanja raznim metodama i aktivnostima, koristeći pritom domaću pamet, domaće stručnjake, menadžere, djelatnike i razvoj vlastitih sposobnosti.

79

U domovima je najzastupljenija aktivnost psihosocijalni rad, te tjelesna i mentalna aktivnost. Posebnu pozornost treba posvetiti otklanjanju poteškoća u prilagodbi na nove životne uvjete. Uz to, važno je raditi na uključivanje korisnika u pojedine programske aktivnosti, kao što je primjerice fizikalna terapija, odnosno vježbe za poboljšanje cirkulacije i sl. Fizička aktivnost je potrebna kako bi se očuvala ili čak podigla postojeća razina funkcionalnosti i unaprijedilo opće zdravstveno stanje. Stoga je u tu svrhu preporučljivo održavanje kreativnih, likovnih, sportsko-rekreativnih, edukacijskih, kulturno-zabavnih i zdravstvenih radionica.

Isto tako, važno je raditi na tome da se korisnici aktivno uključuju u socijalnim, kulturološkim, duhovnim aktivnostima. Zdravstvena njega ima velik značaj u održavanju kvalitete življenja pa je, uz tjelesnu aktivnost, važan aspekt održavanja zdravstvenoga stanja korisnika.

Duhovna sastavnica također ima veliku ulogu u obnavljanju unutarnjeg mira i u stvaranju osjećaja zadovoljstva. U tu je svrhu dobro da se u domovima nalazi kapelica, u kojima se korisnici mogu moliti sabrano i u kojima se može služiti Sv. Misa. Vrijednu duhovnu potpora korisnicima često pružaju časne sestre izravnim kontaktom, kao i posjetima bolesnicima. U duhovnom životu dobro je koristiti knjige duhovnoga sadržaja, organizirana vjerska hodočašća, te primati poruke koje bude radost i smisao za život.

Društveni život redovito dolazi do izražaja prigodnom obilježavanju vjerskih i državnih blagdana. Posebno su dobro primljeni programi koji su koncipirani/motivirani temom „Ususret trećoj životnoj dobi“, a dobro se prihvaćaju povremeno organizirani izleti i šetnje. Cilj je društvenih programa motivirati korisnike za neku od ponuđenih aktivnosti, razvijati im sposobnost za poboljšanje ukupne kvalitete njihova života, uz nastojanje da se uspješno integriraju u zajednicu u kojoj žive. Pri svemu tome, posebnu pozornost valja usmjeriti na pružanje pomoći nepokretnim osobama.

Zdrava prehrana u funkciji sprečavanja nastanka bolesnog starenja Današnja situacija gotovo u svim našim domovima za starije nije zadovoljavajuća.

Izrazito velik problem je nedostatak potrebnih kapaciteta i neprikladna struktura smještaja - brojnost i struktura vrlo je skromna u odnosu na strukturu potreba.

Premda postojeći model socijalne zaštite u najvećoj mjeri počiva na domovim za starije osobe, te ustanove još nisu spremne i sposobne kreirati programe za očuvanje zdravlja ljudi starije dobi i osigurati bolju kvalitetu boravka. Taj je očito rastući problem moguće rješavati samo na dugoročnom planu.

Ono što zahtijeva urgentnije rješavanje je pitanje zdrave/dijetalne prehrane. U većem broju društvenih domova u gradu Zagrebu situacija u tom pogledu nije zadovoljavajuća. Što se tiče kvalitete smještaja, održavanja higijene u kompletnim objektima i kvalitete ostalih usluga stanje više-manje zadovoljava, ali na segmentu pripreme i distribucije hrane osjetno se zaostaje i to iz nekoliko razloga: financijska ograničenja, tradicionalan, menzaški način rada, neorganizirana nabava, zanemarivanje smjernica za ispravan unos hrane, zastarjelost dijela kuhinjske opreme, nedostatak inovacija u poslovanju.

U pripremi hrane, uz dodatne napore, moguće je popraviti pogrešne prehrambene navike, te znatno ublažavati djelovanje upravo onih čimbenika, koji potiču funkcionalnu onesposobljenost. Određena poboljšanja moguće je očekivati uz poduzimanje sljedećih mjera:

- više pozornost posvetiti nabavi namirnica; - juhu tretirati kao važan dio obroka; - salate praviti od miješanog sirovog povrća;

80

- Gotova/glavna jela pripremati što više kao kuhana jela, ne pržena i pohana, a posebno izbjegavati pripremu sa zaprškom. Svakodnevno pripremati što raznovrsniju svježu hranu, a ne onu odstajalu i podgrijanu. Izbjegavati ponovnu uporabu već korištenog ulja. U hrani ograničiti unos soli, šećera, brašna i masnoća (zamjensku masnoću nadoknaditi uljem buče, masline ili suncokreta). Grahorice, odnosno grah, grašak, leća, slanutak i bob, zbog korisnih sastojaka, uputno je koristiti i spremati na različite načine i u raznim kombinacijam, a mogu se koristiti i kao samostalni obrok, glavno jelo, prilog i slično. Pri izboru dnevnoga jelovnika posebno valja voditi računa o prednostima korištenja ispravne mediteranske prehrane.

Kvalitetu prehrane moguće je popraviti i bez znatnog povećanja troškova, ali je za to potrebna vještina i racionalizacija postupaka, odgovarajuća edukacija, suvremenija tehnologija i organizacija rada.

Isto kao što se u turističkim tvrtkama zdrava prehrana tretira kao jedan od najvažnijih čimbenika i preduvjeta održavanja zadovoljstva njihovih gostiju, tako je i u domovima za starije osobe zdrava/djetalna prehrana jedan od najbitnijih čimbenika ne samo održavanja zadovoljstva, već i normalnog funkcioniranja organizma.

Zaključak Pred domovima za starije osobe su, ako žele pokazati spremnost i sposobnost kreirati

programe za očuvanje zdravlja svojih korisnika, veliki i složeni zadatci. U tom pogledu dobro bi došla njihova suradnja s turističkim subjektima koji promiču zdravstveno-preventivne turističke programe, kao i sa subjektima iz zdravstva, kulture i drugih djelatnosti.

Da bi domovi za starije osobe uspješnije funkconirali u unapređenju poslovanja i poboljšanju skrbi u zaštiti zdravlja svojih korisnika, korisno bi bilo otvoriti se iskustvima stečenim na području razvoja zdravstvenog i lječilišnog turizma. Zdravstveni i lječilišni hrvatski turizam imaju dugu tradiciju. Naša su prva tradicionalna mjesta na moru i u unutrašnjem dijelu zemlje bila koncipirana i oblikovana upravo kao odredišta zdravstvenog turizma u širem smislu. U novim uvjetima subjekti zdravstvenog i lječilišnog turizma imaju izrazito obećavajuću razvojnu perspektivu.

Projekti pripremljeni za osmišljavanje turističkoga života u cilju oporavka, pobojšanja i unapređenja tjelesnog i emocionalnog zdravlja moguće je koristi,, uz određene modifikacije, kao vrlo prikladnu podlogu za kreiranje programa očuvanje zdravlja u domovima za starije osobe, s tim da bi ti programi morali biti pouzdani, društveno prihvatljivi, informativni i razmjerno jeftini (pristupačni). Ta se ista podloga može koristiti i za programiranje sustava usluga u ustanovama koje se brinu za ljude starije dobi, u smislu razvoja i usklađivanja njihovih fizičkih, tehničkih i organizacijskih kapaciteta.

Literatura 1. Antunović N. Nutricionizam. Neiskorišten potencijal u prehrani čovjeka. Vaše

zdravlje. Zagreb. Broj 94 (09/14). 2. Ivanišević G. Hrvatska, prirodni ljekoviti činitelji u prevenciji za zdravlje i

vitalnost. U: Ivanišević G, ur. Hrvatska. Prevencijom do zdravlja i vitalnosti. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske. 2016:20-33.

3. PLIVA. Živjeti – zdravo aktivno starenje. 3. knjižica uputa za očuvanje funkcionalne sposobnosti u dubokoj starosti. Zagreb. Listopad 2003.

4. Šikica A. Uloga medicinske sestre u organizaciji prehrane u domu za starije osobe. Varaždin: Sveučilište Sjever. 2017.

5. Vlahović D. „Tvornice zdravlja“ u funkciji promicanja kvalitete preventivnih turističkih programa. U: Ivanišević G. ur. Hrvatska. Prvencijom do zdravlja i vitalnosti. Zagreb: Akademija medicinskih znnosti Hrvatske. 2016:34-39.

81

6. Vlahović D. Hrvatske hotelske kuće zdravlja. Vijenac. Zagreb: Matica hrvatska. 13. travnja 2017;(603):7.

7. Vlahović D. Inovativne usluge u zdravstvenom turizmu. U: Ivanišević G, ur. Lječilišna medicina i turizam. Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske – Odbor za zdravstveni turizam i prirodne ljekovite činitelje. 2011:27-31.

8. Vlahović D. Potreba revitalizacije zdravstvene funkcije hrvatskoga turizma. I. Kongres zdravstvenog turizma. Zagreb: HAZU i Ekonomski fakultet Zagreb. (Zbornik radova u izradi).