PISMENA PRIPREMA ZA OGLEDNO PREDAVANJE IZ NASTAVE JEZIKA

PISMENA PRIPREMA ZA OGLEDNO PREDAVANJE IZ NASTAVE JEZIKA

Nastavnik: Kristina Sicherl/Zvonko Simeuni Nastavni predmet: Hrvatski jezik

Nastavno podruje: Jezik

Nastavna cjelina: Glagolski oblici

Nastavna jedinica: Aorist

Tip nastavnog sata: Obrada novog gradiva

Nastavni oblici:

a) frontalni

b) individualni

Nastavne metode:

a) govorna (dijaloka i monoloka) metoda

b) metoda itanja

c) metoda rada na tekstu

d) metoda objanjavanja

e) metoda pisanja na plou

Nastavni zadaci:

a) OBRAZOVNI: usvajanje aorista, prepoznavanje i razumijevanje aorista, uenici poznaju razlike izmeu hrvatskih i slovenskih glagolskih oblika za prolo vrijeme.

b) FUNKCIONALNI: uenik u pomou teksta primjenjuje aoristne glagolske oblike.

c) ODGOJNI: motiviranje uenika u uenju glagolskih vremena.

Nastavna sredstva: grafoskop, grafofolije, ploa, kreda, fotokopije.

Koleracija: slovenski jezik, engleski jezik.

Nastavni izvori:

1. Ivana Brli-Maurani: Prie iz davnine (http://dzs.ffzg.hr/html/Brli2.htm).2. Dragutin Ragu: Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997, str. 181- 182.

3. http://hr.wikipedia.org/wiki/AoristLiteratura:

1. Eugenija Bari i dr.: Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 1995.2. Josip Sili, Ivo Pranjkovi: Gramatika hrvatskog jezika: za gimnazije i visoka uilita,

kolska knjiga, Zagreb, 2005.3. Vesna Pogaj Hadi i dr.: Uni nart. Izbirni predmet: program osnovnoolskega i

izobraevanja. Hrvaina, Ministrstvo za olstvo, znanost in port: Zavod RS za olstvo,

Ljubljana, 2004.

4. Vesna pogaj Hadi: Didaktika hrvaine/srbine: (skripta za 2005/2006), Ljubljana,

2006.

NastavnikUenici

1. Motivacija:

Pitam uenike da li poznaju nekog hrvatskog pisca ili spisateljicu. Pohvalim ih u primjeru da uenici poznaju kojeg hrvatskog pisca ili spisateljicu.

Ako uenici ne poznaju nijednog hrvatskog pisca ili spisateljicu, nabrojim im neke (npr. Ivan Gunduli, Petar Hektorovi, Avgust enoa, Miroslav Krlea, Pavao Pavlii, Ivan Brli-Maurani).

U primjeru da uenici odgovore s da zamolim ih neka kau ime tog/tih pisaca ili spisateljica.

Uenici odgovore s ne u primjeru da ne poznaju nijednog hrvatskog pisca ili spisateljicu.

2. itanje teksta:

Uenicima kaem da emo danas za poetak kolskog sata proitati dio prie Kako je Potjeh traio istinu iz knjige Prie iz davnine koju je napisala Ivana Brli-Maurani. Uenicima za motivaciju kaem i to da je Ivana Brli-Maurani zbog te knjige smatrana za hrvatskog Tolkiena.

Upalim grafoskop i stavim grafofoliju s tekstom. Najprije tekst proitam ja.

Prema potrebi objasnim nepoznate rijei.

Onda zamolim jednog uenika da tekst glasno proita, a ostalim kaem da paljivo sluaju in da budu pozorni na glagolsko vrijeme. Uenici paljivo sluaju.

Uenici paljivo sluaju.

Uenici pitaju uitelja znaenja nepoznatih rijei.

Uenik ita. Ostali paljivo sluaju.

3. Zapaanje nove jezine jedinice:

Uenike pitam da li se radnja teksta deava u prolosti, sadanjosti ili budunosti.

U primjeru da odgovore pravilno, pohvalim ih. U primjeru da odgovore pogreno, popravim ih (odg.: Aorist).

Uenike pitam koja prola glagolska vremena poznaje slovenski jezik.

Uenicima kaem da hrvatski jezik za razliku od slovenskog jezika poznaje jo dva prola glagolska vremena (aorist i imperfekt). Aorist je prolo svreno vrijeme, a imperfekt prolo nesvreno vrijeme. Slovenski preteklik je hrvatski perfekt odnosno ope prolo vrijeme, a slovenski predpreteklik je hrvatski pluskvamperfekt odnosno predprolo vrijeme.

Uenicima kaem da je pria koju su itali i uli pisana u aoristu i imperfektu. Kaem im da emo danas obraditi aorist, a imperfekt emo obraditi na slijedeem kolskom satu. Uenici odgovaraju.

Uenici sluaju.

Uenici odgovaraju (preteklik, predpreteklik).

Uenici sluaju.

Uenici sluaju.

4. Odkrivanje obiljeja nove jezine jedinice:

Uenicima kaem da aorist imaju svreni i neki nesvreni (o tome neemo sada) glagoli i da se tvori od infinitivne osnove s dvije vrste nastavka.

Na plou napiem i pri tome objanjavam nastavke za aorist.

Zatim napiem na plou i pri tome objanjavam aorist pomonih glagola biti i htjeti. Uenici sluaju.

Uenici sluaju i gledaju.

5. Sinteza:

Uenicima podjelim fotokopije, gdje je saetak svih vanih podataka o danas obraenoj temi. Prvo ih pitam koliko glagolskih vremena poznaje hrvatski jezik. Kao drugo ih pitam definiciju aorista. Kao tree zamolim jednog od uenika neka konjugira glagol biti u aoristu.

Na kraju pokaem primjer konjugacije aorista pomou proizvoljnog glagola iz teksta Kako je Potjeh traio istinu.Uenici prime fotokopije i odgovaraju na pitanja.

Uenici sluaju primjer konjugacije aorista iz teksta Kako je Potjeh traio istinu.

6. Provjera:

Fotokopije koje su primili obuhvaaju i vjebe. Uenicima kaem da stave glagole u zagradama koji su zapisani u infinitivu u aorist. Kaem im da imaju 5 minuta i da radi svatko za sebe.

Pustim uenike da rade vjebu.

Po izstjeku vremena zamolim uenike da proitaju svoja rjeenja vjebe. Popravim mogue pogreke uenika i pohvalim ih za pravilna rjeenja.Uenici sluaju.

Uenici rade vjebu.

Uenici proitaju svoja rjeenja i poprave mogue greke.

7. Zadavanje domae zadae:

U prvoj zadai trebaju reenice koje su napisane u perfektu staviti u aorist.U drugoj zadai trebaju odabrati 5 proizvoljnih glagola koje prije jo nismo spominjali i napraviti iz njih reenice u aoristu. Uenici sluaju.

Plan ploe:

Nastavci s osnovom na samoglasnik:

Jedn. 1. ih Mno. 1. smo

2. - 2. -ste 3. - 3. e/-

Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jedn. 1. oh Mno. 1. osmo

2. e 2. oste

3. e 3. oe/o

Aorist pomonih glagola biti i htjeti:

lice

jednina

mnoina

1.

bihbismo

2.

bibiste

3.

bibi/bie

lice

jednina

mnoina

1.

htjedohhtjedosmo2.

htjedehtjedoste3.

htjedehtjedoe

Primjer konjugacije aorista:

Inf. ustati

Jedn: 1.ustadoh Mno: 1.-ustadosmo

2.ustade 2. -ustadoste

3. ustade 3. ustadoe

Fotokopija:

AORIST

Ivana Brli-Maurani: Prie iz davine (http://dzs.ffzg.hr/html/Brli2.htm)Kako je Potjeh traio istinu

I.

Bilo je to u vrlo davno doba. Na jednoj krevini u staroj bukovoj gori ivio starac Vjest sa svoja tri unuka. Desilo se, da je starac ostao sam sa svojom unuadi te ih othranio od malena. Bili pak unuci sad ve poodrasli momci, djedu do ramena i povie ramena. Zvali se oni: Ljutia, Marun i Potjeh.Jednog jutra u proljee ustade stari Vjest rano prije sunca, probudi svoja tri unuka i ree im, da idu u umu, gdje su lani med vadili, i da vide kako li su pelci prezimili i izlaze li ve pelice od zimskoga sna. Marun, Ljutia i Potjeh ustadoe, opremie se i odoe.Bijae dobar komad puta do onog mjesta, gdje bijahu pelci. No sva tri brata poznavahu umske prolaze, zato uoe sigurno i radosno u umu. Nego u umi bijae jo nekud tamno i nemilo, jer sunce jo ne bijae granulo, niti se ule ptice ili zvjerke. Zato postade brai nekako strano u ovoj tiini, jer se zorom prije sunca rado povlaio umom sve od kronje do kronje, zlobni Bjesomar, vladar svih umskih bjesova.Zato braa stadoe jedan drugoga ispitivati: to li sve ima po svijetu? No kako ne bijae ni jedan od njih jo nikada izaao iz one ume, nijesu jedan drugome znali da pripovijedaju o svijetu, i tako se jo vie obneveselie. Ele, kako bi se malo obodrili, stadoe oni pjevati i ovako dozivati Svaroia, da izvede sunce:

Moj boiu Svaroiu,Zlatno sunce, bijeli svijet!Moj boiu Svaroiu.Lunajlije, lunej le!

Definicija aorista:

Prolo svreno vrijeme. Aorist imaju svreni (i neki nesvreni glagoli koji imaju znaenju imperfekta). Tvori se od infinitivne osnove z dvije vrste oznake:

Nastavci s osnovom na samoglasnik:

Jedn. 1. ih Mno. 1. smo

2. - 2. -ste 3. - 3. e/-

Nastavci s osnovom na suglasnik:

Jedn. 1. oh Mno. 1. osmo

2. e 2. oste

3. e 3. oe/o

Aorist pomonih glagola biti i htjeti:

lice

jednina

mnoina

1.

bihbismo

2.

bibiste

3.

bibi/bie

lice

jednina

mnoina

1.

htjedohhtjedosmo2.

htjedehtjedoste3.

htjedehtjedoe

Vjeba 1:

Stavite glagole u zagradama koji su zapisani u infinitivu u aorist!

1. ________ (govoriti) li ti njemu o tome.2. ________ (pisati) li Marku?3. Bilo je dobro, ali kratko _________ (trajati).4. ________ (muiti) ga dugo.5. ________ (zadrati) nas dva sta u razgovoru.(Dragutin Ragu: Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997, str. 181-

182.)

DOMAA ZADAA

Vjeba 2:

Reenice koje su napisane u perfektu stavite u aorist!

1. Marina je pogledala kroz prozor. ________________________________________

2. Mirko je pao na glavo. ________________________________________

3. Autobus je stao na autobusnoj stanici. ____________________________________

4. Majka im je spremila veeru. ____________________________________

5. Jasmina je poljubila Jovana. ________________________________________Vjeba 3:

Odaberite 5 proizvoljnih glagola koje prije jo nismo spominjali i napravite iz njih reenice u aoristu!

Rjeenje vjebe 1:1. Govori li ti njemu o tome.

2. Pisaste li Marku?

3. Bilo je dobro, ali kratko traja.

4. Muie ga dugo.

5. Zadra nas dva sata u razgovoru.

Rjeenje vjebe 2:

1. Marina pogleda kroz prozor.

2. Mirko pade na glavo.

3. Avtobus stade na autobusnoj stanici.

4. Majka im spremie veeru.

5. Jasmina poljubi Jovana.