Netee su stvari i valovi i cestice itavo vrijed ko je svemir toliko divlji i nepred-Ijiv, toliko pun mogunosti, za to su a a razmi ljan ja o vlastitome ivotu tako ograniena? 'rije vi e stotina godina znanost i religija ' le su se svaka na svoju stranu; posta le su protivnici u velikoj igri obja njavanja i otkrivanja stvarnosti. Ali znanost i religija dvije su strane istoga novia. I jedna i druga poma u nam u obja njavanju s vemira, na e uloge u velikom planu i smisla na ega ivota. Ustvari, one to mogu poeti p rimjereno raditi tek tada kad surauju. Koji k.... uope znamo!? knjiga je o zapa-jujuoj znanosti. Uz pomo brojnih istra itih i teorijskih znanstvenika, ona e vas okular kvantne fizike povesti u svemir o ji je i bizarniji i ivlji nego to smo ikada imi ljali. A onda e vas povesti dalje, do vanj-gh granica znanstvenih spoznaja o svijesti, Rcepciji, tjelesnoj kemiji i m o danoj trukli Od ega je nainjena misao? Od ega je piTOrena stvarnost? I to je najva nij , kako jmisao mijenja prirodu stvarnosti? i Ova znanost vodi ne samo u materi jalni svijet, nego duboko u podruje duhovnosti. Ako promatranje utjee na ishod, mi onda nismo tek dio svemira, nego njegovi sudionici. Ako su misli ipak ne to vi e od sluajnog ispaljivanja neurona, tada je i svijest ne to vi e od sluajne anatomske pojav e. Postoji vi a Ino, no je li ona stvarno tamo vani? Gdje je gja koja razdjeljuje t o tamo vani i ovdje ral vo nije knjiga definitivnih odgovora. ;je knjiga pitanja koja napre u um. To je ea koja vam pokazuje ne put, nego bes-itemogunosti. Mislite li da trebate ii jjosao svaki dan, obavljati iste-stvari, ic%misli, osjeati se na isti nain7 Pa to znamo, znamo. .',''** a to znamo, ne znamo. to ne znamo, ne znamo. tr T/SS1.1 i S obzirom da smo svjesni samo 2000 bitova informacije, od 400 milijardi bitova informacije koliko obraujemo u sekundi... Kad raspravljamo o novom znanju... ...koliko na e svijesti raspravlja? Kako mo emo znati sve o svim stvarima koje ne znamo? Koji k.... fiopS zr|aMa!? OTKRIVANJE BESKRAJNIH MOGUNOSTI ZA MIJENJANJE VA E SVAKODNEVNE STVARNOSTI VVILLIAM ARNTZ BETSY CHASSE MARK VICENTE Vlb Z ZAGREB biblioteka 1000 CVJETOVA knjiga 62. glavni urednik Nenad Rizvanovi VVilliam Arntz, Betsy Chasse, Mark Vincente Koji k.... uope znamo!? copyrtght za hrvatsko izdanje V.B.Z. d.o.o. 10010 Zagreb, Draevika 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: info@vbz.hr w ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Bruno imle a lektura i korektura: Tanja Toli s engleskoga prevela: Andrea Dusper grafika priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Tiskarna Ljubljana, Ljubljana, 2006. copvright 2006. za hrvatsko izdanje: V.B.Z. d.o.o. Zagreb naslov izvornika:

VVilliam Arntz, Betsy Chasse, Mark Vincente WHAT THE BLEEP DO WE KNOW!? CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuili na knji nica Zagreb UDK 130.121>530.145>(02.062) ARNTZ, VVilliam Koji k.... uope znamo!? : otkrivanje beskrajnih mogunosti za mijenjanje va e svako dnevne stvarnosti / VVilliam Arntz, Betsy Chasse, Mark Vincente ; . - Zagreb : V.B.Z., 2006. -(Biblioteka 1000 cvjetova ; knj. 62.) Prijevod djela: What the bleep do we know!?. ISBN: 953-201 -621 -X 1. Chasse, Betsy 2. Vincente, Mark 301018145 Dizajn naslovnice i unutra njosti knjige: Larissa Hise Henoch Oblikovanje unutra njosti knjige: Lawna Patterson Oldfield Autorica originalnog umjetnikog rada za poglavlje 11: Gloria Naylor Autorska prava na ilustracije u poglavlju 12 Adam McLean 2002 copyright 2005 Capture Light Distribution, LLC AH rights reserved. Tiskano u SAD-u. Niti jedan dio ove knjige ne smije se reproducirati i prenositi u bilo kojem obliku, elektronskim ili mehanikim sredstvima, ukljuujui i fotokopira nje, presnimavanje ili bilo kakvo pohranjivanje podataka bez prethodnog pismenog odobrenja izdavaa. Logotip i oznake HCI-a, za titni su znak Health Communications, Inc. What the Bleep Do We Know i svi njegovi logotipi su za titni znakovi i/ili registri rani znakovi Lord of the Wind Films, LLC. u SAD-u i/ili drugim zemljama. Lord of The Wind Films, LLC AH rights reserved. $5.055 Publisher: Health Communications, Inc. 3201 S.W. 15th Street, Deerfield Beach, F L 33442-8190 Svi Ramthini citati u ovoj knjizi objavljeni su uz dopu tenje JZ Knight i JZK Publ ishing, odjela J, Inc. Niti jedan dio tih citata uljuujui crte e fotografije koji je objavio JZK, Inc. ne smije reproducirati i prenositi u bilo kojem obliki elektr onskim ili mehanikim sredstvima, ul fotokopiranje, presnimavanje ili bilo kakvo p ohranjivanje podataka bez prethodnog pi: odobrenja JZK Publishinga, odjela JZK, Inc. AH rights reserved. Ramtha, Ramtha Dialogues, C&E, Consciousness & Energys", The Tank, Blue Body, Twilight, Fieldworks" i Torsion Process5" za titni su znakovi JZ Knight i JZK, Inc., VVashington i kori teni su s dopu tenjem. JZ Knight i JZK, Inc. ne podr avaju nu no stavove i komentare, dijelove ili u cijelosti, iznesene u ovoj knjizi od strane sudionika ili autora. Za dodatne informacije o Ramthinim uenjima kontaktirajte Ramtha's School of Enlightenment, odjel JZK, Inc., P.O. Box 1210, Yelm, WA 98597, USA. www.ramtha.com ISBN: 953-201-621-X SADR AJ Nekoliko rijei od autora IX Velika pitanja l Znanost i religija: Veliki razvod 11 Promjena paradigme 23 to je stvarnost?

33 Vid i percepcija 43 Kvantna fizika 53 Promatra 63 Svijest 75 Um iznad materije 85 Svijest stvara stvarnost 97 Ja stvaram svoju stvarnost? 107 Za to nismo arobnjaci? 119 Kvantni mozak 131 Mozak izbliza 143 Emocije 157 elja > Izbor Ovisnosti 169 > Namjera 181 Promjena Betsvn interludij 192 Paradigme: Druga Strana 197 Isprepletenost 213 Zavr na superpozicija 229 Epilog: Kvantna gozba 237 Stvaranje filma Koji k.... uope znamo!? 253 Sudjelovali 266 Daljnje preporuke 273 Nekoliko rijei od autora... apoeli smo ovaj projekt kao da ne to znamo. Za- c\\\ smo ga^ niri/ pa znate kako s e zove... Dakle, ako sada stojite u prolazu izmeu polica knji are i itate ovo jer tra ite neki v odi koji e vam prenijeti znanje o tome kako to uiniti od nekih daleko naprednijih bia koja su to ve uinila, vjerojatno elite knjigu vratiti na policu. Ali ako i dalje itate, onda kreemo na putovanje. Ili radije, oti li smo na putovanje. Mar irali smo po itavoj zemlji intervjuirajui sve te genijalne ljude kako bismo stavili u film sve ono to su imali za rei. Ispalo j e da smo htjeli snimiti ne to za to smo mi mislili da oni misle, a ubrzo shvatili d a je ono to su oni stvarno imali za rei potpuno razliito. Razliito od nekih na ih pred od bi, razliito jedan od drugog, razliito od onoga to smo uili u koli, razliito od onog o su nam propovijedali u crkvi i razliito od onoga to gledamo na" veernjim vijestim a. I na kraju, sami smo morali odluiti. Odluiti za sebe gdje le i istina i to isku ati u vlastitim ivotima. ini se da su ljudi skloni misliti kako postoji ma- ' gina formula, tajna ezoterina tehnika ili skrivena tradicija koja e uiniti da odjednom sve funkcionira. Ako i po

stoji neka takva lagana formula, mi je, u na im zdru enim desetljeima prakticiranja d uhovnosti, nismo prona li. S obzirom da mi, kako se ini, i ne znamo ba osobito mnogo, mo da se pitate za to onda pi emo knjigu. Pa, mnogim je ljudima film Koji k....!? predstavio mnoge nove Will Arntz (lijevo) i svjetski priznati znanstvenik dr. Ervin Laszlo ideje i naine gledanja na svijet. Za druge je, izgleda, potvrdio ne to za to su ve du go osjeali da je istina, ali nisu jo susreli nekoga tko bi tako mislio. Tako da je knjiga dijelom informativna jer otkriva dublje dimenzije znanosti. Tu su, s dru ge strane, dijelovi koji zrcale nas same, kako opa amo (ili ne), to radimo, kako se na i stavovi sudaraju s na im iskustvom i stvarno u. Takoer prouavamo ono to su otkrili eki istra ivai, a to bi nam moglo dati odgovor na pitanje za to radimo to to radimo. K tome, tu je i kristalna kugla. Mnogi od ljudi koje smo intervjuirali jesu vizi onari, pioniri i proroci. Svi osjeamo da smo na korak do neega; neega velikog. Kroz povijest, velike promjene u nainu na koji ljudi gledaju svijet (tj. promjene par adigmi) nagovijestili su vizionari koji su ili osjeali da to novo dolazi ili/i pr edvodili put. Jesu li vizionari stvorili novu paradigmu, ili je nova paradigma s ko-knula natrag kroz vrijeme i stvorila vizionare? Stvara li jedna stvar drugu i li, kako to sugeriraju neki novi modeli; ne postoji netko tko stvara ono drugo, nego postoji samq stanje zajednikog postojanja u kojemu su uzrok i poslje-j dica zamijenjeni s jest? To je zeja rupa. I koliko god mistino zvualo, i kolikoi god se inilo bizarnim, posto je neki znanstveni podaci kojij sugeriraju da je upravo tako. \ Intervjuirati na grki zbor znanstvenika, filozofa i mi-j stika bilo je, kako smo o tkrili, posve ugodno. Do te mjerej da bi, nakon to bismo zavr ili s intervjuom, obin o uska-j kala i na a snimateljska ekipa i postavljala im pitanja. A tui ekipu nisu inili ljudi kojima bi ovakva materija bila bliska. Bili su to snimatelji profesi onalci koje smo birali u svakom od gradova u kojima smo snimali. I im bi se susre li s tim idejama i konceptima, oni bi ivnuli i ne bi mogli odoljeti tome da se pon u zapitkivati o mogunostima. I to je razlog za to pi emo ovu knjigu - jer ljude, mnog e ljude, zanimaju ove teme. A mnogi od njih nisu ni znali da ihj zanimaju dok ih nisu i sami ku ali. Pa ako mo emo poslu-i iti malo kvantne kuhinje, bit e nam drago. Li jepo se zabavite, jer je ovo veliko putovanje u neke stvarno zapanjujue stvari. -WMArntz\ 10 NEKOLIKO RIJEI OD AUTORA... i 1 Prije pet godina, sjeam se, alio sam se samome sebi (kako to ve esto inim) da Hollywo od jednostavno ne radi onakve filmova za kakve sam stvarno osjeao da vrijede i da ih svijet treba. U to sam vrijeme bio filmski snimatelj i zaista sam elio pronai redatelje s kojima bih radio, a koji bi htjeli snimati transformativne filmove. i tavo vrijeme uporno sam se alio na plitkou filmske industrije. Jednoga dana pogodi la me gola stvarnost i shvatio sam da ne mora Hollywood raditi filmove koji e nek ome mijenjati ivot. Mo da ja moram. A sve te godine krivio sam njega to ne ide u susre t mojim zahtjevima. Pomalo drsko, zar ne? Nikad mi nije palo na pamet da bih, umjesto to se alim, trebao jednostavno poeti re i rati. Uf! Nedugo poslije sreo sam VVilliama Arntza, vjerojatno najhrabrijeg ovjek a kojeg znam. Vrlo, vrlo rijetki ljudi zaista stanu iza onoga to su rekli, kako j e to uinio Will. Zajedno s veoma talentiranom Betsy Chasse stvorili smo kreativno partnerstvo iz kojeg e se roditi ovaj film, ova knjiga i posve novi osjeaj sebstv a za svakog od nas. U tri godine, koliko nam je trebalo da napravimo film, pro ivl javali smo sve emocionalne ovisnosti koje vidite u filmu i iz tog iza li drukiji i stariji i mudriji. Ova knjiga sadr i i poneke misli koje nikako nisu uspjele ui u f ilm, ali i isti koncept i istu informaciju koja ga je uinila toliko popularnim. V jerujem da su ovo znanje i ove informacije stvari koje mijenjaju ivot. Zavirite s nama u budunost ovjeanstva, i u ivajte. ^ ^ - Mark Vicente Do prije etiri godine ivjela sam sretno u svojoj prizemnoj svijesti. Kakve cipele nosim? Kakav automobil vozim... A onda mi je ovaj film doslovno sletio u krilo. Pa mi vi priajte o svemiru koji vam alje poruku! Tijekom zadnje etiri godine vei dio

vremena provela sam ispitujui sve i svakoga kakve veze ovo ima sa mnom? i kako da t o iskoristim u ivotu?. Kod veine ovih stvari, sam poku aj da ih se uope pone shvaati, a onda i primjenjivati, mo e se katkad initi prete kim. Ova knjiga bila je fantastina mo gunost da objasnimo kako NEKOLIKO RIJEI OD AUTORA... 11 shvaamo a avi, udni svijet u kojem ivimo. Nadam se! da e i vama pomoi da zaponete isto vo je na e puto-i vanje, na a iskustva i na pogled na sve to. Nemam nam-! jeru biti ui teljica ili guru - ali mogu rei da me je iskust-| vo pretvaranja svega toga u fil m, a potom i zapisivanja uj ovu knjigu, zauvijek promijenilo. Nadam se da ete ovd je] nai neke korisne informacije. Ali ne vjerujte nam na rije" - probajte sami. j '\ - Betsy Chasse\ 12 NEKOLIKO RIJEI OD AUTORA... to JE Veliko Pitanje? Za to bismo se time zamarali? to ga ini velikim? Recimo da svemirski brod sleti ba ispred vas ravno na stol (zar je veliina va na?) i u njemi se nalazi Univerzalna knjiga o svemu. A vi mo zete postaviti jedno jedi no pitanje. Koje je to pitanje? Mo da se ini a avim, ali vrijedi truda. Dajte si mi nutu i razmislite. Koje bi to pita nje bilo? Mo e biti bil< to. Hajde, zapi ite to u dnevnik. E sad, recimo da se Knjiga ovih dana osjea pomak nekori teno, pa dobijete bonus-pit anje. Neka to bud< ne to u vezi ega ste naprosto znati eljni. Primjerice, j< li Elvis jo iv ili gdje ste ostavili klju od auta. Ne t( to vam jednostavno golica ma tu. I to z api ite. Sad se knjiga ve osjea malo potro eno, a i kakva b to naposljetku bila Univerzalna k njiga o svemu kad ni bi postavljala pitanja o svakome - i dobivala prave od govo re. Dakle, pitanje za vas (a va odgovor bit e uvr ten u Knjigu) glasi: ; Koja je to Jedna Stvar koju sigurno znate? i 14 Velika Pitanja - otvara za konzervu j Svijesti -1 I Osim rijetkih ljudi poput Freda Alana Wolfa (kojej smo citirali na prethodnoj stranici), kad nas itko ohrab ruje da postavljamo pit anja? Pa ipak, veina velikih ot kria i otkrivenja koje je prigrlilo na e dru tvo dolaz i oc postavljanja pitanja. Te stvari, ti odgovori, koje proua vamo u koli, dolaze od pitanja. Pitanja su prve pretpo VELIKA PITANJ, 1 stavke, ili prvi uzrok, u svakoj grani ljudskoga znanja. Indijski mudrac Ramana Maharshi rekao je svojim uenicima kako se put prosvjetljenja rezimira u pitanju Tk o sam ja?. Fiziar Niels Bohr pitao je Kako se elektron mo e kretati od A do B, a nika da ne biti izmeu?. Ta nas pitanja otvaraju prema neemu to prethodno nismo znali. I ona su zapravo jed ini nain da do toga i doemo - na onu stranu nepoznatoga. Za to postaviti Veliko Pitanje? Postavljanje Velikog Pitanja je poziv u avanturu, na putovanje otkrivanja. Uzbudljivo je otisnuti se u novu avanturu; tu je bljesa k slobode, slobode istra ivanja novog teritorija. Za to onda ne postavljamo takva pitanja? Jer postavljanje pitanja otvara vrata kao sa, onog nepoznatog i nepredvidljivog. U trenutku kad postavljate pitanje, zaist a ne znate odgovor i otvarate se polju svih mogunosti. Jeste li spremni prihvatit i odgovor koji vam se mo da nee svidjeti ili s kojim se neete slo iti? to ako vam on iz azove nelagodu ili vas odnese izvan podruja sigurnosti koje ste za sebe izgradili ? to ako odgovor nije ne to to biste eljeli uti!? Postavljanje pitanja ne tra i snagu, ali tra i hrabrost. Pogledajmo sada to je to to pitanje ini velikim. Veliko Pitanje ne mora biti sadr ano

u filozofskim knjigama, niti se odnositi na Glavne Teme ivota. Za vas, Veliko Pitanje mo e biti i to bi bilo ako se odluim vratiti u kolu i diplomira ti na novom podruju? ili, Trebam li poslu ati unutarnji glas koji mi stalno govori da odem u Kinu ili Kaliforniju? ili Je li mogue otkriti stoje unutar neutrina?. Postav ljanje bilo kojeg od ovih i tisua drugih pitanja mo e promijeniti smjer va ega ivota. To je Veliko Pitanje: ono koje mo e promijeniti smjer va ega ivota. Dakle, jo jednom, za to ne postavljamo takva pitanja? Veina ljudi radije bi ostala u sigurnosti poznatoga, nego oti la tra iti nevolje. Upravo i da se sudare s pitanjem , vi e je nego vjerojatno da e pobjei od njega, odakle dolazimo? to bls,m.D trebali cikuti.? - Miceal Ledwith

Razlika izmeu mene s pet godina i sada njeg mene u tome je to s pet godina jo nisam, u emocionalnom smislu, mnogo investirao u to da Svemir postoji na odreeni nain. Bi ti u krmi nije bio nikakav problem. Sve je to bilo uenje. Sada se stalno podsjeam: u znanosti ne postoji pogre an eksperiment. Doznati da ono to sam poku avao jednostavn o ne funkcionira, zapravo je uspjeh. -WILL VELIKA PITANJA 15 Kad gledam svoju kerkicu kako se igra s bilo kojom igrakom ili predmetom koji dohvati, na njezinu licu vidim isti u itak dok poku ava shvatiti to je to. Nikada se ne obeshrabri; jednostavno uporno poku ava dok god ne postigne to to eli. im uspije, ve je na novom zadatku, na novom pitanju. Gledala sam je jutros dok je poku avala shvatiti kako otvoriti zasun na ormariu. Trebalo joj je vremena, ali poku avala je sve dok nije upalilo. Jednom kad je svladala zasun, sljedei u itak bio je: idemo otvoriti vrata! Kako su se vrata otvorila, njezino lice ozarilo se od uzbuenja. Vidi to sve ima unutra! to je ono? Tamo na polici? Bio je to pravi istra ivaki podvig, pun radosti na svakom koraku. Upitala sam se, a sad pitam i vas: gdje je va zasun? to vi elite danas doznati? -BETSY zabiti glavu u pijesak ili se brzo okupirati neim, bik ime drugim. Veini nas potrebna je prava osobna kriza da bismc postavili Veliko Pitanje: smrto nosna bolest, smrt bliske osobe, propast posla ili braka, ponovljeni, ak i ovisniki obrazac pona anja koji, kako se ini, ne mo emo pro mijeniti ili pak usamljenost to liko neizdr iva da se in kako ju neemo moi podnijeti jo jedan dan. U takve dane, Velik a Pitanja dolaze na povr inu, kljuajui popu lave iz dubina na eg bia. Ta pitanja nisu i ntelektualne vje be, nego vapaji du e. Za to ja? Za to on? Gdje sarr pogrije io? Je li ivot nakon ovoga vrijedan ivljenja? Kako je to Bog mogao dopustiti?.

Kad bismo sada, i bez neposredne krize, mogli aku piti istu vrstu strasti s kojom si inae postavljamo Veli ka Pitanja o ivotu, tko zna to bi se dogodilo? < Kako ka e dr. VVolf, postavljanje Velikog Pitanja mo e otvoriti nove naine bivanja u svijetu. Mo e biti ka talizator transformacije. Rasta. Nadrastanja. Kretanja. Radost pitanja .! Sjetite se kad ste imali pet godina i stalno pitali za to?. Va i roditelji su, nakon nekog vremena, mo d mislili da to inite samo zato da biste ih izluivali, no v ste zai sta eljeli znati! to se dogodilo s tim petogodi njim djetetom? ; Mo ete li se sjetiti sebe dok ste bili to dijete? Mo ete 1 osjetiti kako je to bilo? To je va no, jer kad ste imali pet go dina rado ste ivjeli u zagonetki. Rado ste el jeli shvatit stvari. Voljeli ste ivotno putovanje. Svaki dan bio j< pun novih otk ria i novih pitanja. i I koja je razlika izmeu onda i sad? j Dobro pitanje! j 16 VELIKA PITANJj U itak i radost ivota su u putovanju. U na oj kulturi, naueni smo neznanje do ivljavati k o ne to neprihvatljivo i lo e; ono je neka vrsta neuspjeha. Da bismo polo ili ispit, m oramo znati odgovore. Ali ak i kad je rije o injeninom znanju o konkretnim stvarima, ono to znanost ne zna daleko nadma uje ono to zna. Mnogi od najveih znanstvenika zag ledali su se u misterij svemira i ivota na na em planetu i iskreno ustvrdili: Znamo vrlo malo. Uglavnom imamo samo mnogo pitanja. To u svakom sluaju vrijedi za izvanr edne mislioce koje smo intervjuirali. Kako je rekao Terence McKenna: im vi e krije zn anja raste, tim se vi e tame otkriva pred na im zapanjenim oima. Jo je te e pronai jednoznaan odgovor na pitanje: Koji je smisao i svrha moga ivota?. Od ovor na takvo Veliko Pitanje mo e se javiti samo kroz putovanje ivota. Do njega se mo emo dovesti jedino putujui cestom neznanja ili bismo mo da radije trebali rei jo -nezna-nja. Ako stalno mislimo da znamo odgovor, kako emo rasti? Kakvom emo uenju uope biti otvoreni? Sveuili ni profesor posjetio je zen-uitelja Nan-ina kako bi se raspitao o enu. No umje sto da slu a uitelja, profesor je bez prestanka govorio o svojim idejama. Nakon to gaje neko vrijeme slu ao, Nan-in je poslu io aj. Natoio je svom posjetitelju p unu alicu te nastavio toiti. aj je prelio alicu, napunio tanjuri, izlio se po njegovi m hlaama i po podu. Zar ne vidite da je alica puna?, vikne profesor. Vi e ne stane! Upravo tako, odgovori Nan-in mirno. I poput ove alice, ti si pun ideja i stavova. Ka ko da ti poka em zen ako ne isprazni svoju alicu? Isprazniti alicu znai napraviti mjesta za Velika Pitanja. To znai biti otvoren, stv oriti u sebi preduvjete da mo emo prihvatiti, u ovom trenutku, ne-znanje. Iz toga e svanuti vee znanje. Otkrio sam kako otkrivam posebno uzbuenje u onom trenutku kad odjednom shvatim da ne znam odgovor na ne to. Svia mi se dolaziti na rub litice svoga uma. U tom prostoru niega ili ne-znanja, do ivljavam onaj jaki osjeaj anticipacije. Uzbudim se zbog toga to sam do ao do ruba onoga to znam, i znam da e se uskoro u mojoj glavi pojaviti razumijevanje, i da e biti zapanjujue, i da samo trenutak ranije ono nij e postojalo u meni. Bit e to ono veliko a-ha. Nedavno sam shvatio da svaki a-ha stimulira centre za ugodu u mozgu... Oito, ovis an sam o tom osjeaju. -MARK VELIKA PITANJA 17 .svatea dob, svatea gei/veraoij'a ima vlastite ugraen pretpostavtee - daje svijet ravi/u? ploa, daje svijet oterugno. Postoje stotih steriveiAih pretpostavki teoje

uz'tmakn.0 -zdravo za gotovo, a teoje m.ogu. i. cve moraju, biti. istinite, u. goLewepcij'e o stvarnosti - teoje pripadaju prevladavajuoj paradigmi ili. svjeto^v-azoru. nisu toW. Tateo, ateo je povijest iteateav vodit, toga to o svijetu uzlyn.anu> zdravo za gotovo - John Hagelin, dr. se. U REDU JE NE ZNATI ODGOVOR 1 I Nedavno mi je moja esnaestogodi nja nea-i kinja poslala dugaki e-mail. Poanta pisma je; bila: ivot je besmislen. Gledam kako moj tata svaki dan dolazi s posla potpuno slomljen. Ne elim upasti u zamku te sva kodnevne utrke, ali ne vidim ni traka nade da bih ju mogla izbjei.! Je li to ivot? Gdje je tu svrha? Mogla bih se isto; tako i ubiti. j Christina, napisao sam joj, mo da ti ovo ne-i e izgledati kao neki sjajan odgovor, ali ja sam! ponosan na tebe. Mogu ti rei da e razrije iti; svoju dilemu i pronai Odgovor. Znam da eli odgovore - ali ivot ih ponekad ne pru a odmah. I Ali ti postavlja prava p itanja, i to je va no. i WILL Vi ste u odabranom dru tvu ; Ljudi postavljaju Velika Pitanja ve tisuama godin Uvijek su postojale ene i mu karci koji su gledali zv jezde i pitali se o velikom misteriju svega. Ljudi koji s gle dali kako ive ljudi oko njih i pitali se: Nije li iv ne to vi e od ovoga?. Filozofi antike Grke postavljali su Velika Pitanja nad njima razbijali glavu. Neki od njih, kao to su S< krat i Platon, pitali su: to je ljepota? to je dobrote to je p ravda? Koji nain upravljanja zajednicom je na bolji? Kakvi bi trebali biti vladar i?. Religijski uitelji, mistici i duhovni vode poput Bud< Lao Tsea, Isusa, Muhameda, svetog Franje, Meistera Ecl harta, Apolonija iz Tijane i mnogih drugih, u svim s vje skim tradicijama, postavljali su Velika Pitanja. 18 VELIKA PITAN] Ljudi znanstvenog uma uvijek su pitali. Kako to funkcionira? to ima unutra? Jesu li stvari zaista onakve kakvima se ine? Odakle dolazi svemir? Je li Zemlja sredi te Suneva sustava? Postoje li neki zakoni i obrasci u podlozi onoga to se dogaa u dne vnome ivotu? to povezuje moj um i moje tijelo? Kad je rije o najveim znanstvenicima u povijesti, ovakva pitanja poticala su stras t za razumijevanjem koja znatno nadma uje znati elju. Oni nisu tek znati eljni -oni mo raju znati! Kad je Albert Einstein bio djeak, upitao se: to ako vozim bicikl brzinom svjetlosti i upalim svjetlo na biciklu - hoe li se ono upaliti?. Postavljajui si to pitanje p unih deset godina umalo je sam sebe doveo do ludila, no iz njegove je odlune potr age proizi la teorija relativnosti. I to je veliki primjer postavljanja pitanja. S vojih se pitanja dr ao godinama, u nepoznatom, sve dok se nije pojavio s potpuno d rugaijim pogledom na stvarnost. Propadanje paradigmi Jedna od velikih stvari u vezi sa znano u je njezina pretpostavka da e se ono to se d anas smatra izvjesnim vjerojatno ve sutra pokazati kao pogre no. Juera nje teorije pos lu ile su kao platforme da se popnemo vi e, kako je to mislio i Sir Isaac Newton kad je rekao: Ako sam imao privilegiju da vidim dalje od drugih, bilo je to stoga to sam stajao na ramenima divova. Znanost napreduje samo putem postavljanja pitanja, propitivanja pretpostavki i is tina koje su se u nekom razdoblju uzimale zdravo za gotovo. to ako se to poka e tonim i kad je rije o na im osobnim ivotima, na em individualnom rastu i napretku? Znate to? To i jest tono. Kad se oslobodite vlastitih predrasuda o samome sebi, ra zvit ete se vi e no to ste ikad mislili da mo ete. i Ne mo ete do6i

do vveteog zatetjuea o ivot.. ivot je vjean, ba " teao t mi. Moramo fo eti tra iti vi e smisla w. tome to jesmo. ustvari, smisao toga to jesmo tete treba otteritt, i to je \*A!*a uloga. - Ramtha VELIKA PITANJA 19 itra stojim pred ogledalom i poku avam si postaviti Veliko Pitanje. to je to to ne zn am, a elim saznati? Ovog jutra bilo je: elim znati jesam li zaista sposobna osjetiti bezuvjetnu ljubav. Za mene to nije samo apstraktna ideja. Bezuvjetna ljubav na mom je dnevnom rasporedu - to je kakva elim biti, u najmanju ruku za svog supruga i svoju ker - ali ako sam iskrena prema sebi, nisam sigurna da sam ju ikad zaista osjetila. - BETSY Ponesite to kui ] Mozganje o Velikim Pitanjima odlian je nain da se kvalitetno podru ite sa svojim umo m. Kad ste zadnji put poveli svoj um na ludu vo nju kroz zagonetno? Ili poku ali dos egnuti drugu stranu Beskonanosti? Postavljanje pitanja ima takoer golemu praktinu vrijednost. Ono je prolaz u promje nu. > Primjerice: jeste li se ikada pitali, kao to se pitao Joej Dispenza: Za to mi stalno iznova stvaramo istu realnost? Za to stalno odr avamo iste odnose? Za to uvijek preuz imamo iste poslove, opet i opet? U ovom beskrajnom moru mogunosti koje postoji ok o nas, kako to da uvijek iznova stvaramo iste stvarnosti? ; Ili, kako je to Einstein formulirao - raditi uvijek istei stvari, ponovno i pono vno, a oekivati razliit rezultat,! jedna je od definicija ludila. 5 I tu na scenu dolaze Velika Pitanja. Ona su Velika jer] nas otvaraju veoj stvarno sti, veoj vizuri i veim mo-j gunostima. I javljaju se u obliku Pitanja zato to dola] ze s druge strane Poznatoga. A dospjeti tamo znai pro-j mijeniti se. ! VELIKA PITANJA I Promislite malo o ovome... Bilje ka uz Promislite malo: Na neka od ovih pitanja mnogi e od nas lako odgovoriti. Stvar je u tome da ne gledamo samo ono oito, nego da gledamo neoito - podsvijest. To je mjesto u koje ne zavirujemo esto, ako uope zavirujemo. Kad razmatrate ova pi tanja, sjetite se pogledati u sebe. Razmislite o stvarima koje ste mo da pokupili u djetinjstvu. Kao, primjerice, strah: je li se strah od pasa u va oj svijesti pretv orio u neki drugi strah? Ne urite. Nitko vam ne stoji iza leda sa topericom! Sjeate li se svojih triju pitanja s poetka poglavlja? Kako ona glase sada? Svemirski brod slijee pokraj vas, u njemu je Univerzalna knjiga o svemu. Imate bo nus-pitanje, takvo da zadovolji znati elju. Koje je to pitanje? I bonus-bonusa: Jesmo li opet na poetku? Ili smo se pomaknuli naprijed? Imajte na umu ta pitanja dok budete itali ovu knjigu. Ona e rasti kako vi rastete. To je zabavan dio! Vodite dnevnik tako da mo ete pratiti svoj razvoj i prisjetiti se. Vedrome srcu dostupne su sve dobre stvari! - Ramtha %*(. tereaoije teoja vms. okru uje,

u ukvtjetiAiftteokM. izrazu, u vapaju frtvua 'Bogu, du a raste, a oi^o i/ve to stoje u iaj'u usaena proi/ualazi ispuiAJeiA-je... Z-Kvai/istve*) istra ivale [takoer] proizlazi iz oje je svijest slijediti, iz propitivala koje ^ w.o e biti suspreg^uto. i u zcvai'vstvev'voj in-telektuali'toj potrazi i u pj potrazi duthfl, svjetlo privlai, a svrha teoja w. i /uidire odziva ^vtn. se. - Sir Arthur Eddington, astrofiziar, u knjizi The Nature of the Physical World (Priroda materijalnog svijeta) ovjeanstvo ima dva velika pristupa Istini: duh i znanost. I jedan i drugi traganje su za istinom u nama i na em univerzumu; i jedan i drugi tra e odgovore na Velika Pitanja. To su dvije strane istoga novia. Ujedinjeni u izvoru i Nama najranija poznata civilizacija, drevni Su-mer (3800 g. prije Krista) smatra la je da su potraga za razumijevanjem svijeta oko nas i potraga za razumijevanje m spiritualnoga jedna te ista stvar. Postojao je bog astrologije, bog poljoprivr ede i bog navodnjavanja. Hramski sveenici bili su zapisi-vai i tehnolozi koji istr a uju ova podruja znanja. Sumerani su znali za vremenski ciklus od 26.000 godina, precesiju ekvinocija, zn ali su mutirati biljke tako da proizvedu voe i povre, te otkrili sustav navodnjava nja kojim su hranili itav rastui polumjesec (rijeni bazen Eufrata i Tigrisa). Krenimo 3000 godina naprijed, do antike Grke. Filozofi su postavljali Velika Pitan ja poput: za to smo ovdje ili to bismo trebali uiniti sa svojim ivotima. Takoer su ra teoriju atoma, prouavali kretanja zvijezda i tra ili univerzalne principe etikog po na anja. Tisuama godina, jedini nain prouavanja neba bila je astrologijaj Od astrolog ije se razvila moderna astronomija. Iz astronomije je roena matematika i fizika. Alkemija, potraga za transmutacijom i besmrtno u, iznjedrila je znanost o kemiji, k oja se kasnije specijalizirala u fiziku atomskih estica i molekularnu biologiju. Dana nju potragu zaj besmrtno u predvode DNK biokemiari. ' 24 ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD ivi svijet Svijet u kojem su ljudi ivjeli prije znanstvene revolucije bio je iv. U Kini su lj udi svijet promatrali kao dinamiku meuigru energetskih sila koje su u stalnom giba nju. Ni ta nije fiksirano ni statino; sve tee, mijenja se ili se vjeno rada. Ljudi na Zapadu vjerovali su da svijet u cijelosti izra ava volju i inteligenciju Bo anskog Stvoritelja. Njegovi sastavni dijelovi povezani su u veliki lanac postoja nja, koji se prote e od Boga preko anela do ljudi, ivotinja, biljaka i minerala, a sv atko od njih ima svoje mjesto u cjelini ivota. Ni ta nije bilo samo za sebe; svaki dio bio je u odnosu sa svim drugim dijelovima. Starosjedilako stanovni tvo na svim kontinentima ivjelo je u harmoninom odnosu sa svo jom okolinom - ivotinjama i biljkama, suncem i ki om, ivuom Zemljom. Takav svjetonazor esto su izra avali pronalazei duhove u planinama, brzacima i umskim lugovima, a svoje su religije i svoju znanost temeljili na uenju o tome kako ivjeti na nain ugodan du hovima Zemlje i neba. Cilj znanosti u svim tim kulturama bio je dosegnuti znanje koje e omoguiti da ljud ski ivot bude usklaen s velikim silama prirodnoga svijeta i s transcendentnim sila ma za koje su sve kulture osjeale da postoje iza fizikog svijeta. Ljudi su htjeli znati kako funkcionira priroda, ne zato da bi je kontrolirali ili njome dominira li, nego da bf ivjeli u skladu s njezinim osekama i plimama. Kako je fiziar i filo

zof Fritjof Capra napisao u knjizi Turning Point (Trenutak preokreta): Od drevnih vremena cilj znanosti bila je mudrost, razumijevanje prirodnog poretka i ivot u skladu s njim. Znanost je bila traganje 'za slavom Gospodnjom' ili, kako bi to p ostavili Kinezi, 'traganje za prirodnim redom' i 'tijekom u struji Taoa'. Sve se to radikalno promijenilo, poev i sa sredinom 16. stoljea. ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD U. najveim. drt\zvu>qa svijeta postojale s.u stepenice lzw.edu Lj (oo flnsteogn. z-em-ljl i obraalo se s TU, a ne s to. Ljudi su os jeali da sudjeluju u velikoj kozmikoj zagonetki koje s.u bili dio. osjeali su bo flcvsko kflO Imanentno materijalnom, svijetu. Priroda i svemir bili s,u. oduhovLjeiA.1 bo anskom prlsutno u. Takvi obredi slavljeni su u stonehengeu... spajajui z,emiju s nebom, I jaajui osjeaj sudjelovanja u bo anskoj stvarnosti. - Anne Baring 25 Kao djeak mnogo sam mozgao o Bogu. Rekli su mi je da je Bog iznad mene i da je on tajna koja se nikad ne mo e dosegnuti. Kako sam bio drzak i znati eljan, odluio sam da su u krivu. Mora postojati nain, mislio sam. Kad sam u tinejd erskoj dobi otkrio znanost, veoma sam se uzbudio. Iako sam znao da znanost prouava samo popratne pojave vi eg reda, osjeao sam da me ono to sam uio udu ivota dovodi bli e no to su to uspijevali uiniti mnogi suhi trenuci koje sam kao dijete do ivio u crkvi. Kad sam otkrio da postoji kvantna mehanika, bio sam u nebesima! (Oprostite na igri rijei). To je bio jezik za koji sam mislio da bi mogao poeti obja njavati bo ansko, a ideja o promatrau mo da ukazuje na to da je bo ansko u nama. Znanost i duh nisu toliko razliiti. To su razliite discipline koje poku avaju shvatiti istu stvar. -MARK Prko enje crkvenoj moi -i U srednjovjekovnoj Europi, Crkva je imala vrhovnu mo. Crkva, koja je progla avala k raljeve, posjedovala zemlju i bila glavni dobavlja istine, na sebe je preuzela ul ogu onoga koji zna sve. Njezina dogma bila je zakon, a njezina mo apsolutna. Ne s amo da su - kroz pojmove raja, pakla i istili ta - propisivali nain na koji funkcion

ira duhovni svijet, nego su i fizikom svemiru propisivali kako se treba pona ati. Godine 1543. Nikola Kopernik odva io se prkositi Crkvi i Bibliji. Objavio je knjig u u kojoj je sugerirao da je Sunce, a ne Zemlja, sredi te na ega svemira. Suoiv i se s primjedbom da mo da grije i, Crkva je postupila na najloginiji nain - zabranjujui svoji m sljedbenicima da itaju tu knjigu. Uvrstila ju je na svoj popis zabranjenih knji ga s kojeg ju, zanimljivo, nije uklonila sve dc 1835. godine! Na svoju sreu, Kopernik je umro prirodnom smru prije nego to ga se doepala Crkva. Dv a znanstvenika koja su podr avala njegov rad nisu se izvukla ba takc lako. Giordano Bruno potvrdio je Kopernikove izraune i spekulirao da bi Sunce i njegovi planeti mogli biti tek mnogi od takvih sustava u beskrajnom svemiru Zbog ove u asne blasf emije, Bruno je doveden pred Inkviziciju (koja jo postoji kao dio Crkve), proklet kao heretik i spaljen na lomai. Galileo Galilei takoer je podr avao kopernikansk model. I on je pozvan pred Inkvizi ciju, ali zbog toga tc mu je papa bio osobni prijatelj ka njen je samo kunirr pritvo rom do smrti (no tad mu je ve bilo oko sedamdeset godina). Dobro je imati visokop ozicionirane prijatelje Galileo je esto nazivan ocem moderne znanosti jer je bio prvi koji je svoj rad teme ljio na dvije osnovne postavke koje od tada karakteriziraju svaki znanstven podu hvat: iskustvenom promatranju i matematikirr proraunima. 26 ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOI Zbog otkria koja je Galileo napravio tijekom prvih desetljea 17. stoljea, znanje vi e nije bilo svojina sveenstva. Njegovu ispravnost vi e nee utvrivati drevni autoriteti ili sveenika hijerarhija. Umjesto toga, do znanja se poelo dolaziti otvorenim prop itivanjem i promatranjem, te proq'enjivanjem putem dogovorenih principa, koji su uskoro postali poznati kao znanstvena metoda. Znanstvenici nisu eljeli borbu s Crkvom. Znali su da bi ta borba bila beznadna i opasna. Umjesto da poku avaju formulirati matematike zakone o Bogu, du i ili bar ljud skoj prirodi i dru tvu, radije su ograniili svoje aktivnosti na otkrivanje tajni ma terije. Sa svoje strane, Crkva je uinila sve to je mogla kako bi ih u utkala, sprijeila irenje ideja koje bi mogle ugroziti njezin autoritet. No, dogodilo se upravo ono ega se Crkva bojala. Kako su znanstvenici ustrajali u avanturi otkrivanja, kako su oda i ljan" vijesti sa samih granica poznatoga i koristili sve vee znanje kako bi stvor ili sve monije i monije tehnologije, arm znanstvenog otkria dobivao je sve veu podr ku. Descartes odjeljuje um od tijela, ljudskost od prirode Francuski filozof i matematiar iz 17. stoljea, Rene Descartes, produbio je jaz izm eu znanosti i duhovnosti. Ne postoji ni ta u konceptu tijela to bi pripadalo umu, govb rio je Descartes. I ni ta u umu to bi pripadalo tijelu. I tu je pala sjekira. Po sredini jednog te istog novia - stvarnosti. Ako su duh i znanost ikada do ivjeli razvod, tada je Descartes bio odvjetnik koji ga je uinio pr ihvatljivim. Iako je Descartes mislio da je Bog stvorio i svijest i materiju, on ih je vidio kao posve razliite i odijeljene. Ljudski um sredi te je inteligencije i misaonog, s a zadatkom da analizira i razumije. Pravo podruje znanosti bio je Procjep Izmeu zi/vavtostl I duha jo I dai/vns utjee m nas, jer znanstvenici tepjl su ukljueni u ovu Vrstu rasprave znaju vrlo malo o Istinskih duhovniku. a. Onljednostavno uzimaju sve d\m> to um. se Ispria sn svatee propovjedaonice u zen/djl I to shvaaju kao duhovnu znai/ujst, dofeje to u stvari s.a\Mx> jtdv^a od varijanti, znanosti duha. A, na alost, ni crtevenjflcl ne poznaju, znanost, taleo da obje strane zapravo santo Ispaljuj u . paljbu. A rljecje o dva teom-plem-entarna vienja stvarnosti. Miceal Ledvvith

ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD 27 Vei dio ivota provela sam s glavom u pijesku. Budila sam se razmi ljajui o tome koje cipele da obujem i to je bila moja zona sigurnosti. Nikad nisam uspijevala shvatiti predod bu o tipu koji mi sudi sa nebesa i nikad nisam mogla iskreno prigrliti predod bu da sam nastala od majmuna. Uvijek mi se inilo da mora postojati ne to drugo. Ali to je bilo preveliko da bih to ja, ovako mala, mogla pojmiti. Tako sam to dugo prepu tala pametnijima od mene. Sad shvaam da e, ne probudim li se i ne postanem li sudionicom toga dijaloga, znanost i religija nastaviti istim nizbrdicama elitizma, dogme i nadmudrivanja. Mislim da im je potreban dobar terapeut za odnose MI. - BETSY 28 materijalni svemir - priroda - a nju je promatrao ka stroj koji djeluje prema za konima koji se mogu matem tiki formulirati. Prema Descartesu, velikom ljubitelj sa tova i mehanikih igraki, sve stvari u prirodi, a n samo ne ivi objekti kao to su plan eti i planine, dijel istu mehaniku prirodu. Svako se djelovanje tijela te koder m o e objasniti pojmovima koje pru a taj meh nicistiki model. Pisao je: Ljudsko tijelo sm atram stre jem. Razdvajanje uma i tijela koje je Descartes uini temeljnim pravilom znanosti uzrokovalo je, kako em vidjeti, beskrajne probleme. Francis Bacon i dominacija prirode \ Francis Bacon, britanski filozof i znanstvenik, takode je odigrao znaajnu ulogu u uspostavljanju znanstven metode, koju mo emo skicirati ovako: j Hipoteza > istra ivanje i eksperimentiranje > op< zakljuak koji proizlazi iz njih > testiranje tih z kljuaka daljnjim istra ivanjem Naravno, ta je metoda rezultirala izuzetnim napre kom za ovjeanstvo, od istog odu evl jenja dubljim ra i mijevanjem prirode, preko pobolj anja u zdravlju, tehn ci, poljop rivredi, i slino, do prvih djejih koraka u svemii skim istra ivanjima. No to je samo polovica prie. Kako je naglasio Fritjof Capra, Bacon je znanstver poduhvat promatrao u pojmovim a koji su esto bili po puno pogre ni. Iz prirode je morala biti protjerana i desnost, ona je morala biti prisiljena da slu i i mor la je biti porobljena. Posao znanstvenika bio je mi enjem natjerati prirodu da prizna svoje tajne. Na lost, taj stav koji je te i o tome da iscrpi znanje kako 1 mogao kontrolirati i dominirati prirodom (ona je uv jek u enskom rodu), postao je vodei princip zapadu znanosti. Bacon ga je sa eo u fr azi koju smo svi uili i koli: Znanje je mo. ; ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVC Newtonov klasini model Osoba koju naje e blisko povezujemo s formuliranjem znanstvenog svjetonazora je Sir Isaac Newton, a mehanicistiki model svijeta esto se naziva Newtono-vom fizikom ili Ne

vvtonovim modelom. Ti pojmovi su opravdani, budui da je Newton napravio gigantske korake u odnosu na svoje prethodnike, sintetizirao njihove ideje i metode i znat no ih unaprijedio. Zakljuci do kojih je do ao, kao i matematiki dokazi koje je pru io, bili su toliko sna ni da su tijekom sljedeih 300 godina znanstvenici irom svijeta b ili uvjereni da oni precizno opisuju nain na koji funkcionira priroda. I Newton je, kao i Descartes, svijet vidio kao stroj, stroj koji funcionira u tr odimenzionalnom prostoru, s dogaajima (kao to je kretanje zvijezda ili pad jabuke) koji se zbivaju u prostoru i vremenu. Materija je bila vrsta, njezinu jezgru inil e su siu ne estice; ove estice, ba kao i objekti golemi poput planeta, kretale su se p rema zakonima prirode, kao to je sila gravitacije; ti se zakoni mogu opisati s ta kvom matematikom precizno u da nam dopu taju da, ako znamo poetne uvjete bilo kojeg obj ekta, primjerice polo aj planeta i brzinu i putanju njegove orbite, mo emo s apsolut nom sigurno u predvidjeti njegovo budue kretanje. Newtonovo spajanje pojava toliko u daljenih kao to su pad jabuke i kretanje planeta, bilo je krajnje revolucionarno. To spajanje omoguavala je sila, u ovom sluaju - gravitacija. Mehanicistiki pristup ubrzo je primijenjen na sve znanosti: astronomiju, kemiju, biologiju i tako dalje. S nekoliko varijacija (kakav je primjerice ne to sofistici -raniji pogled na atomsku razinu stvarnosti), to je svijet u kakav smo svi mi na ueni vjerovati. Nevvton i religija Zamislite ovo: koliko god Nevvton i njegovi kolege bili revolucionarni u svojem radu, kad je o religiji rije, u. y-. s.mj> stoljeu, iz razdoblja u \zojem, s.mx> svemir promatrali teao iv, vlbri rajui entitet, u li u. razdoblje u kojemu, se o\n- -promatra feno stroj. t>escartes I Nevvton uvrstili s>u. toj teon^ept, koristei zn-an-ost I m.atem.atVizu teateo bi.opisali n lvl svijet i/veoduhovLjeiA-ili bia. Napravili su netee prekrasni Izraune I unaprijedili n-a e razumijevanje ne ivih sustava. t>escartes je svijet promatrao feao stroj, veoi^ta se zaiA.ikw.ao za satove. Proble^vije u tofu.e stoje ov^, teao i drugi rani zi'uai'v.stvei'u.ci, i^-a ive sustave prikulje^io \M.odel sata ili vojitltea vuk i>u?vijai/y'e. osn-ovm? se ideja sastojala u tonte da 6ei/v*o, ateo dovoljetp dobro razuknijekvto dijelove, razliite komponente sustava, razumjeti i feateo fun-feolonira itav sustav. To je ku-o da istim* tead je rljea o satu, no problei'M.je u toi^-e to mi uoy>6e n.iskvto strojevi, v\i satovi, niti vojnici vM n-avijanje. - dr. se. Daniel Monti ZNANOST I RELIGIJA: VELIKI RAZVOD 29 Filozofijaje zapisan u ovoj velikoj tevylzl - sveyvu.ru teoja ktepresta^v) stoji otvoren t^n ekvi. pogledu.. Ali te/y'lgn v^t *uo e biti shvaen sve dote eovjete iMt vMuii razumjeti

je ite I tumaiti zvutteove teojlvua je eutf>lsaig to se zbiva u - Joe Dispenza Ne postoji to bi bilo ^veovtsi^o od o\M>ga to se zbiva - dr. se. Fred Alan Wolf VID I PERCEPCIJA 59 JE LI TO MACA NA VA EM NOSU? istra ivai su \MAXLt sugestiji u pokusi*! prostor u kojem. MJe bilo vertikali/lik LL^ujn; tjedniku^ kasi-uje, kad su n^acle stavili u nomtaLiAi prostor, oi/vi i/usu mogli vidjeti. s vertlkali/vim. (kakvaje primjerice stolica s i-uigaioia) i. ) su se sudarali s e postati misao koja se probila do svijesti, a to e os ti neprobavljeni misaoni uzo rak zakopan u dub razini tijela posredovana je receptorima. Kako to ka e Joe Dispenza: Emocije su napravlje tako da kemijski uvrste ne to u dugotr ajnu memor Zato ih imamo. Na e emocije spojene su na niskoj zini vizualne obrade po dataka, negdje blizu prvog 1 raka u tom procesu. S evolucijske toke gledi ta to i s misla. Ako hodate stazom i pred vas iskoi tigar, vi tu sliku obraditi i poeti bje at i i prije nego to shval za to to inite. etiri stotine milijardi bitova u sekundi. ak i 1< izbacimo sve ono to smatramo nest varnim (Marso\ i sve ono to smatramo neva nim (miris ampona), preostaje mnogo bitova . Emocije im daju njihovu re tivnu te inu ili va nost. One su dobro umre ena prt ca pe rcepcije. One nam pru aju i jedinstvenu spos< nost da ne vidimo ono to jednostavno ne elimo vid] Na e se oi itavo izreSu. om se kreu itavim. ovikK poLjevu ei/vergtje - pn za to se ovukn foteusi-rflj u i propu taj u jedi/> podruje, a drugo w&. vidimo ovu} to vjerovati. A otereen) se od stvari- teoje su vuxvw. previ e i/tepozi/u ?te tt-t i^eugodt^e. - dr. se. Candace Pert Paradigma i percepcija i Dakle, ako mi stvarnost gradimo od ve postoje' pohranjenih sjeanja, emocija i asoc ijacija, kako ika opa amo ne to novo? Klju je novo znanje. Pro irujui svoju paradign svoj model onoga to je stvarno i to je mogue, dodc mo nove opcije popisu koji na mozak nosi sa sobe Upamtite, taj popis j e samo radni opis stvarnosti koji temelji na na em osobnom iskustvu; to nije stvar nost tna. Novo znanje mo e otvoriti na u svijest novim tij vima i razinama percepcij e i iskustva. Nova informacija je va na, ali potpuno znanje ukl uje i razumijevanje i iskustvo. A

ko elite da netko c zna kako je to jesti breskvu, mo ete mu dati informa ju o tome: Sona je, slatka, klizi..., ali on to nikad ni zaista znati dok god sam ne ku a bresk vu. Zato, da b mo pro irili svoju paradigmu i otvorili se veem h tu, mi trebamo i is kustva. VID I PERCEPC Primjerice, kad ste zadnji put svoj um doveli do usijanja? Kad ste zadnji put uin ili ne to to do te mjere ne nalikuje na vas da ste ostali stajati otvorenih usta, g ovorei ne vjerujem da sam to napravio? U Putovanju u Ixtlan, Carlos Castaneda prisjea se jedne od Don Juanovih lekcija: U hoditi sam sebe. Drugim rijeima, prouiti svoje navike onako kao to lovac prouava plij en, tako da se mo ete uhvatiti dok radite ne to iz navike i napraviti ne to posve novo . Jednom kad smo shvatili da smo u stanju iskusiti ivot jedino unutar granica onoga to ve poznajemo, postaje jasno da, ako elimo iri i bogatiji ivot, ako elimo vi e mogu ti za rast, ako hoemo postii vi e i biti sretniji, moramo sami sebi dati zamah posta vljajui Velika Pitanja, pro ivljavajui nove emocije i pakirajui vi e podataka u svoje n euronske mre e. Mi stvaramo svoj svijet Kad se sve zbroji, bar u mjeri do koje se znanost do danas razvila, vrijedi slje dee: mi stvaramo svijet koji opa amo. Kad otvorim oi i pogledam oko sebe, to to vidim nije svijet, nego svijet koji je moja ljudska sen-zorna oprema sposobna vidjeti, svijet koji mi moj sustav vjerovanja dopu ta vidjeti i svijet za koji je mojim emo cijama stalo da ga vidi ili pak ne vidi. Iako se opiremo ovoj predod bi i elimo vjerovati da postoji stvarari svijet koji svi mo emo primijetiti i usuglasiti se oko toga, injenica je da ljudi esto - a mo da i uvi jek - iste stvari opa aju drugaije. Primjerice, kad se vi e osoba prisjea nekog zloina (kao to je to sluaj u klasinom japanskom filmu Rashomon), verzije onoga to se zaista dogodilo u mnogome se razlikuju - ne samo kad je rije o sitnim detaljima zloina, ne go i kad je rije o pojavnim karakteristikama (boja kose, visina, odjea) i rtve i poi nitelja. Svaki svjedok zloina vjeruje da je njegova ili njezina pria tona, ali ono t o oni zaista imaju samo je njihova vlastita percepcija dogaaja. Nedavno sam uo priu o osiguravajuem dru tvu koje je poku avalo istra iti odreeni problem oji se ponavljao u Saskatchevvanu. Naime, kada piloti lakih aviona zapadnu u nev olje s motorom, svoje letjelice obino nastoje prizemljiti na najbli em autoputu koj i izgleda relativno prazan. Kad jednom slete i uspore, obino im uzmanjka inercije da se jo i maknu s ceste. (Vjerojatno su sretni to su uope ivi). Vi e puta se dogodil o da se vozai, vozei tom autocestom, zabiju u avion, a kad bi ih policija pitala k ako se to dogodilo, oni bi skoro uvijek odgovarali da nisu vidjeli nikakav avion . U jednom trenutku su vozili, u sljedeem su udarili o ne to. Osiguravajue dru tvo otk rilo je kako je razlog to se ovo dogaa taj to je mali avion zadnja stvar koju voza oe kuje vidjeti na cesti, pa ga zato zaista i ne vidi. -MARK VID I PERCEPCIJA 61 Jtdivd fUi oegn tncno ctecun. Kako to cno e biti? jedi^ostn vcicv. svnteo opa acvje, posebice sofisticiracvi obLici vjn, zncity'evajw strogi t recu.ag i razvoj. Nnteoct cveleog svi stwdeciti pooicvju. Vidjeti ocvo to trebaju , vidjeti. RICHARD FEVNMAN teorija. druge skraM, uope ntvuavu tjM. da jw odbaotM) Ili Oni koji ne ostanu okirani nakon to se prvi put susretnu s kvantnom^ teorijom, uope ju nisu shvatili. - Niels Bohr, j

1922. godine nagraen Nobelovom ] nagradom za rad na strukturi atoma \ Ako ljudi poput dobitnika Nobelove nagrac razumiju kvantnu teoriju, kakve su tek na e se? to napraviti kad vam stvarnost pokuc vrata i ka e vam stvari koje su zbunju jue, nerazurr i zagonetne? Nain na koji reagirate, na koji nasta\ ivjeti i kakve mo gunosti vidite, mnogo govori o 1 kakvi ste, ali to je ve zagonetka za sljedee pogk U ovom trenutku, hajdemo malo naklapati o elekt: ma, fotonima i kvarkovima, i o tome kako ne to te siu no (ako to jest ne to) mo e biti toliko nedoku i tako rascijepiti na dobro ureeni i shvatljivi svij orue za Poznato susree nepoznato to je doista sustava teoje &m> Ikada - dr. se. David Albert 66 Klasina Newtonova fizika temeljila se na prom, njima vrstih, svakodnevnih objekata obinoga is tva, od jabuke u padu do orbitiranja planeta. Njezin koni stalno su i znova testirani i dokazivani, i njihov; ljanost protegnula se kroz nekoliko stot ina godina su jasni i mnogo su pridonijeli predvianju fizic pona anja - to se lijepo vidi i u trijumfu industr: revolucije. Ali potkraj 19. stoljea, kad su fiziari p< razvijati orue pomou kojeg mogu ispitivati najsi razine tvari, otkrili su ne to vrl o zbunjujue: Newt< KVANTNA F: li va fizika nije funkcionirala! Nije mogla ni objasniti niti predvidjeti rezultate do kojih su dolazili znanstvenici. Tijekom sljedeih stotinu godina, razvijen je potpuno nov znanstveni jezik koji e o bjasniti svijet posve maloga. Poznato kao kvantna mehanika ili kvantna fizika (i li jednostavno kvantna teorija), ovo novo znanje nije zamijenilo newtonovsku fiz iku, koja i dalje sasvim dobro mo e objasniti svijet velikih, makroskopskih objeka ta. Prije bi se reklo da je nova fizika izmi ljena kako bi (hrabro) zakoraila tamo gdje nevvtonovska fizika nije mogla: u subatomski svijet. Svemir je vrlo udan, ka e dr. Stuart Hameroff. ini se da postoje dva kompleta zakona ko ji upravljaju svemirom. U na em svakodnevnom, klasinom svijetu, pri emu otprilike mi slim na na e mjere za veliinu i protok vremena, stvari su opisane Newtonovim zakoni ma kretanja, postavljenim stotinama i stotinama godina ranije... Meutim, kad doemo do malih veliina, na razinu atoma, tu stupa na snagu drugi komplet zakona. To su kvantni zakoni. injenica ili fikcija? Ono to je otkrila kvantna teorija za um je toliko zbu-njujue da zvui kao znanstvena fantastika: estice mogu biti na dva ili vi e mjesta u isto vrijeme. (Nedavno je ek speriment pokazao da se jedna estica mo e nalaziti i na ak 3000 mjesta!) Isti objekt m o e se pojaviti kao estica, na odreenom mjestu ili kao val rasprostrt kroz prostor i vrijeme. Einstein je rekao da ni ta ne putuje br e od svjetlosti, ali kvantna fizika je pokaz ala da subatomske estice, kako se ini, komuniciraju trenutano bez obzira na meusobnu udaljenost. Klasina fizika bila je deterministika: u zadanim uvjetima (kao to su polo aj i brzina kretanja objekta), mogue je sa sigurno u utvrditi kamo e objekt otii. Kvantna fizika je probabilistika: ne mo ete nikada s potpunom sigurno u znati kako e neka stvar ispast i. KVANTNA FIZIKA Pojasu, prvi je put primije ao cvjeta ctel fiziar mbx PLan^te, 1900. godli/v. To je Lflttk^slen ryec koja tdiMStavvm oznaava \zo\icivw. tti kvantitetu., ali teortsti. se teateo bi. czvMila kvnjkvtflkvju jedivu.ou bilo teojeg flzLoteog svojstva, teao to &u ettergija ili tvar. 67 Ako elite uprijeti prstom.

an jed^vu. od filozofskih razLlten I i/M.ehfli/\itee I tw.ehflku.tee, iovuka je to ta stoje] telnsl& Izgraenu* m* te melju, za to n/u rini/uas zw)wo daje fantazija: knoguokvost da se stvari pasl\Mo promatraju... je tu. odluan, rez. - dr. se. David Albert Klasina fizika bila je redukcionistika: temeljila s> pretpostavci da samo poznavaj ui odvojene dijelove nano mo ete shvatiti cjelinu. Nova fizika vi e je orj ska i holis tika; ona svemir oslikava kao jedinstvenu linu, iji su dijelovi meusobno povezani i utjeu je na drugoga. to je vjerojatno jo va nije, kvantna je fizika u sala o tru kartezijansku razliku izmeu subjekta i ol ta, promatraa i promatranog, koja je dominirala zna: u vi e od 400 go dina. : U kvantnoj fizici, promatra utjee na objekt ko promatra. Ne postoje izolirani prom atrai mehanici svemira, nego sve sudjeluje u svemiru. (To je toliko Vc da emo o to me govoriti i u posebnom poglavlju). Da ti pamet stane #1 - prazni prostor Krenimo od neega to nam je svima poznato. Je od prvih pukotina u strukturi Newtono ve fizike bi otkrie da su atomi, koji su prema pretpostavci 6 graevni elementi fiz ikoga svemira, veim dijelom pravljeni od praznoga prostora. Kako praznog? Akc memo da ko arka ka lopta predstavlja jezgru vod va atoma, elektron koji oko nje kru i nala zit e se ( desetak kilometara dalje - a sve u meuprostoru b prazno. Sjetite se tog a kad pogledate oko sebe: sve to se tamo uistinu nalazi su sitne, sitne tokice ma je, okru ene niim. Zapravo, i nije ba tako. Ono to bi trebala biti p nina u biti nije prazno jer sadr i g oleme koliine ; tilne, mone energije. Znamo da se energija povec kako idemo na dub lje razine tvari (nuklearna enei je, primjerice, milijun puta monija od kemijske em je). Znanstvenici sada ka u da vi e energije ima u p tomom centimetru praznoga pr ostora (veliine pit nego u svoj materiji poznatoga svemira. Iako znanstv ci to ne mogu izravno izmjeriti, oni vide uinke tog n neizmjerne energije.1 1 Za vi e informacija o ovome, potra ite Van der VVaal Forces i mir Effect ' KVANTNA F] Da ti pamet stane #2 - estica, val ili valoestica? Ne samo da postoji prostor izmeu estica, nego su znanstvenici, dok su zalazili dublj e u atom, otkrili i to da subatomske estice (sastavni elementi atoma) nisu vrste. A pokazalo se da imaju i dvostruku prirodu. Ovisno o tome kako ih promatramo, on e se mogu pona ati i kao estice i kao valovi. estice se mogu opisati kao zasebni, vrs ti objekti koji zauzimaju odreeno mjesto u prostoru. Valovi, s druge strane, nisu lokalizirani ni vrsti, nego rasprostrti, poput zvunih valova ili valova na vodi. Kao valovi, elektroni ili fotoni (estice svjetla) nemaju preciznu lokaciju, nego egzistiraju kao polja vjerojatnosti. Kao estice, polja vjerojatnosti kolabiraju u vrst e objekte koje je mogue locirati na odreenom mjestu i u odreeno vrijeme. Zapanjujue je to to tu razliku, po svemu sudei, stvara promatranje ili mjerenje. Ne mjereni, nepromatra-ni elektroni pona aju se kao valovi. im ih podvrgne-mo promatra nju tijekom eksperimenta, oni kolabiraju u estice i mogu se locirati. Kako ne to mo e istodobno biti vrsta estica i meki, neprekinuti val? Vjerojatno mo emo r ije iti taj paradoks ako se sjetimo onog to smo ranije ve rekli: estice se pona aju kao val ili estica. Ali val je samo analogija. Ba kao to je i estica samo analogija iz n svakodnevnog svijeta. Tu predod bu o valu uvrstio je u kvantnoj teoriji Erwin Schro dinger, koji je svojom znamenitom valnom jednad bom matematiki izraunao valne vjerojat nosti estica prije promatranja. U nastojanju da objasne kako doista ne znaju s ime imaju posla, ali i da naglase kako takvo to, ma to god to bilo, nikada nisu vidjeli, neki fiziari odluili su ovaj fenomen zvati valoestica. Da ti pamet stane #3 -kvantni skokovi i vjerojatnost Prouavajui atome, znanstvenici su otkrili da kad se elektroni kreu oko jezgre iz or bite u orbitu, oni se KVANTNA FIZIKA NIZ ZEJU RUPU ESTICE formulirao svoju val^u

jedi/uad bu, vvemer HelseiA-berg ustt-je problem, rije io koristei rice. Ali fu-ate^atltea je bila i/vejascu*, alje se w.ogla dovesti u vezu. s vUflim. Iskustven*. I iA.ye se lijepila za je ile leao to to cli/ u val, pa s.u : u feorlst jlkvad be. obje s.u saw> ai>valoglja. Za mene, ova je znanost zapanjujua zbog svojih implikacija. Najprije, pona a se pop ut magije. Pona a se onako kako sam kao dijete zami ljao da se sve stvari pona aju. Da kle, to bismo sad rekli o tom djeaku i njegovim snovima i ma tanjima? Je li bio pun iluzija? Mo da. Ali, zanimljivo, kvantna mehanika ini se upravo maginom. Pitanje je gdje se nalazi linija koja odvaja udni, a avi, kvantni svijet i veliki, naizgled vrst i svijet? Otkad sam bio tinejd er, uvijek sam se pitao jesam li nainjen od subatoms kih estica koje rade zbilja udesne stvari... Je li onda mogue da sam i ja sam sposo ban za zbilja udesne stvari? -MARK 69 i! i I Kad je subatomstel objekt u. zvovu. vali/um statue, t/\Xje sigurna to e omv postati u trenutku, kad ga locir a, on.postoji, vi estrukih WLogu.6vios.ti. To stalke zove se superpozlclja. To je poput bacanja u \myoovu)J sobt. Qltda\M, tak I vMkon- stoje i^ovot pao vm stol, a e kno en) neije Li. pisano III glava, im se upali svjetlo, superpozlclja kolabira I iaov&uS postoje plsmuo III glava. Poput paljena svjetla, mjereiAj'e vala kolabira kvanti/vokviehanicku superpozlelju, a cestica se javlja u 70 kroz prostor ne kreu na nain na koji to ine ot objekti. Nestanu s jednog mjesta iz jedne orbite i po se u drugoj. To je nazvano kvantnim skokom. Kao da ve to ne kr i dovoljno pravila zdravoraz ske realnosti, otkrili su takoer da ne mogu tono o diti gdje e se elektroni pojaviti ili kada e napraviti s Najbolje to su mogli uiniti jest da su odredili vjeri nosti (Schrodingerova valna jednad ba) no voga p aja elektrona. Stvarnost koju iskustveno do ivljavamo neprc no se iznova stvara u svakom trenutku iz tog bai vjerojatnosti, ka e dr. Satinover, No najtajnoviti tome je to to se ne mo e znati koja e se od njih, 12 bazena vjerojatnosti, zaista i dogoditi - to nije odn no niim to bi bilo dijelom fizikoga svemira. Ne po: proces koji bi to odreivao. : Ili, kako se esto ka e: kvantni dogaaji jedin istinski sluajni dogaaji u svemiru. Da ti pamet stane # 4 - Naelo neodreene U klasinoj fizici, sva svojstva koja se pripisuju jektu, ukljuujui njihovu poziciju i brzinu, mogu s> mjeriti precizno u koju ograniava samo na a tehn gija. Ali na kvant noj razini, kad god mjerite neko s stvo, kao to je brzina, ne mo ete dobiti preciza n izra drugoga svojstva, kao to je primjerice pozicija. . znate gdje se ne to nalaz i, ne mo ete znati koliko 1 se kree. Ako znate koliko brzo se ne to kree, ne zi gdje j e. I bez obzira na to koliko je precizna ili nap na tehnologija, nemogue je prodr ijeti kroz taj veo preciznosti. Naelo neodreenosti (naziva se i naelom nesigu sti) formulirao je VVerner Heisenberg , jedan od prvih nira kvantne fizike. On tvrdi da bez obzira na to kc poku avali, ne mo ete dobiti precizne izraune i za t nu i za polo aj. to se vi e fokusiramo na jedno od t tim vi e se mjera za ono drugo gubi u nesigurnosti. KVANTNA FI Da ti pamet stane # 5 - Ne-lokalnost, EPR, Bellov teorem i kvantna isprepletenos t Albert Einstein nije volio kvantnu fiziku (da se blago izrazimo). Medu ostalim, na gore opisanu nepravilnost odgovorio je svojom proslavljenom izjavom: Bog se ne kocka sa svemirom. Niels Bohr mu je na to rekao: Prestani Bogu govoriti to da radi !. U poku aju da dokinu kvantnu mehaniku, godine 1935. su Einstein, Podolskv i Rosen (EPR) razradili misaoni eksperiment koji je trebao pokazati svu njezinu apsurdno

st. Domi ljato su izveli jednu od implikacija kvantne teorije koja u to vrijeme ni je bila cijenjena: uzmimo da imate dvije estice stvorene istodobno, to znai da e bit i povezane ili u superpoziciji. Onda ih ispalite, svaku za sebe, na suprotne str ane svemira. Potom s jednom esticom napravite ne to to joj promijeni stanje, a druga estica trenutano se mijenja kako bi prihvatila ko-respondirajue stanje. Trenutano! Ideja o ovome bila je toliko apsurdna da ju je Einstein nazivao sablasnim djelova njem na daljinu. Prema njegovoj teoriji relativnosti, ni ta ne mo e putovati br e od br zine svjetla. A ovo je definitivno bilo br e! Nadalje, ideja da jedan elektron mo e pratiti stanje drugoga, i to na udaljenosti preko itavog svemira, jednostavno je bila napad na svaki zdrav osjeaj za realnost. Tada je 1964. John Bell stvorio teoriju koja u svojoj konanici ka e - da, EPR tvrdn ja je tona. Upravo se tako dogodilo - ideja o lokalnosti, ili egzistiranju na jed nom mjestu, netona je. Sve je ne-lokalno. estice su intimno povezane na nekoj razi ni koja je s onu stranu vremena i prostora. U godinama koje su slijedile nakon to je Bell objavio svoj teorem, ova ideja potv rena je i u laboratorijima. Poku ajte ju, na minutu, obuhvatiti umom. Vrijeme i pro stor, najtemeljnije pojave svijeta u kojem ivimo, u kvantnom je svijetu nekako po tisnula predod ba po kojoj se sve stalno dodiruje. Nije udo to je Einstein mislio ka ko e to biti smrtni udarac kvantnoj mehanici - jer to nema smisla. KVANTNA FIZIKA Zanimljivo pitanje za mene nije za to je kvantna fizika tako zanimljiva, nego pita nje za to je ona zanimljiva tako velikom broju ljudi. Ona proturjei na oj svakodnevno j predod bi o svijetu; ona nam govori da veina oitih stvari za koje ZNAMO da su isti nite, jednostavno to nisu. A ipak, zaokuplja milijune ljudi za koje se pretposta vlja da u sebi nemaju znanstvenu icu. -WILL 71 Bit e da sam izludjela Marka i Willa. Obiavala sam milijun puta dnevno pitati: Kakve veze ovo ima sa mnom? Za to bih ja trebala brinuti o a avom kvantnom svijetu - moj svijet je ve dovoljno a av!. Dalje nisam sigurna da sam sve shvatila. Fred Alan Wolf je lijepo rekao: Ako misli da si ne to shvatila - strpi se, ni ta jo nisi ni ula!. Jedna od stvari kojima me nauila itava ova kvantna ludorija, jest u ivati u kaosu, prigrliti nepoznato, jer iz toga mogu izroniti prekrasna iskustva! - BETSY . teojt kolabira? 72 Ipak, ovaj je fenomen, po svemu sudei, opera! zakon svemira. U stvari, navodila s e Schrodingerov java po kojoj meusobna isprepletenost nije jedar zanimljivih aspe kata kvantnoga; ona je glavni asp Godine 1975. teorijski fiziar Henry Stapp nazva Bellov teorem najdubljim znanstvenim otkriem, mijetite da ka e znanstveni, a ne samo f izikalni. Kvantna fizika i misticizam \ Vjerojatno nije te ko vidjeti za to se te dvije dom fizika i misticizam, dodiruju. S tvari su odvojene, ali jek u dodiru (ne-lokalne); elektroni se kreu od A d ali ni kada izmeu; materija se pojavljuje (matemat: kao distribuirana valna funkcija, a kolabira ili popr prostornu egzistenciju kad je mjerena. Mistici, ini se, nemaju problema s tim idejama,' su u veini sluajeva itekako pretho

dile akcelerator estica. Mnogi od utemeljitelja kvantne fizike vei su se zanimali za duhovna pitanja. Niels Bohr nos na reveru simbol yin/yanga; David Bohm vodio je d rasprave s indijskim mudracem Krishnamurtij Erwin Schrodinger davao je pod uke iz Upani ada. No, pru a li kvantna fizika dokaze za mistini sv nazor? Pitate li fiziare, dobit ete sve mogue vrste govora. Izgovorite to pitanje na koktel-zabavi pun< ziara, zauzmit e empatian stav za jedan od tih pc da, i mogli biste (kvantna fizika je ipak prob abilisti dobiti i po nosu. Na stranu s tvrdokornim materijalistima, ini s< postoji konsenzus oko toga da smo u fazi analogije su paralele previ e zaudne da bismo ih ignorirali je misaoni sklo p, koji je potreban kako bi se obulrv paradoksalni pogled na svijet, jednak i u kvantnoj te i u enu. Kao to smo jednom ve citirali dr. Rac Postoji i drugi nain razmi l janja o svijetu koji je, eriran; na njega ukazuje kvantna mehanika. j KVANTNA FI Pitanja o tome to uzrokuje kolabiranje valne funkcije ili jesu li kvantni dogaaji zaista sluajni i dalje ostaju neodgovorena. No, dok je potreba da se proizvede za ista jedinstven koncept stvarnosti (koji nu no ukljuuje i nas i koji odgovara na kv antne misterije) stvarno uvjerljiva, suvremeni filozof Ken VVilber takoer upozora va: Rad ovih znanstvenika - Bohma, Pribrama, VVheele-ra i drugih - previ e je va an da bi se stavljao na vagu zajedno s divljim spekulacijama o misticizmu. A misticizam sam je predubok da bi se kaio na faze znanstvenog teoretiziranja. Neka oni po tuju jedan drugoga, i neka njihov dijalog i meusobna razmjena nikad ne jenjaju... Moja poanta, stoga, u kritiziranju odreenih aspe-kata nove paradigme, definitivno je ta da ne treba osu-jeivati zanimanje za nove poku aje. Radije je to poziv na pr eciznost i jasnou u prezentiranju tema koje su, naposlijetku, iznimno slo ene.2 Zakljuci Zakljuci? Bit e da se alite! Molimo vas, ako imate nekakve zakljuke, dajte da ujemo. Bez obzira na to, elimo vam dobrodo licu u prijeporni, uzbudljivi, zbunjujui, otkriv ajui svijet apstraktnoga mi ljenja. Znanost, misticizam, paradigme, realnost - pogl edajte samo to smo mi ljudi istra ivali, otkrivali i o tome razgovarali. Pogledajte kako je ljudski um istra ivao taj udni svijet u kojem smo se, ini se, zat ekli. U tome je na a istinska veliina. 2 Ken VVilber, The Holographic Paradigm, Boston, Shambhala, 1985. ML stojimo milijardi gei^ettoteth ivotnih vjeteova leojl su vm\m. dali ovo geaetl clel savr ei/vo tijelo, ovaj vr en w,ozate, . su bile potreba tisue gorili/v-a da se razvije do te ny'ere da ucf6t wMztwj> voditi ovaj razOjOVor. A\zo sim.o ovdjt zato da bis.w.o se utjelovili u najbolji evolucijske! stroj tepjlje Iteact postojao, u vudt tijelo I i^a Ljuctstel kuozate, to zi^-acl da sm.o vti zaslu ili svoje pravo vm pitala to aleo. - Ramtha KVANTNA FIZIKA 73 Razmislite malo o ovome... Razmislite o nekom iskustvenom primjeru newtonovske fizike u svom ivotu. 1 Je li Newtonova fizika odredila va u paradigmu? Mijenja li znanje o a avom, neobinom kvantnom svijetu va u paradigmu? Kako? Jeste li spremni za iskustva s onu stranu poznatoga? Razmislite o nekom primjeru kvantnog iskustva u svom ivotu. Tko ili to je promatra koji odreuje prirodu i lokaciju estice? r r i* i f^-\\\ .i . \ " r r > , \ /

-ZUJ-. 5TJ>JA J2 STAriL BJ-J'/.B ovaj duboki xaokret u ciji, teoju fiziari imaju, o s.\Jom. pothvatu, i svojih forw.ula, i^ije Is &'w. o w.je posljedice utoi te, santu t-dejn da vvetleo, eli Li shvatiti ontologiju I teon-stmlratl w*.atewaitlcke forvuuLe teateo bi se tzravk) i-zraiio o xvuxwju Ljucclsteogn prokuatraa, prije jtkM.n, i/mlzgted je toUl u.rdt^n daje tvui ucgLednih i. pri vu-tendn i^e bt osim - Henry Stapp 76 Moja svjesna odluka o tome kako u! promatrati elektron u nekoj e mjeri \ odrediti svojstva elektrona. Ako mu postavim pitanje o estici, dat e mi odgovor o estici. Ak o pitam o valu, i dat e mi odgovor o valu. - Fritjof Capra i Suoena s eksperimentalnim dokazom da pr< promatranja utjee na promatrano, znanost je prisiljena napustiti etverostoljetne pretposta i uhvatiti se uko tac s revolucio narnom idejom - d; jesmo ukljueni u stvarnost. Iako je priroda i doseg utjecaja i dalje uvijek predmet vruih rasprava, jasr kako je u kvantnoj teoriji, kako to ka e Fritjof Ca kljuno to da je promatra potreban ne samo zatc bi promatrao svojstva at omskih pojava, nego i da t ta svojstva ispoljila. Promatra utjee na promatrano ' Prije no to su promatranje i mjerenje obavljeni, jekt postoji kao val vjerojatnos ti (tehniki naziv je v funkcija). Nema odreenu lokaciju ili brzinu. Njeg valna fun kcija ili val vjerojatnosti sadr i sklonost da, ga se promatra tijekom mjerenja, b ude ovdje ili 01 Ima potencijalne pozicije, potencijalne brzine, ali n mo znati koje su dok ih ne promotrimo. Na taj nain, pi e Brian Green u knjizi The Fabr the Cosmos (Tkanje svemira), kad mjeri mo pozi elektrona, mi ne mjerimo objektivan, predegzistira PROMA' stvarni dogaaj. Prije bi se reklo da je sam in mjerenja usko povezan s kreiranjem stvarnosti koju mjeri. Frit-jof Capra zakljuuje: Elektron ne posjeduje objektivna s vojstva neovisna o mom umu. Sve ovo trebalo bi zamutiti neko o tru razliku izmeu vanjskog svijeta i svijeta subjek tivnog promatraa, za koje se ini da se ujedinjuju ili ple u zajedno u procesu otkriv anja - ili se radi o stvaranju? - svijeta. Problem mjerenja Danas se na ovaj uinak promatranja obino gleda kao na mjerni problem. Dok su rani opisi ovoga fenomena ukljuivali svjesnoga promatraa, brojni su bili i poku aji da se iz problema ukloni problematina rije svjesni. Pitanje o tome to je to svjesno brzo i zranja: ako pas promatra rezultate nekog eksperimenta s elektronima, hoe li doi do kolapsa valne funkcije? Uklanjajui svjesnost iz problema, fiziari su uspjeli uoiti ranije spomenutu injenicu : fantazija o tome da je mogue napraviti mjerenje, a pritom ne utjecati na mjeren o zauvijek je odbaena. Poslovina muha na zidu koja samo tamo stoji, ne utjeui ni na to ne mo e postojati. (A mi ne trebamo brinuti o tome je li ili nije ta muha svjesna \) Kako bi se uope do lo do problema promatraa, mjerenja, uma i kolapsa, bile su potreb ne brojne teorije koje su se iznosile tijekom godina. Prva od njih, o kojoj se i dalje esto diskutira, jest teorija poznata po nazivu Ko-penha ko tumaenje. Mislim da je fantastino to to ljudi, dok govore o promatrau, zapravo ne znaju to je to. Mo da smo se toliko navikli na tu rije da je u biti nismo stvarno ni razumjeli. Promatra je svako ljudsko bie, bez obzira na njegov spol, rasu, dru tveni polo aj ili uvjerenje. To znai da SVAKO ljudsko bie ima sposobnost promatranja i mijenjanja s ubatomske stvarnosti. Mo ete uzeti bilo koga s ulice - glavnog direktora, vratara, prostitutku, violinista, policajca - svi to mogu. Ne samo znanstvenici u njihov im posveenim halama. Ova znanost pripada svima jer je sama znanost metafora koja obja njava NAS, ljudska bia.

-MARK Kopenha ko tumaenje Na radikalnoj ideji da promatra neizbje no utjee na bilo koji promatrani proces, da mi nismo neutralni, objektivni svjedoci stvari i dogaaja, prvi je inzistirao Niel s Bohr i njegovi kolege u Kopenhagenu, gdje je Bohr PROMATRA 77 *vSp, blskvto u potpui/tosti. i/antku* flzi-teu., tenteo blskvto u. cijelosti, shvat ili, to ovut govori.... kvtorakVLo se uhvatiti ucteo tac s kvcjervu-kvi. problekvtoi 'H. - Brian Greene The Fabric of the Cosmos ^t bi m-oglo glasiti. wjyztwjo U ku.ntekvtnti.ctei. model onoga to clni. pron/Urtra& dote prokvtatra i. stvarnost , no sada to uzndaalo. svaki teoji. teori.sti.kvuo, fl teoji- uteLjw.owje prokvtntrciiAJe, kvalzgled uvodi dLsteokvti.kvutt.tet ut prornonkv. Prokvtatrflcje i-zostavLjekv Lz flzltenl-kvejednad be uz jedkvostnvkujg razloga jer je tateo Inte e. - dr. se. Fred Alan Wolf 78 ivio; zbog toga se esto naziva Kopenha kim tun njem. Bohr je tvrdio da Heisenbergovo naelo nes: nosti implicira vi e od puke injenice da ne mo ete no odrediti i brzinu kr etanja subatomske estice i r nu lokaciju. Bohrov prijepor, kako to obja njava , Ala n Wolf, otprilike je sljedei: Ne samo da to ne zete mjeriti. To' ni ne postoji dok le god 'to' nije op no. Heisenberg je mislio da ti 'to'-ovi tamo postojei ovisno o tome. On nije mogao prihvatiti da to-oi postoje sve dok se ne umije a neki promatr a. Bo vjerovao da estice same ni ne postoje dok ih ne prc tramo i da stvarnost na kvantnoj razini ne postoji dc ne promatramo ili mjerimo. \ Svakako, mnogi su znanstvenici odbijali i pobijali te ku i zbunjujuu predod bu koja p roturijei zdra razumu i na em obinom svakodnevnom iskustvu. ]\ go su se puta Einstei n i Bohr svaali do dugo u no, a stein je govorio da on to jednostavno ne mo e prihv I dalje postoji neslaganje - neki bi rekli i bjesomi rasprava - o tome znai li to ili ne da ljudska svijes ovjek-promatra (kao suprotnost ne-ljudima) do valnu funk ciju do kolapsa, a objekt promatranja iz nja vjerojatnosti u konkretno stanje. Heisenberg je smatrao da je um sastavni dio prc ma. O inu mjerenja govorio je kao o inu registr rezultata u umu promatraa. Diskontinuitet promje: funkciji vjerojatn osti... zbiva se inom registriranje to je diskontinuitet promjene u na em znanju u trem registracije koja ima svoj odraz u diskontinuitetu mjene valne funkcije (na k urziv). Ili, kako bi to ne to manje znanstvenim terminim razila Lynne McTaggart: Stvarnost je nestvrdnuti: Na potencijalni ivot je jedna velika neodreena li A mi, upravo sami m inom uplitanja, na im prim vanjem, na im promatranjem, inimo da se taj ele st ne. Tak o da smo mi sastavni dio itavog procesa st nosti. Na e uplitanje stvara tu stvarnos t. PROMA Temelji kvantne mehanike Ovo podruje istra ivanja pojavilo se tijekom sedamdesetih godina kao poku aj da se svj esni dio ukloni iz teorije o kvantnoj mehanici. Bio je to jo mehanicisti-kiji nain p romatranja problema mjerenja. U njemu se fizikalni mjerni aparat promatrao kao a ktivni initelj. Kako to opisuje dr. Albert: [Vodila se] itava serija rasprava koje su progresivno postajale sve neugodnije, ti pa: Pa dobro, mo e li maka svojom svije u uzrokovati taj efekt? Mo e li mi svojom svije okovati taj efekt?. Konano, postalo je jasno da su rijei koje se u toj raspravi kor

iste toliko neprecizne, toliko nezgrapne, da s njima ni neete biti u stanju izgra diti upotrebljivu znanstvenu teoriju, i ideja je odbaena. Taj rad [Temelji kvantne mehanike] mora se zadovoljiti nastojanjem da shvati na koji nain promijeniti jednad be ne bi li proizvele te promjene ili kako na oj slici s vijeta dodati stvari, fizikalne stvari, ne bi li se pokazalo kako te promjene na staju. Jednom rijeju, Temelji kvantne mehanike uspjeli su dati pogled na kvantnu mehanik u s isto fizikalnog gledi ta, onog koji ne ukljuuje izazove kakve postavlja prisutno st svjesnog promatraa. Teorija mndgo svjetova Fiziar Hugh Everett predlo io je mogunost da se, tijekom izvoenja kvantnih mjerenja, umjesto kolapsa valne funkcije u jedan jedini ishod, zapravo aktualizira svaki m ogui ishod. Tijekom procesa aktualizacije, svemir se rasipa u toliko mnogo varija nti sebe samoga koliko ih je potrebno da se prilagodi svim moguim rezultatima mje renja. To je dalo zamah predod bi (ne na iroko prihvaenoj, ali predod bi koja definitiv no iri granice PROMATRA lr bio je svemir u teojent objekti, od svih moguih flzlotelk atributa, imaju w4tez odrttv^ vnjedkvostt. Ti atributi v^t vise u zrateoprazi/vom. prostoru, ekajui kvtjereiAJe t^eteog tksftrivM.nLatora da ih o ivotvori, veTmi ftzitara rekla bi da je Eli/>.steiiA. i u tonte pogrije io, svojstva cestica, pre^via gledi tu te veini, o lvotvoruju se kad Ih vm to prisili kujere^vje... Kada cestica je tearateterlzlrat-m savuo \mx>qu.&vuxL&u. da se realizira jeda^ ILI drugi - Brian Greene, The Fabric of the Cosmos 79 Ateo ostaje li pozicija eleletroi/u? ista, vMvnvM) reci: Ne. Ateo upitnu) udjeiAjfl Li. se s \iyi\mz\m)w* pozicija eletetrocui, v^.oram.0 reci: Ne. Ako upitan) je Li elektron u kvtornm.0 rei Ne, lije Lt oi/v u. p oteretu, m.ora\M.o rt&i Ne. - J. Robert Oppenheimer, voditelj projekta Los Alamos, u sklopu kojeg je stvorena atomska bomba 80 uma) da postoji nebrojeno mnogo paralelnih sverr kojima se svi kvantni potencija li ozbiljuju. Dajte si malo vremena da probavite taj koncept -ki put kad napravite neki izbor, u istom trenutku m nebrojeno mnogo paralelnih mogunosti ili poslji toga izbora! Kvantna logika \ j Matematiar John von Neumann razvio je rigoi matematiki temelj kvantne teorije. Pro matrajui matraa i promatrano, razbio je problem na tri prc i Proces 1 predstavlja odluka promatraa da pc pitanje kvantnom svijetu. Ogledalce, o gledalce moje...' izborom ve su ogranieni modusi mogue slo unutar kojih kvantni sus tav mo e dati odgovor. (Uj ri, svako pitanje ograniava odgovor: ako je netko tan ko je je voe imao za veeru, nicla nije valjan govor.)

Proces 2 je razvojna faza valne jednad be - p kojim se oblak mogunosti razmata ili pojavlju nain opisan u Schrodingerovoj valnoj jednad bi. Proces 3 je kvantno stanje koje odgovara na pi postavljeno u procesu 1, koje kola bira u malom. , Jedna od zanimljivijih stvari u vezi s ovim forn mom jest odluka o tome koje pit anje postaviti k nom svijetu. Svako promatranje ukljuuje i odlu tome to se promatr a. Odjednom, na rijei kao izbor i slobodna volja poinje se gledati kao n ukupnog kvan nog dogaaja. Iako je pitanje je 1 dovoljno svjestan promatra diskutabilno, pi odluu je li pas ikada ili ne (proces 1) obaviti kv mjerenja imajui u vidu valnu prirodu elektrona se prilino nedvojbenim. U toj teoriji o kvantnoj logici, nema razlike izr onoga to je ukljueno u fizikalni sustav koji se tie PROM, cesa 2. To znai da se i mozak promatraa, a ne samo promatrani elektroni, mo e smatra ti dijelom pojavljivanja valne funkcije. Ovo je pak dalo zamaha brojnim teorijam a o svijesti, umu i mozgu.1 Kroz kvantnu logiku Johna von Neumanna, na povr inu je izronio temeljni dio mjerno g problema: mjerenje stvara jedna odluka koju je donio promatra. Ta odluka ogrania va stupanj slobode na koju e fizikalni sustav (kakav je primjerice elektron) moi o dgovoriti, utjeui time na rezultat (stvarnost). Neorealizam Neorealizam je predvodio Einstein, koji je odbijao prihvatiti bilo koje tumaenje koje je vodilo do toga da zdravorazumska stvarnost ne postoji sama po sebi, neov isna o na em promatranju i mjerenjima. Neorealisti su zastupali ideju da se stvarn ost sastoji od objekata srodnih onima opisanim u klasinoj fizici i da paradoksi k vantne mehanike otkrivaju kako je teorija nepotpuna i manjkava. Ovo gledi te takoer je poznato kao interpretacija kvantne mehanike pod nazivom skrivena varijabla, ko jom se pretpostavlja da e jednom, kad otkrijemo sve elemente koji zasad nedostaju , i paradoksi nestati. Svijest%tva*'a stvarnost Ta interpretacija do ekstrema razvija ideju da je svjesni in promatranja kljuni fa ktor u formiranju stvarnosti. Time se inu promatranja daje osobito privilegirana uloga u procesu kolabiranja mogueg u aktualno. Veina glavnostruja kih fiziara misli k ako je rije o zbrkanom nerazumijevanju mjernog problema i smatra tu 1 Henry Stapp, The Mindful Universe. O ovome je rije u poglavlju Kvantni mozak. PROMATRA ini mi se da neorealistika teorija govori: Znamo da je kvantna teorija u krivu jer je ne razumijemo (zbog paradoksa), a mi smo u pravu jer mi tako mislimo (to je z drav razum) i sigurni smo da emo jednom kad budemo znali vi e (kad se otkriju skriv ene varijable) dokazati da smo bili u pravu. To je ne to otprilike kao: Znamo da je Elvis iv, samo ga jo nismo prona li. -WILL 81 Kad tad se trebamo poteloi/utl vi em. \a.wm. teojl tu tvvtrof^u formira u oblltee stvarnosti o teojlkvm wx u svojina ivotima tete trebam.o ti. Ml to I dalje ali taj red je nedvojben-. Izi-vad i^ns. on-je deblji. - Ramtha 82 teoriju neim jedva razliitim od nategnutih Nei razmi ljanja. Taj problem raspravit emo u zasebnom poglavlji voljno je napomenuti da ta rasprav a traje ve tisu godina. Najdrevnije duhovne i metafizike tradici; go su se dr ale st ajali ta da, rijeima Amita Gosw svijest jest podloga svakoga postojanja. Protoni troni su relativno nedavno dospjeli u tu raspravt hovo pojavljivanje na klupi za svje doke ipak je, n tim, znaajan dogaaj. Cjelovitost i Einsteinov tienik David Bohm ustvrdio je kvantna mehanika otkriva da je stvarnost

nepod na cjelina u kojoj je sve povezano na nain toliko d da transcendira uobiajen e granice prostora i vrei Izlo io je koncept po kojemu postoji implicitni n kojeg i zvire eksplicitni red (skriveni fiziki s^ koji se ne mo e detektirati). Razvijanje i odvijanje poredaka ono je to potie raznolikosti kvantnog jeta. Bohmova vizija prir ode stvarnosti dala je p holografskoj teoriji svemira. Tu su teoriju upotr Karl Pribram i drugi kako bi objasnili mozak i pen ju. U nedavnom razgovoru s Edgarom Mitchellorr vio je kako misli da je Kopenha ko tumaenje neto< da je kvantna hologr afija mnogo bolji model stvari A tu sam onda i ja... ^ Sve do sada smo se bavili prvenstveno fizika predod bom promatraa. Druga strana pro matn mo da i naintimniji osjeaj koji svatko od nas ima s sebi. Imamo osjeaj da negdj e u nama postoji pr tra koji gleda, koji itavo vrijeme promatra. Go\ o njemu katkad kao o malom, tihom glasu, mnog hovne tradicije i spiritualne prakse koristile su p PROM promatraa da oznae neizrecivo sebstvo ili da shvate na u vlastitu unutarnju prirodu te putem promatranja promijene vanjsko ispoljavanje svojega ja. Praksa ena, prema kojoj valja uvijek biti u trenutku i nepreplavljen vanjskim utj ecajima, takoer se mo e opisati kao ostajanje na poziciji promatraa. Nije udo to je poriv da se pove e subjektivno gledi te promatraa sa znanstvenim gledi tem tako jak, posebice kad se ini da je u znanstvenom gledi tu upravo o tome i rije. Su bjekt i objekt intimno su povezani. I dok je na unutarnji osjeaj promatraa esto pasi van, ini se da znanost govori kako je promatranje aktivan in. Posrijedi je fizikal ni uinak promatranja. I bilo da je rije koja poinje sa S - svijest - jedini utjecajan imbenik ili ne, inje nica da svako mjerenje mijenja fizikalni sustav samo po sebi je otkrie. Ono kazuj e da ne mo emo iz sustava uzeti nikakvu informaciju, a da pritom ne promijenimo fi ziku komponentu tog sustava. U kojoj mjeri promata mijenja promatrano? Ovo je pitanje za milijun kuna. Fred Alan Wolf ka e: Ne mijenjate vi vanjsku stvarnost. Ne mijenjate stolce i kamione i buldo ere i rake te koje polijeu - ne mijenjate takve stvari! Ne! Ali mijenjate nain na koji percip irate stvari, ili mo da nain na koji o njima razmi ljate, nain na koji se osjeate u vez i s njima, kako do ivljavate svijet! Ali za to ne mijenjamo kamione i buldo ere i ekolo ko naslijee? Prema dr. Joeu Dispenzi : To je zato to smo izgubili mo promatranja. On vjeruje da je poruka kvantne fizike jednostavna: promatranje ima izravan uinak na promatraev svijet. To e ljude potaknu ti da se usredotoe na to da postanu bolji promatrai. I nastavlja: otkrili smo dajt um, tamo gdje je z^uji^ost najvi e vurpredovala, ix frirodt dobio o\m> Stoje sam stavio u *y'w.. ProfUSs'U s.w> iudvut stope eui obalama etezi>u)'U>ga. Razvili smo duboteoKrneie teorije, jedt-ut za drugom, kako bismo riozKtatt odakle owt potjeu, u. ^ajmacvju rukM, uspjeti zvvlo nkomsturirati. bie teoje je ostavilo te stope, i gle - ont su cui e. - Sir Arthur Eddington PROMATRA 83 I Uvijek sam imala dojam da sam ja nekakav prilino cool lik. Totalno kontroliram svoje emocije, svoje reakcije prema ljudima, mjestima, stvarima, vremenu i dogaajima. A onda, kad

sam ula Freda Alana Wolfa i Johna Hagelina i druge ljude koje smo intervjuirali, shvatila sam da nisam ni ta drugo nego pikula koja se odbija o zidove ivota. Zapanjena sam to sam uope stigla disati i to nisam pretrpjela te u ozljedu glave! Time to sam postala perceptivnija prema onom to se zbiva unutra, i time to sam to koristila da promijenim svoju percepciju onoga izvana, otvorile su mi se mogunosti u ivotu. Mogu vidjeti i uiniti stvari za koje nikad nisam mislila da mogu, a vrijeme se kree mnogo sporije, takvim tijekom da mogu promatrati i odabirati, umjesto samo reagirati i kajati se. - BETSY Subatomski svijet reagira na na e promatranje prosjean ovjek gubi mo koncentracije sva kih 6 sekundi... pa kako bi onda ono to je veoma veliko m lo reagirati na nekoga tko nije u stanju ak ni fokusi se i odr ati koncentraciju? Mo da smo mi samo promatrai . Mo da nismo uvje bani u vje tini pror tranja, a ono mo da jest vje tina... 1 Trebali bismo htjeti svaki dan sjesti i izdvojiti jei dio svog dana i poeti proma trati, kako bismo za si kreirali moguu novu budunost, i ako to dobro uinii ako to d obro promotrimo, trebale bi nam se polako eti otkrivati mogunosti koje imamo u svo jim zivotirr Mijenjanje svakodnevne stvarnosti \ Iskoraimo malo iz subatomske razine na ont sku: to je promatranje? Za ljude, prag promatra percepcija. Va a percepcija. A sjetite se, iz preth poglavlja, koliko joj se mo e vjerovati? (Ogledale ledalce moje... najestitiji od njih tko je?) Ovako gled a Amit Goswami: ; Na svako promatranje mo e se gledati kao na kvi no mjerenje, jer kvantno mjerenje p roizvodi mo d. memoriju. Ta se mo dana memorija aktivira svaki kad ponovno susretnem o i iskusimo ponovljene \ dra aje. Ponovljeni podra aj ne samo da e uvijek: prijeiti o riginalni utisak, nego i to ponavljanje utis u sjeanju... Mi ne to percipiramo tek nakon refleksije u zrc sjeanja. Upravo ta refleksija u ogl edalu sjeanja c nam onaj osjeaj ja-stva, toga tko sam, konkretno i raka navika, uzoraka sjeanja, uzoraka pro losti. i Drugim rijeima: ) sjeanje (pro lost) percepcija >promatranje > (utjee na) st\ Je li onda udno to prakse tipa teaja uda na vaju oprost kao va an element u mijenjanju ada nje 84 PROlV sjetite se i Isusova uenja - koliko je samo pouavao o oprostu. I o percepciji: Izva di najprije brvno iz svog oka pa e tada jasno vidjeti kako da izvadi trun iz oka br ata svoga. I najva nije: Ljubite bli njeg svog kao samoga sebe. Podnaslov ove knjige glasi: Otkrivanje beskrajnih mogunosti za mijenjanje va e svako dnevne stvarnosti. Pa, ako se stvarnost sastoji samo od odgovora na pitanja, ili pak na stavove koje dr imo u umu, a ti odgovori le e na kraju dugakoga lanca sjeanja, zapa anja i promatranja, oito nije toliko posrijedi to kako mi mijenjamo stvarnost,

koliko je zapravo udno za to tu svoju stvarnost stalno odr avamo jednakom. U odgovor u na to pitanje nalazi se i klju promjene. Mjerni problem je problem samo zato to tako radikalno potkopava predod bu po kojoj sm o mi izvan promatranoga. ak i najjednostavniji mjerni instrument intervenira u mj ereni sustav i mijenja ga. Glatki tijek promatrane stvarnosti kao da je u suprot nosti sa svijetom alica za kavu ili raketa koje polijeu. Pa ipak on je temeljna ka rakteristika naina na koji su svi aspekti stvarnosti spojeni jedni s drugima. A spojenost je ovdje kljuna rije. Ili mo emo rei povezanost, ili meusobna prepletenost, ili dijelovi iste jednad be. Ta predod ba o bitnoj neodvojivosti svih stvari uporno iskae iz stajali ta kvantne teorije. I tko smo mi, bijedni ljudi, da se svaamo s trilijunima bilijuna milijuna elektro na? Tko uzrokuje kvantni kolaps? Ne tko - nego to. Sve. Ostaje pitanje - jesu li to samo stvari ili su i ne-stvari: um, duh, svijest? I ako jesu, jesu li stvarne kao i stvari koje kolabiraju? U svijetu iluzija, uprav o bi razlika izmeu stvari koje jesu stvari, i onih koje to nisu, mogla biti ona i luzija na kojoj poivaju sve ostale. PROMATRA s \zva\A.t\*L -perspektive -svemXrje ekstrew.i>vo Interaktivnu; pujesto, vvivvters u t>lscoverovokvt. u provokatlvMog ^vaslova Postoji II svew.tr kad vj. sa ima Idejujoki/va \Mieelera, fiziara s Prlfvcetot'va, o podrijetlu prom.fltrfli/yL!. VrvM.a. wheeltru (teojtje bio kolega Alberta BiMsttlvM i Nlelsa B.ohra, i. koji je skovao temuiA. wvm rupa): Mi uu.sm.o sa^vio statisti. vm kozmikoj pozoriAicl; vul skuo ocu. koji oblikuju I stvaraju ivot u sveiw.ru koji se tenziji 85 Razmislite malo o ovome... Mo ete li odrediti samog sebe kao promatraa ako ste promatra? to ili tko je sebstvo? to ili tko je promatra? 1 Jesu li oni odvojeni? 1 Mo ete li un utar sebe zamijetiti i ta drugo osim samoga sebe? Ako mo ete postati promatra sebstva, kako e to promijeniti va u percepciju stvarnosti? Ako je promatra neophodan da bi se stvorila stvarnost, koliko ste vi usredotoen pr omatra? Kakvu stvarnost stvarate u va em trenutanom stanju promatraa? Koliko dugo mo ete zadr ati misao? Postoji li stvarnost i onda kad ju ne promatrate? Ako je promatra potreban da bi stvarnost kolabirala u jednu varijantu, to onda va e tijelo dr i na okupu dok spavate? Tko ili to je onda promatra? I z,a to skvu) ovdje? p, to je i^ajvee pitale, zar mv? vod *cwl pretpostavljan*. da wuslite i^n svjesi/u* bia, a to sn> wl. - dr. se. Stuart Hameroff Z,ar umislite da to shvatiti lleateo dmteolje v^tQo da ei/U>ra tnurtl posla s Vruim tervoviplroK*. zvai^if svijest, vm teojl je u dalje - Ramtha Koja je jednostavna definicija svijest Znate, to je stvar koju je najte e definii - Fred Alan Wolf Nick Herbert svoju je doktorsku titulu zarac podruju eksperimentalne fizike, na s

veu< Stanford. Godinama je bio vi i znanst tvrtke Memorex Corporation u Silicijsko j dolini, g bavio magnetskom, elektrostatikom, optikom i te nom fizikom. Napisao j e knjigu Quantum Reality: B the Neiv Physics (Kvantna stvarnost: S onu stranu ne zike), a znanost je poduavao na svim razinama (oc a do postdiplomskih studija). S jeate li se Bellovo rema (koji dokazuje postojanje ne-lokalnosti) iz pre noga pog lavlja? Nick Herbert je stvorio najkoncizni tematiki dokaz ove revolucionarne poj ave, koja zuje da u svemiru postoji medupovezanost koja na prostor i vrijeme. A i me se sada bavi? Svjesno u. Moje glavno stajali te je da je svijest najvei prol ka e on, da se fizika temeljno posvetila lak in blemima... Mo emo otkriti sve sile i sve esti ce ko stoje u prirodi - to i jest poziv fizike - ali to s tim? emo se zaista morati latiti nekih od ovih te ih pi ma - prirode uma, prirode Boga, kao i veih prol u ve zi kojih u ovom trenutku ne znamo jo ni pos prava pitanja. ] Sto je svijest? i Svi ju imamo. (Imamo li ju?) Svi smo svjesna, b bia. (Bar onda kad nam je dan dob ar.) Vidjeli sr se kvantna fizika okrznula o svijest u svojoj potr; odgovorima o stvarnosti i percepciji. Ona nas itavo vrijeme prati: svako osjetilno iskustvo, misao, akcija i interakcija zbivaju se na polju svijesti. Svjesnost je fundamentalni dio svega to inimo -umjetnosti, znanosti, odnosa s drug ima, ivota; ona je konstanta na ih ivota. Pa ipak, znanost je uinila vrlo malo na tom e da je duboko proui. U svom gotovo 400-godi -njem ivotu, znanost je nevjerojatno mno go napredovala u shvaanju fizikog svemira na svim razinama, od kvarka do kvazara, k a e Herbert. Ali svjesnost ostaje intelektualna crna rupa. Mnogi znanstvenici, kako u fizici tako i u psihologiji, i dalje su vjenani za mater ijalistiku/newtonovsku paradigmu, i preskau svjesnost smatrajui je proizvodom funkc ija mozga. (Rije koju naje e koriste je epi-fenomen, a to u biti znai popratni uinak il i nusproizvod.) U bitnom to govori da je osjeaj jastva koji imate zapravo ne to to se - ups! - sluajno omaklo evoluciji. A kada mozak umre, tada i taj ups nestaje, a amb ala a se pridru uje ostalim iskori tenim omotima na smetli tu. Na krivom tr,agu Ako je svijest toliko va na i temeljna, za to se o njoj tako malo zna? Jedno od obja n jenja ka e da je istra ivanje svijesti nalik na tra enje naoala koje su vam na nosu - o na je jednostavno uvijek tu, i zato se uzima zdravo za gotovo. Drugi je razlog t aj to ivimo u krajnje materijalistikom dobu, kojim dominira materijalistika znanost; drugim rijeima, mi smo kao kultura zainteresirani za vanjske stvari, a ne toliko z a ono unutra. A kada okrenemo svoju pa nju prema unutra, vi e e nas zanimati sadr aj svijesti, sve on o to nastanjuje neu-ronsku mre u - misli, snovi, planovi, nagaanja - nego sama svije st. Zanimaju nas slike koje nam prikazuje film I rije i ideju svijesti veinom uzimamo kao samorazumljivu. Kad gledam svoje tijelo , imam osjeaj da njime netko upravlja. Ne to ga pokree. Uglavnom, nikad ni ne pitamo to je to ne to, jer smo to mi. Toga sam najdublje bio svjestan tijekom vlastitog i zvan tjelesnog iskustva, dok sam bio izvan svoga tijela i promatrao ga. U tom tr enutku vidio sam oblije ljudskoga tijela i trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da sam to ja. U takvim trenucima ja sam ne to to i dalje postoji, to i dalje misli i i ma osjeaj sebstva. T