ASISTENTI U NASTAVI KAO PODRŠKA UKLJUČIVAN RAE … · nastavni proces realizovano je u organizaciji Save the Children-a, a usmjereno je na sagledavanje i procjenjivanje efekata

Save the Children i Enfants, Berane

A S I S T E N T I U N A S TAV I K AOPODRŠKA UKLJUČIVANJA DJECERAE PORIJEKLA U OBRAZOVNISISTEM U CRNOJ GORI U OKVIRUPROJEKTA OSNOVNO PRAVO NAOBRAZOVANJE U CRNOJ GORI

Impressum

Asistenti u nastavi kao podrška uključivanja djece RAE porijekla

u obrazovni sistem u Crnoj Gori u okviru projekta Osnovno

pravo na obrazovanje u Crnoj Gori

Izdavač: Save the Children

Za izdavača: Ahmed Pjano i Lidija Pisker

Autori: Veselin Mićanović, Biljana Maslovarić i Tatjana Novović

Lektura: MiodarkaTepavčević

Fotografije: Save the Children

Dizajn i DTP: Arch Design

Sarajevo, decembar 2012.

Save the Children i Enfants, Berane

A S I S T E N T I U N A S TAV I K AOPODRŠKA UKLJUČIVANJA DJECERAE PORIJEKLA U OBRAZOVNISISTEM U CRNOJ GORI U OKVIRUPROJEKTA OSNOVNO PRAVO NAOBRAZOVANJE U CRNOJ GORI

ASISTENTI U NASTAVI KAO PODRŠKA UKLjUČIVANjA DJECE RAE PORIJEKLA U OBRAZOVNI SISTEM U CRNOJ GORI U OKVIRU PROJEKTAOSNOVNO PRAVO NA OBRAZOVANjE U CRNOJ GORI

2

Završna konferencija o postignućima unutarprojekta "Osnovno pravo na obrazovanje uCrnoj Gori" organizovana je u Podgorici udecembru 2012. godine u partnerstvu saMinistarstvom prosvjete Crne Gore.


3

REZIME

Uvođenje asistenata u nastavu organizovano je u svrhu funkcionalnog integrisanja RAE djece/učenikau pred/školski sistem, te obezbjeđivanja njihove permanentne uključenosti u školsku zajednicu ikvalitetnog obrazovnog postignuća u perspektivi. Istraživanje o efikasnosti uključivanja asistenata unastavni proces realizovano je u organizaciji Save the Children-a, a usmjereno je na sagledavanje iprocjenjivanje efekata njihovog angažmana u osnovnim školama, gdje su uključena djeca RAE porijekla,na teritoriji šest crnogorskih opština (Rožaje, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj). Cilj ovogistraživanja je da se što objektivnije i obuhvatnije sagleda aktuelni kontekst, tj. putevi i mehanizmiuključivanja djece/učenika RAE populacije u institucionalizovani sistem obrazovanja uz podrškuangažovanih asistenata u nastavi. Posljedično, validne i višeaspekatski kombinovane informacije opostojećoj praksi, iz vizure predstavnika školske uprave, nastavnika i samih asistenata,omogućavaju nam da sagledamo sve dobre strane i manjkavosti primijenjene matrice, te argumentovanopredložimo unaprijeđenu verziju modela podrške djeci RAE porijekla u pravcu budućeg efikasnijegintegrisanja u redovni obrazovni sistem Crne Gore. Primijenili smo kvalitativno istraživanje, a korišćenetehnike intervjua i anketiranja različitih kategorija ispitanika omogućile su nam da dobijemo što realnijusliku o proučavanom problemu. Konačno, možemo zaključiti da asistenti u nastavi mogu značajnodoprinijeti kreiranju suportivnog ambijenta, u kojem će učenici, pripadnici RAE populacije, kao i ostalisudionici u obrazovnom i širem sistemu, graditi jedinstvenu i prirodnu zajednicu. Uz planirane icjelishodno organizovane akcije u narednim fazama, definisane u okviru naših preporuka, vjerujemo daje moguće uspješnije i efikasnije realizovanje jednog od izuzetno važnih aspekata socijalne inkluzije –uključivanja djece RAE populacije u školski sistem.


4

SADRŽAJ

REZIME 3

UVOD 5

STANJE OBRAZOVANjA RAE POPULACIJE U CRNOJ GORI 7

ASISTENT U NASTAVI KAO IZVOR POMOĆI I PODRŠKE DJECI RAE PORIJEKLAU OBRAZOVNIM INSTITUCIJAMA 11

METODOLOŠKI OKVIR 13

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANjA 16

Aktivnosti asistenta u nastavi na efikasnijem uključivanju RAE učenika u redovni vaspitno-obrazovni proces 18

Razlike po pitanju uključenosti pripadnika RAE populacije prije i nakon angažovanjaasistenata u nastavni proces 20

Angažman – zaduženja asistenta u nastavi 21

Podudaranje i/ili razlikovanje aktivnosti asistenta i nastavnika u školi 22

Problemi u praksi po pitanju uspješnog uključivanja RAE učenika u redovni nastavni proces 23

Vještine i znanja koje pomažu u radu sa djecom RAE porijekla 25

Saradnja sa nastavnicima u školi 26

Saradnja asistenta u nastavi sa porodicama RAE učenika 28

Mišljenje asistenata o mjerama za unapređenje stanja obrazovanja djece RAE porijekla u školi 30

Doprinos asistenata u nastavi uspješnom uključivanju djece RAE porijekla u obrazovni sistem 31

PREPORUKE ZA UNAPREĐENjE NASTAVNE PRAKSE KROZ UKLjUČIVANjE ASISTENATA U NASTAVU 33

ANEKS 1 35

ANEKS 2 36

ANEKS 3 43

UVODAsistenti u nastavi kao podrška uključivanja djece RAE1 porijekla u obrazovni sistem u Crnoj Gori u okviruprojekta Osnovno pravo na obrazovanje u Crnoj Gori, realizovano je u saradnji Enfantsa sa obrazovniminstitucijama na sjeveru i jugu Crne Gore. Istraživanje o uključenosti asistenata u nastavni procesobavljeno je u organizaciji Save the Childrena, a usmjereno je na sagledavanje i procjenjivanje potrebei nivoa njihovog angažmana u osnovnim školama u kojima su uključena djeca RAE porijekla na teritorijišest crnogorskih opština (Rožaje,Berane,Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj) u kojima je Enfants uspostaviosaradnju sa obrazovnim institucijama sa zadatkom uspostavljanja bolje komunikacije u nastavnomprocesu.Takođe, treba napomenuti da je „institut” romskog asistenta/medijatora prvi put uveden uobrazovni sistem u Crnoj Gori u OŠ „Radomir Mitrović”, nakon velikog izbjegličkog talasa ljudi saKosova i kada je značajan broj pripadnika romske populacije bio smješten u krugu pomenute škole.Zahvaljujući i tadašnjoj vidljivosti rada i angažmana Enfantsa u lokalnoj zajednici i razvijenoj saradnji sapomenutom školom,prvi (polu)zvanični angažman tadašnjeg asistenta dao je izuzetno dobre rezultate,tako da se dalje uključivanje romskih asistenata – više nije dovodilo u pitanje kao „instituta” i važne


5

1 Romi,Aškalije, Egipćani

Jedna odkomponentiprojekta je i tzv.„asistencija uučenju“, kojapodrazmijevadopunsku i dodatnunastavu i podršku ipomoć tokomredovnog školovanjaRAE učenika.

karike u integraciji djece u obrazovni sistem Crne Gore. Međutim, i do danas je to pitanje ostalosistemski neriješeno. U školama gdje postoje asistenti u nastavi, oni su angažovani od strane nekenevladine organizacije i to na kraći vremenski perid (jedno polugodište), tako da je njihov dalji angažmanneizvjestan. Nadležno ministarstvo nema sredstava da preuzme njihovo finansiranje i da to pitanjesistemski uredi i utemelji u zakonskim okvirima. Razumljivo je da ovo pitanje nije nimalo lako ijednostavno i da zahtijeva dosta napora za rješavanje.Međutim, ukoliko objektivno sagledamo situacijuda jezička barijera uz ostale probleme uglavnom treba da bude prevaziđena tokom prvog ciklusaosnovnog školovanja, to bi i angažovanje samih asistenata moglo biti zaokruženo sa tim periodom, štoznači da to u velikoj mjeri pojeftinjuje ovu aktivnost.U pitanju je intenzivno angažovanje asistenata samotokom prve tri godine školovanja, a da zavisno od slučaja do slučaja njihov angažman treba razmotritiu druga dva ciklusa osnovne škole. Pretpostavljamo da bi ih trebalo planirati kao dobar resurs udopunskoj nastavi.

Cilj našeg istraživanja je sagledavanje aktivnosti asistenta u nastavi iz tri ugla: organizatorskog(direktor/pedagog), asistentskog i nastavničkog, kako bismo utvrdili obim, potrebu i opravdanostnjihovog angažmana, što bi se moglo uzeti kao model budućeg rada u ovim, ali i u drugim opštinamagdje boravi RAE populacija.

Uključivanjem asistenata u nastavu u odjeljenja sa RAE učenicima u redovne obrazovne institucijeolakšavamo proces integracije djece RAE porijekla u obrazovni sistem Crne Gore. Zato se asistent unastavi smatra jakom podrškom djeci RAE porijekla, koja su uključena u redovan sistem vaspitanja iobrazovanja.

Uvođenjem asistenata u nastavu želi se olakšati integracija RAE učenika, stimulisati njihov upis u školui unaprijediti kvalitet njihovog školovanja. Svrha ovog istraživanja je da se dobije realna predstava opotrebi uključivanja asistenta u nastavu, o njegovim aktivnostima u nastavnom procesu i doprinosuefikasnijoj integraciji pripadnika RAE populacije u institucionalizovani sistem obrazovanja. Osim toga,želimo da na bazi dobijene slike predložimo primjenljivost ovakvog modela podrške djeci RAE porijeklau svim opštinama širom Crne Gore, gdje postoje problemi uključivanja ove populacije u redovniobrazovni sistem Crne Gore. Kroz neposrednu komunikaciju sa direktorima škola i predstavnicimaEnfantsa, ispitali smo kako i u kom broju su angažovani asistenti u nastavi u obrazovnom sistemu nateritoriji šest crnogorskih opština (Rožaje, Berane,Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj), gdje djeluje Enfants,a kroz primijenjenu tehniku intervjua s direktorima i pedagozima, asistentima i nastavnicima dobili smokonstruktivne priče iz različitih uglova o neposrednim aktivnostima asistenata u nastavi i njihovomefektu u procesu integracije djece RAE porijekla u obrazovni sistem Crne Gore.

Istraživanjem smo predstavili dobijene rezultate na terenu, u neposrednoj školskoj sredini, koji se, kaoprimjer dobre prakse, mogu primijeniti u svim školama gdje imamo učenike RAE porijekla.


6

STANJE OBRAZOVANjA RAE POPULACIJE U CRNOJ GORI

U cilju unapređenja stanja obrazovanja RAE populacije u Crnoj Gori potrebno je objektivno sagledaticjelokupnu situaciju.Na bazi utvrđenog činjeničnog stanja neophodno je razviti strategiju njihove puneintegracije u crnogorsko društvo, koja uključuje saradnju svih društvenih subjekata. Dio te strategijeodnosio bi se na obrazovanje, odnosno uključivanje RAE populacije u obrazovni sistem Crne Gore.

Uključivanje djece RAE porijekla u obrazovni sistem Crne Gore podrazumijeva aktivnosti svihsubjekata, pravnih i fizičkih, koji su uključeni u rad obrazovnih institucija s ciljem da se svakom djetetuomogući progresivni razvoj u svim sferama njegove ličnosti. Pristup djeci u nastavnom procesu je neštošto ohrabruje uključivanje djece RAE porijekla u redovne odjeljenske zajednice u školi. Uključivanjedjece RAE porijekla u školu stimuliše progresiju obrazovanja ove populacije. Svjedoci smo da je ranije


7

Uvođenjemasistenata u nastavuželi se olakšatiintegracija RAEučenika, stimulisatinjihov upis u školui unaprijediti kvalitetnjihovog školovanja.

veoma mali broj ukupne RAE populacije bio uključen u obrazovni proces. Razlozi su brojni, a tiču seuglavnom toga što su se roditelji usljed teškog materijalnog stanja rijetko odlučivali da svoje dijetepošalju u školu2. Danas je i pored teških uslova življenja mogućnost uključivanja djece u školu mnogolakša. Osim toga, postoje brojne organizacije vladinog i nevladinog sektora koje imaju za cilj da ovojpopulaciji obezbijede uslove za nesmetano školovanje, pa se i roditelji mnogo lakše odlučuju na slanjedjeteta u školu.

Stvaranjem uslova za vaspitanje i obrazovanje sve djece u okviru projekta Osnovno pravo na obrazovanjeu Crnoj Gori 2006–2012, škola je „otvorila” vrata svim zainteresovanim ističući, pri tome, značajobrazovanja u razvoju sve djece, bez obzira na njihovo kulturološko porijeklo i drugu različitost.Boravkom u grupi sa drugom djecom, djetetu RAE porijekla, ujedno i svim drugim pripadnicimamanjinskih naroda, uključivanjem i integrisanjem u vaspitno-obrazovni proces obezbjeđuje semogućnost za kvalitetan i ravnopravni razvoj bez obzira na identitetske različitosti u vršnjačkimgrupama. Sveobuhvatnim uključivanjem djece RAE porijekla u širu socijalnu sredinu, kakva je škola, uredovne društvene tokove sa istim pravima sve djece, pokreću se i procesi smanjivanja predrasuda istereotipa kroz obrazovni sistem, a ukupno, značajno se utiče na demokratizaciju društva u svimnjegovim dimenzijama.

Uključivanje asistenta3 u nastavu zasniva se i realizuje po takvom konceptu koji podstiče sve bitneaspekte razvoja ličnosti djece.Naime, djeca RAE porijekla ne smiju biti samo formalni pripadnici grupe,već obrazovni sistem mora biti otvoren i kvalitetan za svu djecu, nezavisno od njihovog identiteta.Zatoje, između ostalog, potrebno:

� obezbijediti dostupnost informacija svoj djeci bez obzira na jezičke barijere ukolikopostoje;

� programske sadržaje prilagoditi potrebama djece RAE porijekla i

� edukovati nastavnike/ce za rad sa djecom RAE porijekla.

U redovnoj nastavi asistent je posebno važna veza u pružanju podrške djeci RAE porijekla. Djeca RAEporijekla, najčešće uslijed postojanja jezičke barijere, i u najvećem broju slučajeva, imaju probleme usporazumijevanju jednako kao i u razumijevanju odraslih (nastavnika/ca), te time i u izvršavanju ukupnih


8

2 Pod školom se podrazumijevaju i predškolske ustanove.Takođe, pod terminom nastavnik/ca jednako semisli i na zaposlene u predškolskim ustanovama, a koji rade u vaspitno-obrazovnom procesu.

3 S obzirom na to da se u okviru inkluzivnog obrazovanja angažuju asistenti/kinje u nastavi koji pomažu djecisa posebnim potrebama, a čiji je posao i formalno-pravno regulisan na nivou države, predlažemo da se razmisli ouvođenju npr. termina: medijatora/ki ili saradnika/ca iz lokalne zajednice (umjesto sadašnjih asistenta RAE djece).Sigurno smo da bi se ovim izbjegla postojeća konfuzija od strane svih aktera, a ujedno bi se i olakšao rad i pozicijaovih lica u sistemu obrazovanja.

školskih obaveza. Uloga asistenata kao svojevrsnog „mosta” između djece, njihovih porodica i školskihobaveza, pokazalo se i ovim istraživanjem, biva skoro nezamjenjiva i veoma važna. S druge strane,asistenti moraju biti i edukovani za rad u školi i pro-aktivno orijentisani prema zajednici, jednako kaoi prema porodicama iz kojih djeca dolaze.

Reforma obrazovnog sistema u Crnoj Gori je donijela značajan pomak u kvalitetu organizacijenastavnog procesa u institucijama tog karaktera. Inkluzija kao prateći korak u reformi obrazovanjaznačajno je uticala na promjenu stavova nastavnika prema uključivanju djece pripadnika RAE populacijeu redovni nastavni proces. Motivisanost nastavnika, zadovoljni učenici i roditelji preduslovi su zauspješno ispunjavanje ciljeva nastavničke misije na svim obrazovnim nivoima, a posebno u osnovnojškoli.Uspostavljanje čvršće saradnje među roditeljima i djecom različitog kulturološkog porijekla, uslovje pozitivnog ishoda nastavnog procesa. Po mišljenju nastavnika najveći „problem” uključivanja djeceRAE populacije u osnovnu školu bila je njihova nepripremljenost za organizovan vaspitno-obrazovnirad. Uz to značajnu barijeru predstavlja i jezik. Djeca pripadnici RAE populacije odrastanjem u svojimporodicama nijesu bila u čestoj komunikaciji sa pripadnicima „dominirajućeg jezičkog područja” – mislise na zvaničan jezik u državi – pa je i period adaptacije bio otežavajući. Mišljenja smo da bi obuhvatpripadnika RAE populacije na svim vaspitno-obrazovnim nivoima bio znatno veći da postojistandardizovani jezik pripadnika ove populacije i njihov nastavni kadar, jer bi se u tom slučaju nastavaizvodila na njihovom maternjem jeziku.4 Ali kako ti preduslovi nijesu stvoreni, onda te barijere ostajuglavni problem potpunog uključivanja pripadnika RAE populacije u crnogorski vaspitno-obrazovnisistem.

Međutim, i pored tih problema u Crnoj Gori se poklanja velika pažnja planskom i organizovanomuključivanju pripadnika RAE populacije u redovan sistem osnovnoškolskog obrazovanja. Podaci saterena nas ohrabruju, jer se iz godine u godinu broj djece pripadnika RAE populacije u školi postepenopovećava. Ministarstvo prosvjete i sporta teži ka potpunom obuhvatu ove populacije osnovnimobrazovanjem. Uspostavljene su baze podataka pri školama (npr. u OŠ „B.V. Podgoričanin” i OŠ „21maj u Podgorici”) sa svim relevantnim podacima vezanim ne samo za učenike čije su porodice korisniciMOP-a već i RAE učenika/ca. Zato je u tom cilju implementiran veći broj projekata i aktivnostiusmjerenih ka povećanju broja djece pripadnika RAE populacije u osnovnom obrazovanju i smanjenju


9

4 Uvidom u postojeće stanje (razmatrano u Ministarstvu za manjine Crne Gore) u odnosu na pitanjastandardizovanog romskog jezika u Crnoj Gori, dolazimo do zaključka da je rješenje ovog problema na samompočetku i da u dogledno vrijeme ovo pitanje neće biti adekvatno riješeno. Domicilni Romi, uglavnom, nemaju većihjezičkih barijera, što se ne može reći i za Rome koji imaju izbjeglički ili raseljenički status u državi.

napuštanja nastave, a među njima najvažniji su: projekti „Romska obrazovna inicijativa od 2004. do2009; „Studentski volonterizam – od desegracije do kvalitetne integracije romskih učenika 2010–2013”;„Stipendiranje RAE djece u osnovnim i srednjim školama”; „Podjela besplatnih udžbenika”; „Realizacijadodatne nastave za RAE djecu”; „Podrška uvođenju romskih asistenata”; „Škola po mjeri djeteta”;„Inkluzivno obrazovanje” itd.

Koristeći samo nazive gore navedenih projekata, mogu se izvući zaključci sa kojim problemima sesuočava obrazovni sistem u Crnoj Gori, kada je u pitanju kvalitetna integracija djece: nedovoljnouključivanje djece RAE populacije u redovan sistem obrazovanja; problemi u kvalitetnoj integraciji,nedovoljna saradnja obrazovnih institiucija i RAE roditelja, nedovoljna socijalizacija i priprema djeceza redovno školovanje, teškoće u savladavanju redovnog gradiva, visok stepen napuštanja osnovnogobrazovanja (posebno II i III obrazovnog ciklusa) itd. Značajno je napomenuti da obrazovni sistem, aposebno nevladin sektor, pokušava da postojeće izazove prevaziđe time što se u brojnijim sredinamaorganizuje pripremna nastava koja u formi neformalnog obrazovanja pomaže učenicima u tekućim ilibudućim školskim obavezama.Tako je Enfants u svojim prostorijama u Beranama dodatno angažovaoasistente koji s djecom RAE porijekla izvode dopunsku nastavu s ciljem boljeg razumijevanja isavladavanja gradiva.

Zato se, bez sumnje, može zaključiti da uključivanje, rad i angažman asistenata u redovnu nastavu dajeveliki doprinos i značajno osnažuje djecu u naporima da postanu ravnopravni i obrazovani članovidruštva.


10

ASISTENT U NASTAVI KAO IZVOR POMOĆI I PODRŠKEDJECI RAE PORIJEKLA U OBRAZOVNIM INSTITUCIJAMA

Danas se od nastavnika očekuje da omogući svakom djetetu da bude uspješno. Za učenike RAEporijekla, čiji su uslovi života značajno specifičniji od drugih učenika (prije svega zbog ekstremnogsiromaštva porodica iz kojih dolaze, u kojima roditelji najčešće gube vjeru da se obrazovanjem – kojeuglavnom vremenski jako dugo traje – ipak može postići i sigurna budućnost za njihovu djecu!), postojiobjektivna potreba za dodatnom pomoći, a kojoj škola, odnosno njihovi nastavnici mogu da doprinesu.Naime, moguće je djelovati u pravcu smanjivanja jezičke barijere (npr. primjena bilingvističkog pristupau redovnoj nastavi) i/ili zbog nemogućnosti rada domaćih zadataka i završavanja školskih obaveza,organizovati rad škole tako da u njoj npr. učenici završe domaće zadatke. U tim i takvim aktivnostimamoguće je isplanirati tzv. vršnjačku edukaciju i praćenje, čime bi se podržala sva djeca i u razvijanjuvršnjačke zajednice.


11

Uloga asistenata kaosvojevrsnog „mosta”između djece,njihovih porodica iškolskihobaveza, pokazalo sei ovim istraživanjem,biva skoronezamjenjiva iveoma važna.

Asistent u nastavi pruža tehničku pomoć i podršku RAE učenicima u zavisnosti od njihovih mogućnostii potreba. Posao asistenta u radu sa djecom RAE porijekla ne svodi se samo na nastavni rad.5

Asistenti koji rade sa djecom koja imaju poteškoće u učenju zbog jezičkih, kulturoloških i socijalnihrazličitosti imaju dvojaku ulogu. Osim pružanja pomoći djeci u vidu podrške u lakšem savladavanjugradiva i uspješnog praćenja nastavnih jedinica, asistenti pružaju podršku i porodicama razvijajući kodroditelja i bliskih rođaka/staratelja svijest o obaveznosti i važnosti obrazovanja (tzv. rad sa porodicom).

Uključivanjem djece RAE porijekla u redovni obrazovni sistem,nastavnika stavljamo u izazovnu situacijukoja zahtijeva dodatnu edukaciju, trud, motivisanost, dodatni stepen senzibilnosti, kao i strpljivost.Kompetentan nastavnik/učitelj treba svakom učeniku da pomogne da postigne potpuni potencijal, daga razumije i da uvažava njegove jedinstvene karakteristike, te time podupre njegov napredak.

Zato se s pravom postavlja pitanje: Koja je zapravo uloga asistenta u nastavi i šta se od njega očekuje?Asistent je osoba koja je zadužena za individualni rad sa učenicima RAE porijekla i pri tome ostvarujedvostruku ulogu: pomaže učenicima u usvajanju vaspitno-obrazovnih sadržaja i posreduje uuspostavljanju interakcije među tim i drugim učenicima. Asistent u nastavi može postati osoba sazavršenim srednjoškolskim obrazovanjem, koja je prošla dodatnu edukaciju, i što je najvažnije, osobakoja ima sklonost za obavljanje ovog specifičnog posla.

U skladu sa prethodno navedenim, slijedi pitanje kome je sve u školi sa RAE učenicima potreban asistent.Odgovori su sljedeći:

� učenicima RAE porijekla za uključivanje u razred i savladavanje socijalno-psihološkihprepreka;

� nastavniku u nastavnom procesu za planiranje ciljeva, izradu individualnog plana sa ovimučenikom i realizaciju planiranog;

� školi (učestvovanje u životu škole, poznavanje pravila u školi, saradnja sa porodicom...).

Temeljni cilj implementacije asistenta u nastavu jeste olakšavanje procesa inkluzije učenika RAE porijeklau obrazovni sistem, kao i poboljšanje uspjeha ovih učenika u školi.Time se ujedno unapređuje kvalitetnjihovog školovanja.Asistent u nastavi, takođe, doprinosi uspješnijoj socijalizaciji učenika u odjeljenskojzajednici.

Da bi u pojedinim školama bio angažovan asistent u nastavi, potrebno je dobiti saglasnost institucije –škole, saglasnost učeničkih roditelja, ali je potrebno obezbijediti i izvor finansiranja asistenta.


12

5 U prilogu ovog rada dat je okvirni opis poslova asistenta/kinja kao prijedlog koji može pomoći u svakombudućem angažovanju ovih lica za rad u školi i lokalnoj zajednici.

METODOLOŠKI OKVIR

Položaj djece RAE porijekla u nastavnom procesu je dosta težak. Razlozi takvog stanja su različiti.Uključivanje djece RAE porijekla u redovni nastavni proces je dosta otežano usljed njihovog teškogmaterijalnog stanja, jezičke barijere i sl., pa kao takvo zahtijeva mnogo strpljenja, posvećenosti i rada.Razumljivo je da nastavnici teško mogu posvetiti više vremena ovim učenicima, a posebno u situacijiako postoje problemi i u komunikaciji. U takvim okolnostima asistent u nastavi je praktično rješenje,pod uslovom da, tamo gdje postoji jezička barijera, poznaje jezik RAE populacije.

Polazeći od značaja uključivanja asistenta u nastavu, očekivanja po pitanju poboljšanja položaja RAEučenika su optimistična. Jedino u onim školama u kojima nijesu angažovani asistenti u nastavi teškomožemo očekivati poboljšanje njihovog položaja.

Enfants, nevladina organizacija, ima svoje programske aktivnosti i ostvarenu saradnju sa osnovnimškolama na teritoriji opština:Berane,Rožaje,Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj, nudi različite vrste pomoći


13

Uključivanje, rad iangažman asistenatau redovnu nastavudaje veliki doprinos iznačajno osnažujedjecu RAE porijeklau naporima dapostanu ravnopravnii obrazovani članovidruštva.

i podrške u procesu uključivanja djece RAE porijekla u školski sistem obrazovanja.Zato smo istraživanjeuključivanja asistenta u nastavu bazirali na ovim opštinama i uzorku škola koje imaju uspostavljenusaradnju sa Enfantsom.

Iz Tabele 1. (Aneks 1) koja predstavlja uzorak istraživanja uočavamo da smo istraživanjem obuhvatilišest crnogorskih opština, četiri sa sjevera i dvije sa juga države, sa ukupno 12 osnovnih škola i jednomnevladinom organizacijom. Svrha ovog istraživanja je da na planiranom uzorku ispitamo u kom brojusu uključeni asistenti u nastavu, te da na bazi njihove uključenosti analiziramo njihov doprinospoboljšanju položaja RAE učenika u školi.

Istraživanje smo fokusirali na osnovnu školu, jer je na ovom nivou potreba za njihovim angažovanjemu osnovnoj školi najizraženija.

Tokom istraživanja ostvarili smo kontakt kroz planirani intervju sa:

� direktorom i/ili stručnim saradnikom,

� asistentom u nastavi i

� nastavnicima/vaspitačima.

Analizu istraživačkih rezultata smo usmjerili na identifikaciju:

� ključnih aktivnosti asistenta u nastavi u radu sa djecom RAE populacije,

� problema u nastavnoj praksi i

� predloga mehanizama za unapređenje postojeće nastavne prakse po pitanju uključivanjaasistenata u nastavu kao resursa uspješnijeg integrisanja RAE djece/učenika u sistemobrazovanja.

Generalni cilj istraživanja i analize aktivnosti asistenta u nastavi jeste da široj stručnoj javnosti inadležnim organima, koji se bave obrazovanjem RAE populacije u Crnoj Gori, predočimo način –model djelovanja asistenta u nastavi, kako bi poboljšali položaj ovih učenika u nastavi.

Analiza je dominantno ekspertska, a temeljna pitanja na koje pruža odgovore su:

1. Priroda aktivnosti asistenta u nastavi i njegova podrška djeci RAE populacije.

2. Saradnja asistenta i nastavnika.

3. Saradnja asistenta sa RAE porodicama.

4. Identifikacija problema u radu asistenta u nastavi.

5. Prijedlozi – mehanizami za unapređenje položaja djece RAE populacije u nastavnom procesu.


14

15

Uključivanje djeceRAE porijekla uredovni nastavniproces je dostaotežano usljednjihovog teškogmaterijalnog stanja,jezičke barijere i sl.,pa kao takvozahtijeva mnogostrpljenja,posvećenosti i rada.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Za svako dijete, a posebno za djecu RAE porijekla, polazak u školu predstavlja veliki izazov. Zahtjevikoje škola postavlja pred svako dijete nijesu samo u emocionalnoj i socijalnoj oblasti već i u činjenicida dijete određenim tempom usvaja programske sadržaje.To je posebno izraženo kod predmeta kojizahtijevaju sistematičnost i usvajanje znanja po određenom redosljedu. Ilustracije radi, da bi se uopštepostigla pismenost kod djece, neophodano je osigurati i uspostaviti čitav niz aktivnosti (ne ciljanih alispontanih tzv. pred-čitačka priprema djece u njihovim porodicama) kao što su: listanje, tj. igranje saknjigama – listovima; razvijanje ljubavi prema knjigama; učenje načina na koji se knjige koriste;otkrivanjeda ono što je napisano u njima ima značenje; upamćivanje i ponovno „čitanje” knjiga; prepoznavanjeriječi; izgovaranje riječi i tek na kraju samostalno čitanje (opismenjavanje). Nadalje, kod učenja jezika,bez obzira na to da li se radi o maternjem ili drugom/stranom jeziku, mogu se uočiti tri fenomena: 1.Funkcija prije forme: Prvo se javlja funkcionalna upotreba jezika, a zatim eksperimentisanje sa jezičkimformama. 2. Cjelina prije djelova: Cjelina prethodi dijelu. Mi smo okruženi jezikom i ne učimo ga umalim djelovima i 3. Unutrašnji i spoljašnji proces: Razvoj jezika je istovremeno i unutrašnji i spoljašnjiproces. Dijete kreira jezik na osnovu pretpostavki o gramatičkim pravilima i izgovoru. Socijalnookruženje, sa druge strane, uvodi konvencionalna pravila jezika. Krajnji cilj upotrebe govora je darazumijemo što nam govore i da drugi razumiju ono što mi govorimo.

Iz naprijed navedenog, precizno se može zaključiti da skoro sva djeca RAE porijekla ulaze u obrazovnisistem bez i jednog prethodno ostvarenog „koraka”. Zato, skoro svako novo socijalno iskustvo tražireintegraciju ličnosti kod svih RAE učenika, što zahtijeva prilagođavanje novoj socijalnoj situaciji. Odposebnog je značaja da prva socijalna iskustva za svako RAE dijete budu pozitivna – upravo bi školatrebalo da odigra tu „misionarsku ulogu”. Dok se kod većine djece proces prilagođavanja odvijaspontano, djeci RAE porijekla u tom procesu neophodna je aktivna podrška – ona koja mora da dolaziiz škole, tj. obrazovnog sistema.

Uključivanje RAE učenika u nastavni proces pred nastavnika/icu stavlja izazov koji traži dodatnuedukaciju, trud,motivisanost, ali i strpljivost.Kompetentan, stručan nastavnik/ica treba svakom učenikuda pomogne da razvije potencijalne sposobnosti. Da bi to postigao/la neophodno je da pokažerazumijevanje za jedinstvene dječije potrebe i mogućnosti.U obrazovanju se može istinski doprijeti dosvakog djeteta, ako se kod njih aktiviraju višestruki potencijali. Izazov nije u razvrstavanju sposobnih imanje sposobnih, već u razvijanju navedenih potencijala u skladu s individualnim mogućnostima isposobnostima djeteta, što znači da svako dijete može učiti i napredovati u skladu sa svojimindividualnim sposobnostima.

U vaspitno-obrazovnom radu sa učenicima RAE porijekla pažnja se usmjerava na sposobnosti i potrebeučenika, individualizaciju vaspitno-obrazovnog i nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrške


16

uključivanjem asistenata u nastavu. Uloga asistenata u školama je da pruže pomoć i dodatnu podrškudjeci RAE porijekla u skladu s njihovim mogućnostima.Takođe,oni bi trebalo da pomognu nastavniku/iciu cilju unapređivanja rada sa djecom RAE porijekla kojima je potrebna dodatna podrška, a pored toga,oni uspostavljaju kontakt i sa porodicom pružajući podršku u saradnji škole sa porodicom.

Iz svega navedenog problem ovog istraživanja jeste uvođenje asistenta u nastavu kao podrškauključivanja djece RAE porijekla u obrazovni sistem Crne Gore. Iz ovako definisanog problema slijedipredmet istraživanja: uloga (dobiti uvođenjem) asistenata u nastavi.

Odgovor na istraživačko pitanje o efektima djelovanja asistenta u nastavi na polju aktivnog iprogresivnog uključivanja pripadnika RAE populacije u redovni školski sistem u opštinama na sjeverui jugu Crne Gore (Rožaje, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar i Ulcinj) dobićemo kroz analizu intervjua stri različite kategorije ispitanika (direktori i/ili pedagozi, nastavnici/ice i učenici/ice).

Primijenili smo kvalitativno istraživanje, a korišćena tehnika intervjua različitih kategorija ispitanikapomogla nam je da dobijemo što realniju sliku o proučavanom problemu.

Uzorkom istraživanja obuhvatili smo sve osnovne škole u pomenutih šest crnogorskih opština i Enfants,nevladinu organizaciju u čijim prostorijama rade tri asistenta u nastavi. Problemska pitanja, koja su činilasadržaj razgovora, definisana su u skladu sa postavljenim problemom, � odnosila su se na: aktivnostasistenta u nastavi u radu s RAE učenicima, procjenu stanja upisa RAE populacije u školu prije i nakonangažovanja asistenta u nastavi, utvrđivanje saradnje asistenta u nastavi sa nastavnikom/icom,utvrđivanjeoblika saradnje sa Enfantsom, identifikovanje problema u nastavnom procesu, procjenjivanje isamoprocjenjivanje kompetencija asistenta u nastavi, utvrđivanje mehanizama za poboljšanje stanja,utvrđivanje efekata ostvarene saradnje s porodicom i sl. Istraživanje je osmišljeno na osnovu Halmijeve(2005) Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima,� obavljeno je u oktobrui novembru mjesecu 2011. godine. Razgovor je tekao po principu postavljanja nedirektivnih pitanja,praćen instrukcijom potkrepljivanja rečenog primjerima u nastavnoj praksi, kako bismo identifikovaliprobleme i predložili mehanizme za njihovo prevazilaženje.


17

Aktivnosti asistenta u nastavi na efikasnijem uključivanju RAE učenika u redovnivaspitno-obrazovni proces

Asistenti u nastavi su angažovani sa ciljem da pomažu RAE učenicima u nastavi i da održavaju kontaktsa njihovim porodicama, kako bi obezbijedili redovnost pohađanja nastave. Radno vrijeme asistenta unastavi je 6 časova, od čega pola radnog vremena ili 3 časa provodi u školi, a drugu polovinu na terenu,u posjeti porodicama RAE učenika. Direktori i pedagozi smatraju da su im oni od velike pomoći uradu s djecom RAE porijekla:

Asistent u nastavi je velika podrška u procesu uključivanja RAE populacije u obrazovni sistem. Onisu angažovani po ugovoru, a glavne aktivnosti su im da pomognu učenicima da se snađu u učionicii da obezbijede njihovu redovnost kroz čestu komunikaciju sa porodicama. Bez njihove podrške teškobi uspostavili komunikaciju sa porodicama ovih učenika. Oni sve aktuelne probleme u školi prenoseroditeljima, pozivaju roditelje da dođu na razgovor kod direktora ili pedagoga.Da nije njihove podrške,mišljenja smo da bi veliki broj ovih učenika napustio školu, pa je prava sreća što su angažovani uradu.

Naš posao je dosta zahtjevan. Mi smo angažovani u školi i na terenu. Posao u školi se odnosi napomoć nastavnicima u radu s RAE učenicima.Terenski rad se odnosi na uspostavljanje bolje saradnješkole i porodice. Obilazimo porodice, nastojimo da ih ubijedimo da im je mnogo važnije da dijetepošalju u školu nego na ulicu. Roditelji su neprosvijećeni, pa teško prihvataju obaveze da djecu svakirad šalju u školu.To im je velika obaveza i teško uspijevaju da je prate. S roditeljima RAE populacijeorganizujemo roditeljske sastanke na kojima otvoreno pričamo o aktuelnom problemu i nastojimoda iznađemo najprihvatljivije rješenje.

OŠ „Radomir Mitrović” – Berane

O njihovom angažmanu nastavnici iz škole u kojoj su angažovani ističu sljedeće:

Njihov posao je dijelom vezan za nastavu u školi, a dijelom za saradnju škole sa porodicama RAEučenika. Ono vrijeme koje im je planirano za školu, oni se trude da ga racionalno utroše, mada je toveoma malo vremena za sve naše potrebe. I drugi dio njihovog posla treba pohvaliti, zaista uspješnouspostavljaju kontakte sa porodicama i osiguravaju redovno pohađanje nastave.



18

Sigurno je dobro da postoji praksa da se asistenti angažuju u nastavi. Međutim, ono što nije dobrojeste činjenica da asistenti nijesu angažovani u svim opštinama i svim školama u kojima su uključeniučenici RAE porijekla. Našim istraživanjem smo utvrdili da je na nivou opština sa kojima je Enfantsuspostavio saradnju angažovano svega pet asistenata i to dva u školi i tri u centru NVO Enfants.To jeizuzetno mali broj i nedovoljan za obezbjeđivanje potpune podrške djeci RAE porijekla u nastavi.Dostaje opština i škola koje nemaju angažovanog asistenta u nastavi.Direktori i pedagozi iz tih institucija ističu:

Mi se trudimo da damo sve od sebe da uključimo što veći broj djece RAE populacije u školu.Međutim,to nije dovoljno. Mora postojati lice zaduženo za praćenje njihovog rada i redovnosti pohađanjanastave, a da pri tome ima autoritet kod RAE porodica.

OŠ „Marko Miljanov” – Bijelo Polje

Od svojih kolega, iz škola u kojima su angažovani asistenti u nastavi, saznajemo koliko su oni značajniu ovom procesu.Od Enfantsa smo dobili podršku i angažovali lice koje komunicira sa roditeljima.Nataj način osiguravamo redovnost pohađanja, ali postoje ozbiljne prepreke u neposrednoj komunikacijina relaciji nastavnik – učenik. Jezička barijera je jako izražena, što rezultira slabijim uspjehomučenika.Zato se nadamo da ćemo u narednom periodu i mi riješiti taj problem i angažovati asistentau nastavi.

OŠ „Meksiko” – Bar

Istina, postoje škole u kojima ne postoji izražena jezička barijera, kao npr. u Ulcinju, gdje djeca RAEporijekla mogu pohađati nastavu na albanskom ili crnogorskom-srpskom, bosanskom i hrvatskomjeziku.Utvrdili smo, takođe,da su u pojedinim školama kroz saradnju sa Enfantsom angažovani nastavniciza dopunski rad i izradu domaćih zadataka.To bi trebalo uraditi u svim školama, dok se ne steknuuslovi za praćenje nastave bez problema od strane ovih učenika.


19

Razlike po pitanju uključenosti pripadnika RAE populacije prije i nakonangažovanja asistenata u nastavni proces

Glavne razlike koje su se manifestovale u nastavnom procesu prije i nakon angažovanja asistenata unastavi dobili smo od škola koje imaju angažovanog asistenta u nastavi.Te razlike se odnose kako nasami upis djece RAE porijekla na početku školske godine, tako i na redovnost pohađanja nastave ineposredni uspjeh u njoj. O tome direktori i pedagozi ističu sljedeće:

Asistenti su značajno uticali da se ove školske, 2012/2013, godine upiše veći broj djece RAE porijeklau prvi razred osnovne škole. Oni su u kontaktu sa RAE porodicama i svoj uticaj su iskoristili na pravinačin. Osim toga, promjene su evidentne i kod pohađanja nastave. Ranije se dešavalo da ovi učenicimnogo češće izostaju sa nastave, pa i da je napuštaju bez ikakvog objašnjenja.Danas smo u potpunodrugačijoj situaciji. Ukoliko se desi da dijete ne dolazi na nastavu, asistent posjeti porodicu djeteta iutvrdi stvarne razloge njegovog odsustva, tako da već sljedećeg dana dijete ponovo redovno pohađanastavu.


Asistenti po ovom pitanju kažu:

Znamo da je prije našeg dolaska bilo mnogo manje djece u prvom razredu. Nema porodice kojunijesmo obišli i naprosto nagovarali da maknu djecu sa ulice, da im je mnogo korisnije i sigurnije dasu u školi, nego na ulici. Ove školske godine u OŠ „Radomir Mitrović” upisano je više od 30 učenikau prvi razred.To se nije ranije dešavalo...

Mi pratimo svaki dan koliko je RAE učenika došlo u školu i obavezno posjetimo porodice odsutnihučenika. Često nam kao razloge navode da nemaju obuću i odjeću, ali smo se i po tom pitanjuangažovali i ovih dana sakupljamo od učenika iz starijih razreda očuvanu obuću i odjeću koju ćemopodijeliti RAE učenicima, kako bi prevazišli postojeće probleme. Osim toga obilazimo svaku učionicui učiteljima pomažemo u komunikaciji sa ovim učenicima.


Većina djece RAE porijekla u Beranama,poslije nastave ili sjutradan prije nastave dolazi u centar NVOEnfants da im se pomogne u izradi domaćih zadataka.To ima pozitivan uticaj na ukupan uspjehdjeteta u nastavi.

NVO Enfants – Berane

Škola preko asistenata u nastavi ostvaruje intenzivnu saradnju sa RAE porodicama.Kao plod te saradnjeuslijedio je veći obuhvat djece pri upisu u školu. Osim toga, poboljšao se i kvalitet njihovog rada u


20

školi, mada on nije još uvijek na zavidnom nivou, ali jeste na neuporedivo boljem od ranijeg stanja. Natom polju treba puno energije i vremena, ali bez praktične aktivnosti, koju vrše asistenti, slika bi bilosigurno nepovoljnija.

To potvrđuje mišljenje nastavnika koji sarađuju sa asistentima:

Mi smo i ranije imali uključenu djecu RAE porijekla u svoja odjeljenja.Ono što je sigurno jeste činjenicada je taj broj bio mnogo manji nego danas. Samo ove školske godine upisano je više od 30 učenika.Pretpostavljamo da je tome doprinijelo angažovanje asistenta u nastavi. Između ostalog, asistenti suostvarili kontakt sa ovim porodicama i obezbijedili upis mnogo većeg broja osnovaca, nego što je tobio slučaj ranije.To bi bili najizraženiji primjeri njihovog djelovanja na terenu.


U sredinama gdje nije uključen asistent u nastavi, situacija se dosta razlikuje. Iako nemaju asistenta unastavi, oni su uz pomoć Enfantsa angažovali kontakt osobu, koja održava komunikaciju sa RAEporodicama.Ta osoba preuzima ulogu asistenta van škole, dok u školi ona nema nikakvo zaduženje, asam nastavnik prati redovnost i urednost u pohađanju nastave. O svim nastalim problemima u učionicinastavnik prvo izvještava nadležne organe u školi (pedagoško-psihološku službu, upravu škole i sl.)koji blagovremeno reaguju preko kontakt osoba.

Angažman – zaduženja asistenta u nastavi

Velikom broju djece RAE populacije potrebna je pomoć u cilju lakše i bolje integracije u redovanobrazovni sistem. Jezička barijera, kao i kulturološka različitost, često su razlozi zbog kojih se djeca RAEpopulacije teže snalaze u redovnom obrazovnom sistemu. Asistenti u nastavi su još uvijek unedovoljnom broju angažovani.Trenutno od svih opština u kojima djeluje Enfants angažovano je ukupno5 asistenata i to svi u Beranama. Od tog broja dva asistenta su angažovana u školi i tri u prostorijamaNVO Enfants. Vrlo mali broj trenutno angažovanih asistenata nedovoljan je da bi zadovoljio potrebesvih učenika. Uz to veliki problem predstavlja i neizvjesnost angažovanih asistenata u školi. Naime, onisu po ugovoru angažovani samo na 5 mjeseci, tako da je potpuno neizvjesno da li će se taj ugovorprodužiti u sljedećem polugodištu.Radi kvalitetnijeg planiranja i realizacije rada s djecom RAE porijekla,škola mora imati dugoročnija rješenja, naročito kada su u pitanju ovako važni resursi i njihov doprinoskvalitetnijem uključivanju ove djece u nastavni proces.

Već smo istakli da su asistenti u nastavi angažovani sa pola norme (3h u školi i 3h van škole).Za vrijemesvog boravka u školi asistenti imaju zadatk da:


21

� isprate dolazak učenika u učionicu,

� evidentiraju prisutne i odsutne učenike,

� pomažu učenicima na času, da im prevode na njihov jezik uputstva nastavnika,

� učine što je moguće više premostivom jezičku barijeru,

� organizuju roditeljske sastanke,

� komuniciraju sa roditeljima i sl.

Angažovani asistenti u svom radu nemaju samo ulogu prevodioca, već doprinose mijenjanju navikadjeteta, olakšavaju integraciju djeteta i u saradnji sa nastavno-vaspitnim kadrom, kao i drugom djecom,postižu veoma dobre rezultate u kratkom periodu.

Aktivnosti u romskoj zajednici, kod roditelja podrazumijevaju dnevni obilazak porodica, u cilju razvijanjasvijesti o obaveznosti i korisnosti redovnog školovanja.Asistent je zadužen za evidentiranje podatakao djeci koja su uključena u redovan obrazovni sistem, njihovom prisustvu na nastavi, tj. razlozimanjihovog odsustva.

Funkcionisanje asistenta u nastavi u velikoj mjeri zavisi i od načina na koji se nastava organizuje i odtoga koje metode i oblike rada nastavnik primjenjuje.Ako dominiraju kooperativne metode i grupnioblici rada ili rada u paru, tada se još jedna odrasla osoba u učionici jednostavno i prirodno uklapa urad cijelog odjeljenja. Ako je nastava pretežno frontalnog tipa, onda to i nije baš tako. Ne možemouvoditi nove organizacione forme, bez da se promijene oblici i metode nastave, ali i kompetencije iovlašćenja nastavnika.

Podudaranje i/ili razlikovanje aktivnosti asistenta i nastavnika u školi

Aktivnosti asistenata u nastavi razlikuju se od nastavničkih aktivnosti.Oni su u školu uključeni sa ciljempružanja podrške djeci RAE porijekla u domenu njihovog funkcionalnijeg prihvatanja školskih zahtjevai potreba.Takođe, asistenti imaju važnu ulogu i u pogledu pružanja podrške samim nastavnicima, poputobezbjeđivanja redovnosti pohađanja nastave RAE učenika/ca, unapređivanja ukupune komunikacijeputem dodatnih razjašnjenja i interpretiranja nastavničkih instrukcija. Oni su ujedno i podrškanastavnicima u radu, jer osiguravaju redovno pohađanje nastave i prevođenje objašnjenja, zahtjeva iuputstava nastavnika upućenih učenicima. Osim uključenosti u nastavni proces, asistenti su zaduženi iza održavanje kontakta sa porodicama RAE učenika. Svi aktuelni problemi, koje nastavnici, direktor,odnosno pedagog ili pak sami asistenti primijete kod RAE učenika, sumiraju se i transparetnoprezentuju roditeljima, bilo kroz neposrednu posjetu ili na zajedničkim roditeljskim sastancima.

S druge strane, nastavničke aktivnosti su usmjerene na edukaciju i pravilno vaspitanje svih učenika.


22

Zavisno od mogućnosti i interesovanja RAE učenika, nastavnik diferencira svoje zahtjeve usmjereneovim učenicima.Ukoliko postoji jasna jezička barijera, oni se obraćaju asistentu tražeći njegovu pomoću prevođenju određenih zahtjeva. Po pravilu učenik mora znati šta se od njega traži da uradi da bi seuključio u rješavanje traženog zahtjeva.

Komunikacija između asistenta i nastavnika je na zavidnom nivou i po riječima svih intervjuisanihrespondenata nijesu primijećeni bilo kakvi problemi na tom polju.Naprotiv, zadovoljni su i jedni i drugi,jer imaju zajednički cilj da postignu što veću aktivnost RAE učenika u nastavnom procesu. Da bijedinstveno nastupili i zainteresovali učenike, neophodno je prethodno usaglasiti aktivnosti, što uključujezajedničko planiranje određenih segmenata nastavnih aktivnosti (scenario časa ili neke nastavne cjeline).Gotovo da nema aktivnosti o kojoj se ne dogovaraju, jer se u tome nalazi ključ uspjeha.

Dakle, asistenti u nastavi su tehnička podrška, ali sarađuju sa nastavnim osobljem i pružaju pomoćdjetetu/djeci u nastavnom procesu.Asistenti u nastavi često ne posjeduju odgovarajuće kvalifikacije inijesu osposobljeni za rad sa ovom djecom,pa i ne pretenduju na preuzimanje edukativnih nadležnosti.Kako je rad sa djecom RAE porijekla osjetljiva djelatnost, potrebno je jasno definisati kvalifikacije ipreduslove koje jedan asistent u nastavi treba da ispunjava, kako bi radio na ovako složenom radnommjestu, a to se svakako ne može smjestiti u okvire volontarijata.

Problemi u praksi po pitanju uspješnog uključivanja RAE učenika u redovninastavni proces

Škola kao institucija vaspitno-obrazovnog karaktera nudi svim učenicima pravo na kvalitetnoobrazovanje i vaspitanje.Nastavni kurikulum oblikovan je shodno razvojno-uzrasnim karakteristikamaučenika i namijenjen je svim polaznicima. Česta je pojava da u odjeljenskim zajednicama djeca RAEporijekla ne razumiju jezik većine, pa se u takvim okolnostima javljaju mnogi problemi koji značajnoutiču na njihovo aktivno uključivanje u nastavni proces.O tim problemima sami asistenti kažu sljedeće:

Jadan od najvećih problema jeste jezička barijera. U školi u kojoj smo angažovani većina djece RAEporijekla ne razumije učitelja. Mi pokušavamo da im pomognemo da im prevedemo na njihov jezikto što im nastavnik objašnjava. Međutim, tu postoji veliki problem što je mnogo više odjeljenja negošto je nas.Nas dvoje smo angažovani u osnovnoj školi koja ima oko 130 djece RAE porijekla od prvogdo devetog razreda. U samom prvom razredu upisano je više od 30 učenika raspoređenih u četiriodjeljenja. Mi fizički ne možemo da stignemo da budemo u svim odjeljenjima, a svuda smo potrebni.Najviše smo prisutni u prvom razredu, a vjerujte da smo skoro jednako potrebni i u starijimrazredima. Usljed ovog problema javlja se nezainteresovanost kod mnogih učenika. Često nam senastavnici žale da im učenici spavaju na času i mi po pozivu dolazimo u ta odjeljenja.


23

Drugi veliki problem je često izostajanje sa nastave. Pošto utvrdimo stanje i pođemo kod njihovihroditelja, dobijemo odgovor da ih ne mogu slati u školu jer nemaju odjeću i obuću za njih.To jeposebno izraženo u jesenjem i zimskom periodu. Mi zatim u dogovoru s direktorom školeorganizujemo dobrovoljno prikupljanje odjevnih predmeta koje im vrlo brzo rasporedimo. Takopokušavamo da rješavamo problem po problem.

Njihovi uslovi življenja su jako teški. Dešavalo nam se da djeca knjige i pribor koji dobiju od Enfantsavrlo brzo pogube ili im mlađa braća i sestre to pocijepaju, pa im nabavljamo novi pribor i tako redom.Zbog toga smo riješili da im više i ne šaljemo školski pribor i udžbenike kući.

Tu je prisutno puno problema, neke uspješno rješavamo, a neki se ponavljaju i nijesu u našoj moći,pa ne možemo da ih riješimo.


Ako uporedimo iskazano mišljenje asistenata sa mišljenjem direktora i/ili pedagoga škole, ondauočavamo veliku korelaciju, jer i oni ističu probleme po pitanju:

� jezičke barijere,

� neredovnog pohađanja nastave,

� nezainteresovanosti za nastavu i sl.

Nastavnici imaju slično mišljenje, ali kao podršku u tom procesu ističu:

Brojni su problemi u nastavnoj praksi, ali su najizraženiji oni koji se tiču samog razumijevanja onogšto se radi na času. Kao posljedica jezičke barijere, u najvećem broju slučajeva, javlja se dosada načasu, pa i samo izostajanje sa nastave.

Međutim, asistenti u nastavi su u ovim situacijama poboljšali stanje. Oni su prava dragocjenost načasu, prevode naše objašnjenje i instrukcije učenicima, a pored toga prate njihovu redovnost iblagovremeno reaguju kod porodica, što se pozitivno reflektuje na sjutrašnje prisustvo nastavi.


Kako je nastava živ proces, to se pomenuti problemi koji postoje u radu mogu preduprijediti, nekadai u potpunosti otkloniti, ali se isto tako mogu pojaviti i novi problemi.Ono što je sigurno jeste činjenicada škola treba redovno da prati ovu situaciju, da identifikuje probleme u nastavnom procesu i preduzimaadekvatne mehanizme kako bi ih blagovremeno otklonila i poboljšala kvalitet svog rada.


24

Vještine i znanja koje pomažu u radu sa djecom RAE porijekla

Kao što smo svjesni činjenice da uspješan nastavnik mora posjedovati višestruko izgrađeneprofesionalne vještine i kompetencije, tako je realno očekivati da i ostali sudionici u vaspitno-obrazovnom procesu posjeduju određenu spretnost i otvorenost za potrebe učenika/ca.U tom smislu,od asistenata angažovanih za rad sa pripadnicima RAE populacije, očekujemo neke neophodne vještinei znanja.Ta osjetljivost je prožeta profesionalnim kompetencijama.Asistent u nastavi nije nastavnik, alibez obzira na to mora posjedovati određene vještine i znanja u radu s mladima kako bi im bio odpomoći u radu. O svojim vještinama i znanjima asistenti kažu sljedeće:

Naš posao nije da budemo nastavnici, zato nastavnička znanja i vještine kod nas ne treba tražiti.Mi smo više podrška u nastavi i od nas se očekuje da umijemo da prevedemo RAE učenicima nanjihov jezik ono što oni ne razumiju kod nastavnika. S obzirom na to da poznajemo jezik RAEpopulacije, mi smo u mnogome ispunili svoj zadatak. Svjesni smo da osim jezika moramo imativještinu da uspostavimo pravu komunikaciju kako s djecom, tako i sa roditeljima RAE porijekla.Smatramo da od ove komunikacije zavisi mnogo toga. Ako nas roditelji i djeca prihvate, akozadobijemo njihovo povjerenje, mi smo u potpunosti opravdali očekivanja, a rezultati će se vrlo brzopokazati.


Ono što je kod nas izgradilo sigurnost u radu i što nas promoviše kao uspješne asistente jeste radnoiskustvo koje posjedujemo u ovom poslu. Radili smo posao asistenta više godina i imamo tu sigurnosti „osjećaj” šta treba da uradimo u datom momentu.To nam je jača strana i garantuje nam damožemo da iznesemo mnoge probleme na raspravu, a često i da ih uspješno riješimo bez bojaznida ćemo izazvati kontraefekat.

Sigurno da ima stvari koje bismo željeli da izgradimo kod sebe. Najviše nam nedostaje poznavanjerada na računaru. Iako su roditelji RAE učenika najvećim dijelom nepismeni, značilo bi nam da naroditeljskim sastancima pripremimo prezentaciju i privučemo njihovu pažnju.Osim toga, dobro bi biloda se i za nas organizuju seminari, ali toga nema ili ako ima, vrlo malo, nedovoljno za naše potrebe.


Da je situacija baš takva i da asistenti na pravi način obavljaju svoj zadatak, potvrđuje mišljenje direktorai stručnih saradnika u školi, koji kažu sljedeće:


25

Škola i mi, kao direktor, odnosno pedagog u školi, smatramo da asistenti potpuno korektno obavljajusvoj posao. Nastavnici su zadovoljni njihovom aktivnošću, ali nam često skreću pažnju da bi i njihtrebalo uključiti na seminare koji se za njih organizuju.

Nije se još desilo da nijesu ispunili očekivanja. Na njih se u potpunosti oslanjamo u saradnji škole saRAE porodicama.


O samim vještinama i znanju koje posjeduju asistenti, a u funkciji je njihove uspješnije misije, nastavniciističu sljedeće:

Asistenti koji su angažovani u našoj školi nijesu baš kvalifikovani za taj poziv.Mnogo bi bolje bilo akobi asistenti bili iz reda nastavničke profesije, nego sa srednjom školskom spremom. Imaju jakoizražene komunikacijske vještine i fleksibilnost, što im olakšava saradnju kako s nama – nastavnicim,tako i s učenicima i roditeljima, a nedostaje im uže stručna kvalifikacija.

Dobro bi bilo da se asistenti uključe i prođu određenu edukaciju. Brojni su seminari koji su značajniza njihov poziv, a koji bi trebalo da prođu, kako bi stekli određene uže stručne kompetencije.


Iako je od pet intervjuisanih asistenata njih dvoje imalo završen fakultet, svi su mišljenja da im trebaobezbijediti seminare po pitanju ovih aktivnosti na kojima su angažovani. Šta više, svi se slažu da im jeinformatička pismenost slabija strana i da bi na tom polju trebalo više poraditi.

Saradnja s nastavnicima u školi

Budući da polovinu svog radnog vremena asistenti provode u školi, to se njihove aktivnosti u velikojmjeri podudaraju sa aktivnostima nastavnika. Zato se kroz uzajamnu saradnju planiraju te aktivnosti,sa ciljem zajedničkog djelovanja u heterogenim odjeljenskim zajednicama. Da bi asistent znao kada ikako treba da reaguje, potrebno je da se upozna sa aktivnostima samih nastavnika.U dogovoru s njimaon prisustvuje nastavi i pomaže im da adekvatno reaguju, kako bi ih učenici razumjeli i prihvatiliplanirane aktivnosti.

Ono što je otežavajuća situacija u praksi, s kojom smo se mi u istraživanju suočili, jeste činjenica daasistent nije zadužen samo za jedno ili u krajnjem slučaju dva odjeljenja. Naprotiv, jedan asistent imaobavezu da prati rad djece RAE učenika u većem broju odjeljenja, u našem slučaju od 10 do 15


26

odjeljenja, na uzrastu od prvog do devetog razreda. Istina, njihovo prisustvo je intenzivnije u mlađimrazredima, ali ukoliko zatreba pomoć, često budu uključeni i u starijim razredima. Upravo zbog tihokolnosti, nastavnici moraju unaprijed planirati vrijeme kada mogu računati na podršku asistenta usvom odjeljenju i s njim izdefinisati korake zajedničkog djelovanja.

O samoj saradnji s nastavnicima asistenti kažu sljedeće:

Saradnja s nastavnicima je dosta dobra.Nemamo nikakvih problema u radu.Ono što bi nam najvišeodgovaralo jeste da smo angažovani u jednom ili dva odjeljenja. Mnogo bi nam lakše bilo dasarađujemo s jednim ili dva nastavnika, nego što imamo obavezu da se uključujemo u sve razrede.Nastavnici su krajnje korektni i tu nema nikakvih problema. Često znamo unaprijed u kojim ćemoodjeljenjima sjutradan raditi, ali ponekad se desi da nas pozovu i u druga odjeljenja, jer se ukazalapotreba da pomognemo učenicima.

Dobro bi bilo da nas ima više, jer nas dvoje u cijeloj školi ne možemo stići da pomognemo svimnastavnicima i učenicima kojima je naša podrška neophodna.To se osjeća u praksi.U prvom i drugomrazredu smo najprisutniji, djeca su mala. Često ne razumiju učitelja šta im priča i budu odsutna.Mnogi učenici ne savladaju pismo ni do četvrtog ili petog razreda. Prave se veliki propusti, ali to nijeposljedica našeg rada. Jednostavno, mnogi faktori su tu bitni, samo ih treba uvažiti.

Što se tiče konkretnih primjera te saradnje,možemo istaći da s nastavnikom planiramo čas i predmetna kojem ćemo prisustvovati. Mi ne realizujemo nastavu, samo prevodimo uputstva nastavnika.Objašnjavamo učenicima postupak kako im nastavnik sugeriše šta i kako treba da urade. U nižimrazredima mnogo više komuniciramo s učenicima, nego u starijim.U starijim razredima smo pozvaninajčešće kada RAE učenici ne dolaze na nastavu ili ne pokazuju interesovanje za rad. U takvimsituacijama obavezno posjetimo njihove porodice i situaciju normalizujemo.


O samoj saradnji nastavnika i asistenata iz ugla pedagoga imamo sljedeće mišljenje:

Slažem se da je malo angažovati dva aistenta na sve razrede. Oni fizički ne mogu da stignu dapomognu svim učenicima i nastavnicima. Zato smo na nivou škole napravili dogovor da njihovangažman bude najveći u prvom ciklusu, prva tri razreda osnovne škole. Sigurno da bi najefikasnijebilo kada bi svako odjeljenje imalo jednog asistenta u nastavi, ali to u ovim okolnostima nije izvodljivo,jedva smo angažovali i ova dva asistenta, a da ne govorimo o većem broju.


27

Nastavnici s asistentom ostvaruju dobru saradnju,mislim da su svi zadovoljni. Nijesmo imali nikakavprigovor, niti sugestiju bilo s koje strane.

Naročito mogu da istaknem da su asistenti jako fleksibilni i spremni na dogovor. Razumijem da imnije lako, ali takve su okolnosti. I s naše strane saradnja je krajnje profesionalna, sve naše sugestijeodmah uvaže i sprovedu u praksi.


O ovom pitanju nastavnici kažu sljedeće:

Saradnja je u onoj mjeri koliko zajedno radimo dosta dobra. Smatramo da tu saradnju ozbiljno narušavanedovoljan broj asistenata u nastavi. Dešava se da samo jednom nedjeljno radimo zajedno po jedan čas ujednom odjeljenju ili kraće od jednog časa.To je najveći problem, mnogo veći od onog koji može nastupiti upartnerskom radu.

OŠ „Radomir Mitrović” – Berane Iako postoji dobra saradnja s nastavnicima, uočljivo je da svi smatrajuda nije dobro rješenje da u nastavi više odjeljenja računa na podršku jednog asistenta. Za dobro svihučenika RAE populacije neophodno je uključiti znatno veći broj asistenata.

Saradnja asistenta u nastavi sa porodicama RAE učenika

Druga polovina radnog vremena asistenta u nastavi odnosi se na aktivnosti van nastave, a tiče seuspostavljanja kontakta sa porodicama RAE učenika. U kontekstu efikasnog uključivanja djece RAEporijekla u školu saradnja asistenta i roditelja ima poseban značaj i predstavlja neophodan uslov zauspješno uključivanje djece u obrazovni proces.

O samoj saradnji s porodicama RAE učenika asistenti u nastavi kažu sljedeće:

Saradnja s porodicama RAE učenika je dio naših planiranih aktivnosti. Mi smo ostvarili dosta dobrusaradnju s RAE porodicama još prilikom samog upisa djece u školu. Jedan od najčešćih vidovasaradnje ostvaruje se na roditeljskim sastancima, gdje se pokreću mnoga pitanja iz života i nastaveuopšte. Istina, roditeljskim sastancima prethode individualne posjete porodicama i razmatranjepojedinačnih aktuelnih problemskih situacija.

Najveći problem u našoj saradnji je svijest roditelja. Neki roditelji ne žele da sarađuju, smatraju daje njihovom djetetu mjesto u porodici, a ne školi. U takvim situacijama, potrebno je puno energije,istrajnosti i razumijevanja da bi se porodica ubijedila da sarađuje i prati svoje dijete da redovnopohađa nastavu.



28

Ono što primjećujemo u svom radu jeste činjenica da Centar za socijalni rad, Crveni krst i lokalnauprava imaju veliki uticaj na RAE populaciju. Koristeći razne usluge ovih ustanova roditelji prihvatajunjihov poziv na saradnju i odgovornije pristupaju obrazovanju svoje djece. Međutim, moramonapomenuti da to nije generalni utisak, jer ima dosta porodica koje bez ikakvih problema prihvatajunaš kontakt i poštuju dogovor.


Nastavnici po pitanju saradnje asistenta i porodice ističu:

Saradnja koju asistent uspostavlja sa porodicom je na zavidnom nivou. Najveći efekti te saradnje semanifestuju, kao što smo ranije istakli, kroz upis prvaka u školu i redovno pohađanje nastave. Praksaje pokazala da bez njihove pomoći ne bismo u školi imali ovoliki broj RAE učenika.


Dakle, bez saradničkog odnosa i učešća roditelja teško je očekivati adekvatan napredak bilo kog djeteta.Uspostavljanjem kontakta s roditeljima i ulaskom u porodicu, koja je opterećena mnoštvom problema,asistent treba da pokaže dozu razumijevanja za situaciju u kojoj se porodica nalazi, da ih osnaži imotiviše da djecu redovno šalju u školu, da im obezbijede, u skladu sa svojim mogućnostima, uslove zaizvršavanje školskih obaveza kod kuće i sl. Saradnju škole i porodice asistenti afirmišu i kroz raznaučešća djece RAE porijekla u školskim priredbama, takmičenjima itd. Najlošiji pristup koji nikada nedonosi rješenja je prebacivanje krivice na lošu ili nikakvu podršku od strane roditelja svojoj djeci krozškolovanje, što se odražava na njihovu odgovornost prema školi i školskim obavezama, a to za posljedicuima slabije postignuće učenika.Međutim, ključ rješenja leži u postignutoj sardnji.Kroz ostvarenu dobrusaradnju s roditeljima, od njih možemo napraviti dobre saradnike i to:

� U saradnji sa roditeljima asistent daje uputstva za aktivnosti sa djecom kod kuće, kakobi se poboljšao proces učenja i usavršavanje vještina.

� U saradnji sa roditeljima prikuplja domaće radove učenika i iste daje na uvid nastavnikui traži povratnu informaciju.

� Roditeljima daje jasne informacije šta je dijete dobro uradilo, a šta bi trebalo još vježbati.

Dobrom saradnjom sa roditeljima asistenti upotpunjuju vaspitno-obrazovni rad s njihovom djecom.Kroz ostvarenu saradnju najviše se pomaže učenicima, motivišu se i daje im se podrška za dalji rad.Saradnja je neophodna i da bi dijete na vrijeme dobilo adekvatnu vrstu pomoći u radu.


29

Mišljenje asistenata o mjerama za unapređenje stanja obrazovanja djece RAEporijekla u školi

Istraživanjem, koje smo sproveli u šest crnogorskih opština (Berane, Rožaje, Bijelo Polje, Pljevlja, Bar iUlcinj) na uzorku od dvanaest osnovnih škola i jednom NVO koje rade na uključivanju djece RAEporijekla u obrazovni sistem, utvrdili smo da su samo u Beranama u jednoj osnovnoj školi angažovanadva asistenta u nastavi i tri asistenta u NVO Enfants.U razgovoru sa predstavnicima škola gdje nemamoangažovane asistente u nastavi za rad sa djecom RAE porijekla dominira mišljenje da je neophodnoobezbijediti asistente u nastavi, kako bi sam proces uključivanja ove djece u redovni obrazovni procesimao pozitivan ishod.

Mišljenje asistenata se podudara sa iskazanom potrebom direktora, pedagoga i nastavnika u sredinamagdje oni nijesu angažovani. Oni ističu da je neophodno preduzeti određene mjere kako bi obrazovanjeRAE populacije bilo uspješnije, i pri tome predlažu sljedeće:

Na osnovu našeg iskustva možemo predložiti sljedeće mjere koje bi doprinijele poboljšanju stanjaobrazovanja djece RAE porijekla u osnovnoj školi:

� angažovati dovoljan broj asistenata u nastavi (jedan asistent na maksimalno dva odjeljenja),

� organizovati pripremna odjeljenja za upis djece u prvi razred osnovne škole s akcentom naučenju jezika,

� organizovati dopunski rad za izradu domaćih zadataka i utvrđivanje učenog,

� organizovati radionice sa roditeljima RAE učenika i sl.

Navedene mjere bi trebalo da budu podržane od nadležnog ministarstva i institucije – škole u kojusu uključena djeca RAE učenika. U školi je u tom procesu neophodno angažovati neku od javnihinstitucija kako bi osigurali izvodljivost pomenutih mjera.


Razloge ovakvog mišljenja asistenata možemo pravdati činjenicama da uključivanje djece RAE porijeklau obrazovi proces ne može uspjeti ako su:

� učenici RAE porijekla uključeni u zajednička odjeljenja, a da im se ne pruža dodatnapodrška ili je ta podrška nedovoljna;

� učenici RAE porijekla sa drugog govornog područja i ne razumiju jezik sredine;

� učenici RAE porijekla koji nemaju nikakvih ili imaju veoma loše uslove za rad kod kuće;

� roditelji RAE učenika koji nedovoljno pružaju podršku za njihovo školovanje.


30

Uključivanjem asistenata u nastavni proces na maksimalno dva odjeljenja stvorila bi se mogućnost zaobezbjeđivanje neophodne podrške svoj djeci koja pokazuju potrebu za obrazovanjem. U tomkontekstu, asistent predstavlja nezamjenljivu kariku u obrazovnom procesu kreiranja uspješne nastavneprakse.

Doprinos asistenata u nastavi uspješnom uključivanju djece RAE porijekla uobrazovni sistem

Istraživanjem smo utvrdili da asistenti u nastavi angažovani u školi ne utiču značajno na kreiranjenastavnog procesa u koji su djeca RAE porijekla uključena. Oni, uglavnom, dobijaju instrukcije odpedagoga, direktora i nastavnika šta treba da rade. On/ona prihvata i realizuje data uputstva, ponekaddaje prijedloge za unapređivanje postojećeg stanja, ali se, po njihovom mišljenju, to uglavnom ne prihvata.Pored navedenog,mali je broj asistenata angažovan u školi, tako da je njihovo prisustvo po odjeljenjimaminimalno. Međutim, asistenti daju sve od sebe da pomognu onim učenicima kojima je neophodnapodrška. U tom procesu su vidni rezultati, iako sa njima ne možemo u potpunosti biti zadovoljni.Rezultati su naročito postignuti na polju ostvarene saradnje sa porodicom i obezbijeđene podrškekoja se manifestuje u povećanom upisu djece RAE porijekla u školu i u redovnijem pohađanju nastave,ali su poteškoće najvećim dijelom ostale u samom nastavnom procesu, upravo kod razumijevanjaplaniranih i realizovanih programskih ciljeva i sadržaja, kao i njihovog samog usvajanja.

U Enfantsu su prepoznali ovaj problem, pa su u svojim prostorijama u oviru vlastitih mogućnostiangažovali tri asistenta.Njihov zadatak je da rade s djecom RAE porijekla na predškolskom i školskomuzrastu.Cilj rada asistenata sa djecom predškolskog uzrasta jeste da ovu djecu pripremi što je mogućeviše za upis u osnovnu školu. S njima se radi na obrazovanju i na savladavanju jezičke barijere.To sepokazalo veoma uspješnim i opravdanim kod upisa u prvi razred osnovne škole. Rad asistenata saškolskim uzrastom uglavnom se odnosi na pomoć u izradi domaćih zadataka i objašnjavanju pojedinihnastavnih tema koje im nijesu jasne. Po riječima samih asistenata, djeca RAE porijekla obično dolazeposlije završene nastave u prvoj smjeni ili prije početka nastave u drugoj smjeni. Na taj način djecauspijevaju da odrade domaće zadatke i spremna pođu u školu. Ovo se u praksi pokazalo kao veomadobro rješenje, naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da su uslovi za rad kod kuće ovih učenikaveoma loši ili gotovo nemogući. Ono što karakteriše rad ovih asistenata za razliku od rada asistenatau školi, jeste velika sloboda i mogućnost kreiranja nastavnog procesa. Iako u Enfantsovim prostorijamanije riječ o formalnoj nastavi, mora se priznati da su efekti ove nastave snažna podrška uspješnomuključivanju djece RAE porijekla u redovni obrazovni sistem.


31

PREPORUKE ZA UNAPREĐENjE NASTAVNE PRAKSE KROZUKLjUČIVANjE ASISTENATA U NASTAVU

Istraživanjem o asistentima u nastavi kao podršci uključivanja djece RAE porijekla u obrazovni sistemu Crnoj Gori pokušali smo da odgovorimo na operacionalno pitanje: U kojoj mjeri su asistenti u nastaviopravdali očekivanja, da li su doprinijeli i ako jesu u kojoj mjeri efikasnijem uključivanju djece RAE porijekla uredovni školski sistem?

U samoj analizi smo pokušali da identifikujemo aktivnosti asistenata u nastavi, njihov doprinosuključivanju djece RAE porijekla u školski sistem, kao i eventualne propuste u njihovom radu.U analizusmo uključili podatke dobijene anketnim istraživanjem tri respodentne grupe (direktori i pedagozi, sjedne, asistenti, s druge, i nastavnici, s treće strane), koji govore o specifičnostima uključivanja asistenatau školsku praksu.

Generalno bismo mogli zaključiti da asistenti u nastavi mogu biti važan resurs iz koga profesionalci, aposljedično i ostali akteri u obrazovnom i širem sistemu, crpe vrlo korisne i podržavajuće impulse zauspješno realizovanje jednog od izuzetno važnih aspekata socijalne inkluzije – uključivanja djece RAEpopulacije u školski sistem. Da bismo u potpunosti obezbijedili podršku ovim učenicima, moramoosigurati izvjesniji angažman asistenata u nastavi, na duži vremenski period. Na bazi prikupljenogmišljenja direktora, pedagoga i asistenata u nastavi, dajemo sljedeće preporuke za:

a) Centralne institucije sistema (Zavod za školstvo) i lokalnu upravu:

� Pokrenuti procese institucionalizacje profesije asistenta/medijatora (npr. izradakriterijuma za angažman za rad u školama koji će biti priznati i prepoznati od nadležnogministarstva; organizacija npr. modularne nastave na Filozofskom fakultetu, kojom ćeangažovani steći i zakonski osnov za rad u školi kao asistenti).

� Formiranje baze podataka, asistenata – postojećih i budućih – a koji su završili najmanjeSSS.

� Razmotriti i pokrenuti mehanizme za obezbjeđivanje njihovog (trajnog) angažmana za radu školama i razvoj saradnje sa lokalnim upravama.

� Razmotriti i ponuditi moguće oblike formalnog i informalnog obrazovanja zaprofesionalno usavršavanje asistenata.

� Uspostaviti čvršću vezu među svim subjektima koji se bave uključivanjem djece RAEporijekla u obrazovni sistem Crne Gore, kao i razvoj mreže i razmjenu iskustava svihpostojećih (i buduće angažovanih) asistenata.


33

� Jačanje saradnje između nevladinog sektora i vaspitno-obrazovnih institucija, s ciljemmaksimalizacije integrativnih pristupa kroz obrazovni sistem.

� U svim sredinama i institucijama vaspitno-obrazovnog karaktera koje imaju djecu RAEporijekla uključiti asistente u nastavu kao jedinstven i važan resurs podrške kvalitetnijojintegraciji djece/učenika.

b) Obrazovne institucije:

� Asistente u nastavi dodatno edukovati (shodno potrebama škola, razviti mentorskupodršku) kako bi izgradili metodički adekvatne vaspitne strategije i u većoj mjeristimulisali razvoj učeničkih sposobnosti i obezbijedili njihovu veću aktivnost u nastavnomprocesu.

� Nastavnike dodatno edukovati za partnerski rad (nastavnik – asistent) sa ciljem da seunaprijedi uključivanje RAE učenika u školski sistem.

� Identifikovati probleme u školskoj praksi po pitanju uključivanja RAE učenika u obrazovniproces i ciljano usmjeriti raspoložive resurse na njihovo stručno rješavanje.

� Organizovati pripremne grupe starijeg predškolskog uzrasta u svim sredinama gdjepostoji RAE populacija i angažovati asistenta u radu sa vaspitačem.

� Objektivno procijeniti potrebu broja asistenata koje treba angažovati u nastavi i shodnotome je u praksi sprovesti.

c) Nastavnike:

� Organizovati dopunsku nastavu za RAE učenike kojima je ona neophodna zaprevazilaženje nekih prepreka i u toj nastavi raditi timski s asistentima.

� Razvijati saradnju sa porodicama u lokalnoj zajednici, u saradnji sa asistentom/ima.


34

ANEKS 1.

Uzorak istraživanja koji predstavlja osnovu urađene analize:

Tabela 1. Uzorak istraživanja


35

Opština Institucija

Rožaje OŠ „25. maj”

Berane

JPU „Radmila Nedić”

OŠ „Radomir Mitrović”

OŠ „Vukašin Radunović”

OŠ „Mahmut Adrović”

Srednja tehnička škola

NVO „Enfants”

Bijelo PoljeOŠ „Pavle Žižić”

OŠ „Marko Miljanov”

Pljevlja

JPU „Eko bajka”

OŠ „Boško Buha”

OŠ „Salko Aljković”

Bar

JPU „Vukosava Ivanović Mašanović”

OŠ „Anto Đedović”

OŠ „Blažo Jokov Orlandić”

OŠ „Meksiko”

UlcinjJPU „Solidarnost”

OŠ „Maršal Tito”

ANEKS 2.ISTRAŽIVAČKI INSTRUMENTI

INTERVJU DIREKTORI

1. Najprije, generalno o saradnjiVaše institucije sa NVO Enfants u Beranama, recite nam šta je zapravoEnfants učinio po pitanju uključivanja pripadnika RAE populacije u redovni nastavni proces u Vašojinstituciji?

Napomena: Insistirati na identifikaciji preduzetih koraka od strane Enfantsa u saradnji sainstitucijom (školom/vrtićem) na uključivanju RAE populacije u redovni obrazovni proces.Tražitiprimjere, identifikovati probleme.

2. Koje su to ključne razlike po pitanju uključenosti pripadnika RAE populacije prije i nakonuspostavljanja kontakta sa Enfantsom na ovoj teritoriji?

Napomena:Tražiti detalje, primjere, iskustva, identifikovati ključne razlike.Tražiti prijedlogemjera za unapređenje postojećeg stanja.

3. Sada nam recite nešto o reformi obrazovanja u Crnoj Gori, obrazložite nam u kojoj mjeri je reformaobrazovanja u Crnoj Gori doprinijela ili osporila uključivanje pripadnika RAE populacije u redovniobrazovni sistem u Crnoj Gori.

Napomena:Tražiti detalje, primjere, iskustva.

4.Možete li nam obrazložiti u kojoj mjeri se aktivnosti Enfantsa podudaraju i/ili razlikuju sa reformskimciljevima obrazovnog sistema institucije u kojoj radite?

Napomena: Insistirati na identifikaciji podudarnih/suprotnih stavova i koraka po pitanjuuključivanja djece RAE populacije u obrazovni sistem Crne Gore.


36

5.Možete li nam reći u kojoj mjeri je nadležno Ministarstvo zadovoljno aktivnostima saradnje Enfantsasa institucijom u kojoj radite po pitanju uključivanja RAE populacije kod Vas i da li bi se modeli tihaktivnosti mogli iskoristiti za motivisanje pripadnika RAE populacije u drugim opštinama za uključivanjeu obrazovni sistem Crne Gore?

Napomena: Tražiti modele dobre prakse, identifikovati slabije i uspješnije modele i tražitiargumente za to i protiv toga.Tražiti prijedloge izmjena po mišljenju unapređenja postojećeprakse.

6. Sada ćemo razgovarati o aktuelnom programu aktivnosti Enfantsa za uključivanje pripadnika RAEpopulacije u obrazovni sistem u ovoj opštini, opišite nam Vaše iskustvo u primjeni ovog programaaktivnosti.

Napomena:Tražiti detalje, primjere, iskustva, identifikovati najslabije i najuspješnije tačkeprograma i tražiti argumente za to i protiv toga. Tražiti prijedloge izmjena po njihovommišljenju.

7. Opišite nam koji su to najveći problemi sa kojima se srećete u praksi po pitanju uspješnoguključivanja pripadnika RAE populacije u redovni vaspitno-obrazovni proces.

Napomena:Tražiti identifikaciju najvećih problema u sredini i u vaspitno-obrazovnom procesu,pitati za primjere i iskustva, tražiti prijedloge o tome šta se može učiniti u pravcu poboljšanjatog stanja.

8. Prema Vašem iskustvu i stručnoj procjeni, da li djeci RAE populacije treba ponuditi skraćeni –prilagođeni program ili insistirati na propisanom programu?

9. U kojoj mjeri programi stručnog usavršavanja koje organizuje Zavod za školstvo zadovoljavajupotrebe nastavnika/vaspitača po pitanju rada s RAE djecom u odjeljenju?

Napomena: Pokušati dobiti informacije o tome u kojoj mjeri edukacija koju nudi ZZŠ pružaona znanja i vještine za koje nastavnici procjenjuju da im nedostaju u radu sa pripadnicimaRAE populacije.Vidjeti: a/ nudi li se ono što je relevantno? b/ ako je relevantno, je li dovoljnokvalitetno?


37

10. Na osnovu Vašeg iskustva koje mehanizme predlažete za povećanje obuhvata RAE djece uobrazovni sistem Crne Gore?

Napomena:Tražiti detalje po identifikovanim mehanizmima, njihove slabosti i nedostatke.

11.Na koji način škola/vrtić pomaže nastavnicima/vaspitačima da kreiraju sredinu u kojoj će RAE djecamoći uspješno da uče i napreduju u redovnom obrazovnom programu?

12. Na koje sve načine škola/vrtić može uticati na unapređenje budućeg odziva RAE populacije za upisu institucije predškolskog/osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja u Crnoj Gori? ŠtaVi činite usvojoj praksi?

INTERVJU PEDAGOZI

1. Najprije, generalno o saradnji pedagoške službe sa NVO Enfants u Beranama, recite nam šta jezapravo Enfants učinio po pitanju uključivanja pripadnika RAE populacije u redovni nastavni proces uVašoj instituciji?


2. Koje su to ključne razlike po pitanju uključenosti pripadnika RAE populacije prije i nakonuspostavljanja kontakta sa Enfantsom uVašoj instituciji?





38



5.Možete li nam reći u kojoj mjeri je nadležno Ministarstvo zadovoljno aktivnostima saradnje Enfantsasa institucijom u kojoj radite po pitanju uključivanja RAE populacije kod Vas i da li bi se modeli tihaktivnosti mogli iskoristiti za motivisanje pripadnika RAE populacije u drugim opštinama za uključivanjeu obrazovni sistem Crne Gore?

Napomena: Tražiti modele dobre prakse, identifikovati slabije i uspješnije modele i tražitiargumente za to i protiv toga.Tražiti prijedloge izmjena po mišljenju unapređenja postojećeprakse.

6. Sada ćemo razgovarati o aktuelnom programu aktivnosti Enfantsa za uključivanje pripadnika RAEpopulacije u obrazovni sistem u Vašoj instituciji, opišite nam Vaše iskustvo u primjeni ovog programaaktivnosti.


7. Opišite nam koji su to najveći problemi sa kojima se srećete u praksi po pitanju uspješnoguključivanja pripadnika RAE populacije u redovni vaspitno-obrazovni proces.


8. Koje su toVaše vještine i znanja kojeVam pomažu u radu sa djecom RAE populacije, da ih možetepružiti nastavnicima/vaspitačima u vaspitno-obrazovnom procesu, i šta je to štoVi sami procjenjujetedaVam nedostaje?

Napomena: Insistirati na primjerima, praksama i situacijama koji potkrepljuju.


39


10. U kojoj mjeri programi stručnog usavršavanja koje organizuje Zavod za školstvo zadovoljavajupotrebe nastavnika/vaspitača po pitanju rada s RAE djecom u odjeljenju?


11. Na osnovu Vašeg iskustva koje mehanizme predlažete za povećanje obuhvata RAE djece uobrazovni sistem Crne Gore?


12. Na koji način nastavnici/vaspitači kreiraju sredinu u kojoj RAE djeca mogu uspješno da uče inapreduju u redovnom obrazovnom programu? Koliko imVi pomažete u tome?

13. Na koje sve načine škola preko pedagoške službe može uticati na unapređenje budućeg odzivaRAE populacije za upis u institucije predškolskog/osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja uCrnoj Gori? ŠtaVi činite u svojoj praksi?


40

INTERVJU NASTAVNICI/VASPITAČI

1. Najprije, generalno o saradnjiVaše institucije sa NVO Enfants u Beranama, recite nam šta je zapravoEnfants učinio po pitanju uključivanja pripadnika RAE populacije u redovni nastavni proces u Vašojinstituciji? Koliko ste upoznati sa tom saradnjom?


2. Koje su to ključne razlike po pitanju uključenosti pripadnika RAE populacije prije i nakonuspostavljanja kontakta sa Enfantsom na ovoj teritoriji? Da li postoje uočljivi pokazatelji i ako postoje,koji su to?






5. Sada ćemo razgovarati o aktuelnom programu aktivnosti Enfantsa za uključivanje pripadnika RAEpopulacije u obrazovni sistem u ovoj opštini, opišite nam Vaše iskustvo u primjeni ovog programaaktivnosti.



41

6.Opišite nam koji su to najveći problemi sa kojima se srećete u praksi po pitanju uspješnog uključivanjapripadnika RAE populacije u redovni vaspitno-obrazovni proces.


7. Koje su to Vaše vještine i znanja koje Vam pomažu u radu sa djecom RAE populacije u vaspitno-obrazovnom procesu, i šta je to štoVi sami procjenjujete daVam nedostaje?

Napomena: Insistirati na primjerima, praksama i situacijama koji potkrepljuju.


9. U kojoj mjeri programi stručnog usavršavanja koje organizuje Zavod za školstvo zadovoljavajuVašepotrebe po pitanju rada s RAE djecom u odjeljenju?


10.Na osnovuVašeg iskustva koje mehanizme predlažete za povećanje obuhvata RAE djece u obrazovnisistem Crne Gore?


11. Na koji način nastavnici/vaspitači kreiraju sredinu u kojoj RAE djeca mogu uspješno da uče inapreduju u redovnom obrazovnom programu? KakoVi to činite u praksi?

12.Na koje sve načine nastavnici/vaspitači mogu uticati na unapređenje budućeg odziva RAE populacijeza upis u institucije predškolskog/osnovnoškolskog/srednjoškolskog obrazovanja u Crnoj Gori? ŠtaVičinite po tom pitanju u svojoj praksi?


42

ANEKS 3PRIJEDLOG OPISA POSLA (ROMSKOG) ASISTENTA/KINJE (medijatora/ke) UŠKOLAMA/VRTIĆIMA

AKTIVNOSTI U ZAJEDNICI

1. Rad na formiranju baze podataka o broju, stanju i potrebama romske djece koja su prispjelaili već pohađaju školu od 1. do 9. razreda, za koje će biti neophodna neposredna saradnjaromskih asistenata/medijatora i nastavnika i stručnih saradnika škole/vrtića:

a) potrebe u vezi sa nastavom, znanjem i vještinama;

b) redovnost dolaska u školu/vrtića;

c) socijalni status djeteta u okviru odjeljenja/grupe;

d) posebna interesovanja i sklonosti;

e) zdravstveno higijenski status.

Na osnovu ovih prikupljenih informacija formira se baza podataka za svako dijete i razvijajuse dalje aktivnosti.

2. Posjeta porodicama:

a) uspostavljanje kontakta sa porodicama kako bi se razvila i podržala motivacija zaškolovanje djeteta;

b) prikupljanje osnovnih socioekonomskih podataka;

c) snimanje pedagoških kompetencija roditelja i potreba za sticanjem znanja i vještina uvezi sa vaspitanjem djece, razvojem, zdravljem, njegom i sl.;

d) informisanje romskih roditelja u pogledu školskih obaveza, zahtjeva, mogućnosti,roditeljskih sastanaka, uspjeha i školskog života djece i ostalih pitanja.


43

AKTIVNOSTI U ŠKOLI

1. U nastavi:

a) praćenje i podrška djeci: snimanje potreba i planiranje aktivnosti u skladu sa timpotrebama, u saradnji sa učiteljima i stručnim saradnicima;

b) planiranje zadataka i ciljeva za pojedinačno dijete u saradnji sa učiteljima i stručnimsaradnicima;

c) učešće u dopunskoj nastavi;

d) pomoć đacima u izradi domaćih zadataka;

e) učešće u radu školskih sekcija;

f) učešće na redovnim časovima, prevođenje i podrška đacima.

2. U školskim aktivnostima:

a) neophodne intervencije u školi i lokalnoj zajednici kako bi se u što većoj mjeriobezbijedila redovnost pohađanja nastave;

b) pokretanje rada sekcije/a koja/e bi afirmisale romsku kulturu, istoriju i tradiciju,multikulturalno obrazovanje i druge aktivnosti, koje prate potrebe učenika uvišenacionalnoj sredini.


44

SAVE THE CHILDREN

NAŠA MISIJA JE DA PODSTIČEMO NOVE POMAKE U NAČINU NA KOJI SE SVIJET ODNOSI PREMA DJECI I DA

POSTIŽEMO NEPOSREDNE I TRAJNE PROMJENE U NJIHOVIM ŽIVOTIMA.

SAVE THE CHILDREN SE MIJENJA NABOLJE.

29 ČLANICA SAVE THE CHILDREN ŠIROM SVIJETA UDRUŽUJE SVOJE SNAGE KAKO BI MEĐUNARODNI

PROGRAM IMPLEMENTIRALE KROZ ZAJEDNIČKU ORGANIZACIJU - SAVE THE CHILDREN INTERNATIONAL.

SVE ČLANICE SU SE USAGLASILE OKO ZAJEDNIČKE STRATEGIJE, UKLJUČUJUĆI VIZIJU, MISIJU,VRIJEDNOSTI I

TEORIJU PROMJENE.

NAŠ URED U SARAJEVU SE 01.04.2012. PRIDRUŽIO PORODICI SAVE THE CHILDREN INTERNATIONAL,AOVA PROMJENA DONOSI BROJNE PREDNOSTI ZA NAŠ RAD, OMOGUĆAVAJUĆI NAM DA UČINIMO JOŠ VIŠE

ZA DJECU U BUDUĆNOSTI.

MI SMO VODEĆA NEOVISNA ORGANIZACIJA ZA DJECU U SVIJETU. NAŠA VIZIJA JE SVIJET U KOJEM SVAKO

DIJETE OSTVARUJE PRAVO NA ŽIVOT, ZAŠTITU, RAZVOJ I UČEŠĆE.

NAŠE VRIJEDNOSTI:

ODGOVORNOST – MI PREUZIMAMO LIČNU ODGOVORNOST ZA EFIKASNO KORIŠTENJE RESURSA,POSTIZANJE MJERLJIVIH REZULTATA I POLAGANJE RAČUNA ONIMA KOJI NAS PODRŽAVAJU, NAŠIM

PARTNERIMA,ALI PRIJE SVEGA, DJECI.

AMBICIJA – MI SMO ZAHTJEVNI PREMA NAMA SAMIMA I NAŠIM KOLEGAMA, POSTAVLJAMO VISOKE CILJEVE

I POSVEĆENI SMO POBOLJŠANJU KVALITETA U SVEMU ŠTO RADIMO ZA DJECU.

SARADNJA – POŠTUJEMO I CIJENIMO JEDNI DRUGE, NAPREDUJEMO U NAŠOJ RAZNOLIKOSTI I RADIMO SA

PARTNERIMA KAKO BISMO ISKORISTILI GLOBALNU SNAGU I NAPRAVILI PROMJENE U KORIST DJECE.

KREATIVNOST – OTVORENI SMO ZA NOVE IDEJE, PRIHVATAMO PROMJENE I PREUZIMAMO RIZIKE ZA

RAZVOJ ODRŽIVIH RJEŠENJA ZA DJECU I SA DJECOM.

INTEGRITET – TEŽIMO DA ŽIVIMO U SKLADU SA NAJVIŠIM STANDARDIMA ISKRENOSTI I PONAŠANJA;NIKADA NE DOVODIMO U PITANJE NAŠU REPUTACIJU I UVIJEK DJELUJEMO U NAJBOLJEM INTERESU DJECE.

Documents

ASISTENTI U NASTAVI KAO PODRŠKA UKLJUČIVAN RAE … · nastavni proces realizovano je u organizaciji Save the Children-a, a usmjereno je na sagledavanje i procjenjivanje efekata