AUSTRALIJA

GIMNAZIJA PETRA PRERADOVIĆA VIROVITICA

Opća gimnazija

MATURALNI RAD

AUSTRALIJA

Predmet: geografija

Mentor: Domagoj Brlas, prof.

Učenik: Neven Tandarić, 4b

Virovitica, travanj, 2008.

Australija

SADRŽAJ

1. Sadržaj ……………………………………………………………………………………………………… 1

2. Uvod ………………………………………………………………………………………………………… 3

3. OPĆI PODACI O AUSTRALIJI ………………………………………………………………………. 4

4. GEOGRAFIJA AUSTRALIJE …………………………………………………………………………. 5

4.1. Geografski položaj i smještaj Australije …………………………………………………. 5

4.2. Reljef Australije ……………………………………………........................................... 5

4.3. Klima Australije ……………………………………………………………………………………… 8

5. DEMOGRAFIJA AUSTRALIJE ………………………………………………………………………. 10

5.1. Opći podaci o stanovništvu Australije ………………....................................... 10

5.2. Sastav i struktura stanovništva Australije ……………….................................. 10

5.3. Raspodjela stanovništva ………………………………………………………………………… 11

5.4. Domorodačko stanovništvo …………………………………………………………………… 12

5.5. Jezična slika Australije …………………………………………………………………………… 13

5.6. Religijska slika Australije ……………………………………………………………………….. 13

6. REGIONALIZACIJA AUSTRALIJE ………………………………………………………………….. 14

6.1. Queensland …………………………………………………............................................ 14

6.2. New South Wales ………………………………………………………………………………….. 15

6.3. Victoria ………………………………………………………………………………………………….. 16

6.4. Tasmania ……………………………………………………………………………………………….. 17

6.5. South Australia ………………………………………………………………………………………. 18

6.6. Western Australia ………………………………………………………………………………….. 18

6.7. Northern Territory …………………………………………………………………………………. 19

6.8. Australian Capital Territory ……………………………………………………………………. 19

7. POLITIČKO-UPRAVNI SUSTAV AUSTRALIJE ………………………………………………… 20

7.1. Nacionalni simboli Australije …………………………………………………………………. 20

7.2. Australska uprava ………………………………………………………………………………….. 20

7.3. Australski vladar …………………………………………………………………………………….. 20

7.4. Australska zakonodavna vlast ………………………………………………………………… 21

1

Australija

7.5. Australska izvršna vlast ………………………………………………………………………….. 21

7.6. Lokalna vlast u Australiji ………………………………………………………………………… 21

7.7. Australski ustav …………………………………………………………………………………….. 21

7.8. Australski izborni sustav ……………………………………………………………………….. 22

8. GOSPODARSTVO AUSTRALIJE …………………………………………………………………… 23

8.1. Primarni sektor djelatnosti ……………………………………………………………………. 23

8.2. Sekundarni sektor djelatnosti ………………………………………………………………… 24

8.3. Tercijarni sektor djelatnosti …………………………………………………………………… 25

8.4. Kvartarni sektor djelatnosti ……………………………………………………………………. 27

9. POVIJEST AUSTRALIJE ……………………………………………………………………………….. 28

9.1. Dolazak Aboridžina ………………………………………………………………………………… 28

9.2. Otkriće Australije …………………………………………………………………………………… 28

9.3. Osnivanje prve kolonije u Australiji ……………………………………………………….. 28

9.4. Razvoj Australije u prvoj polovici 19. stoljeća ………………………………………… 28

9.5. Zlatna groznica ………………………………………………………………………………………. 29

9.6. Osnivanje Australskog Saveza ……………………………………………………………….. 29

9.7. Razdoblje australskog Commonwealtha ……………………………………………….. 30

10. HRVATSKA ZAJEDNICA U AUSTRALIJI ……………………………………………………… 31

10.1. Dolazak Hrvata u Australiju …………………………………………………………………. 31

10.2. Hrvatska zajednica u Australiji …………………………………………………………….. 31

11. Zaključak ………………………………………………………………………………………………… 33

12. Popis literature ………………………………………………………………………………………. 34

2

Australija

UVOD

Predmet ovog rada je geografija i gospodarstvo Australije. Australija je cjelina kao kontinent-

država i stoga treba mnogo vremena za proučiti i obraditi geografske, demografske i

gospodarske činjenice te posebnosti.

Australija je uz Antarktiku najkasnije pronađeni kontinent zbog svoje geografske izolacije.

Naime, prvi Europljani su do Australije doplovili tek u 18. stoljeću i ondje zatekli domorodačko

stanovništvo Aboridžine koji tu prebivaju nekoliko tisuća godina. Nakon prvih doseljenika koji

su bili britanski kažnjenici, prvi značajniji porast stanovništva Australije počeo je pronalaskom

zlata u 19. stoljeću zbog čega je gotovo jedno cijelo stoljeće Australija nazivana pustinjskim

plaštem zlatnoga ruba.

Ono što je ta izolacija omogućila je nesmetan razvoj raznolikih jedinstvenih biljnih i

životinjskih vrsta koje danas prebivaju jedino na australskom kontinentu. S druge strane,

izolacija je dovela do toga da pojedine vrste zadrže karakteristike koje su srodne vrste na

drugima dijelovima Zemlje izgubile zbog različitih prilagodbi.

Klima Australije u obalnim dijelovima vrlo je pogodna za život, čak toliko da je nastala uzrečica

koja kaže da Australija ima klimu svih blagodati, klimu po mjeri čovjeka. Klima je uz utjecaj

mora i sušnu unutrašnjost utjecala i na veću gustoću i raznolikost vegetacije u obalnim

područjima.

Danas Australija spada u red najrazvijenijih država svijeta i s obzirom na veliku površinu ima

dodatne potencijale za daljnji gospodarski, ali i demografski razvoj. Budući da je 2/3 površine

Australije prekriveno pustinjama, Australija je gusto naseljena samo u obalnim dijelovima, a

tu je koncentrirana i industrija. U drugoj polovici 20. stoljeća australska vlada počela je raditi

na projektu širenja travnatih i obradivih površina nauštrb pustinjskih površina.

Australija je zajednica od šest saveznih država dva savezna samostalna teritorija te osam

vanjskih teritorija, a službeno ime države je Commonwealth of Australia odnosno Australska

Zajednica. Commonwealth of Australia je članica britanske Zajednice naroda (Commonwealth

of Nation) koja okuplja države koje su tijekom povijesti bile britanske kolonije.

3

Australija

OPĆI PODACI O AUSTRALIJI

(podaci za 2000. godinu)

Službeno ime: Commonwealth of Australia

Državno uređenje: federalna parlamentarna demokracija

Vladar: britanski monarh kojeg predstavlja generalni guverner

(kraljica Elizabeta II, predstavlja ju guverner Michael Jeffery)

Glavni grad: Canberra

Površina: 7 682 300 km2

Broj stanovnika: 19 913 144

Godina osnutka: 1901.

Službeni jezik: engleski

Valuta: australski dolar

Vremenske zone: GMT +8, +9½, + 10

BDP: 409 400 000 000 USD

BDP per capita: 20 820 USD

4

Australija

GEOGRAFIJA AUSTRALIJE

GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ AUSTRALIJE

Australija je država koja zauzima cjelokupnu

kontinentsku masu istoimenog kontinenta

koji je uz Antarktiku jedini kontinent cijelom

svojom površinom na južnoj Zemljinoj polutci

te najbliže okolne otoke od kojih je najveći

Tasmanija na jugoistoku. Australija se proteže

od 10° do 45° južne geografske širine i od

113°do 152° istočne geografske dužine te je

jedini naseljeni kontinent cijelom površinom

na južnoj polutci.

Budući da je Australija zemlja-kontinent,

okružena je morima i oceanima sa svih strana.

S istoka je okružena Tasmanovim i Koraljnim morem, sa sjevera zaljevom Carpentaria te

Arafurskim i Timorskim morem, sa zapada Indijskim oceanom, a s juga također Indijskim

oceanom te Velikim australskim zaljevom.

S ostatkom svijeta Australija je povezana uglavnom oceanima što je razlikuje od drugih

naseljenih kontinenata. Jedina 'kopnena' poveznica su otočja jugoistočne Azije. Zbog takve

izoliranosti, položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, a to je bio i jedan od

razloga zašto je Australija osim Antarktike najkasniji otkriveni kontinent.

Okolne države Australije su otočne države Oceanije i Azije – na sjeveru Indonezija i Papua

Nova Gvineja, na sjeveroistoku Solomonovo otočje i Vanuatu te francuska kolonija Nova

Kaledonija, a na jugoistoku Novi Zeland.

RELJEF AUSTRALIJE

Australija je jedna od najstarijih kopnenih masa na Zemlji i stoga je najravniji kontinent. Čak

40% površine ima nadmorsku visinu manju od 200 m. Kao i Afrika, Južna Amerika, Indija i

Antarktika bila je sastavni dio južnog prakontinenta Gondvane koji je nastao prije oko 160

milijuna godina razdvajanjem prakopna Pangee na dvije kopnene površine. Australija i 5

Geografski položaj Australije

Australija

Antarktika odvojile su se od Južne Amerike i Afrike te

zaplovile prema Južnom polu i tako se odvojili od ostatka

svijeta.

Prije oko 45 milijuna godina Australija se počela kretati

prema ekvatoru i mijenjala svoju klimu prema toplijoj i

sušnijoj. Prije 10 000 godina razina vode podigla uslijed

odledbi i tada je Tasmanija odvojena od osnovnog

kopna. Formiran je današnji oblik kontinenta u kojem

nema duboko usječenih mora i zaljeva ni mnogo

istaknutih otoka i poluotoka što bitno smanjuje razvedenost australske obale.

Australska kontinentska masa je vrlo stabilna zbog velike geološke starosti. Većina neravnina

nastala je tijekom paleozoika, a polovicu Australije čine mezozojski i kenozojski

sedimentacijski bazeni koji su vrlo plitki.

Reljef Australije može se podijeliti na 3 cjeline – australski štit na zapadnoj polovici

kontinenta, srednjoaustralska nizina i istočno visočje na istoku kontinenta.

AUSTRALSKI ŠTIT – zauzima najveći, zapadni dio Australije koji je uglavnom prekriven

pustinjama te pustinjskim ravnjacima na visinama od 200 do 800 m. Većina reljefnih oblika je

prekambrijskog postanka. Među ravnjacima se ističe Nullarbor – uzak miocenski ravnjak dug

1000 km i širok samo 200 do 300 km, a izgrađen je uglavnom od vapnenca. Gotovo je

potpuno ravan i na njemu nema vode ni vegetacije. Ostali važniji ravnjaci su Kimberley,

Arnhemova Zemlja i Barkly.

Pustinje prekrivaju veći dio površine Australije i može se

izdvojiti pet većih pustinja. Najveća je Velika Viktorijina

pustinja koja se u smjeru istok-zapad prostire na 725

km. Ostale veće pustinje su Velika pješčana pustinja,

Gibsonova pustinja, Simpsonova pustinja i Tanami.

Sjeverni dio australskog štita bogatiji je gorjima od

južnog i tu se nalaze gorja Pilbara, Barlee i Hamersley. U

samom središtu Australije je Macdonnellovo gorje, a jugozapadno se nalazi najveća

samostojeća stijena na svijetu – Ayersova stijena koju domoroci zovu Uluru. Stijena je duga

oko 2 km i visoka 348 metara, a građena je od pješčanika pa svjetluca na suncu i tijekom dana

mijenja boju. Važnija gorja na jugu su Musgrave, Petermannovo gorje i Olge ili Kata Tjuta.

6

Kontinent Australija

Ayersova stijena (Uluru)

Australija

SREDNJOAUSTRALSKA NIZINA – obuhvaća pojas Australije između središta kontinenta i

gorskog dijela na samom istoku. Uglavnom je čine zavale i taj prostor je najbogatiji vodom.

Najveći dio zauzima Arteška zavala s bogatim rezervama podzemne vode. Njome teku i rijeke

u plitkim dolinama. Na sjeveru, ispod zaljeva Carpentaria prostire se Carpentarijska zavala, a

na jugu zavala rijeke Murray u kojoj se nalazi i najveća australska depresija – jezero Eyre – čija

je površina 16 metara ispod razine mora. To je i najdublje australsko jezero, a sadržava slanu

vodu. Tijekom sušnih mjeseci voda iz jezera ispari i

ostane samo slana kora.

U zavali rijeke Murray nalazi se glavni australski riječni

tok. Veći dio vode najvećoj rijeci - Murray – donose

rijeke Darling i Murrumbidgee. Sve tri rijeke izviru u

gorskom dijelu Australije i imaju snježno-kišni režim što

znači da najveći dio vode dobivaju iz snježnih lavina u

Velikom razvodnom gorju i Australskim Alpama.

ISTOČNO VISOČJE – najviši dio Australije koji se nalazi na samom istoku kontinenta pružajući

se usporedno s obalom od poluotoka York pa sve do Tasmanije. Najveći dio zauzima Veliko

razvodno gorje izdignuto u tercijaru. Visoko je oko 2000 m, a dugačko 3000 km. Prema

pacifičkoj obali spušta se vrlo strmo, a prema unutrašnjosti postupno.

Na samom jugu nalaze prostorno manji planinski sustavi – Modro gorje ili Plave planine koje

su ime dobile po plavoj izmaglici od uljanih kapljica na lišću eukaliptusa te Australske Alpe čiji

dio čini i Snježno gorje na kojem se nalazi najviši vrh Australije – Mount Kosciusco visok

2228 m.

U morskom reljefu ističe se VELIKI KORALJNI GREBEN

koji se proteže u duljini od 2000 km uz obalu savezne

države Queensland. To je najveći sustav koraljnih

grebena na svijetu i zauzima površinu od 350 000

km2, a sastoji se od 3000 manjih koraljnih grebena u

kojima prebiva jedinstven biljni i životinjski svijet.

Greben se nalazi na šelfu prosječno dubokom 40 m i

čini tisuće otoka i atola s lagunama.

7

Rijeka Murray

Veliki koraljni greben

Australija

KLIMA AUSTRALIJE

Australska klima nije vrlo složena zbog uglavnom malih reljefnih razlika. S obzirom da se

nalazi na južnoj hemisferi, u lipnju počinje zima, u rujnu proljeće, u prosincu ljeto, a u ožujku

jesen. Izmjena godišnjih doba izražena je u svim dijelovima Australije osim u sjevernim

prostorima gdje se smjenjuju jedino sušna (zimska) i vlažna (ljetna) razdoblja dok je

temperatura bez većih razlika tijekom cijele godine.

Najveći dio padalina čini kiša dok je snijeg zastupljen samo na Tasmaniji i najvišim dijelovima

Snježnog gorja i Australskih Alpa.

Godišnji režim padalina različit je na sjeveru, jugu i istoku kontinenta. Na sjevernoj polovici

Australije prevladava monsunski režim padalina. Kišu donose sjeverni monsun koji se na putu

do Australije navlaži i donosi obilne kiše ljeti. Zimski mjeseci su sušni i vrući. Na južnoj polovici

Australije prevladava sredozemni režim. Kišu donose zimske ciklone s polarne fronte, a ljeta

su suha i vruća. Na samom istoku kontinenta režim padalina određen je orografskim efektom

zbog Velikog razvodnog gorja.

Australija se klimatski može podijeliti na umjereno-vlažnu obalu gdje živi glavnina

stanovništva i vruću suhu unutrašnjost koja gotovo da i nije naseljena. Međutim, postoji šest

makroklimatskih tipova na prostoru kontinenta.

EKVATORSKA KLIMA – zastupljena je samo na poluotoku York. Karakteriziraju je ekvatorski

vjetrovi koji donose ogromne količine padalina pa taj prostor godišnje prima preko 1700 mm

kiše.

TROPSKA KLIMA – prevladava u sjevernim dijelovima Australije. Odlikuje se stalnim visokim

temperaturama tijekom cijele godine. Cijeli prostor je pod utjecajem monsuna sa Indijskog

oceana koji donose obilje padalina što potiče bujan biljni i životinjski svijet. Najhladniji mjesec

u godini je srpanj sa srednjom temperaturom od 28°C, a najtopliji siječanj sa srednjom

temperaturom od 32°C. Godišnja količina padalina je iznad 1300 mm.

SUPTROPSKA KLIMA – zastupljena je u istočnim i jugozapadnim dijelovima Australije. Zbog

vjetrova koji pušu sa Koraljnog mora te Indijskog oceana na obalu, taj prostor prima veću

količinu padalina zbog čega imaju bujniju vegetaciju.

PUSTINJSKA KLIMA – zauzima najveći, središnji i zapadni dio Australije budući da taj prostor

prekrivaju pustinje. 70% površine pod tom klimom primi manje od 500 mm padalina godišnje,

8

Australija

a polovica te površine i manje od 250 mm. Međutim, iako su padaline rijetke, one su redovite

svake godine. Srednja zimska temperatura je 11°C, a srednja ljetna 28°.

UMJERENA KONTINENTSKA KLIMA – druga najrasprostranjenija klima u Australiji. Okružuje

pustinjsku klimu pa je najzastupljenija vegetacija travna, odnosno pašnjaci zbog čega se ta

klima često naziva i grassland klima. S obzirom na gospodarsko iskorištavanje vrlo je pogodna

za uzgoj stoke.

UMJERENA BLAGA KLIMA – obuhvaća jugoistočni dio australskog kopna i Tasmanijsko otočje.

Srednje zimske temperature su oko 10°C, a ljetne oko 20°C.

9

Raspored osnovnih klima u Australiji

Australija

DEMOGRAFIJA AUSTRALIJE

OPĆI PODACI O STANOVNIŠTVU AUSTRALIJE


Broj stanovnika: 19 913 144

Rast broja stanovnika: 0.90 %

Gustoća naseljenosti: 2.6 stan./km2

Urbana naseljenost: 92 %

Rasno-etnička slika: bijelci – 91 %

azijati – 7 %

domoroci – 2 %

Očekivano trajanje života: 80.3 godine

žene: 83.3 godine

muškarci: 77.4 godine

Pismenost: > 99 %

Infantilni mortalitet 5 umrlih na 1000 živorođenih

Projekcija broja stanovnika 2025.: 23 022 980

Projekcija broja stanovnika 2050.: 24 175 780

SASTAV I STRUKTURA STANOVNIŠTVA AUSTRALIJE

Australsko stanovništvo karakterizira vrlo

mali broj stanovnika s obzirom na površinu

zbog čega je gustoća naseljenosti tek oko

2.6 stanovnika na km2. Taj mali broj

uzrokovan je slabim prirodnim prirastom i

određivanjem kvote useljavanja Azijata.

10Australsko stanovništvo pretežito je

europeidno

Australija

Stanovništvo Australije je mješovito, no velika većina ima korijene u Velikoj Britaniji i Irskoj.

Zbog toga čak 90 % stanovništva spada u skupinu Angloaustralaca, a trenutno se i australska

populacijska politika zasniva na pretvaranju nebritanskih narodnih skupina u Angloaustralce.

Prvi europski doseljenici u Australiju su došli krajem 18. stoljeća. 1790. godine je tako u

Australiji živjelo tek oko 2000 Europljana. Do 1830. godine broj se zbog 'zlatne groznice'

popeo na 70 000, a do 1860. na čak 1 450 000 europskih doseljenika. Nakon 1900. godine

porast broja stanovnika se ublažava.

Prirodni prirast također se smanjivao od 18. stoljeća do danas. Prije početka 20. st. prosječni

broj djece u obitelji bio je šest, a u 20. stoljeću broj je pao na samo dva djeteta po obitelji.

Po dobnoj strukturi australsko stanovništvo je stacionarno jer je broj stanovnika po dobnim

skupinama do 50 godina uglavnom ujednačen, a smanjuje se broj stanovništva starijeg od 50

godina. To je znak starenja populacije i karakteristika posttranzicijske etape u razvoju

Australije.

Australija je danas imigracijska zemlja u

koju se doseljava stanovništvo iz svih

dijelova svijeta i zato je ona danas prva

zemlja u svijetu prema useljeničkoj stopi na

100 stanovnika. Oko 20% današnjih

Australaca rođeno je u inozemstvu. Zbog

opasnosti od 'mongolizacije', Australska

savezna vlada i vlade saveznih država

kontroliraju useljavanje stanovništva iz

azijskih zemalja.

RASPODJELA STANOVNIŠTVA

Na raspodjelu stanovništva Australije uvelike utječu reljef i klima. Uglavnom su naseljeni

obalni dijelovi Australije u kojima je ugodna klima, a unutrašnjost prekrivena pustinjama je

gotovo prazna. Najnaseljeniji prostor je priobalni pojas od Brisbanea na istočnoj obali do

Adelaidea na južnoj obali Australije. Jače je naseljen i jugozapadni dio kontinenta oko grada

Pertha. Osim unutrašnjosti slabo su naseljene i južna i sjeverna obala. Pojedini prostori u

unutrašnjosti su potpuno nenaseljeni. Slabu naseljenost ima i Tasmanija bez obzira na

pogodne klimatske uvjete.

11

Naseljenost Australije:plavo, zeleno – najslabije naseljena područja

crveno – najgušće naseljena područja

Australija

DOMORODAČKO STANOVNIŠTVO

Domorodačko stanovništvo Australije čine Aboridžini naseljeni na kontinentu te Islanderi

naseljeni na otocima uz obalu. U vrijeme dolaska prvih bijelaca u Australija je bila naseljena sa

300 000 domorodaca, nakon toga njihov se broj smanjivao zbog raznih bolesti pa i progona, a

u novije vrijeme otkad imaju zaštitu te predstavnike u vlasti, broj je ponovno počeo rasti tako

da danas u Australiji živi oko 427 000 domorodaca. Pravi broj nije moguće odrediti zbog

miješanja domorodačkog i europskog stanovništva.

ABORIDŽINI su najstarije australsko stanovništvo. Prostor

Australije naselili su prije više od 50 000 godina, a

najvjerojatnije su došli sa otoka jugoistočne Azije. Naziv

Aboridžin dolazi od latinskih riječi ab origine koje znače

od početka. Naime, procjenjuje se da je aboridžinska

kultura najstarija postojeća kultura na svijetu.

U vrijeme dolaska Europljana najviše ih je bilo na istoku i

jugoistoku kontinenta. Živjeli su na razini kamenog doba i

potpuno prirodnim načinom života. Nisu poznavali zemljoradnju ni stočarstvo, a preživljavali

su od lova, ribolova i skupljanja plodova.

Danas Aboridžini žive u sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Australije izolirani od

civilizacije, a dio Aboridžina uklopio se u suvremeno društvo. Svako pleme ima svoj jezik i

svoje običaje. Aboridžini su duboko povezani sa Zemljom i vjeruju da su nju i sve živo stvorila

mitska bića u tzv. zori vremena.

U prvoj polovici 20. stoljeća vlast je Aboridžinima oduzimala djecu koja su nastala miješanjem

aboridžinskih majki i bijelih očeva. Tek 1967. godine su Aboridžini dobili australsko

državljanstvo, a od 1973. godine imaju i svoj parlament. U sklopu integracije, 1976. godine

Australska vlada započela je proces vraćanja zemlje Aboridžinima, a isprika za bjelačko

ponašanje prema njima i oduzimanje djece stigla je tek

2008. godine po dolasku laburista na vlast.

ISLANDERI su druga skupina australskih domorodaca

koja prebiva na otocima sjeverne i istočne Australije.

Najveća skupina naziva se Torres Strait Islanders.

Islanderi su danas poznati po svojim obredima plesa.

12

Aboridžini za vrijeme obreda

Ples Torres Strait Islandera

Australija

JEZIČNA SLIKA AUSTRALIJE

Najrašireniji jezik u Australiji je engleski i njime se kao materinjim jezikom koristi 85%

stanovnika. Engleski je i službeni jezik u Australiji i njime su se dužni koristiti svi djelatnici u

državnoj službi te u saveznom i državnim parlamentima, a nije službeni jezik jedino u

parlamentu Aboridžina.

Uz engleski najrašireniji jezici su talijanski i grčki kojima se kao materinjim jezikom koristi 13%

stanovnika. Većem dijelu Aboridžina i Islandera materinji jezik je jedan od brojnih

domorodačkih jezika.

RELIGIJSKA SLIKA AUSTRALIJE

Australci su prema vjerskoj opredijeljenosti vrlo heterogeni.

Među religijama najzastupljenija je kršćanska kojoj pripada

oko 80% Australaca, a zastupljene su i druge svjetske religije te

religija Aboridžina. Među kršćanskim stanovnicima 29%

izjašnjava se kao katolici, 22% kao anglikanci, 14% kao

protestanti, a preostalih 15% pripada ostalim kršćanskim

vjerama.

Islamu i budizmu pripada nešto više od 5% Australaca većinom

azijatskog podrijetla. Čak 14% stanovnika ne smatra se

vjernicima, a nešto manje od 1% Australaca 2004. godine izjasnilo se kao pripadnici Jedi

religije proizašle iz znanstveno-fantastičnog serijala Star Wars.

13

Katedrala u Perthu

Australija

REGIONALIZACIJA AUSTRALIJE

Australija je zajednica koja se sastoji od šest saveznih država i dva autonomna teritorija te

osam nesamostalnih teritorija.

Savezne države su Queensland, New South

Wales, Victoria, Tasmania, South Australia i

Western Australia. Autonomni teritoriji su

Northern Territory i Australian Capital

Territory.

Nesamostalni teritoriji su Jervis Bay Territory,

otoci Ashmore i Cartier, otok Norfolk, Božićni

otok, Kokosovi otoci, Otoci Koraljnog mora,

otok Heard i McDonaldovo otočje te

Australski antarktički teritorij.

QUEENSLAND



Stanovništvo: 4 164 590


Glavni grad: Brisbane

Položaj: sjeveroistočni dio Australije

Queensland ili Kraljičina Zemlja je veličinom druga savezna država Australskog Saveza, a zbog

vječno osunčanih plaža poznata je i pod nazivom The Sunshine State. Njena obala duga je

7400 km i uglavnom je čine nepregledne plaže.

Queensland je najviše naseljavan 60-ih godina 19. stoljeća kad je u njegovoj unutrašnjosti

pronađeno zlato. 90% stanovništva danas je koncentrirano u uskom obalnom pojasu. Od

nešto više od 70 000 Aboridžina koji žive u Queenslandu, 35 000 ih živi u glavnom gradu

Brisbaneu.

14

Savezne države i teritoriji Australije

Australija

Veći dio prostora obuhvaća suptropska klima pa godišnje opadne oko 1100 mm kiše. Srednje

zimske temperature su 15°C, a srednje ljetne 26°C zbog čega je ta država tijekom cijele godine

turistički atraktivna. Posebno je atraktivan Veliki koraljni greben.

Najvažnija djelatnost je uzgoj šećerne trske, a razvijeno je i govedarstvo. Queensland pokriva

50% australske proizvodnje govedine. Također je značajno i rudarstvo zbog nalazišta ruda

zlata, ugljena, bakra i srebra.

Glavni i najveći grad je BRISBANE, treći najveći grad

u Savezu. Nastao je na ušću rijeke Brisbane 1924.

godine kao kažnjenička kolonija za britanske

zatvorenike. Grad i rijeka ime su dobili po

britanskom astronomu i upravitelju Sir Thomasu

Brisbaneu koji je kasnije postao guverner Novog

Južnog Walesa.

Danas je Brisbane važna izvozna luka i ima razvijenu industriju, poglavito industriju konzervi i

prerade mesa.

U Brisbaneu živi oko 1 900 000 stanovnika, no to je grad koji u Australiji najbrže raste jer u

njega doseljavaju Australci iz svih dijelova zemlje, ali i doseljenici iz drugih država.

Ostali važniji gradovi su GOLD COAST koji je uz Brisbane najbrže rastući grad u Australiji i vrlo

važno turističko središte za domaće i strane turiste, zatim Townsville – važna pomorska luka i

turističko odredište, Toowoomba – važno turističko odredište u unutrašnjosti te Cairns –

turistički, industrijski i lučki grad.

NEW SOUTH WALES


Površina: 800 642 km2



Glavni grad: Sydney

Položaj: jugoistočni dio Australije

15

Brisbane

Australija

New South Wales ili Novi Južni Wales je najstarija savezna država Australije. Brojem

stanovnika i veličinom gospodarskog sustava to je najveća savezna država Australskog Saveza.

90% stanovništva živi u gradovima, a čak 2/3 stanovništva živi u tri najveća grada – Sydneyu,

Newcastleu i Wollongongu. U Novom Južnom Walesu živi i 30% svih australskih Aboridžina

što čini oko 1% ukupne populacije te savezne države.

1/3 australskog izvoza potječe iz Novog Južnog Walesa. Najviše se izvoze proizvodi

automobilske, metalne, tekstilne i prehrambene industrije.

Glavni grad Novog Južnog Walesa, a ujedno i

najveći grad u Australiji je SYDNEY. Taj je grad

nastao 1788. godine u prirodnom zaljevu

Opera. Danas je najveći i najmnogoljudniji

australski grad i u njegovom metropolitanskom

okružju živi oko 4.3 milijuna stanovnika, no u

samom gradu živi tek 147 000 stanovnika.

Sydney je uz Melbourne prometno,

gospodarsko, financijsko, kulturno i znanstveno

središte Australije.

Sydney je važno turističko odredište cijele Australije i Oceanije, a 2000. godine bio je domaćin

XXVII. Olimpijskih igara. Nekoliko puta je izabran kao najbolje odredište za život i odmor. U

svijetu je između ostalog poznat po čuvenoj zgradi Opera House.

Ostali veći i važniji gradovi su WOLLONGONG i Newcastle. Ti su gradovi uz Sydney gradovi s

najviše hrvatskog stanovništva u Australiji.

VICTORIA





Glavni grad: Melbourne


16

Sydney

Australija

Victoria je najmanja kopnena australska savezna država, no najgušće je naseljena i najviše

urbanizirana. Površinom je za samo 600 km2 manja od Velike Britanije. Zbog svoje blage klime

poznata je i pod nazivom Garden State.

Uz turizam su razvijene automobilska, zrakoplovna,

kemijska, metalna, drvna i prehrambena industrija, a

Melbourne je uz Sydney najvažnija australska izvozna

luka.

Glavni grad Victorije je drugi najveći grad u Australiji –

MELBOURNE. Osnovan je 1835. godine na rijeci Yarri, a

do 1927. je bio glavni grad Australskog Saveza.

Arhitekturom je vrlo sličan engleskim gradovima, a u svijetu je treći grad po broju Grka

(odmah iza Atene i Soluna).

TASMANIA



Stanovništvo: 489 600


Glavni grad: Hobart

Položaj: otok na jugoistoku Australije

Tasmanija je najmanja australska savezna država. Prostire

se na 334 otoka, od kojih je najveći Tasmania koji je dobio

ime po nizozemskom moreplovcu koji ga je 1642. godine

otkrio – Abelu Tasmanu. Na Tasmaniji su prije dolaska

Europljana živjeli Aboridžini. Englezi su nakon doseljenja

vršili genocid nad njima i smanjili njihov broj sa 5000 na 300 u 30 godina.

Razvijene su papirna, metalna i tekstilna industrija te industrija konzervi.

Glavni grad je HOBART koji je nakon Sydneya najstariji grad u Australiji. Osnovan je 1804.

godine i danas ima samo 195 000 stanovnika. Među većim gradovima ističu se još Devonport i

Launceston.

17

Melbourne

Tasmanija

Australija

SOUTH AUTRALIA





Glavni grad: Adelaide

Položaj: središnji južni dio Australije

South Australia ili Južna Australija je država koja ima granicu sa svim saveznim državama

Australije osim sa Tasmanijom. Zbog čestih festivala naziva se i državom festivala. Zbog

ugodne i tople mediteranske klime vrlo je važan turizam. Ima razvijenu automobilsku,

metalnu i tekstilnu industriju te brodogradnju. Na jugu je prisutno voćarstvo i vinogradarstvo.

Glavni grad Južne Australije je ADELAIDE – peti najveći grad u Australiji. Ima oko 1.1 milijun

stanovnika. Osnovan je 1836. godine, a ime je dobio po engleskoj kraljici Adelaide, supruzi

kralja Williama IV. Od ostalih važnijih gradova ističe se još Port Augusta.

WESTERN AUSTRALIA





Glavni grad: Perth

Položaj: zapadni dio Australije

Western Australia ili Zapadna Australija je najveća australska savezna država. Zauzima

zapadnu trećinu kontinenta, no zbog pustinjskog prostora je vrlo slabo naseljena. Zbog

pješčane podloge i nalazišta zlata, Zapadna Australija se naziva i Zlatna država.

Glavni grad je PERTH – četvrti najveći grad u Australiji. Razvio se sredinom 19. stoljeća na

Labuđoj rijeci koja je ime dobila po crnim labudovima koji su i simbol Zapadne Australije.

Perth je najvažnija australska luka na Indijskom oceanu, a izvozi uglavnom u srednjoistočne i

afričke zemlje. Ostali važniji gradovi su Albany i Kalgoorlie.18

Adelaide

Perth

Australija

NORTHERN TERRITORY





Glavni grad: Darwin

Položaj: središnji sjeverni dio Australije

Northern Territory ili Sjeverni Teritorij je veći od dva savezna autonomna teritorija

Australskog Saveza. Obuhvaća sjeverni i središnji dio Australije. Kao i Zapadna Australija zbog

pustinjskog prostora ima vrlo slabu naseljenost. Sjeverni dijelovi Teritorija izloženi su

orkanskim vjetrovima sa Indijskog oceana koji se nazivaju willy-willies.

Glavni grad Sjevernog Teritorija je DARWIN. To je grad u kojem danas živi mnogo japanskog i

kineskog stanovništva. Darwin je jedina australska luka na sjeveru kontinenta. Ipak,

najposjećeniji grad u Teritoriju je ALICE SPRINGS koji se nalazi u gotovo samom središtu

Australije, a zbog neposredne blizine Ayersove stijene važno je turističko odredište.

AUSTRALIAN CAPITAL TERRITORY





Glavni grad: Canberra


Australia Capital Territory ili Teritorij Glavnog Australskog Grada je manji od dva savezna

autonomna teritorija u Australskom Savezu. Nalazi se unutar teritorija Novog Južnog Walesa,

no pod izravnom je upravom glavnog australskog grada – Canberre.

Glavni grad Teritorija i cijelog Australskog Saveza je CANBERRA. Sagrađena je 1913. godine s

namjenom da bude glavni grad Australskog Saveza, a to je i postala 1927. godine. Zbog

sličnosti sa američkim gradovima Canberru nazivaju australskim Washingtonom.19

Turistički kamp pored Alice Springsa

Canberra

Australija

POLITIČKO-UPRAVNI SUSTAV AUSTRALIJE

NACIONALNI SIMBOLI AUSTRALIJE

Australski nacionalni simboli su zastava i himna.

Australska ZASTAVA je plava tkanina sa šest bijelih

zvijezda koje označavaju šest saveznih država te sa

britanskom zastavom u gornjem lijevom uglu što

označava podređenost britanskoj kruni odnosno

britanskom kralju.

Australska nacionalna HIMNA je obrađena verzija

pjesme Advance Australia Fair koja je premijerno izvedena još 1788. godine. Nacionalnom

himnom proglašena je 1984. godine zamijenivši dotadašnju himnu God Save the Queen koja

je postala kraljevska himna. Te godine Australci su izabrali zlatnu i zelenu za nacionalne boje.

AUSTRALSKA UPRAVA

Sustav upravljanja u Australiji temelji se na liberalnoj demokraciji pri čemu se uzima u obzir

sloboda i tolerancija vjeroispovijesti, sloboda govora i sloboda udruživanja. U australskoj

saveznoj upravi sudjeluju Australska Vlada i Australski Parlament i britanska kraljica koju

predstavlja generalni guverner. Guverner ima velike ovlasti, no obično djeluje prema

savjetima ministara.

AUSTRALSKI VLADAR

Australija je članica britanskog kolonijalnog saveza Commonwealtha u

kojem se nalaze samostalne države koje su bile britanske kolonije, a

nakon osamostaljenja priznaju britanskog monarha kao svog

vrhovnog vladara. Trenutno je to kraljica Elizabeta II. U Australiji je na

saveznoj razini predstavlja generalni guverner, a na državnoj razini

državni guverneri. Kod izbora guvernera, Vlada predlaže kraljici

guvernera, a kraljica ga potvrđuje.

AUSTRALSKA ZAKONODAVNA VLAST20

Australska zastava

Kraljica Elizabeta II

Australija

Zakonodavnu vlast u Australiji ima Australski Savezni Parlament na saveznoj razini te državni

parlamenti na razini pojedinih saveznih država. Savezni Parlament nalazi se u Canberri i

sastoji se od dva doma – zastupničkog doma i senata. Narod bira predstavnike u oba doma.

U zastupničkom domu mjesta se popunjavaju po načelu broj glasova je razmjeran broju

mandata. U Senatu je najčešće

uravnotežen broj zastupnika većinskih i

manjinskih stranaka što služi kao valjano

ispitivanje Vladinih odluka. Senat čini 76

senatora koji se biraju na mandat od 6

godina.

AUSTRALSKA IZVRŠNA VLAST

Izvršno tijelo u australskom upravnom sustavu čini Australska Savezna Vlada koju čine ministri

izabrani u parlamentu. Na čelu vlade je premijer. Trenutni premijer je Kevin Rudd koji je na to

mjesto došao 2007. godine pobjedom laburista na izborima nakon dugogodišnje dominacije

konzervativaca koje je kao premijer u nekoliko mandata od 1996. do 2006. predstavljao John

Howard.

LOKALNA VLAST U AUSTRALIJI

U Australiji lokalne predstavnike vlasti čine parlamenti saveznih država i teritorija, lokalne

vlade koje izaberu ti parlamenti te državni guverneri. Lokalna vlada surađuje sa saveznom

vladom i izvršava sve zadaće koje nisu na saveznoj razini, već na razini pojedine savezne

države ili teritorija.

AUSTRALSKI USTAV

Australija ima pisani ustav donesen prilikom osnivanja Australskog

Saveza 1901. godine. Ustav određuje ovlasti zakonodavnog tijela,

izvršnog tijela i sudskog tijela te inzistira da članovi izvršnog tijela

budu i članovi zakonodavnog tijela.

Ustav dopušta da bilo što izjavljeno u parlamentu može biti

objavljeno svima bez straha od tužbe zbog klevete.

AUSTRALSKI IZBORNI SUSTAV

21

Zgrada Australskog Parlamenta

Izvorni Australski ustav

Australija

Savezni parlamentarni izbori održavaju se od 1901. godine kada je osnovan Parlament

Australskog Commonwealtha. Izbori se moraju održati unutar tri godine od posljednjih izbora,

a održavaju se prosječno svakih dvije i pol godine. Izbori su u Australiji obvezni i osobe koje se

ne odazovu moraju platiti globu.

U saveznim državama prije osnivanja

Commonwealtha glasovalo se javno na

više izbornih mjesta. Pravo glasa imali su

samo odrasli muškarci koji posjeduju

zemlju i visoko su obrazovani. 1855.

godine Victoria je kao prva država uvela

tajno glasovanje koje je kasnije u svijetu

ostalo poznato kao australsko glasovanje. 1856. godine Južna Australija dala je pravo glasa

svim muškarcima bez obzira posjeduju li zemlju i imaju li visoko obrazovanje. 1895. godine

Južna Australija dala je kao druga država na svijetu pravo glasa ženama.

Najvažnije stranke u Australiji su Liberalna stranka, Seljačka stranka i Laburistička stranka.

GOSPODARSTVO AUSTRALIJE22

''Australsko glasovanje''

Australija

Australija je danas jedna od država s najuspješnijim gospodarstvom na svijetu. Glavne odlike

australskog gospodarstva su visok rast, nizak stupanj inflacije, ekonomija temeljena na niskim

kamatnim stopama, konkurentan poslovni prostor, fleksibilno tržište radne snage i

djelotvorna demokratska uprava.

Zbog prirodnih bogatstava Australija je još tijekom 19. stoljeća imala visok životni standard, a

i neprekidno se ulagalo u društvenu infrastrukturu – obrazovanje, zdravstvo, promet i

osposobljavanje za rad.

PRIMARNI SEKTOR DJELATNOSTI

Najvažnije djelatnosti primarnog sektora su stočarstvo i poljodjelstvo. Tim se djelatnostima

bavi samo oko 5% stanovništva, no ostvaruje se velika proizvodnja. Prevladava farmerski

sustav proizvodnje u kojem je zbog manjka radne snage rad gotovo potpuno mehaniziran.

RATARSTVO

Glavna ratarska kultura je uzgoj žitarica. Godišnje se proizvede 14 milijuna tona pšenice od

čega se čak 70% izvozi. U sjevernim dijelovima Australije uzgajaju se šećerna trska i tropsko

voće, dok se na jugu uzgaja različito voće – jabuke, agrumi, banane… U jugoistočnim i

jugozapadnim dijelovima gdje prevladava mediteranska klima uspijeva vinova loza. Australska

vina su u posljednjih 15-ak godina jedna od najcjenjenijih u svijetu.

Polupustinjski predjeli se organiziranom melioracijom pretvaraju u obradive površine i

pašnjake. Australci su prvi u svijetu počeli koristiti umjetne kiše za navodnjavanje u suhim

područjima, a danas je razvijen čitav sustav poljoprivrednog navodnjavanja.

STOČARSTVO

Najrazvijenija grana primarnog sektora je

stočarstvo. Stočarstvo je zastupljeno prema

unutrašnjosti u stepskim prostorima gdje se stoka

napaja vodom iz brojnih arteških bunara. Oko 80%

stočara bavi se ovčarstvom. Ovčarske farme su veliki

posjedi sa više tisuća hektara površine. Uzgojni

sustav broji oko 150 milijuna grla ovaca tako da na

jednog Australca u prosjeku dolazi 7 ovaca.

23

Australsko ovčarstvo

Australija

Uglavnom se uzgajaju merino ovce zbog kvalitetne vune koju Australija izvozi. Australska

proizvodnja vune iznosi oko 930 000 tona godišnje što je oko 30% ukupne svjetske

proizvodnje vune.

Osim ovaca uzgajaju se i druge vrste goveda. U sjevernim savanama uzgajaju se tovna goveda

kojih je 2003. godine bilo oko 20 milijuna.

ŠUMARSTVO

Šume zauzimaju 19% ukupne australske površine. Na

sjeveru prevladavaju tropske i mangrova šume, u

planinskim predjelima četinjače, a na jugu šume

eukaliptusa. Godišnja proizvodnja obrađenog drveta

iznosi oko 17 milijuna m2. U novije vrijeme sve je više

šuma zaštićeno.

RIBARSTVO

Ribarstvo je u Australiji slabo razvijeno. Iako Australija ima dugačke obale i velike morske

površine, godišnji ulov ribe iznosi tek 220 000 tona godišnje. Ribarstvo je razvijenije na

Tasmaniji i u zapadnom dijelu Australije, a marikultura u plićim dijelovima mora, posebice

uzgoj račića.

SEKUNDARNI SEKTOR DJELATNOSTI

U sekundarnom sektoru djelatnosti zaposleno je oko 27% aktivnog australskog stanovništva.

Iako je industrijska proizvodnja velika, najvažnija djelatnost je rudarstvo. Nakon Drugog

svjetskog rata industrija je doprinosila sa oko 65% ukupnom dohotku.

INDUSTRIJA

Australska industrija veliki rast zabilježila je između dva svjetska rata, a procvat nakon Drugog

svjetskog rata. Od industrijskih grana u Australiji prve su se razvila prehrambena i tekstilna

industrija. U početku se tekstilna industrija temeljila na pamuku, a u prvoj polovici 20. stoljeća

osnovna sirovina postala je ovčja vuna. Tijekom Drugog svjetskog rata zbog razvijene

industrije Australija je bila glavni opskrbljivač Saveznika na dalekoistočnoj fronti.

Danas su uz prehrambenu i tekstilnu najvažnije industrijske grane u Australiji metalurgija i

strojogradnja, a razvijene su i kemijska, automobilska i elektroindustrija. Proizvodne tvrtke

uglavnom su male kompanije.24

Šuma na sjeveru Australije

Australija

RUDARSTVO

Prva rudarska naselja u Australiji javila su se sredinom 19. stoljeća nakon otkrića zlata u

Victoriji i zapadnoj Australiji. Australskom zlatnom groznicom počelo je masovno useljavanje

u Australiju i razvoj gospodarstva. Početna godišnja proizvodnja zlata 1850-ih i 1860-ih godina

iznosila je oko 100 tona, a danas iznosi oko 20 tona.

Današnja rudarska proizvodnja okrenuta je

vađenju ugljena, boksita i željeza. Uglavnom se

iskopavaju lignit kameni i mrki ugljen, a od metala

se najviše proizvodi željezo. Obilno se proizvode i

obojeni metali poput cinka, olova, bakra, srebra,

antimona, kobalta… Posebno je važna proizvodnja

boksita. Danas je Australija najveći svjetski

proizvođač boksita i ugljena, a nalazi se i među pet

najvećih proizvođača kobalta, mangana, cinka,

olova i srebra. U Zapadnoj Australiji pokraj jezera Argyle nalazi se najveći rudnik dijamanata

na svijetu. U novije vrijeme pronađena su bogata nalazišta nafte i urana.

TERCIJARNI SEKTOR DJELATNOSTI

U tercijarnom sektoru djelatnosti zaposlena je većina aktivnog australskog stanovništva.

Najvažnija djelatnost je vanjska trgovina, a ukupnom dohotku mnogo pridonose i turizam,

promet i uslužne djelatnosti.

TRGOVINA

Za Australiju je vrlo važna vanjska, prekomorska

trgovina koja ostvaruje 20% australskog BDP-a.

Australija izvozi veći dio svoje proizvodnje, a spada i

među četiri najveća svjetska izvoznika hrane. Osim

prehrambenih (meso, mliječni proizvodi, pšenica,

šećer), izvozi se i mnogo prerađivačkih proizvoda među kojim najvažnije mjesto zauzimaju

vuna i proizvodi od vune. Izvoze se i različite rude – ugljen te različiti metali (željezo, čelik).

Iako Australija ima razvijenu automobilsku proizvodnju i izvozi automobilsku opremu, ipak

mora uvoziti prijevozna sredstva i radne strojeve. Isto tako uvozi i različite tekstilne proizvode

osim vune. Ipak, izvoz je višestruko veći od uvoza pa nema trgovinskog deficita.

25

Rudarsko postrojenje

Trgovačka luka u Melbourneu

Australija

Najvažniji australski prekomorski partneri su Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države,

Francuska, Japan i Indija. A od 20 zemalja u koje najviše izvozi, 16 se nalazi u Aziji.

PROMET

Razvoj prometa u 20. stoljeću ublažio je prirodnu izolaciju Australije od ostatka svijeta, a isto

tako je ublažio velike udaljenosti između pojedinih dijelova australskog kontinenta. U

prometnom sustavu najvažniju ulogu ima željeznička mreža duga gotovo 40 000 km koja se

sastoji od vrlo dugih pruga koje idu usporedno s istočnom i južnom obalom kontinenta i od

više pruga koje prodiru u unutrašnjost. Glavna

željeznička pruga ide u smjeru istok-zapad. Duga je

5600 km i putovanje njom traje 6 dana.

Cestovni promet važan je za međugradsko

povezivanje. Do početka 21. stoljeća sagrađeno je oko

900 000 km prometnica, no gusta cestovna mreža

postoji samo u Novom Južnom Walesu, Victoriji i

južnom dijelu Queenslanda.

Za farmere i poslovne ljude najvažniji je zračni promet. Osim zrakoplovne povezanosti svih

većih australskih gradova, Australija je zračnim linijama povezana i sa mnogim prekomorskim

zemljama. U Australiji postoji preko 400 zračnih luka s redovitim putničkim prijevozom.

Najvažniji aerodromi nalaze se u Sydneyu, Melbourne, Brisbaneu i Perthu.

Za prijevoz teškog tereta između različitih dijelova Australije najčešće se koristi obalna

plovidba. Morski promet ima velik značaj za Australiju i zbog vanjske trgovine budući da je

Australija veliki izvoznik. Najvažnije pomorske luke su Sydney, Melbourne, Brisbane i

Newcastle, a na zapadnoj obali Perth.

TURIZAM

Iako je izolirana od svijeta, Australiju godišnje posjeti

više od 4.5 milijuna stranih turista iz cijelog svijeta,

najviše iz Japana i Novog Zelanda, no brojni su i

turisti iz SAD-a i Europe. Glavne turističke atrakcije su

vječno osunčane plaže, znamenite građevine i

mostovi te nacionalni parkovi s brojnim egzotičnim biljnim i životinjskim vrstama.

Turiste najviše privlače Sydney, Melbourne, Brisbane, Gold Coast i Surfer's Paradise.

KVARTARNI SEKTOR DJELATNOSTI26

Cestovni promet u Australiji

Turističko središte Surfer's Paradise

Australija

Kao i u razvijenim državama, kvartarni sektor je najviši sektor djelatnosti i obuhvaća znanost,

kulturu, zdravstvo, obrazovanje, upravu i obranu. Sektor obuhvaća najobrazovanije Australce.

ZNANOST

Australija mnogo ulaže u znanost i tamo se provode različita istraživanja na gotovo svim

područjima znanosti. U Australiji je dozvoljeno kloniranje stanica čime je omogućeno dublje

istraživanje na području medicine i biologije.

KULTURA I UMJETNOST

Kultura je u Australiji vrlo raznolika zbog nehomogenog sastava

gradskog stanovništva. Najstarija australska umjetnička djela su

aboridžinske spiljske slike koje potječu od prije nekoliko desetaka

tisuća godina. Također su razvijene i književnost te glazbena i

kazališna umjetnost, a u posljednje vrijeme procvat doživljava i australska filmska umjetnost.

OBRAZOVANJE

Australski obrazovni sustav uključuje gotovo 11 000 škola i fakulteta, a o njemu brinu savezna

i lokalne državne vlade. Pohađanje škole obavezno je do 15. godine, a u Tasmaniji do 16. Od

druge polovice 20. stoljeća u Australiji se sve češće obrazuju azijski studenti.

ZDRAVSTVO

Australsko zdravstvo uključuje državne i privatne bolnice, a isto tako i državne i privatne

fondove zdravstvenog osiguranja. Zbog slabo naseljenog polupustinjskog i stepskog područja,

u unutrašnjosti je vrlo malo bolnica, bolesnima medicinsku pomoć pruža Kraljevska zračna

medicinska služba osnovana u Queenslandu 1928. godine.

OBRANA

Australska obrana sastoji se od Kraljevske australske

mornarice, Australske vojske i Kraljevskog australskog

zrakoplovstva. U vojnoj službi je oko 50 000 ljudi.

Australija je ima sklopljene vojno-obrambene saveze s

mnogim zemljama, a australske obrambene snage

redovito sudjeluju u UN-ovim operacijama.

POVIJEST AUSTRALIJE

27

Aboridžinska umjetnost

Australske snage u UN-ovoj misiji

Australija

DOLAZAK ABORIDŽINA

Naseljavanje Australije započelo je najvjerojatnije prije 40 000 godina kad su iz Azije na

australsko kopno stigli preci današnjih Aboridžina. Aboridžini su kao lovci i skupljači naselili

cijeli kontinent uključujući i Tasmaniju koja je s kopnom bila povezana prevlakom. Prevlaka je

potopljena transgresijom mora prije 10 000 godina ostavljajući tasmanijske Aboridžine

odijeljene od ostatka australskih domorodaca.

OTKRIĆE AUSTRALIJE

Postojanje tajanstvene zemlje na južnoj polutci u Europi se pretpostavljalo već u srednjem

vijeku iako su je poznavali samo Kinezi, Japanci i Indijci. Ta je zemlja nazvana Terra australis

incognita ili Nepoznata južna zemlja. Prvi kontakt Europljana s Australijom imali su

portugalski i španjolski moreplovci koji su doplovili do sjevernih obala kontinenta. Nizozemski

moreplovac Abel Tasman je 24. studenog 1642. godine na putu prema Novom Zelandu otkrio

Tasmaniju.

Pronalazačem pravog australskog kopna smatra se engleski moreplovac James Cook. On je

oplovivši sjeverne i istočne obale 24. travnja 1770. godine uplovio u zaljev Botany. Iste godine

Cook je proglasio prostor Australije britanskim kolonijalnim posjedom.

OSNIVANJE PRVE KOLONIJE U AUSTRALIJI

Britanski zatvori postali su popunjeni 1786.

godine i parlament je donio odluku o osnivanju

kažnjeničke kolonije u Australiji. Prvi kažnjenici

stigli su u Australiju 26. siječnja 1788. godine i u

prirodnom zaljevu Opera izgradili prvo naselje

– Port Jackson, budući Sydney. Računa se da je

u do sredine 19. stoljeća u Australiju

dopremljeno oko 170 000 kažnjenika, a

posljednji kažnjenici stigli su 1868. godine. Kažnjenici su morali graditi nastambe, ceste, krčiti

šume, a i uzgajali su biljke i životinje dopremljene iz Europe.

RAZVOJ AUSTRALIJE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA

28

Otkrivač Australije James Cook

Australija

1804. godine i na Tasmaniji je osnovan prvi grad – Hobart, a dvadeset jednu godinu kasnije

Tasmanija je proglašena zasebnom britanskom kolonijom.

1817. godine iz Europe, najviše iz Engleske, su se počeli stizati prvi slobodni doseljenici.

Sredinom prve polovice 19. stoljeća počinju nastajati gradovi koji će prihvatiti najviše

doseljenika. 1824. godine na jugu Queenslanda na rijeci Brisbane podignut je istoimeni grad.

1829. godine na jugozapadnoj obali nastao je grad

Perth, 1835. godine na jugoistočnoj obali grad

Melbourne, a godinu dana kasnije ponad Velikog

australskog zaljeva grad Adelaide.

1850. godine Novi Južni Wales, Tasmanija i Južna

Australija postaju samoupravne kolonije.

ZLATNA GROZNICA U AUSTRALIJI

1851. godine otkrićem zlata u Victoriji počinje zlatna groznica zbog čega se u Australiju

useljavaju kopači zlata. Zlatnu groznicu i porast broja stanovnika je nastavljen pronalaskom

zlata i u Zapadnoj Australiji. Tako se broj australskog stanovništva u desetak godina povećao

sa 450 000 na 1 150 000.

1869. godine na sjevernoj obali nastaje grad Darwin.

OSNIVANJE AUSTRALSKOG SAVEZA

1891. godine u Melbourneu su se okupili predstavnici pet kolonija sa kontinenta te Tasmanija

i pripremili ustav budućeg saveza neovisnih britanskih kolonija Australije. 9. srpnja 1900.

godine u svim kolonijama u Australiji održan je referendum o stvaranju saveza država. Ishod

referenduma bio je pozitivan. 1. siječnja 1901. godine osnovan je Commonwealth of Australia

(Australski Savez). Glavni grad Saveza postao je Melbourne.

1911. godine australski parlament donosi odluku o gradnji novog glavnog grada i izdvajanju

teritorija glavnog grada od ostatka države. Tako je iste godine iz Novog Južnog Walesa

izdvojen Australian Capital Territory i počela

je gradnja novog glavnog grada, a završena

je 1913. Grad je dobio ime Canberra, a

glavnim gradom postao je 1927. godine.

29

Guvernerska kuća u Melbourneu

Zgrada starog australskog parlamenta

Australija

RAZDOBLJE AUSTRALSKOG COMMONWEALTHA

U Prvom svjetskom ratu Australija je sudjelovala na strani sila Antante, no na njenom

teritoriju nije bilo borbi.

1926. godine u središnjem dijelu australskog kontinenta utemeljen je treći autonomni teritorij

– Središnja Australija, no već 1931. godine spojena je sa Sjevernim Teritorijem.

1928. godine Queensland uvodi Kraljevsku zračnu medicinsku službu za pomoć stanovnicima

u unutrašnjosti gdje nema bolnica u blizini.

Od 1930. godine australska vlada počela je proces integracije aboridžinskog stanovništva u

australsko društvo.

U Drugom svjetskom ratu Australija se pridružila bloku Saveznika i sudjelovala u borbama na

dalekoistočnoj fronti, a vojne jedinice sudjelovale su i na ratištima u Europi i sjevernoj Africi.

Nakon uspješnih osvajanja u jugoistočnoj Aziji, Japan je 1942. godine izravno napao i

Australiju bombardirajući Darwin.

14. veljače 1966. godine australski parlament

uveo je australski dolar kao službenu valutu

Australskog Saveza i australskih izvandržavnih

posjeda.

1967. godine Aboridžini dobivaju australsko

državljanstvo i ravnopravnost sa ostalim

građanima Australije, a 1973. godine Aboridžini

dobivaju svoj parlament. Iste godine u Sydneyu

završena je gradnja zgrade Opera.

1976. godine australska vlada započela je proces vraćanja zemlje Aboridžinima.

1984. godine Australija dobiva himnu – Advance Australia Fair.

13. kolovoza 1997. godine aboridžinski parlament izglasao je Izjavu o isprici (Statement of

Apology) kojom Aboridžini izražavaju žaljenje zbog ugnjetavanja Aboridžina od strane

prijašnjih politika i daju potporu budućoj pomirbi između svih Australaca.

U današnje vrijeme Australija je multinacionalna gospodarski razvijena država s visokim

stupnjem tolerancije prema ostalim rasama i kulturama.

30

Službena australska valuta - australski dolari

Australija

HRVATSKA ZAJENDNICA U AUSTRALIJI

DOLAZAK HRVATA U AUSTRALIJU

Prvi Hrvati u Australiju su došli sredinom 19. stoljeća. Većinom su to bili ljudi iz Dalmacije koji

su se selili u prekomorske zemlje ''trbuhom za kruhom''. Značajno je i doseljavanje između

dva svjetska rata, a najviše se Hrvata uselilo nakon Drugog svjetskog rata i tijekom

Domovinskog rata. Ti poslijeratni doseljenici su iz Slavonije, Like i Hrvatskog zagorja.

Hrvati su se uglavnom doseljavali tzv. lančanim sustavom prema kojem je uspjeh prvih

privukao dolazak drugih. Glavni prostori odakle dolaze Hrvati su hrvatski otoci – Korčula, Brač,

Hvar, Vis te makarsko primorje, a naseljavali su uglavnom veće australske gradove – Sydney,

Melbourne, Wollongong, Perth…

Tijekom 20. stoljeća Hrvati su zauzeli značajno mjesto u australskom vinogradarstvu i

građevinarstvu.

HVATSKA ZAJEDNICA U AUSTRALIJI

Hrvatska zajednica u Australiji danas broji oko 240 000 Hrvata. Uglavnom žive u Sydneyu,

Melbourneu, Wollongongu, Perthu, Hobartu, Brisbaneu i Newcastleu.

HRVATSKA ZAJEDNICA U SYDNEYU

Prema najnovijim podacima iz 2006. godine u Sydneyu živi oko 60 000 Hrvata. Organizirani su

u pet ''hrvatskih klubova'': HK Kralj Tomislav, HK

Dalmacija Sydney, HK Jadran Hajduk, Hrvatsko

društvo Sydney i Hrvatsko kulturno društvo Bosna.

Sydneyski Hrvati otvorili su prve vinarije i prve

mljekarske kooperacije u Novom Južnom Walesu.

Hrvatska zajednica u Sydneyu organizirala je i

hrvatske sportske klubove i folklorne grupe, a

pokrenula je i izgradnju hrvatskih crkava, banaka te

pokretanje hrvatskih medija (novine i radio).

31

Zgrada hrvatske zajednice u Sydneyu

Australija

HRVATSKA ZAJEDNICA U WOLLONGONGU

U stanovništvu Wollongonga, Hrvati su nakon Australaca najzastupljenija etnička skupina.

Uglavnom rade u industriji ili su vlasnici restorana, trgovina, mehaničarskih radnji ili tvornica.

HRVATSKA ZAJEDNICA NA TASMANIJI

Na Tasmaniji živi oko 1200 Hrvata. Većina je došla nakon

Drugog svjetskog rata. U Hobartu i Launcestonu, Hrvati

su najzastupljenija etnička skupina nakon Australaca.

Hrvati su i ovdje organizirani u hrvatske klubove, izgradili

su hrvatske crkve, pokrenuli nogometne klubove, a imaju

i mjesto u programu državne radiopostaje u Hobartu.

32

Pročelje kuće hrvatske zajednice u Wollongongu

Australija

ZAKLJUČAK

Australija je najrazvijenija država južne Zemljine polutke. Nalazi se između Indijskog i Tihog

oceana, a jedina veza australskog kontinenta s ostatkom kopna čine otoci jugoistočne Azije.

Reljef i klima Australije uvjetuju različitost vegetacije, naseljenosti i gospodarskih grana. Na

zapadnoj polovici kontinenta prevladava pustinjski i polupustinjski prostor s oskudnom

vegetacijom i vrlo slabom naseljenošću s iznimkom jugozapadnog obalnog pojasa koji je

bogat i vegetacijom i stanovništvom. U unutrašnjosti nema industrije, a turizam je zastupljen

također samo u jugozapadnom obalnom dijelu te u središtu Australije oko grada Alice

Springs. Istočni središnji dio Australije čini velika arteška zavala sa stepama na kojima pasu

ovce i gdje se proizvode ratarske kulture koje ne traže velike količine vode. Naseljenost je

ovdje slaba, a vegetacija niska. Istočni i jugoistočni rub Australije čine Veliko razvodno gorje i

obale bogate bujnom vegetacijom. U tom pojasu živi najveća većina australskog stanovništva i

tu je koncentrirana većina industrije.

U demografskom smislu Australija je nehomogena zemlja s različitim kulturama, a posebnu

vrijednost ima prisutnost Aboridžinske civilizacije i kulture. Političko-regionalizacijski

Australija je uređena kao savez nezavisnih država. Australski Savez podijeljen je na šest

saveznih država i dva savezna autonomna teritorija. Na čelu država nalaze se guverner koji

predstavlja britansku kraljicu Elizabetu II, državni parlament i državna vlada. Čitav Savez ima

generalnog guvernera, savezni parlament i saveznu vladu čije je središte u glavnog gradu

Canberri.

Australsko gospodarstvo počiva na visokoj produktivnosti ratarske i stočarske (posebice

ovčarske) proizvodnje, vrlo razvijenom rudarstvu, a najvažnije gospodarske grane su vanjska

trgovina i turizam. Australija trguje s većinom država u svijetu i izvozi veći dio svoje

proizvodnje.

Povijest Australije počinje naseljavanjem Aboridžina prije oko 40 000 godina. Europljani su

Australiju otkrili tek u 17. stoljeću, a prvi doseljenici dolaze krajem 18. stoljeća kada Australija

postaje britanska kolonija. Nakon pronalaska zlata ubrzano raste broj stanovnika. 1. siječnja

1901. godine britanske kolonije u Australiji osnivaju savez Commonwealth of Australia koji

postaje nova nezavisna država u svijetu.

U Australiju su tijekom 19. i 20. stoljeća doseljavali brojni emigranti iz različitih država svijeta

pa tako i iz Hrvatske. Hrvati su tamo postali uspješni poduzetnici, vinogradari ili građevinari. U

australskim gradovima su organizirani u hrvatske zajednice.

33

Australija

POPIS LITERATURE

1. Veliki školski atlas, Zagreb, Znanje, 2001.

2. Šegota, Tomislav i Filipčić, Anita, Geografija Australije i Oceanije, Samobor,

Meridijani, 2004.

3. Vuk, Ružica i dr., Regionalni razvoj svijeta, Zagreb, Znanje, 2003.

4. Faktopedija, Zagreb, Mozaik knjiga, 2002.

5. ''Australia'', Encarta Reference Library 2005

6. ''Australija'', http://hr.wikipedia.org

7. ''Australian Embassy'', http://www.croatia.embassy.gov.au

34

Documents

AUSTRALIJA