Autocad Za Samouke Na 10 Stranica

8/8/2019 Autocad Za Samouke Na 10 Stranica

1/15

Bela Nemeth, dipl.in.

AUTOCAD ZA SAMOUKE NA 10 STRANICA

Rijeka, 2007.g.

Copyright: Bela Nemeth, dipl.ing. T/F: 051 227-568Zabranjeno je umnoavanje bez oznaka izdavaa, autorstva i Copyright poruke, te umnoavanje

zbog komercijalne uporabe

INOVACIJSKO-PODUZETNIKI CENTARBusiness -Innovation Center

Verdijeva 11 / I

51000 RIJEKA


2/15

2 Copyright: Bela Nemeth, dipl.ing. T/F: 051 227-568, [email protected]

AutoCAD - radni listovi (Layout), pogledi (wievport) i kotiranje

Danas postoje razni programi za manje ili vie amatersko crtanje, pa i trodimenzionalnih objekata relativnolakog rukovanja, koji uglavnom vie slue izradi ilustracija ili prospekata, nego ozbiljnom konstrukterstvu.

Postoje takoer i, nazovimo to tako, polu-profesionalni crtai alati za graevinare, arhitekte i dr, s raznimpomonim funkcijama, primjerice automatiziranog kreiranja krovita, odreivanja kubature zidova ilipripreme drugih elemenata trokovnika i dr, meutim profesionalno projektiranje, osobito u strojarstvu, ali iu drugim tehnikim strukama, nezamislivo je bez AutoCAD-a.

Iako je nastao kao DOS-bazirani program, AutoCAD je izuzetno moan i krcat mnogobrojnimmogunostima, te tehniarima - konstruktorima svih usmjerenja predstavlja nezamjenjiv alat. Kao i svaki

sofisticirani program, relativno je sloen za imalo naprednije rukovanje, iako osnovna uporaba i nije takozahtjevna. Poetnici, osobito samouki, relativno lako savladavaju osnovne crtake rutine (slaganje idefiniranje karakteristika linija, likova, jednostavnije rafure, bojenje elemenata crtea i dr.), ali im esto i

kroz due vrijeme neke vane stvari ostaju obavijene tajnom: Dok ne "prokljuvite" ove tajne, dovodit e Vasdo oaja, to su Vam brojke na kotama suvie sitne, a nikako ih ne uspijevate poveati upravo koliko treba,

te to s promjenom mjerila najednom Vaa sastavnica postaje ogromna i zauzima pola formata, to to

jednom moete zumirati crte, a onda najednom ne moete, to brojke na koti ne iskazuju istu vrijednost kojuste ukucali u tipkovnicu kad ste konstruirali crte ili ne odgovaraju postavljenom mjerilu, to se najednom

dva crtea meusobno preklapaju itd. Gotovo sve te neprilike imaju izvorite u injenici, to niste shvatiliosnovnu koncepciju AutoCAD-a, tj. njegov sustav radnih listova (layout-a), pogleda (viewport-a)

"modelnog" i "papirnog" prostora, odnosno reima 2D i 3D konstruiranja. U ovim saetim uputama pokuatemo razjasniti upravo ove koncepcijske osnove, kako biste izbjegli spomenute frustracije. Potreba za takvim

objanjenjem proizlazi iz este boljke uobiajenih help-sustava, od kojih boluje i AutoCAD, koji nampodrobno objanjavaju detalje a ne sadre cjelovito objanjenje osnovne koncepcije softvera. S druge straneu ovom opsegu nisu ukljuene upute za koritenje brojnih menu-naredbi i komandi AutoCADa, od kojih se

mnoge vrlo lako usvajaju i "po logici stvari", a za druge ete ipak morati malo proeprkati po AutoCAD-ovom HELP-u.

Temeljna koncepcija i osnovna terminologija:

AutoCAD moe prikazati objekte u trodimenzionalnom (3D) prikazu, koga zovemo model,vidljiv u tzv. prostoru za modeliranje (model space). Uz ovaj prostor, AutoCAD omoguuje iotvaranje proizvoljnog broja radnih listova (layout) koje moemo shvatiti kao sinonim za rije"crte". U svakom layout-u (radnom listu) moe se otvoriti jedan ili vie "pogleda" (viewport)na trodimenzionalni objekt sadran u prostoru za modeliranje, koji mogu predstavljatiortogonalnu ili kosu (izometrijsku) projekciju istog trodimenzionalnog objekta na prostorviewport-a. prostor za modeliranje i projekcije modela (viewporti) u modelnom prostoru radnihlistova, ine dakle cjelovito okruenje u kome se definira - konstruira, modificira i kotiratrodimenzionalni model - predmet obrade. Svaka promjena u bilokom viewportu ili natrodimenzionalnom modelu, reflektira se u svim viewportima, odnosno aurira se na modelu

automatski.Model - predmet obrade, se u tijeku i nakon konstruiranja moe proizvoljno okretati i naginjatiu prostoru, te vidjeti iz raznih uglova s perspektivnim efektom ili bez njega, izvana ili u

presjeku, po potrebi randeriran i proizvoljno osvijetljen, tako da daje efekt fotografskogsnimka virtualnog predmeta koji postoji samo u kompjutorskoj memoriji.

Radni listovi (layout-i) koji sadre jedan ili vie pogleda (viewport-e) mogu se postaviti u dvarazliita reima: PAPIR i MODEL, koje u naelu ne treba "mijeati", odnosno istovremenokoristiti. Radni list je trenutno u onom reimu, koji je ispisan u prozoriuPAPIR/MODEL na dnu AutoCAD-ovog radnog prostora. Neka nas ne zbuni da klikom naPAPIR aktiviramo reim MODEL i obratno. Reim MODEL se ne moe aktivirati ako na radni listne sadri ni jedan viewport.U reimu MODEL radni list se stavlja u funkciju 3D reima, tj u tom reimu moe se aktivirati

jedna od projekcija ili pogleda (viewport-a) na trodimenzionalni model iz modelnog prostora. Utom reimu, viewport-i na radnim listovima ine sastavni dio cjelovitog prikaza istog objekta -modela i svaka promjena na bilo kom prikazu mijenja sam model i ostale projekcije ili poglede.


3/15

3U reimu PAPIR, radni listovi naprotiv predstavljaju jednostavno zasebne, meusobnonezavisne papire, na kojima se mogu crtati projekcije ili razne konstrukcije razliitih

predmeta ili elemenata nekog sklopa, na nain uobiajen u klasinom crtanju tuem iestarom, dakle ako se radni listovi koriste pod opcijom PAPIR, AutoCAD praktiki zamjenjujetu i olovku.

U oba reima (2D i 3D) AutoCAD omoguuje konstruiranje, mjerenje distanci i kuteva i dr. saproizvoljnom preciznou koja moe ii i ispod milimikrona, ali precizniji rad zahtijeva vie

vremena, poveanu panju i disciplinu pri konstruiranju.

Detaljirajmo malo do sada reeno.

AutoCAD doputa crtanje u:

dvije (2D) ili tri (3D) dimenzije, odnosno u: prostoru modeliranja MODEL (trodimenzionalni prostor) ili papira (PAPIR) na

proizvoljnom broju radnih listova (layout), koji se mogu razliito formatirati promjenom:

veliine papira

orjentacije portret(portret) ili pejsa(landscape) i poloaja crtea, te postavestranica (page setup), koje se mogu imenovano spremiti i koristiti na drugimradnim listovima (layout-ima).

organiziranjem jednog ili vie pogleda (wievport) na svakom radnom listu, ukojima se mogu vidjeti i modificirati projekcije, presjeci i pogledi trodimenzionalnogobjekta iz modelnog prostora

u nekoliko imenovanih prozirnih "slojeva" (layer) poloenih jednog preko drugih, priemu svaki objekt moe pripadati jednom od imenovanih slojeva. Slojevi se u

proizvoljnom broju mogu kreirati, brisati, sakriti zamrznuti ili zamrznuti samou aktivnom (current) layout-u ilizakljuatizbog sprjeavanja izmjena. Objektise mogu kopirati iz jednog sloja u drugi. tako da budu prisutni u vie slojeva.

Kada otvorimo novi projekt (tj. novi .DWG-fail) u AutoCAD-u, inicijalno e se prikazati jedanprostor za modeliranje i dva radna lista (layout-a) s nazivima Layout1 i Layout2. Layout1 imainicijalno ukljuen ortogonalni pogled (viewport) projiciran na X-Y ravninu, to moemosmatrati prostorom za projekciju nacrta 3D modela. Layout2 e vjerojatno inicijalno imatiukljuen viewport za prikaz isometrijske (kose) projekcije. Viewporti su oznaeni okviromunutar formata papira. Taj okvir (koji predstavljagranice crtea) moemo podeavati, tj.

premjetati i poveavati i preko granica papira dok je ukljuena opcija PAPIR na dnu AutoCAD-ovog radnog prostora. Meutim, iza postave veliine i poloaja formata papira i granica crteaumjesto PAPIR-a ukljuit emo opciju MODEL, jer su viewporti aktivni (tj. reagiraju nabaratanje miem) samo u tom reimu.Inicijalni viewport, odnosno pogled ili projekciju budueg modela u svako vrijeme moemo

promijeniti slijedom menu-naredbiVIEW > NAMED VIEWS- i na ponuenoj listi oznaimo

eljeni pogled (od gore-top, sprijeda - frontitd, ili iz raznih kosih smjerova - izometrijski ).Klikom na odabrani pogled (viewport) oznaimo ga i aktiviramo klikom na "Set current"(postavi kao aktivni).

Ostanimo jo u reimu MODEL. Ako na jednom radnom listu elimo prikazati nekolikoprojekcija (npr. nacrt, tlocrt, bokocrt i izometrijski prikaz) koristit emo slijed naredbi VIEW >VIEWPORTSi sa ponuene liste biramo broj eljenih pogleda (1 do 4) ili na postojee pogledemoemo dodati novi opcijom NEW VIEWPORT. Svaki novi viewport moemo zasebnoformatirati, tj. definirati mu smjetaj na papiru, veliinu, mjerilo, stil kotiranja i drugo. Usvakom viewportu moemo zumirati i premjetati projekciju unutar prostora viewport-a,odnosno papira, pa se moe desiti da objekt ucrtan u modelni prostor ili druge viewporte neebiti vidljiv (odnosno bit e van granica crtea viewporta) dok ga ne dovuemo, a po potrebi i

zumiranjem smanjimo tako da se prikae u eljenoj veliini ili sa eljenom detaljnou. Ako nemoemo nai objekt, menu komanda sa sliicom obuhvatit e sve postojee objekte takoda upravo popune aktivni viewport. Prilikom unoenja (npr. kopiranjem) novih objekata umodelni prostor, zna se dogoditi da se oni u drugoj projekciji u prostoru sami postave na


4/15

4velikoj udaljenosti od postojeeg modela, pa e se nakon primjene komande i postojeimodel i novi objekt prikazati kao sitne tokice na udaljenim rubovima ekrana, koje emo jedva

zamijetiti. Pravokutnim uokvirenjem cijelog radnog prostora za modeliranje otkrit e se njihovpoloaj, jer e se oni oznaiti. Sada oznaimo samo udaljeni objekt i komandom zapremjetanje privucimo ga u blizinu postojeeg modela i ponovimo komandu . Nakon toga,po potrebi moemo zumirati onaj dio crtea koji elimo imati u prikazu.

TRODIMENZIONALNI (3D) REIM RADA

3D reim ini prostor za modeliranje koji automatizirano kooperira sa radnim listovima nakojima postoje viewport-i. To znai da e sve to ucrtamo direktno u model, biti prikazano nasvim viewportima i obratno, te da e se sve izmjene u jednom viewportu automatski aurirati usvim ostalim viewport-ima i u prostoru za modeliranje. U svakom viewportu, kao i u prostoru

za modeliranje, mogue je po elji okretati i naginjati prikaz objekta, odgovarajuom menu-opcijom sa sliicom . Meutim, viewport-i se mogu aktivirati samo s ukljuenom opcijomMODEL, dok pod opcijom PAPIR nee reagirati na manipulacije mia. Na istom radnom listu,samo jedan od sadranih viewporta moe biti aktivan, i to onaj, koji regira na mia. Drugivievport istog radnog lista aktivira se jednostavno klikom na njegov prostor, ili na u njemusadrani crte. Svi viewporti jednog AutoCADovog faila prikazivat e isti objekt gledan izraznih pravaca, zavisno o formatiranju pojedinih viewport-a. Crtei koje bismo ucrtali u prostor

papira s ukljuenom opcijom PAPIR, nee postati dio trodimenzionalnog sustava prikaza i neese prikazati ni u modelnom prostoru, ni u ostalim viewport-ima. Isto vai i za crtee koji bi seucrtali u radne listove koji nemaju kreiran ni jedan viewport. Ne preporua se u layoute sviewportom crtati objekte u reimu PAPIR, jer e se takvi crtei na radnom listu preklapati sa

projekcijama 3D modela. Ako postoji potreba za unosom detalja ili pomonih crtea i sl. kojinisu dio 3D modela, njih treba crtati u radni list bez viewport-a, koristei opciju PAPIR, koja jeu takvima jedino mogua. U radnim listovima bez viewporta nee se prikazivati objektitrodimenzionalnog modela.

DVODIMENZIONALNI (2D) ILI KLASINI REIM RADA

Ako u layout-u (radnom listu) pod opcijom PAPIR oznaimo i naredbom "cut" izbriemo

viewport-okvir, dobili smo radni list bez i jednog aktivnog pogleda, pa uope neemo moiukljuiti reim MODEL (ako ne kreiramo novi viewport). U takvom sluaju, bit e mogue samoklasino dvodimenzionalno projektiranje pod opcijom PAPIR na proizvoljnom broju radnihlistova, meu kojima nee biti nikakve korelacije. U reimu PAPIR nije mogue okretanje inaginjanje prikaza objekta, jer je prikaz pod tom opcijom "plosnat", odnosno sveden nadvodimenzionalnu projekciju kakve smo crtali tuem i olovkom.

Svaki radni list moemo individulano formatirati (odrediti mu veliinu, vertikalnu ilihorizontalnu orijentaciju, definirati mjerilo, stil kotiranja i drugo). U reimu PAPIR na svaki odnjih moi emo ucrtati drugi objekt. Za razliku od 3D modeliranja koje u jednom .DWG failuobrauje jedan objekt, u dvodimenzionalnom reimu moemo prikazati veliki broj objekata,svaki na svom radnom listu. Zumiranje e smanjivati i poveavati itav format papira zajednos okolnim prostorom. Na okolni prostor je mogue crtati, ali se crte van formata papira neeispisati na pisau pri normalnom nalogu za ispis.Da bi se projektiranje obavljalo u klasinom, dvodimenzionalnom sustavu rada, nije neophodnobrisati postojee (inicijalne) viewporte, ve je dovoljno ucrtavanje objekata ograniiti nacrtanje u papirnom prostoru, tj. pod opcijom PAPIR. Posjeamo, da je radni list u reimu PAPIRonda, kada je u prozoriu PAPIR/MODEL ispisana rije PAPIR.

U oba (2D i 3D) reima, crtei se mogu slagati iz veeg broja slojeva (layer-a), ijimzamrzavanjem ili deaktiviranjem je u pojedinim layout-ima ili viewport-ima mogueprivremeno ili trajno sakriti na njima ukljuene sadraje. "Zakljuavanjem" sloja, sprjeavajuse (nehotine) izmjene njihovog sadraja.

Nemojte kotirati pod opcijom PAPIR ono to je ucrtano pod opcijom MODEL iobratno, jer ta dva mjerila kotiranja u naelu nisu kompatibilna. Ipak, iznose izmjera u obareima u DIMENSION > STYLE > MODIFY > FIT usklauje aktiviranje opcije "scale dimenzions to

layout (paperspace)", ime se automatski "use overall scale to:" u istom panelu postavlja na 0.


5/15

5

Jo malo detalja

Prigodom prve uporabe radnog lista, AutoCAD e predloiti pretpostavljene parametre viewport-a (format, odnosno dimenzije papira npr. letter (koga moramo mijenjati uA4), orijentaciju

portret, mjerilo 1:4, style za kotiranjeISO 25, te ostale pretpostavljene parametre). Njihmoemo proizvoljno mijenjati na ponuenom panelu za definiranje layout-a. Izmeu ostaloga,moemo mijenjati ili uvoditi nove poglede (viewport-e) u radni list, definirati printer, mjerilo, stil

kota i dr.

Desni klik na naziv radnog lista (ponuenog imena Layout1 ili Layout2) omoguit e nam dapromijenimo ponueno ime radnog lista (opcija Rename) ili primijenimo neki postojei uzoraklayouta opcijom From template (unosi layout-template iz faila s nastavkom .DWT ili layout iznekog postojeeg projekta - .DWG-faila). No, moemo kreirati i vlastiti novi layoutmodificiranjem ponuenoga i dati mu proizvoljno ime umjesto Layout1, odnosno Layout2.Poeljno je da uzorci imaju ve uklopljenu sastavnicu (crtanu u reimu PAPIR), tako da je netreba crtati svaki puta iznova. Ako je sastavnica ucrtana ili ukopirana u reimu PAPIR, nee semijenjati ako u reimu MODEL zumirano ili premjetamo crte po papiru.

Da ponovimo: Novi layout (radni list) se moe kreirati koritenjem ili preradom postojeeg

leyout-a ili predloka crtea (iz failova s nastavkom .DWG ili .DWT). Poeljno je u tom ciljupripremiti "prazne" formate crtea u raznim mjerilima s odgovarajuim stilovima kotiranja sagotovom sastavnicom i te formate spremiti kao vlastite uzorke (layout template), u .DWTfailovima.Desnim klikom na ime radnog lista na dnu ekrana postojei radni list moemo kopirati opcijom"Move or Copy" i ukljuenjem kvaice "Create a copy" Ako kvaica nije ukljuena, radni liste se samo premjestiti. AutoCAD nudi popis da oznaimo ispred kojeg postojeeg radnog listae biti odredite premjetaja ili kopije. To moe biti i zadnja pozicija u popisu.Brisanjem crtea u kopiji dobili smo novi prazan crte sa gotovim parametrima (mjerilo, stil

kota, sastavnica, layer-i s preporuenim debljinama linija i dr.) koji su isti kao u uzorku.

Pod opcijom "PAPIR" zumira se i premjeta format papira tako da najbolje pristaje uprostor monitora, a u opciji "MODEL", zumira se i premjeta crte u odnosu na format papira.Sastavnica u naelu treba biti ucrtana pod opcijom "PAPIR", da se ne bi smanjivala i

poveavala ako zumiramo sam crte pod opcijom "MODEL". Objekti ucrtani ili ukopirani uprostor za modeliranje, bit e prisutni u svim pogledima (wievport) koji se mogu aktiviratisamo u reimu MODEL. Trodmenzionalni modeli obrauju se u prostoru modela i automatski se

preslikavaju svim viewportima. Svi viewporti u tom sluaju prikazuju isti objekt, koji meutimmoe biti sloen i od velikog broja elemenata, a pojedini elementi ili skupine crtenihelemenata (npr. kote, topografska podloga u graevinskim projektima, namjetaj u arhitekturii sl.) mogu se unijeti u posebnom sloju crtea (layer) i po potrebi sakriti u pojedinimviewportima.

Samo jedan viewport moe biti aktivan, i to samo pod opcijom MODEL radnog lista.Aktivan je viewport onaj, u kome crte reagira na oznaavanje i manipuliranje miem.(Utipkana komanda CTAB u komandnoj liniji ispisuje ime aktivnog wievport-a ako bi to kome trebalo).

Objekti ucrtani u radne listove pod opcijom "PAPIR" preklapat e se s projekcijama"modela" u viewportima, pa se ne preporua "mijeanje" crtea u opciji PAPIR i MODEL, kaoni mijeanje sustava kotiranja u ova dva reima (kote unesene pod opcijom PAPIR nisuasocijativne s modelom).

Crtanje na radnim listovima pod opcijom PAPIR moemo koristiti za stvaranje nizacrtea (svaki u svom formatu, tj. layout-u) kad ne koristimo 3D modeliranje, npr. za 2Drazradu radionikih crtea iz jednog ili vie sklopnih crtea sadranih takoer na jednom ili vieradnih listova u istom ili drugom DWG failu.

Crte reagira na komande (oznaavanje i manipulacije miem i dr.) samo pod onom opcijom

(MODEL ili PAPIR) pod kojom je kreiran. Crte kreiran pod opcijom PAPIR, mogue je meutimukopirati u prostor za modeliranje ili bilo koji viewport (projekciju). Mogue je kopiranjeobjekata i blokova iz jednog projekta u drugi, te iz jednog radnog lista ili viewporta u drugi.


6/15

6Postupak modeliranja 3D objekta moe sadravati slijedee tipine korake:

Otvaranje novog projekta (.DWG faila) koje ukljuuje: Kreiranje layout-a (tj. otvaranje i formatiranje radnih listova), te u tom sklopu:

konfiguriranje plotera (ako ga nema konfigurira se printer) specificiranje postavki formata (veliina papira, granice crtea, mjerilo, orjentacija i dr.) umetanje sastavnice (title-block) u layout (ako nije sadran ve u koritenom uzorku)

Kreiranje crtea u modelnom prostoru ukljuivo na radnim listovima pod opcijom MODEL:

kreiranje i pozicioniranje pojedinih pogleda (wievport) na radnim listovima (layout-ima) definiranje mjerila pojedinih pogleda (wievport-a) izbor ili prihvat pretpostavljenog ili kreiranje novog stila kotiranja definiranje (izbor ili kreiranje novog) stila kotnih brojeva i slobodnog teksta na viewportu Konstrukcija objekta u modelnom prostoru i projekcijama (viewport-ima) po potrebi u

vie prozirnih slojeva (layer) pazei na debljine, vrste i boje linija i dr. koristeiblokove. kotiranje objekta, unoenje primjedbi, popunjavanje sastavnica i popisa pozicija i dr.

ispis crtea na ploteru ili printeru, po potrebi uz postavu parametara za ispis.

3D elemente kreiramo ekstrudiranjem (Extrude ) iz 2D ploha (Faces) poput krugova,pravokutnika i sl. ili likova koje zatvara tzv.polilinija, ili rotiranjem (Revolve ) tih likovaoko proizvoljne osi. U oba sluaja treba unijeti i kut (otklona od vertikale ili kut rotacije, pri

emu 360 osigurava potpuno rotaciono tijelo, a manji kutevi "krike"- isjeke valjkastih tijela.Modeliranje moemo izvoditi u 3D prostoru za modeliranje, eventualno prethodno postavivikoordinatni sistem u proizvoljno kosi poloaj komandom 3D orbit( ), ili u pojedinimviewportima, odnosno pogledima - projekcijama 3D model-a, koje smo prethodnoodgovarajue formatirali (tj. odabrali koje e poglede ili projekcije prikazivati).Moemo koristiti i tijela koja se mogu kreirati uz pomo menu opcija za kreiranje kugle, valjka,torusa i dr. (3D solids).

Ako menu-komandama MODIFY > SOLIDS EDITING > SUBTRACT oduzmemo tijelo B od tijelaA, tijelo B e postati rupa u tijelu A.

Ako smo usvojili nain organiziranja projekta po radnim listovima i viewport-ima i razlikujemonain rada u 3D i u 2D reimu, slijedea stvar koja se rado otima kontroli samouka je:

KOTIRANJEOpet poinjemo s malo uvodne filozofije:

Jednu od velikih prednosti AutoCADa predstavlja tzv. "asocijativno kotiranje", tj. takvo, kodkojega se kote automatski prilagoavaju promjenama crtea. Automatska kalkulacija koju

AutoCAD obavlja u pozadini, osigurava da e mjere naih kota biti ispravne bez potrebe da ihmi izraunavamo, pod uvjetom da ne kotiramo pod opcijom PAPIR ono to smo ucrtali podopcijom MODEL i obratno, te pod uvjetom da ispravno usuglasimo ope mjerilo radnog lista iliviewport-a (overall scale) s mjerilom kotnih izmjera (Messaurment scale). No o timdetaljima malo kasnije. Prije toga jo malo opih objanjenja i terminologije.

Razlikujemo asocijativne, neasocijativne i eksplodirane kote.Asocijativne kote se automatski prilagoavaju promjenama crtea.Eksplodirane kote se dobivaju primjenom komande explode (razbijanje cjelovitog bloka, tj.skupa elemenata na elemente). Eksplodiranjem kota gubi svojstvo asocijativnosti.Opcijom Quick select moe se grupno podeavati, odnosno mijenjati asocijativnost grupekota. Multilinijski objekti (udvojene crte, pravokutnici, polilinije i sl. - multline) se ne moguasocijativno kotirati. Tako primjerice asocijativnost nije podrana ni u mjerama prema 2Dlikovima (2D solid)

Izgled i druge karakteristike kota (npr. veliina i oblik strelica, smjetaj mjere na kotnoj liniji,razmak meu paralelnim kotama itd.) ine stil (style) kota. AutoCAD nudi izbor predefiniranihstilova, koji se mogu modificirati promjenom pojedinih znaajki temeljnog stila.Parametri stilova mogu se modificirati opcijom modify. Opcija mijenja postojei stil, pa time u

tom stilu nestaju prijanje postave. Drugu mogunost promjene stila kota prua opcijaoverride. Ta opcija stvara novu varijantu postojeeg stila, koji ostaje nepromijenjen. Ako takomodificirani stil elimo primijeniti i na druge projekte, radne listove, ili viewport-e, trebamo gaimenovati i spremiti kao novi stil odgovarajuim opcijama rutine za definiranje stila.


7/15

7Sve promjene stila aktivira opcija "set current", no novi stil e se primjenjivati samo nanove kote.

Za prijenos eljenog stila (npr. sa novih na prijanje kote) moe posluiti menu komandaFORMAT PAINTER s ikonom kista u meni-u. Naredba se nalazi na traci s alatimauobiajeno pri vrhu ekrana iznad prostora za crtanje. Oznaimo kotu - uzorak, kliknemo nametlicu format-paintera a zatim na kotu na koju elimo primijeniti stil uzorka. Prenoenje istogstila na slijedee kote moemo nastavljati sve dok tipkom ESC ne prekinemo ovu rutinu. Grupu

kota za modificiranje moemo umjesto klika oznaiti povlaenjem pravokutnog okvira miemoko ciljane grupe kota.

Opcijom Quick Dimenzion mogue je istovremeno kotiranje vie objekata ili izmjenapostojeih kota, ali tako unesene kote nisu asocijativne (ne prilagoavaju se automatskipromjenama objekta).U sluaju zumiranja s kotaiem mia ili otvaranja crtea izraenog u ranijoj verziji AutoCADamoe se pokazati potreba za auriranjem kota primjenom komande DIMREGEN (regeneracijadimenzija) koju treba ukucati u tipkovnicu.

Alternativno kotiranje podrazumijeva kotiranje objekta u alternativnom sustavu mjernihjedinica (Alternate Units) istovremeno sa temeljnim sustavom mjera (Primary Units) npr.

uz metriko kotiranje moemo istovremeno kotirati i u colskom sustavu mjera. Alternativnekote bit e stavljene u uglate zagrade [xx].

Zaokruenje (round -off value) zaokruuje stvarnu mjeru na postavljenu vrijednost (npr. nanajbliu 0.25 vrijednost). Uobiajeno je zaokruivanje na odabrani broj decimala. Ove dvijevrste zaokruenja nalau se s dvije razliite komande, od kojih je u menuima dostupnije

zaokruenje na eljeni broj decimala (broj decimala se definira u polju Precision).

Kod iole tonijeg kotiranja, treba biti ukljuena opcija OSNAP koja automatizira preciznopoklapanje kursora s najbliim krianjem ili zavretkom linija ili uglom i sl.Kotiranje s veim brojem decimala je preciznije, ali i znatno sporije i mukotrpnije od "grubljeg"kotiranja. Precizno kotiranje ne trpi "ofrlje" provuene linije kroz mjerna vorita, ma kakonevane one bile. Dapae, elimo li precizno kotirati, poeljno je koristiti ak i rafuru tipa"solid" (jednolina boja umjesto linija i raznih ornamenata i tokica). Prilikom oznaavanjamjernih toaka kod preciznog kotiranja OSNAP bi naime legalnu mjernu toku mogao

zamijeniti zavretkom rafurne linije ili najblie tokice koja je dio rafure, to naravnorezultira netonom mjerom. Mjerne toke ne smiju imati nekoliko crta i toaka koje se priblino

poklapaju s mjernom tokom, nego sve moraju biti precizno poklopljene.

Prema AutoCAD-ovom Help-u razlikuju se tri metode kotiranja koje moemo primjeniti ulayout-u:

Kotiranje modela za ispis iz prostora za modeliranje (model space) je uobiajenoza obine crtee s jednim pogledom. Kote e biti korektne za ispis ako sesistemska varijabla DIMSCALE postavi na inverznu vrijednost od (plot) SCALE (npr.

ako je plot SCALE = 1/4, DIMSCALE treba staviti na 4).

Kotiranje modela za ispis iz papirnog prostoraje bilo preporuano za sloenecrtee s vie pogleda iz verzija AutoCAD-a prije AutoCAD-a 2002. Koristi se kada semjere referenciraju na vanjske crtee (xref) ili kod kotiranja u 3D izometrikim

pogledima. Prikaz kota iz jednog wievport-a u drugim wievport-ima sprjeava sekreiranjem sloja (layer) za kotiranje u svakom layout-viewportu, koji je smrznut u svimdrugim layout wievport-ima. Postava sistemske varijable DIMSCALE na vrijednost0 osigurava automatsku prilagodbu kota i u papirnom prostoru.

Kotiranje u leyout-ima je najjednostavnija metoda kotiranja. Oznaeni objekti izmodela kotiraju se pod opcijom "papir". Nije podrana asocijativnost izmeu kota u

papirnom prostoru i modela, to znai da promjene geometrije na modelu nee bitiautomatski aurirane u kotama kreiranima u papirnom prostoru. Pretpostavljenavrijedost (1.000) za DIMLFAC i DIMSCALE ne trebaju se mijenjati pri primjeni ovemetode.


8/15

8Ova tri tipino teko razumljiva objanjenje su manje-vie doslovni prijevodi iz AutoCAD-ovogHelp-a. Nastojat emo stoga u nastavku na zornijim i razumljivijim objanjenjima.Za poetak,opet neto pojmova i terminologije

MJERILA I SUSTAVI MJERA

Kod klasinog projektiranja uobiajeno je mjerilo crtea definirati prije poetka crtanja, ime seosigurava mogunost smjetaja crtea na raspoloivu veliinu papira. Budui da u modelnom

prostoru AutoCAD-a crte moemo proizvoljno zumirati (smanjivati i poveavati) a modelniprostor nije ogranien, crtanje se moe zapoeti i bez prethodnog definiranja mjerila.Crtanje izvodimo jednostavno u jedinicama AutoCAD-a (Drawing Unit), koje mogu

predstavljati to god elimo. Ako crtamo mikser, jedinica e predstavljati milimetar, akocrtamo geografske karte, jedinica moe predstavljati kilometar. Ne moramo brinuti o veliinicrtea, sve dok ne doe vrijeme za ispis crtea na odabrani format papira u layout-u. Unatotome, moemo meutim definirati slijedee vrste mjerila za meusobnu prilagodbu pojedinihelemenata crtea, odnosno mjerila za:

tekst u modelnom prostoru kote u modelnom prostoru isprekidane linije (vezano za duine, jer se debljine linija definiraju zasebno)

rafuru poglede (viewporte u layout-u)

Ova mjerila osiguravaju meusobnu usklaenost elemenata crtea (npr. veliine kotnih strelica ilirazmaka linija u rafuri sa veliinom itavog crtea) no ona ne utjeu na mjerilo crtea u klasinomsmislu. Definiranjem opeg mjerila crtea, nee se poremetiti veliinski odnosi definirani gornjimmjerilima.Razmotrimo kratko svako od navedenih mjerila

Tekst - visina teksta (height) je jedna od karakteristika odabranog stila pisma. Stoga seopenito definira u panelu za definiranje stila teksta (slijed naredbi: FORMAT > TEXT STYLE).Ovdje definirana visina primijenit e se i na kotne izmjere s istim stilom teksta, pa se u tomsluaju ona nee moi zadavati u panelu za definiranje stila kota (AutoCAD e se ignorirati

promjenu visine kotne izmjere). Meutim, ako visinu brojki na kotama elimo postavljatiu panelu za definiranje stila kota, u panelu za definiranje stila teksta visina tekstatreba biti postavljena na nulu (0).

Kote (Dimenzions) - veliinu geometrije kota definira mjerilo dimension scale u paneluza definiranje kota. Panel se poziva slijedom menu-naredbi DIMENZION > STYLE > MODIFY iliOVERRIDE, a moe je definirati i sistemska varijabla DIMSCALE utipkana u komandnu liniju

AutoCAD-a. U panelu za definiranje kota izmeu ostaloga, bira se i stil (pa time i veliina)kotnih brojeva (text), a ako je u stilu teksta visina teksta postavljena na 0, visina teksta kota

zadaje se i mijenja u panelu za stil kota.

Linije - (crtkane, crta-toka i sl.) "Krupnoa" takvih linija u smjeru duine postavlja se

koritenjem tzv.sistemskih varijablikoje se definiraju u komandnoj liniji na dnu AutoCAD-ovog radnog prostora ukucavanjem u tipkovnicu. Za ispis iz modelnog prostora, mjerilo zaisprekidane linije definiraju sistemske varijable CELTSCALE i LTSCALE. Za linije koje seispisuju iz radnih listova (pod opcijom PAPIR) koristi se varijabla PSLTSCALE

rafure - "krupnoa" rafure definira se u panelu za definiranje rafure u polju "scale", ili uzpomo sistemske varijable HPSCALE.

Pogledi (Views) - Za ispis iz radnog lista mjerilo za viewport treba biti reciprona vrijednostod scale-factor-a.

Ako elimo isprintati prikaz naeg objekta direktno iz modelnog prostora, moramo definirati

najprikladnije mjerilo (Scale Factorin Model Space) koje ima istu ulogu kao kod klasinogcrtanja - da smjesti prikaz modela na odabrani format papira. Pri tome mjerilo iskazuje odnosizmeu ispisane jedinice (Plotted Unit) prema crtanoj jedinici, tj. jedinici AutoCAD-a(Drawing Unit), ili to je isto, prema jedinicama kojima mjerimo model ili stvarni objekt.


9/15

9Ope mjerilo crteazadaje seza svaki radni list (layout) ili pogled (viewport), prilikomotvaranja radnog lista i naknadno se moe izmijeniti. Kazuje koliko jedinica modela (odnosnostvarnog objekta) predstavlja jedna jedinica crtea na radnom listu. Odgovara uobiajenom

pojmu mjerila koje poznajemo iz klasinog projektiranja "u papir".

CRTANJE utipkavanjem poloaja poetne i krajnje toke linija ili referentnih toaka likova utipkovnicu osigurava precizne mjere. Zadavanje koordinata ima oblik @x,y. Znak @ se koristiako mjeru treba raunati relativno, od trenutne pozicije kursora, ali je stalno ukucavanje znaka @

dosta dosadno, pa ga je zgodno koristiti uglavnom za kose linije, pravokutnike i sl.Praktian je nain crtanja s ukljuenom opcijom ORTHO koja osigurava strogo horizontalni ilivertikalni smjer linija. Kliknite na poetnu poziciju linije, povucite poetak linije u eljenom smjeru(x ili y) i zatim utipkajte zadanu duinu u tom smjeru bez znaka @. Ako ne koristite mia,koordinate tipkane od toke do toke bez @ su apsolutne, tj. raunaju se od ishodita koordinatnogsistema, to se openito rjee koristi.

KOTEe iskazati mjeru koja jejednaka umnoku ucrtane mjere imjerila izmjera (Messaurmentscale) koje se inicijalno postavljana vrijednost 1. Ako ne

promijenimo tu vrijednost,

izmjere e iskazivati tonoucrtane mjere (1:1).

MJERILO IZMJERA(Mesaurment scale) definiraodnos izmeu ucrtanog broja

jedinica (tj. utipkanih mjera utipkovnicu) i ispisane mjere nakoti. Postavimo li Measurmentscale na 2, na kvadratu ucrtanomu modelni prostor sa stranicama10 jedinica, kota e davati mjeru20. Primjer koritenja tog mjerila

je kotiranje detalja koji je ucrtanpoveano u odnosu na ope

mjerilo crtea. Vee mjerilo izmjera iskazuje vee vrijednosti mjere na kotama.

Slijed menu-naredbi DIMENZION > STYLE > MODIFYtrajno mijenja trenutni stil kota, aDIMENZION > STYLE > OVERRIDE> stvara novu varijantu aktivnog stila, dok izvorni stil ostajenepromijenjen. Stil se proglaava aktivnim putem naredbe "Set current". Novi stil se

primjenjuje samo na nove kote, a postojee ostaju bez izmjene. Unesimo privremeno bilokoju novu kotu. Njezin stil moemo prenijeti na postojee, menu naredbom format painter(klikom na kotu-uzorak, pa na metlicu, pa redom na ciljane prijanje kote sve dok se

postupak ne prekine pritiskomna tipku ESC). Na isti nain

mogu se prenositi i debljinelinija..

Format painter e prenijeticiljani stil i na grupu kotakoje smo nakon klika nametlicu oznaili pravokutnimokvirom uz pomo kursora.

Ako stil kota izmijenjenopcijom OVERRIDE elimokoristiti u drugim layoutima,viewportima ili projektima,moramo ga imenovati i timesauvati kao novi stil, iskoristivbilo gdje u projektu i prenosivu druge projekte.

opis radnih listova vidljiv je samo kad je AutoCAD-ov prozor


10/15

10MJERILO (GEOMETRIJE) KOTA (overall scale) (DIMENZION > STYLE > MODIFY > FIT)definira veliinu geometrije kota (veliinu strelica, prepusta pomonih kotnih linija i dr) bezutjecaja na mjernu vrijednost (izmjeru) kote.

Ovo mjeriloproporcionalno zumirageometriju kotadefiniranu na karticiLINES AND ARROWS,

ukljuivo visinu brojki nakoti. Ne mijenjaiskazanu vrijednostizmjera u modelnom

prostoru.

Izbor opcijescaledimenzions to layout(papir space) dat eispravne izmjere prikotiranju objekata u

papirnom prostoru

(crtanih i kotiranih podopcijom PAPIR, pa i kadsu u papir ukopirani izmodelnog prostora).

Tolerancije

Upis tolerancija uz kotu omoguuje panel za definiranje tolerancija koji prizivamo slijedomkomandi DIMENZION > STYLE > MODIFY ili OVERRIDE > TOLERANCES. Rutina nudi nekolikooblika naznake tolerancija:

primjer:

lateral tolerances - jednosmjerno otstupanje od bazne mjere 100-0.008

deviation tolerances - gornje i donje otstupanje - dodaju sena osnovnu izmjeru opcijom Tolerance Format > biraj metodu +0.016(Limits / Symetrical / Basic) > unesi gornje i donje odstupanje 100 -0.005u predviene okvire

Simetrical- simetrino otstupanje ima oblik: 100 0.018

Najednostavniji nain za unos tolerancija:

desni klik na kotu koju treba tolerirati i izbor opcijepropertis, otvara lijevo prikazani panel, u kome

moemo postaviti i vrstu tolerancije i iznoseodstupanja i zahtijevanu preciznost, odnosno brojdecimala, pa i druge parametre.

Na alost, barem u verziji AutoCAD 2002 primjeenaje greka kod primjene srednjeg oblika, kojaonemoguuje ispravan unos gornje i donje tolerancije.Naime u sluaju kad su gornja i donja mjeranegativne, AutoCAD gornju mjeru pogreno unosi s

pozitivnim predznakom. No mogue je tolerancijeupisati uz izmjeru i obinim tekstualnim upisom


11/15

11

SLOJEVI CRTEA (Layer) I SAKRIVANJE OBJEKATA

Spomenuto je da se konstruiranje u svakom radnom listu ili viewport-u moe izvoditi uproizvoljnom broju prozirnih "slojeva" (layer-a). To se radi tako, da se na popisu slojevaklikom aktivira eljeni sloj prije izvoenja namjeravanih operacija (crtanja, kotiranja i dr.)Promjena aktivnog sloja treba se izvoditi dok nije oznaen ni jedan element.Kada klikom oznaimo bilo koji element crtea, automatski se aktivira sloj kome element

pripada. Kliknemo li sada na neki drugi sloj, oznaeni elementi e se preseliti na taj sloj.

U svakom sloju moe se definirati pretpostavljena (default-na) debljina, boja i vrsta crta, kojase za pojedine elemente crtea moe proizvoljno mijenjati, tj. moe se primijeniti preporuena

postava sloja (by-layer), bloka (by-block) ili proizvoljna konkretna vrijednost.

Svaki sloj se po potrebi moe deaktivirati i aktivirati ili zamrznuti i odmrznuti. Deaktiviranjemili zamrzavanjem sloja se na njemu sadrani objekti sakrivaju i ujedno "izbacuju iz igre" u svimoperacijama koje se izvode nad crteom.Tako primjerice u pojedinim pogledima moemo sakriti kote, sklopni crte moemo sastavljatiiz pojedinih podsklopova koje konstruiramo na zasebnim slojevima, pa svaki podsklop moemo

prikazati a sakriti sve ostale, ili ih prikazati sve zajedno, tako da se vidi itav sklop. Moemo

sakriti pomone konstruktivne linije ako su na zasebnom sloju. Pri izgradnji u fazama, pojedinefaze moemo prikazati na zasebnim slojevima, dodajui novije objekte u novom sloju itd.

Vidljivost pojedinih layer-a kontroliraju opcije FREEZE/THAW (zamrzni/odmrzni) i TURN ONLAYER (aktiviraj sloj) i TURN OFF LAYER (deaktiviraj sloj) i to posebno u svakom radnom listu(layout-u) ili pogledu (viewport-u). Pri otvaranju novog radnog lista definirat emo

pretpostavljenu vidljivost (default visiblity) za nove radne listove i poglede. Promjena(override) vidljivosti u trenutnom pogledu (FREEZE OR THAW IN CURRENT VIEWPORT) nedjeluje na ostale poglede.Postojei oznaeni objekt premjetamo iz aktivnog u bilo koji drugi sloj jednostavnim klikomna ciljani sloj u popisu slojeva. Ako su pretpostavljene postavke tog drugog sloja razliite od

prvoga, mogu nam se pri tome promijeniti postavke preseljenog crtea (debljina, boja i vrstalinija i sl.). U prostoru papira, mogu se sakriti samo neki slojevi.

Turn off/Turn on layer (deaktiviranje / aktiviranje sloja) je bri nain sakrivanja i ponovnogprikaza pojedinih slojeva, pri kome se ne izvodi regeneracija crtea. Opciju koristimo za estepromjene vidljivosti slojeva trenutnog pogleda (viewport-a).

Freeze or Thaw in current viewport- zamrzavanje/odmrzavanje sloja u trenutnom pogledune djeluje na druge poglede. Zamrznuti sloj nije vidljiv, ne regenerira se i ne ispisuje."Otapanjem", odnosno odmrzavanjem (Thaw) zamrznuti sloj ponovo postaje vidljiv.Zamrzavanje se moe protegnuti na sve poglede ako koristimo opciju Freeze or Thaw in allviewports. Odmrzavanje automatski regenerira crte. Zbog regeneracije, opcija neto duetraje od Turn on/off na sporijim raunalima.

Hide (Sakri) je komanda koja sakriva nevidljive elemente i linije u trodimenzionalnim crteima(npr. stranje - zaklonjene bridove modela) i nema nikakve veze sa prethodno navedenimopcijama za sakrivanje ili prikaz odabranih slojeva.

Lock/Unlock layer(zakljuavanje / otkljuavanje) slojeva sprjeava nenamjernu promjenuna pojedinim slojevima. Na zakljuanom sloju ne mogu se mijenjati objekti prije otkljuavanjasloja.Color of Layer- opcija smjetena na istom meni-u za kontrolu slojeva postavlja

pretpostavljenu boju (by layer) objekata na odabranom sloju. Na pojedinim oznaenimobjektima boja se moe proizvoljno promijeniti bez utjecaja na pretpostavljenu boju sloja (bylayer) ili boju skupa objekata-bloka (by block). Za svaki oznaeni objekt moemo biratiizmeu neke proizvoljne boje, pretpostavljene boje sloja ili pretpostavljene boje bloka.

U susjednom meni-u, na slian nain se kontrolira debljina ili boja linija, tako da se za svakioznaeni objekt ili blok (skup objekata) moe birati proizvoljna debljina ili boja linije,

pretpostavljena debljina ili boja sloja (by layer) ili bloka (by block).


12/15

12Rad s blokovima (block)

Blok (block) je skup elemenata crtea koji su integrirani u jednu cjelinu i ponaaju se kaojedan element. Oznaenu grupu elemenata moemo sastaviti u blok komandom Make block,koja zahtijeva imenovanje bloka. Imenovani blok se pamti u trenutnom projektu i moe seuvijek pozvati iz bilo kog radnog lista ili viewport-a naredbomInsert blocki ukopirati u crte.Imenovani blok se moe spremiti i kao poseban fail naredbom EXPORT. Tako eksportirani

blokovi mogu se grupirati prema vrsti po folderima i koristiti za umetanje u druge projekte icrtee. Na taj nain s vremenom svaki korisnik moe stvoriti vlastitu kolekciju gotovihelemenata ili sklopova (vijci, matice, profilni materijali, elektrini ili elektroniki simboli itd).Skromnija kolekcija gotovih blokova sadrana je i u AutoCAD-u, u folderu AutoCAD-asubfolder: SAMPLE\DESIGNCENTER a opsenije kolekcije se mogu potraiti na internetu. Bolji

proizvoai uz svoje proizvode na zahtjev daju i gabaritne crtee svojih proizvoda u AutoCAD-u, pa se i oni mogu koristiti za ugradnju u nae projekte.

Gotovi elementi izkolekcije AutoCADa seumeu u aktivni crteslijedom komandi

INSERT > EXTERNALREFERENCE > biramofolder AutoCADa,subfolder\SAMPLE\DESIGNCENTER\i iz liste lijevo biramokolekciju (npr. vijaka)

Kolekcija se umee uprojekt grupirana u blokkoji razbijamokomandom EXPLODE, pa

eljene elementekoristimo u crteu ilispremamo kao vlastitiblok komandom MAKEBLOCK ili "copy" ili "cut"i "paste as block."

Moemo kreirati i poseban DWG fail ili uzorak-fail (.DWT) u kome emo uvati sve gotoveelemente koje uestalo koristimo. Ako su elementi ucrtani u modelni prostor, moemo ih

preuzeti obinim kopiranjem, a ako su spremljeni kao blok, preuzet emo ih komandom "insertblock". U posljednjem sluaju fail s uzorcima nije potrebno podizati u AutoCAD-u.

Drugi nain sastavljanja bloka iz oznaenih elemenata crtea sastoji se u oznaavanju ciljanegrupe elemenata, naredbicopy i zatimpaste as block. Umjesto "copy" jednako se moe

primijeniti i komanda cut, i zatimpaste as block. ("cut" brie oznaenu grupu). Na ovenaine kreiran blok nije imenovan, pa se time izbjegava gomilanje velikog broja imenovanihblokova, pogotovo ako se oni koriste samo jednokratno ili privremeno.

Normalno se klikom moe oznaiti samo jedan element. Grupa elemenata se moe oznaitipravokutnim okruenjem uz pomo kursora. Ako grupa treba biti oznaena selektivno (tj. trebaizabrati samo neke elemente iz vee grupe) grupa se oznaava klikom na svaki ciljani element

uz dranje pritisnute tipke shift (za velika slova). To funkcionira samo ako je u meni-opcijamaTOOLS > OPTIONS > SELECTION tako definirano.

Svaki blok se moe ponovo "razbiti" na polazne elemente komandom explode ( )


13/15

13Prepravci i premjetanja bloka

Debljina ili boja pojedinih elemenata bloka ne moe se mijenjati dok je element ubloku. esto e biti i drugih razloga za ispravak elemenata bloka. U cilju prepravka, blok senajprije mora razbiti na elemente, a nakon izmjene elementi se opet mogu oznaiti i sastaviti ublok na opisane naine.No u sloenim crteima bilo bi nakon eksplodiranja bloka teko ponovo sastaviti blok od

pojedinih elemenata koji se prekrivaju s drugim elementima (ustvari teko je selektiratielemente biveg bloka ako su izmijeani sa umom drugih elemenata). Zbog toga je prikladnoblok prije razbijanja na elemente izmaknuti sa originalne pozicije na prazan prostor, gdje e seizvriti izmjene i ponovo grupiranje, i izmijenjeni blok vratiti komandom za premjetanje, kojaomoguuje precizno namjetanje izabrane toke bloka na izabranu referentnu tokukompletnog crtea uz primjenu opcije OSNAP. Da bi se to omoguilo, prije izmjetanja blokasa originalne pozicije, na crteu trebamo izvan bloka osigurati referentnu toku (krianje, ugaoi sl.) koju sadri i blok, i na koju emo se referirati prilikom vraanja bloka na originalnu

poziciju.

Umjesto komande za sastavljanje i vraanje ispravljenog bloka na izvornu pozicijupremjetanjem, izmijenjeni skup elemenata moemo ostaviti rasut i stvoriti blok oznaavanjem

grupe elemenata i komandom Copy with base pointuz izbor referentne toke poklapanja,tekomandom Paste as block, prenijeti blok na izvorni poloaj, pri emu poklapamo odabranureferentnu toku bloka sa istom na originalnu. Opcija OSNAP pri operaciji treba biti ukljuena.

Ovaj postupak omoguuje da se eksplodirani blok sauva za eventualne naknadne korekcije, tetime utedi dio posla u sluaju naknadnih izmjena bloka. Po potrebi, moe se sauvati i"viak", tj. uzorak izmijenjenog bloka dobiven komandama copyipaste as blockna bilo koji

prazan prostor. To je korisno ako se dotini blok koristi na vie mjesta ili u vie layout-a ilipogleda (viewport-a). Veliinu blokova po potrebi moemo prilagoditi izborom parametra"scale" koju nudi naredba "paste as block".

-----xxxxxxxxxx-----

Budui da se vjerojatno ve koliko-toliko sluite raunalom ako pokuavate koristiti AutoCAD, lakoete se snai sa opcijama koje slie na opcije drugih softverskih produkata, pa je suvinoobjanjavati trivijalne postupke, kao i detaljne opise pojedinih menu-opcija ili komandi AutoCAD-a, koje se uostalom mogu nai i u raznim izdanjima prirunika za AutoCAD. Ipak, izuzetno nakraju dodajemo popis (veinom 3D) naredbi koje se unose utipkavanjem u komandnu liniju nadnu AutoCAD-ovog panela. Veina ima i menu-naredbu u obliku ikonica na naredbenim trakama

AutoCAD-a. Dakako, sustav pomoi AutoCAD-a, koristit ete za objanjenje detalja i nainakoritenja konkretnih komandi. Hrvatske opise pojedinih komandi AutoCAD-a moete nai na:http://www.ic.ims.hr/autocad/kazalo-autocad.html

Ono to Vam je vjerojatno najee priinjavalo tekoe, rasvijetlili smo u ovom tekstu, pa senadamo da se sada moete upustiti u poetniku primjenu AutoCAD-a bez veih frustracija.

Ako ipak nismo u pravu, iskoristite neki od AUTODESK-ovih trening - programa(www.autodesk.com), a na Internetu se nude i druge edukacije, pa i na hrvatskom jeziku.


14/15

14

DODATAK

AUTOCAD - KOMANDE ZA 3D OPCIJE (PREKO TASTATURE)Popisane su vanije komande (veinom za 3D opcije) koje su manje uestale ili uobiajeno default-no misu

sadrane u ikonama alatki

DIMBASELINEkreira seriju pravaca pod zadanim kutevima ili u zadanim razmacima i sl.

OOPS Ima isto djelovanje kao povratnica sa trake s alatima (vraa nas u stanje prije posljednjeizmjene, tj. vraa nas za 1 korak pri editiranju slike ili teksta)

THICKNESS kontrolira debljinu linija odabranog objekta (objekata)

TRACE kreira liniju s debljinom > 0. Ako se FILL postavi na ON, linija e biti puna, a u protivnom seiscrtavaju samo konture. Sa ENTER se dodaju novi segmenti sloene linije na dosadanji lik.(tipku ENTER zamjenjuje i desna tipka mia).

TABSURF kreira plat iz zatvorene krivulje i vektora koji daje smjer i duinu plata.

ELEV Lik ili poliliniju (zatvoreni lik, liniju s debljinom i sl.) u tlocrtu ortogonalno izvlai u plat ili tijelouzdu Z osi u pozitivnom ili negativnom smjeru. Funkcionira samo sa objektima iz XY

ravnine. Tako nastala tijela i platevi ne mogu se modificirati komandama UNION,SUBTRACT i INTERSECT

EXTRUDE liniju - krivulju ili dvodimenzionalni lik izvlai u tijelo (solid) zadane visine. Kod linija sdebljinom zanemaruje debljnu (koristi trasu simetrale linije) Tako stvorena 3D tijela moguse modificirati komandama UNION, SUBTRACT i INTERSECT.

3DSOUT 3D-studio out - exportira 3D objekte, ali samo "lica" objekata (vanjske tj. vidljive povrine).Polilinije, krugove i sl. uvijek eksportira, dok linije i lukove samo onda ako imaju debljinu (tj.ako debljina nije postavljena na 0).

REVOLVE stvara tijela ili plateve rotiranjem poli-linija ili krivulja odnosno plonih likova oko proizvoljneosi. Likovi moraju biti popunjeni (2D solid) Tako nastala tijela (3D solid) mogu se

modificirati komandama UNION, SUBTRACT i INTERSECT

UNION Stapa vie 3D objekata u jednu cjelinu (tijela u prodoru i sl). Komanda nije primjenjiva natijelima nastalim uz pomo komande ELEV, nego treba koristiti komandu EXTRUDE.

SUBTRACT Oduzima odabrani 3D-objekt od zadanog 3D-objekta ili grupe objekata (pravi "rupu" u 3Dobjektima). Komanda nije primjenjiva na tijelima nastalim koritenjem komadne ELEV, negoza generiranje tijela treba treba koristiti komandu EXTRUDE

INTERSECT Ostavlja na ekranu preklapajui dio vie 3D objekata koji se meusobno proimaju (prostorkoga ispunjavaju oba tijela). Komanda nije primjenjiva na tijela nastala izvlaenjem plonihlikova i krivulja komandom ELEV, ve koritenjem komande EXTRUDE.

VIEWRES 15 daje grubo a 150 (1500) daje fino zaokruenje lunih linija odnosno 3D ploha (vei brojse bolje pribliuje krugu, a manji broj daje poligon mjesto kruga)

VPOINT premjeta toku gledita kod 3D modela. Zadaje se koordinatama ili alatom

VPORTS dijeli ekran na vie parcela, od kojih svaka moe imati drugi VPOINT (tj. prikazuje 3D modelistovremeno iz raznih kuteva gledanja na istom ekranu) Na taj nain se mogu prikazati iuobiajene ortogonalne projekcije modela ? itava iskreirana postava se zove VIEWPORTSKONFIGURRACIJA Prije koritenja VPRTS, parametarTILEMODE mora biti stavljen na 1

WBLOCK sprema odabrani objekt (djelominu cjelinu crtea, tzv. BLOK - npr. vijak u nekom me-hanikom sklopu) kao poseban fail. Blok se moe koristiti i u drugim AUTOCAD crteima, ane samo u onome u kome je kreiran. Zadaje se hvatite za pozicioniranje bloka na crteu i

odabire blok. Birati se moe i skupina elemenata (kliktanjem na objekte ili uokvirenjemalatom za grupiranje)

Kad se blok kreira, nestaje sa slike. Moe se vratiti uitanjem ili komandom OOPSodnosno s alatnom ikonom povratnica


15/15

15

WEDGE kreira 3D ugao (trokut s debljinom)

WMF objekti (Windovs metafail objekti) su definirani vektorski i ne gube rezoluciju pri promjeni veliineprikaza). Imaju nastavak .WMF u imenu faila

WMFIN importira Windovs metafail objekt

WMFOPTS omoguuje variranje nekih parametara pri importiranju jednostavnih formi (krugova,pravokutnika, poligona i sl). Mijenja debljinu linija, punjenje bojom itd

WMFOUT eksportira (sprema kao zasebni fail) odabrani objekt (objekte) kao WMF- fail.

XLINE kreira dvosmjerni pravac (liniju beskonane duine), obino u konstruktivne svrhe.

SAVEIMG Sprema odabranu dovrenu sliku (3D prikaz ukljuivo odabranu povrinu, materijal, rasvjetu ipostavu, tj.VIEWPOTRS-configuraciju) kao bitmapu ( .BMP ili .GIF ili drugi) fail, tj.eksportira imitaciju fotografije generirane u ACAD-u.

STVORIMO BESPLATNU BAZU GOTOVIH ELEMENATA

Ako stotine osoba uvijek iznova konstruira esterostranu maticu, presjek "U" profila ilizahodsku koljku u tlocrtu, to je stvarno najgluplji nain rasipanje inventivnog potencijala. Dapomognemo domaim korisnicima AutoCAD-a (prvenstveno mislimo na inovatore i tehniarekoji djeluju van profesionalnih projektnih biroa) predlaemo formiranje besplatne kolekcije

gotovih elemenata (sve su kategorije trenutno jo prazne) u skupini DWG failova u kojuemo unositi gotove elemente (blokove autocada) koje ste Vi pripremili. Za uzvrat, Vi etemoi besplatno koristiti elemente koje su kreirali drugi korisnici. Jednostavno ete downloadatikategoriju koja Vas zanima i kopirati u Va projekt blokove koje trebate. Poeljni su 3Dblokovi, ali primamo i 2D projekcije. Ne smijete slati tue (tj. autorizirane) elemente podloneautorskim pravima, nego samo svoje izvorne radove. Slanjem radova odriete se bilo kakvihautorskih prava, a stvorena kolekcija bit e besplatno na raspolaganju svima, bez ogranienja.

Vae elemente nam aljite mailom na [email protected] Predlaemo slijedee kategorije:KATEGORIJE:

opa tehnika i strojarstvo: graenje i arhitektura: eme i simboli:

vijana roba namjetaj i bijela tehnika elektroinstalacijeelini profili infrastrukturni elementi vodovodne instalacije

AL i prozorski profili arhitektonski detalji ostale instalacijeelektromotori i reduktori hortikulturni elementi elektroniki elementi

fittinzi (vovovod i kanalizacija) vozila i plovila automatizacijaopruge ostalo: pneumatikaspirale, zuanici, i sl. razni 3D blokovi ostalotransportni ureaji razni 2D blokovi

iPC - INOVACIJSKO-PODUZETNIKI CENTARRijeka, Verdieva 11 / I

Tel / Fax: (051) [email protected]

INOVATORI I KONSTRUKTORI, ULANITE SE U iPC ! TO JE VAA UDRUGA !www.inovatori.hrvatska.com.

VRATIMO HRVATSKOJ IMID TEHNIKI PISMENE NACIJE !

Documents

Autocad Za Samouke Na 10 Stranica