azurna obala

HEP VJESNIK 198-199 (238-239), srpanj-kolovoz 2007. 1

HEP VJESNIK 198-199 (238-239), srpanj-kolovoz 2007.2

11

Potpisan Ugovor o izgradnji dalekovoda 2 x 400 kV Ernestinovo – Pecs

Otvorena nova zgrada Elektrolike u Smiljanu

Nove poslovne publikacije HEP-a: Godišnje izvješće za 2006. i Profil tvrtke

Obilježena 10. godišnjica od mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja

HEP na udaru ljetnih požara: Ognjena stihija hara Dalmacijom

HEP IOIE u posjetu austrijskim tvrtkama

U ogrjevnu sezonu s kvalitetnijim grijanjem u Osijeku

ICT – temelj tržišnog natjecanja HEP-a

Modernizacija DV 110 kV Ston – Komolac

Remont u: HE Senj, HE Zaku~ac i HE Gojak

Ljetna šetnja kninskim Pogonom

HEP i mladi: Licem i lice s TE Plomin

Dragocjena pomoć ljudi-žaba

Odmor – predah od obveza

\ur|a Su{ecGlavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika

U ovom broju:

Vrijeme je godišnjih odmora – predaha

od poslovnih obveza i prigode da u opuštenim

okolnostima vrijeme provedemo sa svojim

najbližima. To je vrijeme izravne i potpune

komunikacije, vrijeme kada kona~no ono što

moramo zamijenimo onim što želimo, slušajući

vlastite afinitete i afinitete obitelji ili prijatelja.

Jer, rad i ~ovjekov motiv da s više rada

osigura veći standard, iscrpljuje njegovu fizi~ku i

intelektualnu moć i snagu. Javlja se umor, zamor ili

kroni~na premorenost kao popratna pojava svake

~ovjekove aktivnosti koja smanjuje njegovu radnu

produktivnost i negativno utje~e na stav prema

radu, prema životu.

Stoga je godišnji odmor koncipiran tako da

prati fiziološke potrebe ~ovjeka. Istraživanja govore

da bi godišnji odmor trebao trajati barem tri tjedna:

prvi tjedan bi bilo privikavanje na novo stanje,

novo okruženje - zna~i na odmor, drugi tjedan

služi opuštanju, dok bi se tijekom trećeg tjedna

tek trebale puniti baterije za daljnji prenatrpani

dnevni raspored poslovnih i kućnih obveza, brze i

neuredne obroke, nedostatak vremena za druženje

s djecom i prijateljima i za neku ozbiljniju rekreaciju.

No, preporu~a se koristiti najmanje deset dana

u jednom dijelu, što je prema nekim procjenama

najkraće vrijeme za kojeg može doći do potpunog

oporavka organizma i kumuliranja snage za

nastavak rada.

Današnji ~ovjek živi modernim na~inom

života, životom buke i žurbe te naj~ešće obavlja tzv.

sjedila~ki posao.

Rijetko smo svjesni koliko nam je potreban

mir, ne samo da bismo se koncentrirali na ono što

~inimo, nego i da bismo zastali i u miru razmislili

o onomu gdje jesmo, što želimo i kako bi to što

želimo mogli ostvariti.

59

3,4

5

6

7

8-14

18

20

21-23

26

30-35

36,37

38,39

40,41

Ubrzani na~in života naj~ešće izaziva stres,

kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila

me|u najveće opasnosti za ~ovjekovo zdravlje u

ovom stoljeću. Istina, teško se može o~ekivati da će

u vrijeme godišnjeg odmora stres potpuno nestati,

ali će se – vjerojatno - ja~anjem psihofizi~kog stanja

povećati tolerancija na stres. Pretpostavimo da će

pozitivne misli, koje prevladavaju u ~ovjeku kada je

na odmoru, usporeni životni ritam, uredan na~in

prehrane, dovoljno sna i vremena za opuštanje,

puno smijeha i ljubavi te bavljenje nekom tjelesnom

aktivnošću – biti dobra podloga za obranu od

cjelogodišnjeg stresa.

Kako veliki broj ljudi posao obavlja sjedeći

za radnim stolom ili kompjutorom, preporu~a se

aktivni odmor. Premda se fizi~ka aktivnost ~esto

doživljava kao obveza, i umjerena fizi~ka aktivnost

može predstavljati novu kvalitetu i, ~ak, po~etak

druk~ijeg na~ina života.

Naime, fizi~ka aktivnost integralni je dio

ljudskog ponašanja - klju~na je za održavanje

zdravstvene kondicije, radne sposobnosti i duševne

ravnoteže.

Ona ne podrazumijeva samo vježbanje u

teretani, fitness centru ili jogging, nego i puno

jednostavnije i zabavnije aktivnosti, poput šetnje,

razgibavanja, plivanja i rekreacijskih igara, ~iju mjeru

valja procijeniti prema subjektivnom osjećaju. Kako

je cilj godišnjeg odmora o~uvanje zdravlja, stvaranje

uvjeta za zadržavanje visoke radne sposobnosti i što

bolje psihofizi~ke ravnoteže, to je fizi~ka aktivnost,

bliži kontakt s prirodom te obnovljeni socijalni

kontakti – nagrada za svakog ~ovjeka i njegov

daljnji tjelesni i umni rad.

Stoga, godišnji odmor potreban je svima!

238/9198/9


POVEZNICE

Potpisan Ugovor o izgradnji dalekovoda 2 x 400 kV TS 400/110 kV Ernestinovo - TS 400/120 kV Pecs

Novim dalekovodom bit }e pove}ana elektroenergetska sigurnost Hrvatske, a posebice njenog sjeveroisto~nog dijela; smanjit }e se rizici nastajanja velikih poreme}aja u radu elektroenergetskog sustava obiju dràva, kao i {tetne posljedice takvih mogu}ih doga|aja; projektom od zajedni~kog interesa djelatno se doprinosi ostvarenju ciljeva politike EU u povezivanju i pove}avanju proto~nosti transeuropskih energetskih mreà; ja~a se veza na prioritetnom europskom energetskom pravcu sjever-jug; poti~e razvoj trì{ta elektri~nom energijom u ovom dijelu Europe u skladu s hrvatskim i propisima EU, kao i Ugovorom o energetskoj zajednici

U Osijeku je 12. srpnja o.g. potpisan Ugovor o izgradnji dalekovoda 2 x 400 kV TS Ernestinovo – TS Pecs. Ugovor su, u nazo~nosti ministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva Branka Vukeli}a, predsjednika Uprave HEP-a mr. sc. Ivana Mravka i izaslanika veleposlanika Ma|arske u Hrvatskoj i savjetnika za ekonomske poslove, Petera Zavockog - potpisali direktor Direkcije za prijenosnu mreù MAVIR Gabor Tari, rukovoditelj Sektora za projekte prijenosne mreè Gabor Kovacs, direktor HEP Operatora prijenosnog sustava dr. sc. Dubravko Saboli} i direktor Sektora za izgradnju @eljko Ko{~ak. Me|u brojnim uglednicima, nazo~ili su i predsjednik Upravnog vije}a HERA-e Tomo Gali}, ~lan Uprave HEP-a za prijenos mr. sc. Ivica Toljan, direktor HEP Operatora distribucijskog sustava Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Plina Darko Bajto i dogradona~elnik Osijeka Gordan Matkovi}.

Direktor HEP OPS-a, D. Saboli}, nazo~ne tom doga|aju upoznao je sa suradnjom na ovom Projektu te planovima i zna~aju dalekovoda 2 x 400 kV Ernestinovo – Pecs:

– înom potpisivanja Ugovora, hrvatski i ma|arski operatori prijenosnog sustava potvr|uju me|usobne odnose u izgradnji novog dalekovoda 2 x 400 kV Pe~uh – Ernestinovo. Na{e dvije tvrtke ostvaruju vi{egodi{nju dobru suradnju u povezivanju elektroenergetskih sustava, a prva interkonekcija na naponskoj razini 400 kV dalekovod Tumbri – Heviz, zapo~ela je radom 1999.

Dalekovod europskog zna~aja Denis Karna{

Direktor Direkcije za prijenosnu mreù MAVIR Gabor Tari, rukovoditelj Sektora za projekte prijenosne mreè Gabor Kovacs, direktor HEP Operatora prijenosnog sustava dr. sc. Dubravko Saboli} i direktor Sektora za izgradnju @eljko Ko{~ak prigodom potpisivanja Ugovora

G. Tari i D. Saboli} stiskom ruke potvr|uju nastavak dugogodi{nje suradnje i prijateljskih odnosa, koji postoje jo{ od dogovaranja izgradnje dalekovoda Heviz – Tumbri

godine. Tokovi energije po tom dalekovodu nadma{ili su sva o~ekivanja Studije izvedivosti, kojima je dokazivana opravdanost njegove izgradnje. Aktivnosti za dokazivanje opravdanosti izgradnje nove 400 kV interkonekcije, zapo~ele su jo{ 1998. godine, s logi~nim odabirom Ernestinova i Pe~uha kao priklju~nih trafostanica. Naime, pu{tanjem u pogon obnovljene TS 400/110 kV Ernestinovo i nove TS 400/120 kV Pecs, stvoreni su konkretni infrastrukturni preduvjeti za realizaciju nove interkonekcije. Tim dalekovodom bit }e pove}ana elektroenergetska sigurnost Hrvatske, a posebice njenog sjeveroisto~nog dijela, budu}i da je TS Ernestinovo glavna pojna to~ka Slavonije i Baranje. Smanjuju se rizici nastajanja velikih poreme}aja u radu elektroenergetskog sustava obiju dràva, kao i {tetne posljedice takvih mogu}ih doga|aja. Realizira se projekt od zajedni~kog

interesa, ~ime djelatno doprinosimo ostvarenju ciljeva politike EU u povezivanju i pove}avanju proto~nosti transeuropskih energetskih mreà. Ja~a se veza na prioritetnom europskom energetskom pravcu sjever-jug, poti~e razvoj trì{ta elektri~nom energijom u ovom dijelu Europe u skladu s na{im nacionalnim propisima, propisima EU, kao i Ugovorom o energetskoj zajednici. Dalekovod }e biti ukupne duljine od 86,4 km, od ~ega je 44,1 km na teritoriju Hrvatske. Njegov ukupni prijenosni kapacitet je 2200 MVA ljeti, odnosno 2600 MVA zimi. Zavr{etak izgradnje o~ekujemo u oùjku 2010. godine, s tim da postoji mogu}nost skra}ivanja toga roka. Preliminarna procjena investicije hrvatskog dijela dionice iznosi pribli`no 21 milijun eura, s tim da }e stvarni tro{kovi biti poznati nakon javnih natje~aja koji slijede. Glavni projekt za izgradnju dalekovoda s hrvatske strane ve} je


izra|en i isho|ena je lokacijska dozvola, podnesen zahtjev za izdavanje gra|evinske dozvole, a u tijeku je i rje{avanje imovinsko-pravnih odnosa du` trase dalekovoda.

Direktor ma|arskog Operatora prijenosnog sustava MAVIR – G. Tari, naglasiv{i prijateljsko ozra~je kao preduvjeta dobrih poslovnih odnosa, je rekao:

– Na{a suradnja je dugogodi{nja, a prijateljski odnosi postoje jo{ od dogovaranja izgradnje dalekovoda Heviz – Tumbri. Izgradnja tog dalekovoda provedena je brzo i efikasno, kao i konekcija 120/110 kV izme|u [iklo{a i Donjeg Miholjca. Zajedni~ki je stav da }e novi dalekovod donijeti uzajamnu korist. Povezivanjem }emo poduprijeti mogu}nost pomaganja na{ih sustava, ali veliki je njegov zna~aj i za europsko povezivanje. Taj Projekt tako postaje projekt europske va`nosti. Od raznih mogu}nosti, koje smo razmatrali, odabran je smjer koji donosi najpovoljnije gospodarske u~inke. Moèmo re}i da su rijetka mre`na ulaganja koja mogu udovoljiti tolikim ciljevima. Za tu smo investiciju u na{em Poslovnom planu izdvojili 20 milijuna eura i svjesni smo da moèmo ispuniti sve {to je definirano Ugovorom.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede I. Mravak, podsjetio je na prethodne doga|aje na tim podru~jima, koji su osobito utjecali na elektroenergetsku prijenosnu povezanost, rekav{i:

– Svima je poznato da je tijekom Domovinskog rata, podru~je Slavonije i Baranje pretrpjelo ratna razaranja, uz znatan broj ljudskih `rtava. Objekti Hrvatske elektroprivrede, tako|er su bili ve}im dijelom uni{teni ili te{ko o{te}eni te je napajanje elektri~nom energijom obavljano u te{kim uvjetima, uz iznimno veliko zalaganje zaposlenika HEP-a. Uz objekte za proizvodnju i distribuciju elektri~ne energije, zna~ajna o{te}enja pretrpjeli su i objekti prijenosne mreè: trafostanice Vukovar, Vinkovci, @upanja, Osijek 1, Osijek 2 i Osijek 3 te vi{e od 50 posto

dalekovoda naponske razine 400, 220 i 110 kV. U jesen 1991. godine u ratu je te{ko o{te}ena TS 400/110 kV Ernestinovo, zajedno s pripadaju}im 400 kV daleko-vodima. Takav neprijateljski ~in okupatora imao je i me|unarodni zna~aj, jer je tada jedinstveni europski elektroenergetski sustav za prijenos elektri~ne energije razdvojen na dva dijela, na prvu i drugu sinkronu zonu. Opskrba Slavonije i Baranje elektri~nom energijom u tim okolnostima ostvarena je izgradnjom 40 km dalekovoda 110 i 220 kV na drvenim stupovima te dvjema privremenim transformacijama, kao i brojnim prespajanjima u preostaloj prijenosnoj mreì. Nakon rata zapo~ela su HEP-ova sustavna ulaganja vi{e od 200 milijuna eura u obnovu elektroenergetskog sustava Slavonije i Baranje, a najve}a ulaganja u iznosu od 525 milijuna kuna, bila su u Programu Ernestinovo. Obnova TS Ernestinovo, osim sigurnosti u napajanju elektri~nom energijom Slavonije i Baranje, omogu}ila je rekonekciju prve i druge sinkrone UCTE zone 10. listopada 2004. godine, {to je bio najzna~ajniji europski elektroenergetski doga|aj u posljednjih desetak godina. Kao daljnje pove- }anje sigurnosti u napajanju elektri~nom energijom Slavonije i Baranje, odlu~eno je da zapo~ne izgradnja dalekovoda 2 x 400 kV Ernestinovo – Pecs, a HEP OPS i ma|arski operator prijenosnog sustava MAVIR sada su pred zavr{etkom zajedni~kih pripremnih aktivnosti za izgradnju tog dalekovoda. êstitam operatorima prijenosnih sustava Ma|arske i Hrvatske na ovom postignu}u i èlim im uspje{nu izgradnju i pu{tanje u rad dalekovoda 2 x 400 kV Ernestinovo – Pecs s ciljem sigurne opskrbe elektri~nom energijom i omogu}avanje nesmetanog razvoja gospodarstva.

Izaslanik veleposlanika Republike Ma|arske i savjetnik za ekonomske poslove P. Zavocky, u svom je obra}anju naglasio da je ~in potpisivanja rezultat zalaganja dvije vlade:

– @elio bih podsjetiti da je prije samo godinu dana, na prvoj zajedni~koj sjednici ma|arske i hrvatske vlade donesena odluka da se energetika smatra strate{kim podru~jem na{ih dviju dràva. S tim u svezi, ministri obiju dràva zaduèni za podru~je energetike potpisali su Sporazum o suradnji, jer na{e su dvije dràve na podru~ju energetike upu}ene jedna na drugu. Gradnja tog dalekovoda je zna~ajna za Ma|arsku, jer se trì{te opskrbom elektri~ne energije u na{oj zemlji u potpunosti liberalizira od 1. sije~nja 2008. godine. Za to je, osim vlastitih kapaciteta, bilo potrebno osigurati i prekograni~ne kapacitete te povezanost.

O ukupnoj strategiji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva na podru~ju energetike i va`nosti ovoga doga|aja, govorio je ministar Branko Vukeli}:

- Dvije su vlade utvrdile podru~ja od posebnog interesa, a to je u prvom redu pitanje energetike. Danas je u cijelom svijetu energetika jedno od prioritetnih pitanja stabilnosti i gospodarskog razvoja. U tri i pol godine upravo je ova hrvatska Vlada pokrenula niz projekata, koji su usmjereni za najva`nije energetske projekte poput: ja~anja sigurnosti opskrbe, osiguranja vi{e dobavnih pravaca za sve vrste energije i ja~anje samostalnih kapaciteta izvora energije. Pokrenuli smo izgradnju magistralnih plinovoda za sve dijelove Hrvatske, a traìmo i nove izvore tog energenta. U energetskom sektoru, upravo je HEP tvrtka koja, prije svega, svojim stabilnim poslovanjem ostvaruje i potencijale ulaganja u infrastrukturne energetske projekte, primjerice, projekt izgradnje HE Le{}e, ali i u ovaj Projekt. Sigurnost opskrbe elektri~nom energijom preduvjet je normalnog ìvota svakog ~ovjeka, kao i normalnog gospodarskog razvoja, koji je u Hrvatskoj u usponu i koji je potreban kako bi se dosegnula razina ìvotnog standarda EU. Hrvatska je, valja spomenuti, od 1. srpnja otvorila trì{te elektri~nom energijom. Ove godine poduzetnici mogu kao povla{teni kupci kupovati elektri~nu energiju, a od 1. srpnja sljede}e godine mo}i }e to i kupci kategorije ku}anstva. Zna~i, ovaj transportni put, bit }e doprinos zajedni~kom trì{tu elektri~ne energije u cijeloj Europi. Pothvatom koji je ostvaren hrvatskim znanjem hrvatskih stru~njaka i vlastitim novcem, a tu mislim na obnovu, rekonstrukciju i izgradnju TS Ernestinovo i TS @erjavinec, stvorene su pretpostavke za spajanje dva sinkrona podru~ja i stvaranje jedinstvenog podru~ja za cijelu Europu. To je bio i preduvjet za Ugovor o energetskoj zajednici, koju ~ine zemlje EU i jugoisto~ne Europe. Do 2013. godine plan je uloìti pribli`no 2,5 milijarda eura u strate{ki va`ne energetske objekte u Hrvatskoj, usmjerene na projekte za prijenos energije, kao {to je ovaj, ali i povezivanje s Italijom podmorskim kabelom,, ja~anje sigurnosti u opskrbi,a tu su i projekti proizvodnje, preko izgradnje nove sna`ne termoelektrane u Slavoniji, potom u Dalmaciji vezane uz novi plinovod, TE Plomin, TE Sisak. Sve su to novi potencijali, koji }e 2013. godine i uz ovaj dalekovod, omogu}iti izvoz elektri~ne energije, {to je na{ cilj.

POVEZNICE

Potpisan Ugovor o izgradnji dalekovoda 2 x 400 kV TS 400/110 kV Ernestinovo - TS 400/120 kV Pecs


ULAGANJA

Nova zgrada Elektrolike u Smiljanu

Elektrolika ostvaruje rast potro{nje skoro jednak prosje~nom rastu Republike Hrvatske, zna~i pribli`no ~etiri posto godi{nje, a zbog male gusto}e kupaca na velikom podru~ju, odràvanje i izgradnja elektroenergetskoga sustava znatno je sloènije i skuplje nego u drugim dijelovima Hrvatske

U Smiljanu, rodnom selu Nikole Tesle, 20.

srpnja o.g., u povodu blagdana svete Marije Magdalene - Dana grada Gospi}a, sve~ano je otvoren novoizgra|eni poslovno-skladi{ni prostor Elektrolike Gospi}.

Objekt vrijedan {est i pol milijuna kuna otvorio je potpredsjednik Hrvatskoga sabora Darko Milinovi}, zahvaliv{i se prije toga HEP-u, kako je kazao, zato {to je imao i ima sluha za Li~ko-senjsku ùpaniju. Na sve~anosti su se nazo~nima obratili i pomo}nik ministra i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a @eljko Tom{i}, ùpan Li~ko-senjske ùpanije Milan Jurkovi} i gradona~elnik Gospi}a Milan Koli}.

êstitaju}i Gospi}anima Dan grada i blagdan svete Magdalene, predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak je rekao:

- Hrvatska elektroprivreda vam daruje ovaj objekt, kojeg smo izgradili radi podizanja kvalitete na{e usluge, a pomalo simboli~no, smjestili smo ga ba{ ovdje u Smiljanu, rodnom mjestu za~etnika moderne elektroenergetike, genijalnog izumitelja Nikole Tesle. Moramo naglasiti da je ovo samo jedan od mnogih objekata koje je Hrvatska elektroprivreda izgradila ili obnovila u Lici. Naime u razdoblju od 2004. do 2006. godine, na podru~ju Elektrolike Gospi} realizirana su ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i odràvanje elektroenergetskih objekata u visini od 270 milijuna kuna.

Godi{nja potro{nja elektri~ne energije na podru~ju Elektrolike iznosi pribli`no 200.000 MWh, a ove godine o~ekujemo i vi{e, jer Elektrolika ostvaruje rast potro{nje skoro jednak prosje~nom rastu Republike Hrvatske, zna~i stopu od pribli`no ~etiri posto godi{nje. Ukupno je na ovom povr{inom velikom podru~ju 42.500 kupaca, s tim da je gusto}a je iznimno mala. Takvi okvirni podaci navode na zaklju~ak da je odràvanje i izgradnja elektroenergetskoga sustava na ovom podru~ju znatno sloènije i skuplje nego u drugim dijelovima Hrvatske.

Danas otvaramo poslovno-skladi{ni objekt u

~iju je izgradnju uloèno 6.5 milijuna kuna. Izgra|en je tijekom 2006. godine i dovr{en neposredno prije Dana grada Gospi}a. Glavni projektant je tvrtka MOD d.o.o. iz Splita, dok je izvoditelj radova bila tvrtka FENIKS d.o.o., tako|er iz Splita.

I. Mravak je potom govorio o ulaganjima proteklih godina, naglasiv{i rekonstrukciju ili izgradnju 41 trafostanice, 310 km mreè niskoga napona i 135 kilometara mreè srednjega napona. Jednako tako, pokrenuto je i nekoliko kapitalni investicija: izgradnja TS 110/20 kV Karlobag, prelazak podru~ja grada Novalje i podru~ja Senja i Brinja na 20 kV napon. Ukupna vrijednost tih radova iznosi pribli`no 150 milijuna kuna. Nadalje, I. Mravak je spomenuo da je Hrvatska elektroprivreda dala velik doprinos izgradnji prometne infrastrukture te je za potrebe autoceste Zagreb-Split, koja velikim dijelom prolazi kroz Liku, izgra|eno 112 km novih vodova, rekonstruirano je 73 kilometra starih vodova, izgra|ena je TS 220/35 kV Brinje. Tako|er su izgra|ene nove trafostanice Sveti Rok i Mala kapela, kao i 25 novih manjih trafostanica. Ukupna vrijednost radova na podru~ju Like za odràvanje i izgradnju autoceste Zagreb-Split iznosi vi{e od 100 milijuna kuna.

- Uvjeren sam da }e i ovaj novi poslovno-skladi{ni prostor u Smiljanu, ne samo koristiti na{im kupcima u Lici, nego }e i bitno olak{ati posao na{im zaposlenicima, {to }e utjecati na kvalitetu isporu~ene elektri~ne energije, poru~io je I. Mravak.

Nakon sve~anog otvorenja i obilaska novoizgra|enog poslovno-skladi{nog prostora Elektrolike, sudionici sve~anosti posjetili su Memorijalni centar Nikole Tesle koji se nalazi nedaleko od nove zgrade.

Ivica Tomi}

Bolje za kupce i za na{e

Dopredsjednik Hrvatskog sabora Darko Milinović: HEP je imao sluha za Li~ko-senjsku ùpaniju

Sve~ana vrpca je presje~ena, a baloni sa znakom HEP-a poletjeli su u zrak

Sudionici sve~anosti ispred novoizgra|ene zgrade

Predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak: od 2004. do 2006. godine investirali smo 270 milijuna kuna u elektrorenergetske objekte u Lici

Predvo|eni direktorom Elektrolike Gospi} Josipom Lemi}em, gosti su obi{li prostore novoizgra|enog objekta u Smiljanima


HEP I JAVNOST

Nove poslovne publikacije HEP-a

Iscrpan prikaz tvrtke

Izvje{}a o poslovanju, potraìvanju, elektroenergetskim okolnostima…

U srpnju 2007. godine, Uprava HEP-a d.d. odràla je ~etiri sjednice, s kojih objavljujemo najzna~ajnije odluke.

Na prvoj srpanjskoj i 24. sjednici odrànoj u ovoj godini, Uprava je 5. srpnja prihvatila Izvje{}e o poslovanju HEP grupe u razdoblju sije~anj – svibanj 2007. godine te donijela Odluku o odobrenju realizacije dodatnih investicijskih programa iz dobiti Hrvatske elektroprivrede d.d., ostvarene u poslovnoj 2006. godini.

Na sjednici odrànoj 11. srpnja o.g., Uprava je prihvatila Izvje{}e o stanju potraìvanja od kupaca za elektri~nu energiju, toplinsku energiju, plin, usluge i ostalo na dan 31. svibnja 2007. godine te prihvatila Informaciju o aktualnim elektroenergetskim okolnostima za mjesec lipanj 2007. godine. Na toj je sjednici Uprava prihvatila Pravilnik o kori{tenju informacijskog sustava i Pravilnik o kori{tenju Interneta te donijela Odluku o davanju suglasnosti za potpisivanje Sporazuma o suradnji na razvoju projekata vjetroelektrana sa tvrtkama Verbund i BEWAG. Prihvatila je i Informaciju o pismu namjere za otkup postrojenja Male hidroelektrane Pamu~ne industrije Duga Resa u ste~aju.

Uprava je na sjednici odrànoj 18. srpnja o.g., ponovno prihvatila izmijenjenu

Odluku o odobrenju realizacije dodatnih investicijskih programa iz dobiti

Hrvatske elektroprivrede d.d. ostvarene u poslovnoj 2006. godini te odlu~ila o dodjeli donacija.

Na posljednjoj srpanjskoj sjednici, odrànoj 26. dana toga mjeseca, Uprava je prihvatila Izvje{}e o poslovanju HEP grupe u razdoblju sije~anj – lipanj 2007. godine, Izvje{}e o stanju projekata HE Le{}e i Bloka L u TE-TO Zagreb na dan 30. lipnja 2007. godine te Prijedlog odluke o rashodu nematerijalne i materijalne imovine i otpis potraìvanja i obveza na dan 31. svibnja 2007. godine.

(Ur.)

UPRAVA

Najzna~ajnije odluke u srpnju

HEP grupa je i u 2006. godini u potpunosti ispunila svoju misiju: sigurnu i pouzdanu opskrbu elektri~nom energijom svih na{ih kupaca uz minimalne tro{kove.

Poslovni prihodi HEP-a prvi su put pre{li 10 milijarda kuna, uz neto dobit od 241,9 milijuna kuna. Dobit je u odnosu na 2005. godinu skoro prepolovljena zbog nepovoljnih okolnosti poslovanja u 2006. godini. Uz nepromijenjenu cijenu elektri~ne energije za kupce u Hrvatskoj, u tom je razdoblju nabavna cijena loìva ulja porasla 31 posto, plina 15 posto, a cijena uvozne elektri~ne energije 25 posto. Osim toga, zbog nepovoljnih je hidrolo{kih okolnosti proizvodnja elektri~ne energije iz hidroelektrana, u odnosu na prethodnu godinu smanjena pribli`no deset posto. Ostvarena dobit u takvim poslovnim okolnostima rezultat je, prije svega, daljnje provedbe mjera za smanjenje tro{kova poslovanja HEP-a.

IZVJE[]E U TISKANOM I ELEKTRONSKOM OBLIKU

Ovaj saèti prikaz poslovnog rezultata HEP grupe u 2006. godini, dio je Izvje{}a predsjednika Uprave HEP-a u Godi{njem izvje{}u HEP-a za 2006. godinu. Ta sredi{nja poslovna publikacija HEP-a otisnuta je po~etkom kolovoza, uobi~ajeno na hrvatskom i engleskom jeziku, a postavljena je na web stranice HEP-a i Infohep. Tijekom kolovoza, primjerci Godi{njeg izvje{}a dostavljeni su u organizacijske dijelove svih dru{tava HEP grupe.

Dio Godi{njeg izvje{}a 2006., koji se odnosi na HEP grupu, sadràva sljede}a poglavlja: Izvje{}e predsjednika Nadzornog odbora, Izvje{}e predsjednika Uprave, Profil tvrtke, Korporacijsko upravljanje, Poslovanje u 2006. godini, Odnosi s kupcima, Upravljanje ljudskim potencijalima, Odrìvi razvoj, Za{tita na radu, Dru{tvena

odgovornost, Razvoj elektroenergetskog i poslovnog sustava te Izvje{}e revizora i konsolidirana financijska izvje{}a za HEP grupu. U drugom se dijelu nalaze skra- }ena izvje{}a o poslovanju u 2006. godini zajedno s financijskim izvje{}ima i mi{ljenjem revizora za sljede}a dru{tva HEP grupe: HEP-Proizvodnja d.o.o., HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o., HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o., HEP Toplinarstvo d.o.o. i HEP Plin d.o.o. Na kraju se nalazi i iscrpni adresar HEP grupe.

PRVI PROFIL TVRTKE

Uz Godi{nje izvje{}e 2006., po prvi je put izra|ena publikacija Profil tvrtke. Profil tvrtke je svojevrsni separat Godi{njeg izvje{}a, koji formatom i sadràjem zadovoljava potrebu za prakti~nim cjelovitim prezentacijskim predmetom tvrtke, primjerenim za predstavljanje HEP-a na skupovima, sastancima i drugim sli~nim prigodama.

Obje publikacije pripremila je Slu`ba za odnose s javno{}u i informiranje, a u pripremi podataka i tekstova te koordinaciji pripreme priloga za Godi{nje izvje{}e sudjelovalo je blizu 30 zaposlenika iz svih dru{tava HEP grupe, koja su bila poslovno aktivna u 2006. godini te iz skoro svih organizacijskih dijelova HEP-a d.d.

Zahvaljuju}i takvom pristupu, Izvje{}e donosi vrlo iscrpan prikaz tvrtke i njenog poslovanja u 2006. godini. Moèmo stoga o~ekivati da }emo u oùjku sljede}e godine po tre}i put za redom dobiti priznanje za najbolje izvje{}ivanje o dru{tvenoj odgovornosti me|u hrvatskim tvrtkama preko Godi{njeg izvje{}a (trobilan~no izvje{}ivanje - o ekonomskim, okoli{nim i dru{tvenim pokazateljima) u istraìvanju Zagreba~ke {kole za ekonomiju i menad`ment.

D. Alfirev

Financijski podaci poslovanja u prvom polugodi{tu o.g.

Pozitivan rezultat, unato~ negativnom poslovnom okruènju

Uz Konsolidirano financijsko izvje{}e HEP-a za razdoblje od 1. sije~nja do 30. lipnja 2007. godine, koje je objavila Zagreba~ka burza, HEP je medijima uputio sljede}i komentar.

Prema nerevidiranim financijskim izvje{}ima HEP grupe za prvo polugodi{te 2007. godine, poslovni prihod iznosi 4 milijarda i 934,2 milijuna kuna, dok je u prvom polugodi{tu 2006. godine, poslovni prihod iznosio 5 milijarda i 232,4 milijuna kuna, {to predstavlja pad od 5,7 posto. Neto dobit za prvo polugodi{te 2007. godine iznosi 16,3 milijuna kuna, dok je neto dobit za isto razdoblje 2006. godine iznosila 435,00 milijuna kuna.

Pad prihoda rezultat je pada prihoda od prodaje elektri~ne i toplinske energije te plina, {to je posljedica neuobi~ajeno tople zime. Pad dobiti u istom razdoblju posljedica je zajedni~kog u~inka vi{e negativnih faktora. Dugotrajno su{no razdoblje imalo je za posljedicu 24% manju proizvodnju elektri~ne energije iz hidroelektrana u odnosu na prosje~nu hidrolo{ku godinu, a 41% manju

u odnosu na pro{lu godinu koja je bila hidrolo{ki povoljna. Cijene temeljnih energenata - loìvog ulja, ugljena i plina te uvozne elektri~ne energije u odnosu na isto razdoblje 2006. godine, porasle su prosje~no za 17 posto. Istovremeno je prodajna cijene elektri~ne energije za doma}e trì{te ostala nepromijenjena.

U takvom poslovnom okruènju, tro{kovi poslovanja iznosili su 4 milijarda i i 926,3 milijuna kuna, {to predstavlja porast od 90,3 milijuna kuna ili 1,9 posto. Pozitivan poslovni rezultat, unato~ negativnom poslovnom okruènju, ostvaren je u{tedama u mnogim sektorima poslovanja, odnosno smanjenjem nabavne cijene materijala centralizacijom nabave, smanjenjem gubitaka u mreì zahvaljuju}i velikim investicijama u obnovu i izgradnju distribucijske i prijenosne mreè, smanjenjem neovla{tene potro{nje, kao i drugim mjerama koje su utjecale na smanjenje tro{kova poslovanja.

(Ur.)


OBLJETNICA

Deset godina od mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja

U Pogonu Vukovar su 19. srpnja o. g. ~lanovi Tima za mirnu reintegraciju i rukovoditelji, uz predstavnike UHB HEP-a s toga podru~ja i u nazo~nosti novinara lokalnih medija, obiljeìli 10. obljetnicu mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede.

Negda{nji voditelj HEP-ovog tima za mirnu reintegraciju Hrvatskog Podunavlja, a danas predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak, prisjetio se doga|aja iz toga razdoblja, naglasiv{i da trebamo biti ponosni s na~inom na koji je HEP proveo mirnu reintegraciju.

Naime, nakon {to su vukovarski elektra{i obnovili mreù u tzv. Srijemskom trokutu, na podru~ju Nijemaca, Ap{evaca, Podgra|a i Lipovca, otvaranjem prostora vratili su se u Vukovar.

- Prvenstveno smo morali osigurati dostatne koli~ine elektri~ne energije, jer smo zatekli sustav u raspadu i krenuti smo od nule. Najprije smo uspostavili napajanje, u prvoj fazi agregatima dopremljenim iz Dalmacije. Dizelske elektrane smjestili smo na {est pozicija i to: Vukovar 2 (8 MW), Vukovar 3 (15 MW), Tovarnik i Ilok (po 4 MW), Dalj (6,5 MW) i Vinkovci (10,7 MW). Za nekoliko mjeseci, zna~i do potpune uspostave sustava - izgradnje dalekovoda i priklju~enja tog podru~ja na hrvatski elektroenergetski sustav, ukupno smo osigurali 48,5 MW snage. Sje}am kada smo 1. listopada 1997. godine kolege iz Elektroprivrede Srbije obavijestili da vi{e ne preuzimamo elektri~nu energiju iz njihovog sustava, jer smo napajanje osigurali iz na{eg.U obnovu na{ih postrojenja na tom podru~ju ukupno smo uloìli pribli`no 250 milijuna kuna. Od transformatorskih stanica u potpunosti smo obnovili Vukovar 2 te Vukovar 3, Nijemce, Tovarnik. Obnovili smo i rekonstruirali dalekovod 110 Vinkovci - Vukovar 2, kabelski DV 35 kV Vinkovci - Vukovar 1, potom rije{ili napajanje od Tovarnika do Iloka s 35 kV kabelom. Ranije smo postavili 20 kV vezu od Opatovca do Iloka, a zbog sigurnosti napajanja tog podru~ja izgradili smo novi DV 35 kV od Dalja do Borova naselja.

Nakon toga smo uspostavili sustav naplate, popisali ponovno sve potro{a~e, tako da je to bio prvi popis stanovni{tva kojeg je na tom podru~ju imala Hrvatska elektroprivreda, zna~i prije MUP-a i drugih institucija. To je vrijeme kada smo, temeljem hrvatskih zakona i Erdutskog sporazuma, preuzeli sve zaposlenike koji su bili na prostoru Pogona Vukovar. Na àlost, u Domovinskom ratu izgubili smo sedam zaposlenika Pogona Vukovar {to je, ako govorimo statisti~ki, u odnosu na 103 zaposlenika Pogona - iznimno velika brojka.

Danas je Elektra Vinkovci sa svojim pogonima u Vinkovcima, Vukovaru, Iloku i @upanji, postala jedna od respektabilnijih distribucijskih podru~ja unutar HEP-a, s poslovnim rezultatima iznad prosjeka.

U Vukovaru smo izgradili novu poslovnu zgradu Po-gona, zgrada u Vinkovcima je pro{irena, a na redu je izgrad-nja zgrade Pogona Ilok. Planiramo daljnja ulaganja u ovo podru~je u sljede}ih nekoliko godina na razini 300 milijuna kuna pa ni u godinama koje slijede ne o~ekujemo pote{ko}e u opskrbi elektri~nom energijom, rekao je I. Mravak.

NIJE BILO LAKO U]I U SVAKU KU]U…

O vlastitim iskustvima iz toga vremena govorili su i tada{nji rukovoditelj Pogona Vukovar Petar Grgokovi}, koordinator poslova u Pogonu Vukovar Ivan Polhert, direktor Elektre Vinkovci Vladimir âvlovi}, direktor Elektroslavonije Osijek dr. sc. Damir Pe~varac i Tihomir Antunovi}, u to vrijeme zaduèn za agregate, a danas direktor TE-TO Osijek.

P. Grgokovi} dolazio je svakoga dana u Vukovar zajedno sa I. Polhertom, koji je sa skupinom montera boravio u prostorijama na stadionu Cibalije u Vinkovcima.

- Zbog na~ina na koji smo se vratili u Vukovar, mogu re}i da je to razdoblje najljep{e u mom radnom vijeku, ocijenio je P. Grgokovi}.

I. Polhert se, zna~i, me|u prvima vratio u Vukovar, a sa skupinom montera koji su nakon povratka iz logora i kratkog oporavka ~inili jezgru vukovarskog Pogona, obnavljao je mreù u naseljima na crti boji{nice– u Nu{tru, vinkova~koj Maloj Bosni te selima Srijemskog trokuta.

- HEP je u ovo podru~je u{ao „mekano“ sa èljom da svima osigura elektri~nu energiju i ~injenica da smo to ostvarili, olak{ala nam je rad. Najva`nije {to smo tada napravili je registracija svih mjernih mjesta i ure|ena evidencija potro{a~a. Nije bilo lako u}i u svaku ku}u i ozna~iti je naljepnicom sa znakom HEP-a, a na{i ljudi obilazili su sela bez ikakve za{tite policije ili UNTAES-a. Smatram da je presudno za uspje{nu reintegraciju bio na{ pristup prema potro{a~ima i zaposlenicima.

Direktor Elektre Vinkovci HEP ODS-a, Vladimir âvlovi} zahvalio je kolegama iz drugih distribucijskih podru~ja te Prijenosa i Proizvodnje, koji su u vrijeme mirne reintegracije dali veliki doprinos u inicijalnoj obnovi i uspostavi sustava. Spomenuo je da su u vrijeme obnove „Srijemskog trokuta“ izgradili ~etiri transformatorske stanice, uz desetak kilometara mreè i to za samo 15 dana. Nadalje DV 20 kV od Opatovca do Iloka, tako|er su dovr{ili u roku od 15 dana.

- U to podru~je ulazili smo u pratnji policije tzv. SAO Krajine, a obiljeàvanjem ove obljetnica prisje}amo se doga|aja i ljudi.

VIJENAC I SVIJE]E ZA POGINULE KOLEGE

D. Pe~varac, direktor Elektroslavonije Osijek, u to je vrijeme bio ~lan Tima Hrvatske elektroprivrede za provedbu mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, za podru~je Osijeka i Baranje. Tamo su preuzeli 102 zaposlenika, a u podru~ne Baranje– rekao je D. Pe~varac –u{li su izgradnjom mreè, uz sve tada{nje pote{ko}e i politi~ke kalkulacije.

Na zna~aj agregata za normalnu isporuku elektri~ne energije na podru~ju koje je bilo obuhva}eno mirnom reintegracijom osvrnuo se T. Antunovi}, rekav{i da je zadatak bio rasporediti 80 agregata po lokacijama i pokrenuti proizvodnju. Bilo je problema s odràvanjem i osiguranjem goriva te po pet {est kvarova dnevno, a agregati su radili jo{ nekoliko godina pokrivaju}i {pice potro{nje.

Prisje}anje o doga|ajima i ljudima

^lanovi Tima za mirnu reintegraciju i rukovoditelji, uz predstavnike UHB HEP-a s toga podru~ja i u nazo~nosti novinara lokalnih medija, u Pogonu Vukovar obiljeìli su 10. obljetnicu mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede

Nakon evociranja uspomena, I. Mravak, V. âvlovi} i D. Pe~varac su, uz spomenik sedmorici poginulih branitelja Pogona Vukovar na ulazu u novu zgradu Pogona Vukovar, poloìli vijenac i zapalili svije}u. U ime branitelja HEP-a, to su u~inili Branko Ivkovi}, predsjednik UHB HEP-a 1990-1995. – ogranak Vukovar te Darko Mikuli} i Samir Dizdarevi} u ime osje~kih i baranjskih branitelja.

Denis Karna{

… a u ime UHB HEP-a to su u~inili Branko Ivkovi}, predsjednik Ogranka Vukovar te Darko Mikuli} i Samir Dizdarevi} u ime osje~kih i baranjskih branitelja

Uz spomenik sedmorici poginulih branitelja Pogona Vukovar na ulazu u novu zgradu Pogona, I. Mravak, V. âvlovi} i D. Pe~varac poloìli su vijenac i zapalili svije}u u ime HEP-a


HEP NA UDARU LJETNIH PO@ARA

Ognjena stihija hara Dalmacijom

Vatra guta, na{i diù stupove

Kada se vatra ponovno rasplamsala i napala ve} podignute nove stupove, na{i de~ki nisu posustali, iz di{peta su i{li za vatrom i ponovno dizali stupove u zrak

Ljudi su svu ovu muku iznijeli na svojim le|ima - hvala im od srca!... I svim kolegama koji su se javljali s terena i pomogli da ~itateljima HEP Vjesnika prenesemo atmosferu s poàri{ta

Gori Dalmacija! Od pakleni~kog Nacionalnog parka do Konavala!

U zadnjem tjednu srpnja, Splitom se {iri smrad paleà. Neovisno koji vjetar okrene, smorac ili onaj brdski, kada je prestao stizati dim sa [olte dolazio bi iz @rnovnice ili iz pravca podno Klisa. Dramati~ni naslovi u glasilima, jo{ dramati~nije slike na televizijskim ekranima. Poput starih crno-bijelih filmova, a u tom

crnilu - svijetle lica i ruke na{ih zaposlenika. I vrijednih gasitelja.

Ljudi su svu ovu muku iznijeli na svojim le|ima, rekao mi je kolega @eljko Batinovi} iz dubrova~kog Elektrojuga. Hvala im od srca! I svim kolegama koji su se javljali s terena i pomogli da ~itateljima HEP Vjesnika prenesemo atmosferu s poàri{ta. Kolega Domagoj Milun iz Pogona Trogir rekao je da svakoga dana, koji pro|e bez poàra, sa zahvalno{}u kaè: Hvala ti Boè, i danas smo dobro pro{li.

Dok ovo pi{em, jo{ gori du` cijelog Jadrana. Zato u ovom napisu ne}e primarno biti izvje{}e o nastalim {tetama, ni o broju uni{tenih stupova, ni kilometrima izgorjele mreè, jer podaci nisu kona~ni i mijenjaju se iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Zadrìmo na{u pozornost na golemim naporima koje ulaù na{i ljudi kako bi vratili u ìvot neki otok, selo ili zaselak. Pale li vatru lu|aci ili budale, svejedno je, to su doista sotonski poslovi, a na{i ljudi svaki put pro|u djeli} pakla.

ELEKTROJUG DUBROVNIK U Konavlima tri dana bez elektri~ne energije

Monter priprema novi stup za prihvat vodi~a


ELEKTROJUG DUBROVNIK U Konavlima tri dana bez elektri~ne energije

Dragocjeni kanaderi u rukama vrsnih i hrabrih pilota bili su spas s neba

Velika je po`rtvovnost ljudi koji obavljaju posao u izvanrednim okolnostima i to je te{ko opisati - radilo se na vrlo visokim temperaturama, na uàrenom pepelu uz ~estice gareì u zraku, dim...

Ovaj }emo paklopis zapo~eti s krajnjeg juga. Tamo je poàr zapo~eo u konavoskom mjestu Plo~ice i pro{irio se prema Molunatu, Karasovi}ima, \urini}ima i Mikuli}ima i nastavio put prema grani~nom prijelazu na Debelom Brijegu. Sva ta naselja ostala su bez elektri~ne energije, a napajanja nije bilo tri dana. @itelji su zalihe iz svojih hladnjaka odnosili kod prijatelja, na podru~ja gdje je jo{ bilo elektri~ne energije. Apartmane, pansione

i kampove ljudi su pani~no napu{tali, a stoka s obli`njih farmi odvoèna je kamionima na druga podru~ja. Vlasnici su 1.500 koko{i pustili da slobodno lutaju kako se ne bi ugu{ile. Na tom podru~ju izgorjelo je 40 na{ih stupova, {to visokog, {to niskog napona, rastalila se bakrena uàd, izolatori i dva kilometra 10 kV dalekovoda. Preìvjeli su jedino betonski nogari stupova visokog napona i na njih su na{i stavili nove stupove.

Koordinator svih poslova na poàri{tu, mr.sc.@eljko Batinovi} rekao nam je da je na teren stiglo 40 na{ih ljudi, pristiglih solidarno iz svih najbliìh dijelova Elektrojuga, zaposlenici Slu`be za odràvanje iz dubrova~kog sjedi{ta, zaposlenici Pogonskog ureda Konavle – predvo|eni rukovoditeljem Mariom \erekom te iz Pogonskog ureda Ston – predvo|eni tako|er rukovoditeljem Antunom Kralji}em, koji su nekoliko dana ranije sanirali desetak stupova na svom podru~ju. Njima je u ispomo}i bio podizvo|a~, tvrtka Artisan iz Dubrovnika.

TE[KO RIJEÎMA OPISATI

- Pri takvim doga|ajima valja naglasiti veliku po`rtvovnost ljudi koji obavljaju posao u izvanrednim okolnostima. Te{ko je rije~ima opisati kako je raditi kada je temperatura u zraku plus 39 stupnjeva Celzijusovih, pod nogama uàreni pepeo, a oko vas lete ~estice gareì, dim gu{i, o~i i grlo peku...Svla~i se svaki suvi{ak odje}e i ne mogu se u takvim okolnostima po{tivati stroga na~ela o pravilnom odijevanju pri radu. Donje rublje se natopi vodom i zamata oko glave...improvizira se svakojako – samo da se izdrì. Nosili smo ljudima na teren vodu, sokove i ABC vitamine, jer znojenjem gube sol, prijeti dehidracija i to je trebalo sprije~iti. Uz sve to, radilo se i sa zebnjom, jer su se u blizini ~ule eksplozije. Znamo da se to podru~je ~istilo od mina, ali nikad se ne zna, rizik i strah traè od vas dvostruku pozornost. Ali, na{i ljudi su izdràli, pobijedili su i vatru i strahove – te{ko stanje na poàri{tu opisao nam je kolega @. Batinovi}.

Izgorjeli stupovi, vodi~i na zemlji, na{i ~iste teren Valja pripremiti stupove za ugradnju

Novi stup priprema se za podizanje u zrak Slijedi razvla~enje vodi~a


Ponovno gori u DubrovnikuU prvom izvje{}u o poàrima koji su tijekom srp-

nja harali Dalmacijom, iskazali smo strahovanja na{ih ko-lega pred nadolaze}im kolovozom, pred vi{emjese~nom su{om koja je u spoju s visokim temperaturama pretvo-rila ovaj prelijepi dio zemlje u brzozapaljivi fitilj {to se u trenu, nemarom ili namjerom, pretvara u svepro`diru- }u buktinju. I tek {to smo zakora~ili u kolovoz, ve} su nas okruìli novi poàri oko Dubrovnika. Planulo je brdo Sr| i naselja Bosanka, [umet, Brgat, Kneìca, ~itava @upa dubrova~ka do Malog Oboda, zahva}eni su dijelovi Rijeke dubrova~ke, nova i stara Moko{ica, Pobre`je, Petrovo Selo.... I ponovno Konavle. Prijete}i vatreni zid, dug blizu 25 kilometara, nadvio se nad Gradom i njegovom okolicom. Danima je trajala, a na ju`nim dijelovima jo{ uvijek traje, bitka za spas imovine i ljudi, za obranu jedne od najveli~anstvenijih tvorevina ljudskih ruku.

Vatra je, u ve}ini spomenutih naselja, pretvorila u prah ili bacila na tlo ~itavu 10 kilovoltnu zra~nu mreù, dijelove kabelske mreè niskog i visokog napona i skoro cijelu zra~nu mreù niskog napona. Izraziti je u kilometrima u ovom je trenutku nemogu}e. Nestali su vodi~i, izolatori, ovjesni pribor.... nestalo je blizu dvije stotine stupova, {to za mreù visokog, a {to niskog napona. Organiziran je rad na ho ruk, kako bi potro{a~i dobili napajanje. Me|utim prava, cjelovita sanacija stradale mreè potrajat }e i vi{e mjeseci.

NEPREKIDNO NA PO@ARI[TIMA VI[E OD DESET DANA

- U jednom je trenutku prijetila opasnost za na{e postrojenje u Komolcu, za TS 110/35/10 kV, jer je vatra do{la do same ograde trafostanice. U tom sam se trenutku najvi{e prepao, jer da smo morali isklju~iti tu trafostanicu, to bi tada prouzro~ilo te{ko i opasno stanje, jer bi bilo bez napajanja cijelo podru~je do Konavala te grad Dubrovnik. Na sre}u, to se nije dogodilo, saznajemo od Milivoja Bendera, direktora Elektrojuga.

Iste one ekipe ljudi koje su podizale mreù u zrak na tlu Konavala, sada su se premjestile na novo opoàreno tlo. Njima su se pridruìli novi ljudi, sad ih je ~ak 75, koji su prekinuli godi{nje odmore iz svih pogonskih ureda, iz Blata i Kor~ule, iz Pijavi~ina, Stona i Konavala, zajedno s ljudima iz dubrova~ke Slu`be odràvanja. Uz njih su, kao i dosad, direktor M. Bender, koji je i suradnik Kriznog stoèra pri gradskom poglavarstvu, Ante Glavor - rukovoditelj Slu`be odràvanja i @eljko Batinovi} - rukvoditelj Odjela za{tite na radu, koji je i koordinator svih terenskih poslova.

Vrijedi znati da je ve}ina ljudi ve} vi{e od deset dana neprekidno na poàri{tima, jer i oni {to su pristigli s drugih podru~ja i sami su imali svojih paleà. Naime, u

me|uvremenu je gorjelo i na otoku [ipanu i u priobalju, na svu sre}u s posljedicama manjih razmjera. Za HEP, dakako.

Rade}i od jutra do no}i ljudi su potpuno iscrpljeni, a @.Batinovi} kaè:

-Njihova je fizi~ka krivulja u padu, pri kraju su snaga. Ovo je iznimno teàk teren, stupove su nosili na le|ima po dva kilometra uzbrdo i to je najteì dio posla. Montaà i razvla~enje vodi~a je puno lak{e, ali na ovim poslovima ljudi su se satrli, svi imaju ùljeve na ramenima i rukama, a uvjeti za rad te{ki. Pod nogama uàreni pepeo, u zraku dim i visoke temperature... Zanimljiv }e se u~initi jedan podatak - sva njihova za{titna sredstva, odje}a, obu}a pa i dio alata, potpuno su uni{teni... Kod takvih poslova sve strada...Ali ono {to me najvi{e zadivilo je njihov entuzijazam, samoinicijativnost. Pitao sam se odakle im tolika motivacija, tolika potreba da pomognu kada je najteè... i podsjetilo me da su se tako pona{ali u ratu. Ja ne vidim razliku. Srca su im puna.

NA[I SU ZA POTRO[AÊ UÎNILI SVE [TO SU MOGLI

Direktor Milivoj Bender razmi{lja na sli~an na~in pa kaè:

- Svih ovih dana na osobit na~in dojmilo me zalaganje tih ljudi koji bez prestanka rade po 12 sati dnevno, a jo{ vi{e taj duh zajedni{tva, fleksibilnosti, koordinacije, ~emu sam i osobno teìo dolaskom na ovo radno mjesto. Jer, upravo moj osobni cilj je stvaranje mobilnih ekipa, ne samo za ovakve doga|aje, ve} i za druge sloène poslove u okviru Elektrojuga. Za pohvalu je to {to smo sve radili vlastitim snagama i svima koji su bili uklju~eni u ove poslove izraàvam moju osobitu zahvalnost.

Danas su na{i Dubrov~ani dobili odobrenje za angaìranje desetak ljudi za ispomo}, upravo pri najteìm fizi~kim poslovima kopanja rupa i prena{anja stupova.

Kada je o na{im potro{a~ima rije~, oni {to su ostali bez napajanja, kako nas je izvijestio M. Bender, imali su za to puno razumijevanja. I danas, 8. kolovoza, kako smo ~uli, svi }e potro{a~i dobiti napajanje i ponovno postati dio HEP-a. Na{i su ljudi za njih u~inili sve {to su mogli. Ho}e li i na{a velika tvrtka u~initi sve {to moè za na{e zaposlenike? Mo`da nabaviti jedan priru~ni, dèpni helikopter za ovakve slu~ajeve? Ili odobriti angaìranje tu|e zra~ne ispomo}i? Jer, oni su osnovica, temelj tvrtke, oni je svaki put diù iz pepela. Ili smanjiti mogu}nost bavljenja Feniksovim poslom pa dio po dio mreè stavljati pod zemlju. Uloìti jednom za puno godina sigurnosti. Ulaganja jesu velika, ali zar ovo opetovano dizanje mreè u zrak nije puno skuplje, i u financijskom i ljudskom smislu?

Vero~ka Garber

ELEKTROJUG DUBROVNIK Ljudi se satrli

Najteì posao je no{enje stupova na le|ima i po dva kilometra uzbrdo, hodaju}i na uàrenom pepelu, u dimu…

Montaà i razvla~enje vodi~a puno je lak{i posao

î{}enje terena i priprema


HE Dubrovnik je na poàri{tu ostala zelena oaza, a njeni zaposlenici zadovoljni su {to su se uspjeli oduprijeti vatri

Poàri koji od srpnja haraju ~itavom hrvatskom obalom, razornom mo}i osobito su pogodili jug Dalmacije. Na podru~ju Dubrovnika vatrena je stihija zapo~ela 4. kolovoza i dok ovo pi{emo, poàri jo{ nisu do kraja uga{eni.

Poàr se nenadano u no}i sa 4. na 5. kolovoza, zbog promjene smjera vjetra, zapo~eo {iriti i prema postrojenjima HE Dubrovnik. Premda se pretpostavljalo da se vatra ne}e {iriti u smjeru Plata, direktoru HE Dubrovnik Vinku Ba{i}u intuicija je govorila da ne{to nije u redu. Uputio se prema Platu, probijaju}i se kroz gu`vu koja je nastala zaustavljanjem prometa na tom podru~ju. U Platu je zatekao vo|u smjene Ivu ôkljata te je naloìo da se pozovu svi sposobni ljudi iz HE Dubrovnik - da do|u u Plat i pomognu ugasiti vatru koja se zbog jake bure velikom brzinom pribliàvala obali na kojoj je smje{tena HE Dubrovnik.

SAMO SU SE RIJETKI PROBILI DO HE DUBROVNIK

Policija je zaustavila promet u tom smjeru pa je bilo jako te{ko probiti se do Plata. Me|utim, hrabri tehni~ar Jo{ko Koprivec, prema mi{ljenju svojih kolega i ostalih gasitelja, junak ove pri~e Vlaho Zakarija,

rukovoditelj Slu`be odràvanja, strojar Marinko Dobroslavi}, Sre}ko i Hrvoje Radi}, Ivan Novak, Zoran [krabi} te Ivo Mileti} ipak su, unato~ svim zaprekama, stigli u Elektranu i pridruìli se direktoru V. Ba{i}u te zapo~eli s obranom postrojenja HE Dubrovnik. Sve je prekrio dim i ispred tunela su frcale iskre. Vitalni objekti nisu bili u opasnosti, ali je postojao strah od zapaljenja radionica smje{tenih uz {umu koju je nemilosrdno gutala vatra. Otvorili su vatrogasno skladi{te i Jo{ko je zapo~eo zalijevati vodom podru~je iznad radionica. Stanje je dodatno oteàvao vjetar koji je neprestano puhao velikom silinom i mijenjao smjer. Nakon {to je poàr na tom mjestu umiren, premjestilii su crijeva prema odmarali{tu Plat. Tu su tako|er na{i neustra{ivi ljudi sprije~ili {tetu, a pomogli su im vatrogasci i specijalna policija. Vratili su se potom do radionica i nastavili ih spa{avati.

Uskoro su im se pridruìli i mnogi drugi zaposlenici HEP-a, koju su do{li do HE Dubrovnik ~im su pogasili vatru oko svojih ku}a. Mnogi se nisu uspjeli probiti zbog policijske nemilosrdne zabrane pristupa civilima. Nakon {to je poàr stavljen pod kontrolu, odre|ene su tri smjene, koje su deùrale do jutra 6. kolovoza.

OAZA JE OÛVANA!

HE Dubrovnik, ipak, nije izbjegao o{te}enja. Od direktora Vinka Ba{i}a doznali smo da je na Vodostanu uni{tena vanjska rasvjeta, video nadzor, izvi|a~ka ku}ica te brodice HEP-ovih zaposlenika, smje{tenih uz Elektranu. Naglasio je da postrojenje nije prestalo s

proizvodnjom elektri~ne energije niti u jednom trenutku. Tako|er je kroz {alu rekao da ih je u ovih nekoliko godina zadesila nepogoda VVV - vojska (za vrijeme rata), voda (u nekoliko poplava) te sada vatra. Rasklopno postrojenje 220 kV je zbog dobrog odràvanja i podrezivanja okolnog raslinja ostalo netaknuto, a tako|er je zahvaljuju}i jednakoj brizi ostao netaknut p~elinjak zaposlenika HE Dubrovnik Marka Ra~i}a, smje{ten iznad kruga Elektrane.

^lan Uprave HEP-a d.d. za proizvodnju Ante Despot je nakon vijesti o vatrenoj opasnosti za HE Dubrovnik prekinuo boravak u Kninu, gdje je predstavljao Upravu pri obiljeàvanju obljetnice Oluje i planirani put u Sinj, odnosno Sinjsku alku i ujutro 6. kolovoza obi{ao je postrojenje Elektrane u pratnji direktora V. Ba{i}a i savjetnika Ive Mileti}a, zadràv{i se tamo i idu}ega dana.

U prigodi obilaska Dubrovnika 6. kolovoza, premijer dr. sc. Ivo Sanader se na putu od dubrova~ke zra~ne luke, zaustavio nadomak Elektrane te se uvjerio koliko je razorna vatra bila blizu HE Dubrovnik.

Na poàri{tu koje sli~i Mjese~evu krajobrazu, HE Dubrovnik ostala je zelena oaza. Njeni zaposlenici su ponosni i zadovoljni {to su se hrabro i pravodobno uspjeli oduprijeti vatri. Da nisu tako slo`ni i dobro organizirani, pitanje je bi li mogli uìvati na radnom mjestu u okru`ju iz bajke. Lijepo je raditi okruèn zelenilom i morem, a kada se jo{ k tomu pribroji sloàn i druèljubiv kolektiv - ìvot je uistinu lak{i.

Jelena Vu~i}

Poàr zaprijetio HE Dubrovnik Zaposlenici obranili Elektranu

Neustra{ivi zaposlenici HE Dubrovnik uspjeli su zaustaviti poàr tik do ograde kruga Elektrane

Dramati~an prizor vatre u Dubrovniku u no}i s 4. na 5. kolovoz

Nakon smirivanja poàra, umorni ali zadovoljni Vlaho Zakarija - rukovoditelj Slu`be za odràvanja, Vinko Ba{i} - direktor HE Dubrovnik, Ante Despot - ~lan Uprave HEP-a za proizvodnju, Ivo Mileti} - savjetnik, Simo Ra{ica - predradnik u strojarskom odràvanju i Jo{ko Koprivec, tehni~ar - neustra{ivi junak ove, ali i drugih dramati~nih pri~a koje je direktor nazvao VVV (vojska - rat, voda - poplava i vatra - poàri)




ELEKTRODALMACIJA SPLIT [olta u paklenom obru~u

Poàr je buknuo na ~etiri mjesta u roku od jedne minute

Dim nam ne da disati, pod nogama je usijano... kada smo stigli, i mi smo gasili na dijelovima na{e trase ~ime smo stigli - nogama, rukama...

Prvi susjed dubrova~kog podru~ja je Elektrodalmacija Split. Oni su se ovoga ljeta suo~ili s vatrom ranije nego prije. Gorjelo je na tlu Pogona Metkovi}, danas gori na tlu Vrgorca i oko Konjskog. [tete nismo zbrajali, a u ovom zapisu s terena osvrnut }emo se samo na vatru {oltansku. Gledam je sa strahom i zebnjom s prozora splitskog ureda. Na teren je stiglo 25 ljudi, polovica su prekinuli svoj godi{nji odmor.

U vatri, koja je planula u popodnevnim satima 24. srpnja, izgorjelo je dvadesetak stupova DV 10 kV Gornje Selo – Stomorska. Osim toga, bez napajanja je ostala i Kru{~ica, to~nije pet trafostanica ukupne instalirane snage 1,4 MW. @itelji Ne~ujma, za ~ijim su le|ima gorjeli borovi i maslinici, zapo~eli su evakuaciju djece iz dje~jeg

sela i hotelskog naselja. Na{i zaposlenici iz splitske Slu`be odràvanja – Odjela nadzemnih vodova, stigli su predvo|eni rukovoditeljem Slu`be Ivicom Kati}em i koordinatorom poslova na terenu Nenadom Vujevi}em, poslovo|ama @eljkom Vidovi}em i Ivanom Pu~i}em, brigadirima Ivanom Dujmovi}em, Mariom Kokanom i Josom Boj~i}em te majstorom iz {oltanske poslovnice Franom Ceci}em. Njima se pridruìo podizvo|a~ Inecto. Odmah se oti{lo na uvi|aj i bez oklijevanja zapo~elo sanaciju i zamjenu izgorjelih stupova. Tijekom jutra napravljeno je puno posla, podigao se veliki broj stupova, ali u rano poslijepodne ponovno je zapo~elo gorjeti u ne~ujamskoj {umi. Premda je to bilo vrlo blizu na{im ljudima, oni su ipak nastavili svoj posao.

IZ DI[PETA ZA VATROM

Kako su mi rekli I.Kati} i N.Vujevi}, poàr se tada razbuktao upravo u blizini onog dijela trase koju su na{i ve} sanirali. Ponovno izgara sedam-osam novih stupova i jedan rasteretni A - stup. Tre}eg dana s poàri{ta se javlja Nenad Vujevi}:

- Ako Bog da mi }emo danas zavr{iti i Stomorska }e dobiti elektri~nu energiju. Jer, oko nas jo{ gori. Uvjeti su stvarno te{ki, da ne kaèm i {to gorje. Dim nam ne da disati, pod nogama je usijano... kada smo stigli, i mi smo gasili na dijelovima na{e trase ~ime smo stigli - nogama, rukama...Tijekom kratkog odmora, za~uli smo vatrogasnu sirenu i odmah smo sko~ili u vozila i krenuli na teren. Tamo je gorio jedan bor iz ~ista mira i to na novom, neopoàrenom mjestu. Nakon dvadesetak sekundi rasplamsava se jo{ jedan poàr sto metara dalje... na ~etiri mjesta u roku od jedne minute! Jo{ je nesigurno, mi radimo, premda ni{ta jo{ nije u potpunosti poga{eno, samo se vatru drì pod nadzorom.

Njihov rukovoditelj I.Kati} kaè da su de~ki radili nadljudskim naporima u svakom odsustvu bilo kakvih uvjeta za rad. Zahvaljuju}i tomu, otok [olta dobio bi napajanje odmah idu}ega dana od nastanka prvog poàra, ali zbog nesretnog spleta okolnosti, vatra se ponovno rasplamsala i uni{tila na{ trud. Kako kaè I. Kati}, na{i de~ki nisu posustali, iz di{peta su i{li za vatrom i ponovno dizali stupove u zrak.

Poàr je pod nadzorom, ali vatra jo{ uvijek tinja

Dragocjena pomo} mehanizacije u ~i{}enju terena

Istovar novih stupova

Ima snage i za poziranje uz osmijeh


Dvije tre}ine zelenila otoka Rivnja su izgorjele pogre{kom jedne doma}ice, na otoku jo{ uvijek gori, panjevi i makija tinjaju

Tragom vatre stièmo i na dalmatinski sjever, na podru~je Elektre Zadar. Na àlost, tamo je najvi{e stradala ljepota hrvatskog Olimpa. Na{ je Velebit platio zbog ljudskog nemara. Ovaj ~udni ljudski ~imbenik, {to ga nazivlju nenamjernom pogre{kom i neoprezom, uzro~nik je i ve}ini drugih vatri. Mo`da i onoj kod Zemunika. Razgovaram sa Zdravkom Zub~i}em, rukovoditeljem Pogonskog ureda Bokanjac, koji nadzire rad na{ih ljudi i utvr|uje nastalu {tetu. Kako kaè, na tom podru~ju jo{ uvijek gori, a mi smo ostali bez osam stupova i jednog A - stupa.

- Dan nakon poàra u Zemuniku, na jednom je dijelu zapuhao maestral i skrenuo vatru na na{ dalekovod, to~nije na bypass vezu Zemunik – Prkos. Kako je rije~ o

pri~uvnoj vezi, mi smo je isklju~ili, a potro{a~i time nisu bili ugroèni. Na{i su ljudi preventivno ipak odmah stigli na teren, jer {to ako vatra zahvati vitalni dalekovod... Tada je bolje da ovaj pri~uvni bude u zraku. Balvani jo{ tinjaju, dimi se, osjeti se strah od nove vatre. A, kolovoz je tek pred nama. Tada su, naime, maestrali puno ja~i – pripovijeda Z.Zub~i}.

S otoka Rivnja javio se Denis Mileta, rukovoditelj Pogona Otoci i poslao snimku na kojoj se vidi kako je vatra odnijela cijeli na{ dalekovod u duljini od 1,2 kilometra, dvadesetak nosivih stupova i pet A - stupova, vodi~e, ovjes i izolatore, a po{tedila tri zadnja stupa.

- Dvije tre}ine oto~nog zelenila su izgorjele pogre{kom jedne doma}ice. Na{i podaci jo{ nisu kona~ni, jer Rivanj jo{ uvijek gori, panjevi i makija jo{ tinjaju. Osobno sam obi{ao otok i po~etkom kolovoza zapo~et }emo sanaciju. Sva sre}a da otok ima dvostrano napajanje pa radovi nisu tako ùrni. Moramo pri~ekati dok se vatra potpuno smiri...razlaè na{ kolega D.Mileta.

I ovdje }u se zaustaviti. Zatvorit }emo na{ vatreni obru~. Kamoli sre}e da se nikada vi{e ne otvori. I da ovoj presu{enoj Dalmaciji Bog udijeli malo ki{e.

ELEKTRAZADAR Dao Bog malo vode

Vatra je na otoku Rivnju odnijela cijeli na{ dalekovod u duljini od 1,2 kilometra, dvadesetak nosivih stupova i pet A - stupova, vodi~e, ovjes i izolatore, a po{tedila tri zadnja stupa

Stupovi su bili nemo}ni pred vatrom

Ostaci




Oko podneva isklju~ili smo na{e dvije TS na jednom odcjepu za vikend naselje Lemi{, a na{i zaposlenici radili su cijeli dan tako da su u 20,19 sati uklju~ene obje trafostanice i ljudi su dobili napajanje... mislimo da nas je Bog za{titio

ôvjek kada mu je najteè, zaziva Bo`ju pomo}. I na{i zaposlenici u takvim te{kim uvjetima uzdaju se u Njega. Na podru~ju Elektre [ibenik svi su se obra}ali Nebu. Jer je tamo vatra do{la skoro do naselja, uni{tila jedan kamp, nekoliko vozila i jednu lijepu, za{ti}enu {umu na brdu Jelinjaku. Za{ti}enu od koga ili ~ega?

Kako je za{tititi u tri sata ujutro kada je poàr buknuo? Poneki je stup nastradao i u drni{kom podru~ju na tlu Konjevrata, {to }e biti na Murteru koji danas gori, strah me i misliti...Ali, spomenuti poàri oko priobalnih prelijepih naselja Bilo i Lemi{, prema rije~ima pomo}nika direktora Zorana Baljkasa i koordinatora poslova iz Odjela nadzemnih vodova Jakova Ercega, uni{tili su 11 nosivih drvenih stupova DV 10 kV Dolac – Bilo i jedan priklju~ni niskonaponski kabel za obli`nju trafostanicu.

- Na ~udan na~in vatra je krenula odozgor i premda je bilo jugo, ona se zapo~ela s brda spu{tati prema magistrali. Kamp je izgorio, gasitelji su stradali, ljudi po~eli bjeàti. Oko podneva isklju~ili smo na{e dvije TS na jednom odcjepu za vikend naselje Lemi{, a na{i zaposlenici radili su cijeli dan. U 20,19 sati uklju~ene su obje trafostanice i ljudi su dobili napajanje... Mislim da nas je Bog za{titio, jer je vatra pro{la izme|u samih ku}a i lak{e o{tetila samo dvije... saznajem od mojih kolega.

Pripremila: Vero~ka GarberSnimili: @eljko Batinovi}, Ivica Kati}, Nenad

Vujevi}, Jakov Erceg i Denis Mileta

Na{i na poàri{tu pokraj Primo{tena – skr{eni stupovi, vodi~i na tlu…dim, gare`… uàreni kamen…

ELEKTRA[IBENIK ûdnovata putanja vatre

Novi je stup u zraku

Ostaci minijaturnih vinograda tipi~nih za primo{tenski kraj


NEZGODE

Igor Korman poginuo pri padu sa stupa

Moèmo samo naga|ati da je u kratkom trenutku privremene odvezanosti kako bi promijenio mjesto vezanja pri kretanju na stupu, Igor Korman zbog nepoznatih razloga izgubio koncentraciju i ravnoteù i pao sa stupa

Pri obavljanju planiranih radova na dotezanju provjesa vodi~a na dalekovodu 110 kV Slavonski Brod – Poèga, 30. srpnja o.g. oko podneva, poginuo je Igor Korman, zaposlenik HEP Operatora prijenosnog sustava, Prijenosnog podru~ja Osijek. Nesretni dvadeset i dvogodi{nji mladi}, zbog jo{ nerazja{njenih razloga, pao je sa ~eli~no-re{etkastog stupa, sa visine od 20 metara i preminuo na mjestu.

Doga|aj moèmo rekonstruirati prema propisanim postupcima i organizaciji rada pri takvim zahvatima, koji su toga dana jednako bili provedeni prigodom rada na tom kobnom stupu, kao i na prethodna dva, na kojima je ekipa PrP Osijek i Igor Korman obavila dotezanje provjesa vodi~a.

Naime, poslove na ~eli~no-re{etkastom stupu – kako je propisano – obavljaju trojica montera, s tim da se dvojica penju po konstrukciji do mjesta rada, a to je naj~e{}e konzola na koju je ovje{en izolatorski lanac i vodi~, a tre}i ih s tla, pomo}u uèta i koloture opsluùje opremom, alatom i materijalom. Takav je bio postupak i organizacija rada i toga dana.

Dok monteri rade u visini, obvezno su vezani sigurnosnim pojasom. No, tijekom penjanja i silaska sa stupa te u trenucima premje{tanja sa konzole na radne ljestve tzv. kuka~e i obrnuto, monter se mora privremeno odvezati kako bi promijenio mjesto vezivanja.

Moèmo samo naga|ati da je u tom trenutku, kratkom trenutku privremene odvezanosti kako bi promijenio mjesto vezanja pri kretanju na stupu broj 26, Igor Korman zbog nepoznatih razloga izgubio koncentraciju i ravnoteù i pao sa stupa. Rije~ je o pretpostavkama, a to~an uzrok pada utvrdit }e se

iscrpnom istragom i analizom.Igor Korman se u HEP-u, u Prijenosnom podru~ju

Osijek, zaposlio kao monter prije godinu i pol dana. Bio je spretan i odgovoran mladi} i nitko ni slutio nije da }e se pri kraju posla planiranog toga dana ugasiti jedan mladi ìvot. @ivot montera koji zbog rada u oteànim uvjetima - rada u visini, kvalitetno pripremaju i organiziraju takve zahvate uz primjenu strogih na~ela za{tite na radu.

Nakon objave slu`benog priop}enja HEP-a o pogibiji na{eg mladog kolege, zaposlenici HEP-a takvu vijest primili su s iskrenim àljenjem.

Nadamo se da }e obitelji Igora Kormana, ali i njegovim kolegama i prijateljima iz PrP Osijek, u te{kim trenucima snage dati spoznaja da je uz njih velika obitelj – Hrvatska elektroprivreda.

Kobni trenutak

Ljestve obje{ene na konzolu stupa broj 26 dalekovoda 110 kV Slavonski Brod – Poèga, s kojih je pao Igor Korman, a ovdje su pomo}no uè i kolotura

POSJET

Tenisa~ Ivan Ljubi~i} u HEP-u

Po~etkom srpnja o.g., zabiljeìli smo jedan nesvakida{nji posjet sjedi{tu HEP-a u Zagrebu. Naime, odnedavno u HEP-u, u HEP operatoru prijenosnog sustava d.o.o. radi Vladan Ljubi~i}, brat na{eg trenuta~no najboljeg tenisa~a Ivana Ljubi~i}a. Kako je Ivan, izme|u brojnih turnira, po~etkom srpnja boravio u Zagrebu, posjetio je brata na njegovom radnom mjestu.

Nakon toga su ga primili predsjednik Uprave HEP-a d.d., mr. sc. Ivan Mravak i ~lan Uprave za prijenos, mr. sc Ivica Toljan. Kratkom i ugodnom razgovoru nije te{ko pogoditi sredi{nju temu, jer pred Ivanom je puno ovogodi{njih teniskih izazova.

Kratki susret ~elnika HEP-a s Ivanom Ljubi~i}em, zabiljeìli smo okom kamere.

(Ur.)

Tomislav [nidari}

Sat prije nezgode, ~lanovi ekipe PrP Osijek pri pripremi mjesta rada i organizaciji zahvata ni slutili nisu da }e taj radni dan zavr{iti tragi~no (na fotografiji nije Igor Korman)

Novi dimnjak TE-TO ZagrebOdnedavno je promijenjena vizura TE-TO Zagreb –

umjesto dosada{nja tri, u zrak se vinuo i ~etvrti - novi dimnjak novog kombi-kogeneracijskog bloka L, ~ija je izgradnja u tijeku.

Naime, betonski dimnjak za Blok C (120 MW) te vrelovodne i pomo}ne parne kotlovnice te dva dimnjaka kombi-kogeneracijskog bloka K, dobili su dru{tvo, kao pokazatelj izgradnje novog postrojenja i za one koji ne znaju {to se doga|a u krugu Elektrane.

I. Su{ec


Ovogodi{nja, trinaesta zaredom, sve~anost dodjele godi{njih nagrada Zaklade Hrvoje Poàr, odràna je u nazo~nosti brojnih uzvanika 5. srpnja, kao i uvijek – u prostoru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Nagrade je i ovogodi{njim dobitnicima uru~io dr.sc. Goran Grani}, predsjednik Hrvatskog energetskog dru{tva i predsjednik Glavnog odbora Zaklade Hrvoje Poàr. Nagrada za stru~ni i znanstveni doprinos energetike ove je godine dodijeljena prof.dr.sc. Ivanu Zulimu sa Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, dobitnik nagrade za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom Programi u{tede i racionalizacije potro{nje elektri~ne energije je Istraturist Umag, a za popularizaciju energetike nagra|ena je Udruga DOOR – Dru{tvo za oblikovanje odrìvog razvoja Zagreb.

Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja ove su godine nagra|eni poveljom i nov~anom nagradom od 2.500 kuna studenti: Darjan Bo{njak, Adrijana ôlak, Hrvoje Pandì} i Ivan Raj{l sa zagreba~kog FER-a te Boris Majcen, sa zagreba~kog FSB-a, a za posebno zapaèn diplomski rad iz podru~ja energetike Jerko Bogav~i} (Fakultet kemijskog inènjerstva i tehnologije), Kre{imir Fekete (Elektrotehni~ki fakultet Osijek) i Slavica Robi} (FER Zagreb).

Na kraju su dodijeljene i stipendije u iznosu od 1.200 kuna za stru~ni dio studija Matei Jeli~i} sa Rudarsko-geolo{ko-naftnog fakulteta u Zagrebu i Marinu Matija{u sa FER-a Zagreb.

G. Grani} se u svom obra}anju i ovom prigodom prisjetio znanstvenika i akademika Hrvoja Poàra, ~iji se znanstveni rad svake godine ponovno afirmira i podjelom nagrada Zaklade koja nosi njegovo ime. Pitaju}i se {to bi danas rekao i kako bi nas savjetovao na{ Profesor, pretpostavio je bi vjerojatno rekao da u energetici nema laganih rje{enja te da svi sudionici procesa izgradnje odgovorne i kvalitetne energetike moraju biti na razini svojih odgovornosti u dono{enju odluka i preuzimanja odgovornosti.

- Ono {to bi akademik Poàr i danas od svih nas traìo je iskrenost prema znanstvenoj istini i realnost u

predlaganju mogu}ih rje{enja. @elio je svaku tezu provjeriti prora~unima, prepoznati problem i bez ustupaka prema bilo komu izre}i svoje mi{ljenje. To je ostav{tina koje se trebamo svi sje}ati, jednako mi stariji, kao i oni koji danas kre}u u svoju znanstvenu avanturu, poru~io je G. Grani}. Na kraju je ~estitao svim ovogodi{njim dobitnicima nagrada i stipendija, poru~iv{i im neka im one budu poticaj za njihov daljnji rad, a ìvot i djelo akademika Poàra neka im bude svjetionikom, koji }e ih trajno usmjeravati u njihovu radu. U ime svih dobitnika HED-u i njegovoj Zakladi zahvalio je prof.dr.sc. Ivan Zulim.

O nagra|enimaPROF.DR.SC.IVAN ZULIM

Ivan Zulim ro|en je 25. velja~e 1946. godine u Segetu Donjem. Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu 29. travnja 1970. godine na smjeru Eletkronika. Poslijediplomski studij upisao je na istom Fakultetu, gdje je magistarski rad obranio 3. studenog 1980. godine, a doktorsku disertaciju 24. listopada 1990. godine. Tijekom studija pokazivao je zanimanje za nastavni, znanstveno-istraìva~ki i stru~ni rad. Od 1971. godine stalno je zaposlen na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta u Splitu, u Zavodu za elektroniku, najprije kao asistent, a potom kao znanstveni asistent, docent, izvanredni profesor, redoviti profesor te na kraju kao redoviti profesor u trajnom zvanju na grupi predmeta elektroni~kih elemenata i sklopova. Znanstveno se usavr{avao na Sveu~ili{tu u Osaki u Japanu 1976. godine te na Stevens Institute of Technology, Hoboken, New Jeresy, u SAD-u 1979. godine.

Prof. dr.sc. Ivan Zulim je pro~elnik Katedre za fotonaponske sustave i }elije pri Zavodu za elektroniku te voditelj Solarnog laboratorija pri Zavodu za matematiku i fiziku Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveu~ili{ta u Splitu.

Znanstveni i stru~ni opus dr.sc. Ivana Zulima je impozantan. Do sada je objavio kao autor i koautor dvije knjige – "Stru~ne }elije" i "Elektroni~ki sklopovi – zbirka

zadataka", obje u izdanju [kolske knjige – Zagreb, dva poglavlja u knjizi, ~etiri skripte, pet znanstvenih radova u CC ~asopisima, sedam radova u ostalim ~asopisima, 52 rada na me|unarodnim znanstvenim konferencijama i tri rada u zbornicama s ostalih skupova. Imao je i mnoga pozvana predavanja na me|unarodnim znanstvenim skupovima.

Posebno se vrijedno djelovanje prof. Zulima u obrazovanju u podru~ju obnovljivih izvora energije, gdje svojim nesebi~nim radom prenosi znanje i entuzijazam nara{tajima studenata. Temeljem svega spomenutog, moè se zaklju~iti da objavljeni radovi, kao i ukupno djelovanje dr.sc. Ivana Zulima predstavljaju zna~ajan stru~ni i znanstveni doprinos razvoju energetike.

Prijedlog za nagradu podnijeli su doc.dr.sc. Ivica Puljak i doc.dr.sc. Nikola Godinovi} s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split.

ISTRATURIST UMAG D.D.

Krajem prosinca 2005. godine, sru{en je stari hotel Istra u naselju Katoro te je zapo~ela izgradnja nove gra|evine hotela "Sol Garden Istra" Umag.

Kroz realizaciju projekta izgradnje novoga kompleksa hotela "Sol Garden Istra" u sastavu Istraturist Umag d.d., sagledani su sve ve}i zahtjevi i problemi u energetici takvih sustava te se poku{ao napraviti veliki iskorak i postaviti moderno rje{enje iskori{tavanja energije. Kako bi se postigao zami{ljeni cilj, implementirani su i razvijeni specifi~ni sustavi namijenjeni kontroli, nadzoru i regulaciji svih zna~ajnih sustava potro{nje energenata.

Najva`niji implementirani sustavi za postizanje bolje energetske efikasnosti u hotelu "Sol Garden Istra" su: automatska kontrola i objedinjavanje mjerenja vr{ne snage, inteligentna soba, kontrola i regulacija sustava grijanja i hla|enja kroz sustav Desigo-Siemens; ugradnja visoko-efikasnih ure|aja, dizalica topline s velikim iskori{tenjem otpadne topline pa sve do malih centralnih sustava kontrole rasvjete u smislu uklanjanja nepotrebne potro{nje energije. Automatskom kontrolom vr{ne snage, ali i svim navedenim sustavima, postignut je rezultat

NAGRADA

Uru~ene nagrade Zaklade Hrvoje Poàr

U energetici nema laganih rje{enja Dragica Jurajev~i}

Svi dobitnici ovogodi{njih nagrada i stipendija Zaklade Hrvoje Poàr s predsjednikom Glavnog odbora Zaklade dr.sc. Goranom Grani}em


od 0,65 kW/ po no}enju, odnosno 6,0 kWh/ po no}enju u vi{oj kategoriji hotela sa ~etiri zvjezdice, gdje su svi prostori klimatizirani, s unutra{njim i vanjskim bazenom, wellnesom i raznim drugim sadràjima.

U usporedbi s hotelom jednake kategorije bez implementiranih novih rje{enja i sustava, postignuto je smanjenje potro{nje elektri~ne energije do 30 posto. Kod projektiranja i izgradnje toga Hotela, optimirana su i druga rje{enja - izolacija objekta, racionalizacija i kontrola potro{nje vode, promptno alarmiranje anomalija i kvarova, {to doprinosi energetskoj u~inkovitosti cijelog kompleksa.

Svi pokazatelji energetske u~inkovitosti automatski se dnevno aùriraju na internim web stranicama te se na taj na~in uspore|uju sli~ni objekti i stvara natjecateljska atmosfera, kako bi potro{nja energenata bila jo{ manja, a poslovanje jo{ racionalnije.

Osoba zaduèna za realizaciju ovog projekta je Boìdar Mihi}, a voditeljica slu`be investicija i razvoja Jasna Majdak.

Prijedlog za nagradu podnio je Elio Belu{i}, u svojstvu nadzornog inènjera na izgradnji hotela"Sol Garden Istra".

DRU[TVO ZA OBLIKOVANJE ODR@IVOG RAZVOJA (DOOR)

Dru{tvo za oblikovanje odrìvog razvoja (DOOR) je nevladina neprofitna udruga osnovana 2003. godine, koja okuplja stru~njake razli~itih profila opredijeljene za odrìvi razvoj. Misija DOOR-a je promicanje odrìvog razvoja u svim segmentima dru{tva, prvenstveno na podru~ju energetike.

Ciljna grupa kojoj se obra}a ve}ina dosad provedenih DOOR-ovih projekata je hrvatska javnost. Cilj projekata je podizanje razine informiranosti i znanja hrvatske javnosti, podizanje razine informiranosti i znanja hrvatske javnosti o energetici, o povezanosti energetike, okoli{a i klimatskih promjena, o va`nosti racionalnog kori{tenja energije, o prednostima primjene obnovljivih izvora energije te o drugim energetskim pitanjima va`nim za Hrvatsku.

U tu je svrhu DOOR do sada organizirao predavanja i tribine, publicirao obrazovne materijale te izradio niz sadràja na internetu. DOOR je aktivan i na me|unarodnoj razini, gdje sudjeluje na projektu SolCamp u okviru programa Inteligentna Energija u Europi.

Nagra|eni projekt Moja Energija je trajna aktivnost Udruge s ciljem informiranja i obrazovanja hrvatske javnosti na podru~ju energetike. Internetski portal Moja Energija predstavljen je javnosti 2004. godine i od tada neprestano raste u sadràju i posje}enosti pa danas privla~i nekoliko tisu}a posjeta dnevno. Portal Moja Energija je platforma koju stru~njaci, institucije i udruge mogu slobodno i samostalno koristiti za prezentaciju svog rada i ideja.

Uloga DOOR-a }e omogu}iti uspje{an rad i demokratske platforme te stvoriti mreù stru~njaka, koji }e svojim doprinosima graditi sredi{nje informativno mjesto o energetici u Hrvatskoj. Portal je dostupan na adresi www.moja energija.hr

Prijedlog za nagradu podnio je predstojnik Zavoda za visoki napon i energetiku prof. dr.sc. Nenad Debrecin s Fakutleta elektrotehnike i ra~unarstva Zagreb.

U prostorijama Energetskog instituta „Hrvoje Poàr“, 17. srpnja o.g. odràno je predavanje doc.dr. Nijaza Dizdarevi}a o uspostavi, funkcioniranju, trenuta~nom stanju i perspektivama Energetske zajednice te stanju energetskog sektora u zemljama regije.

N.Dizdarevi} je godinu i pol dana bio zaposlenik u Tajni{tvu Energetske zajednice te je po~etak svog predavanja posvetio njenom nastanku i ulozi. Naime, Energetska zajednica postaje institucija 25. listopada 2006. godine, nakon potpisivanja Ugovora u Ateni. Najva`nije zada}e Tajni{tva su: pruànje administracijske potpore Ministarskom vije}u, forumima, donorima te podno{enje godi{njih izvje{}a o napretku Ministarskom vije}u. Uspostavljanje Energetske zajednice ima za cilj urediti energetsko trì{te jugoisto~ne Europe, ali se njen rad ne odnosi samo na tu regiju, ve} i na sve zemlje-promatra~e i sudionike u EU i izvan nje. N. Dizdarevi} je naveo karakteristi~ne probleme trì{ta JI Europe poput niskih razina tarifa, lo{e ure|enog podru~ja mjerenja, naplate obra~una i izdavanja ra~una. Tu su i problemi razdvajanja operatora prijenosnog sustava (TSO), povezanost distribucije (DSO) s opskrbom i prekograni~na pitanja. Postoje i zajedni~ki problemi trì{ta cijele Europe poput postojanja reguliranih cijena u korist velikih potro{a~a {to onemogu}uje ulazak novih igra~a na trì{te. Veliki su problemi i nedostatno razdvajanje TSO i DSO te ovlasti regulatornih agencija, s obzirom na odre|ivanje tarifa za pristup mreì.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava. Mr.sc. Ivicu Toljana, ~lana Uprave, zanimalo je {to konkretno, u slu~aju hrvatske energetike, ugroàva pristup EU-u.

U svom odgovoru, N. Dizdarevi} je rekao da Hrvatska polako izlazi iz legislativne faze, koju je pohvalio, i ulazi u provedbenu, koju s velikim zanimanjem promatraju u Europi. Naveo je kako postoje mnoge potencijalne prepreke koje }e se pojavljivati u idu}em razdoblju, a sumnju pobu|uje i hrvatski model razdvajanja TSO-a.

Dr. sc. Mi}o Klepo iz HERA-e pitao je nije li Europa mogla Hrvatsku promovirati u regionalnog lidera, koji bi uredio trì{te JI Europe?

- U EU su to i o~ekivali, ali je zbog letargije Hrvatske to bilo nemogu}e provesti, odgovorio je N. Dizdarevi}

Tomislav [nidari}

FORUMI

Uspostava, funkcioniranje, trenuta~no stanje i perspektive Energetske zajednice te stanje energetskog sektora u zemljama regije

Hrvatska propu{ta ulogu regionalnog lidera

Prigoda Dan Energetskog instituta „Hrvoje Poàr“

Realne trì{ne cijene razigrat }e trì{te

U povodu obiljeàvanja Dana Energetskog

instituta „Hrvoje Poàr“, 6. srpnja o.g. u Zagrebu je odràna konferencija za novinare, na kojoj je ravnatelj Instituta dr.sc. Goran Grani} predstavio dovr{ene, aktualne i budu}e projekte Instituta.

- Nakon dovr{enog opse`nog projekta o razvoju energetike u Crnoj Gori, pred nama je jo{ ve}i izazov, a ti~e se istovrsnog projekta, ali za Bosnu i Hercegovinu. Tako|er smo dobili i prvi projekt Energetske zajednice - izradu analize obnovljivih izvora energije i biogoriva za cijelu

regiju, {to je na{ najopse`niji projekt do sada, rekao je uvodno G.Grani}.

U Hrvatskoj Institut sura|uje s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetni{tva, Plinacrom, Inom i HEP-om. Uz HEP su vezani projekti oko vjetroelektrana, koji su vrlo zahtjevni u tehni~kom i tehnolo{kom smislu, jer predstavljaju novost u hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Uz ve} izra|enu analizu prihvata tako proizvedene energije u sustav te utvr|enog maksimuma od 360 MW, Institut istraùje mogu}nosti pomicanja te granice. Poseban izazov je izrada studije o mre`nim pravilima za vjetroelektrane, jer s obzirom na sve ve}a ulaganja u tom podru~ju, potrebna su jasna pravila.

[to se ti~e aktualnog otvaranja trì{ta elektri~ne energije za sve kategorije kupaca osim za ku}anstva od 1. srpnja o.g., G. Grani} je naglasio da }e trì{te elektri~ne energije i plina razigrati tek onda kad }e glavni opskrbljiva~i imati realne trì{ne cijene.

T.[nidari}

Doc.dr. Nijaz Dizdarevi} je u svom predavanju, izme|u ostaloga, ukazao na velike probleme i nedostatno razdvajanje TSO i DSO te ovlasti regulatornih agencija, s obzirom na odre|ivanje tarifa za pristup mreì


U posjetu austrijskim tvrtkama, koje se bave obnovljivim izvorima energije, predstavnici HEP OIE-a razgledali su vjetroelektranu tvrtke Windkraft Simonsfeld i Elektranu na drvnu biomasu Simmering te postrojenje za izradu drvne sje~ke

Zahvaljuju}i brojnim zanimljivim kontaktima tvrtke HEP OIE s austrijskim tvrtkama koje se bave obnovljivim izvorima energije, ostvarenima na skupu Austrijske trgo-vinske komore u Zagrebu odrànom 3.srpnja o.g., uslijedio je poziv za posjet Austriji. Tako su 9. i 10. srpnja o.g., dr.sc. Zoran Stani}, Sini{a Kneèvi} i Diana Ognjan u Austriji obi{li vjetroelektranu i elektranu na drvnu biomasu, a na sastancima s predstavnicima austrijskih tvrtki, koje se bave obnovljivim izvorima energije, iskazano je zanimanje za budu}u suradnju.

Prigodom posjeta vjetroelektrani tvrtke Windkraft Simonsfeld, na lokaciji gdje su smje{tene vjetroturbine Vestas V43 i V90, snage 660 kW, odnosno 2 MW, pred-stavnici HEP OIE-a razgledali su jednu od vjetroturbina Vestas V90, visoku 105 metara te u unutra{njosti lopatice, mjenja~ku kutiju, generator, upravlja~ke sustave, a izloèn je primjer zaustavljanja turbine pitch kontrolom (zakreta-njem) lopatica.

Nakon sastanka s predstavnicima tvrtke Wienstrom, uslijedilo je razgledavanje njihove Elektrane na drvnu biomasu Simmering. Ta je Elektrana najve}a elektra-na na drvnu biomasu u Europi, instalirane elektri~ne snage 24,5 MW i toplinske 37 MW (toplina se koristi za grijanje okolnih podru~ja). Tom je prigodom predstavljen cjeloviti sustav – dobava i ulaz sirovine (goriva), turbina i generator, toplinsko postrojenje te odvoz otpadnog pepela. Razgledano je i postrojenje za izradu drvne sje~ke, udaljeno pet kilometara od lokacije Elektrane, gdje se dovozi drvo iz okolnih {uma, izra|uje se sje~ka, utovaruje na kamione i odvoze u Elektranu. Dnevno se u elektranu dostavi dvadesetak kamiona drvene sje~ke. Na sastanku s predstavnicima tvrtki Raiffeisen Energy & Environment i Renergie predstavljene su tvrtke HEP OIE te Raiffeisen Energy&Environment i Renergie. U razgovorima je iskaza-na spremnost tih austrijskih tvrtki za budu}u suradnju sa HEP OIE, a tako|er se razgovaralo o projektima vjetroe-lektrana u Hrvatskoj, zakonskoj regulativi te poslovnim modelima razvoja projekata vjetroelektrana. Predstavnici Raiffeisen E&E su, kao jednu od svojih prednosti, izdvojili i okvirni ugovor s tvrtkom Vestas, kojim im se jam~i dostava, jamstvo, odràvanje i popravci vjetroturbina u odre|enim vremenskim rokovima.

Posljednji u nizu, bio je sastanak s predstavni-cima tvrtki Windkraft Simonsfeld i Energiewerkstatt. Razgovaralo se o okvirima potencijalne suradnje izme|u Windkraft Simonsfelda, Energiewerkstatta i HEP OIE, a svaka tvrtka izloìla je svoje uvjete i interese.

WINDKRAFT SIMONSFELD

Tvrtka Windkraft Simonsfeld posluje od 1996. godine i glavna njena djelatnost je razvoj i upravljanje vjetroelektranama. U portfelju imaju sedam vjetroelektrana u Austriji i jednu u Njema~koj, a trenuta~no razvijaju projekte vjetroelektrana u ê{koj, Bosni i Hercegovini te nadogradnju postoje}ih elektrana. Strate{ki partneri su im Energiewerkstatt i Vestas, ~ije turbine koriste na svim lokacijama. Tako|er, sudjeluju na raznim globalnim projektima razvoja obnovljivih izvora energije (El Sol u Boliviji, projekt Nicaragua, Solar Cooker i sli~no).Internet stranica: www.wksimonsfeld.at E-mail: [email protected]

WIENSTROM

Wienstrom je tvrtka-k}erka tvrtke Wien Energie, koja je zaduèna za proizvodnju i opskrbu elektri~nom i toplinskom energijom grada Be~a, s tim da pruà i druge usluge (telekomunikacije, konzultantske usluge u energetici, energetska u~inkovitost). Prosje~na godi{nja distribucija elektri~ne energije tvrtke Wien Energie iznosi 11 TWh elektri~ne energije (za usporedbu, potro{nja elektri~ne energije u Hrvatskoj u 2006. je iznosila 17,2 TWh), a ima vi{e od 1,2 milijuna korisnika elektri~ne mreè.Internet stranica: http://www.wienstrom.at E-mail: [email protected]

RAIFFEISEN ENERGY&ENVIRONMENT

Raiffeisen Energy&Environment je tvrtka-k}erka Raiffeisen Leasinga. Temeljna djelatnost tvrtke su projekti obnovljivih izvora elektri~ne i toplinske energije i biogoriva. Do sada su investirali vi{e od 80 milijuna eura u projekte obnovljivih izvora i trenuta~no posjeduju ~etiri vjetroelektrane u Austriji.Internet stranica: http://www.raiffeisen-leasing.at/oekoenergie.html?&L=1 E-mail: [email protected] ; [email protected]

ENERGIEWERKSTATT

Tvrtka Energiewerkstatt osnovana je 1994. godine, a u njenu djelatnost ubrajaju se sva mjerenja (vjetra, buke i sli~nog), planiranje i optimiranje vjetroparkova, izrada studija utjecaja na okoli{, razna istraìvanja, konzultantske usluge i drugo. Do sada su realizirali vi{e od 19 vjetroelektrana, ukupne snage ve}e od 100 MW, proveli mjerenja na vi{e od 170 lokacija u cijeloj Europi i sura|ivali sa renomiranim austrijskim i europskim tvrtkama.Internet stranica: http://www.energiewerkstatt.atE-mail: [email protected]

SURADNJA

HEP OIE u posjetu austrijskim tvrtkama

Iskazano zanimanje za suradnju

Dr.sc. Zoran Stani}, Sini{a Kneèvi} i Diana Ognjan u unutra{njosti jedne od vjetroturbina Vestas V90, visoke 105 metara i…

Diana Ognjan

…sa doma}inima

Elektrana na drvnu biomasu Simmering najve}a je takva elektrana u Europi, instalirane elektri~ne snage 24,5 MW i toplinske 37 MW - toplina se koristi za grijanje okolnih podru~ja


FORUMI

Predavanje: Energetska politika u Europi i njen utjecaj na opskrbu elektri~nom energijom

Malcolm W. Kennedy je ukazao na aktualni energetski trenutak u EU i izazove koji mu predstoje te zaklju~io da je rije~ o dugoro~nim pitanjima, jer nitko ne moè predvidjeti kojom }e se dinamikom i opsegom razvijati trì{te

U organizaciji Hrvatskog nuklearnog dru{tva i ~asopisa Energija, 5. srpnja o.g. u Zagrebu je u prostorijama FER-a odràno predavanje uglednog engleskog energeti~ara dr.sc. Malcolma W. Kennedyja pod nazivom „Energetska politika u Europi i njen utjecaj na opskrbu elektri~nom energijom“.

Izlaganje je bilo uobli~eno kao propitkivanje o odnosima vrlo afirmativnih na~ela i koncepcija europske energetske politike te provedbe tih koncepcija i na~ela posebno u elektroenergetskom podru~ju. Energetska politika EU èli ostvarenje tri nezaobilazna zahtjeva: sigurnost opskrbe, utjecaj na okoli{ i isplativost - zadovoljiti osiguravanjem konkurentnosti, odrìvosti i sigurnost opskrbe kroz diversifikaciju izvora.

SVEOBUHVATNA POLITIKA TREBA BITI AKTUALNA I ZA 50 GODINA

M. Kennedy vrlo jasno pozicionira nesklad izme|u ciljeva energetskih politika, donesenih dokumenata i provedbenog dijela. Glavni problem koncipiranja jedne takve sveobuhvatne politike jest {to bi ona trebala biti aktualna i za 50 godina, jer promjene se moraju uvoditi postupno zbog industrije koja se ne moè brzo mijenjati i prilago|avati novim uvjetima. Cjelokupno stanje oteàva i ~injenica da svaka od 25 dràva ima svoje jedinstvenu stanje na podru~ju proizvodnje i potro{nje energije te vlastitih resursa. M. Kennedy zaklju~uje kako }e biti

vrlo te{ko ostvariti ambiciozni cilj od 20 posto udjela iz obnovljivih izvora do 2020. godine, jer je zbog nestalnosti takvih izvora potrebno osigurati druge proizvodne kapacitete. Premda smatra da su vjetroelektrane, uzimaju}i sve parametre u obzir, danas najbolji obnovljivi izvor, raspad elektroenergetske mreè 4. studenog pro{le godine, kada su se sve vjetroelektrane u tom dijelu Europe isklju~ile iz sustava, pokazuje svu ranjivost takvih rje{enja. M. Kennedy je iskoristio taj primjer za ilustriranje velike nekoordiniranosti zna~ajnog dijela integriranog europskog elektroenergetskog sustava.

Izlaga~ je u svom predavanju ukazao na aktualni energetski trenutak u EU i izazove koji mu predstoje, osvrnuv{i se povremeno na iskustva Velike Britanije i Hrvatske. Zaklju~io je kako je rije~ o dugoro~nim pitanjima, jer nitko ne moè predvidjeti kojom }e se dinamikom i i opsegom razvijati trì{te.

Dr.sc. Malcolm W. Kennedy i dr.sc. Zoran Stani} autori su ~lanka naslova jednakog naslovu ovoga predavanja, a objavljen u najnovijem broju ~asopisa Energija.

Nesklad ciljeva, dokumenata i provedbe

Energetska politika EU èli ostvarenje tri nezaobilazna zahtjeva: sigurnost opskrbe, utjecaj na okoli{ i isplativost - zadovoljiti osiguravanjem konkurentnosti, odrìvosti i sigurnost opskrbe kroz diversifikaciju izvora, rekao je u svom predavanju ugledni engleski energeti~ar dr.sc. Malcolm W. Kennedy

KONFERENCIJA ZA NOVINARE HES-a

Tomislav [nidari}

Sudionici predavanja sa zanimanjem su pratili izlaganje uobli~eno kao propitkivanje o odnosima vrlo afirmativnih na~ela i koncepcija europske energetske politike te njihove provedbe

HEP - tvrtka u kojoj rade po{teni i vrijedni radnici

U prostorijama Nezavisnih hrvatskih sindikata-NHS u Zagrebu, 11. srpnja o.g. odràna je konferencija za novinare s naslovnom temom „Do kuda seè kriminal u HEP-u?“. Konferencija je odràna u povodu medijskih napisa, koji su vrlo ozbiljno naru{ili ugled Hrvatske elektroprivrede te se Hrvatski elektrogospodarski sindikat, kao podru`nica NHS-a i najbrojniji sindikat u HEP-u, odlu~io obratiti javnosti.

Pred novinarima su govorili predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko ôrak, predsjednik Skup{tine HES-a Miroslav Matijevi}, dopredsjednik HES-a Josip Benakovi} i predsjednik NHS-a Kre{imir Sever.

D.ôrak je novinarima rekao kako je HEP tvrtka u kojoj rade po{teni i vrijedni radnici i kako je upravo zbog njih potrebno istraìti optu`be, koje se pojavljuju u medijima. U priop}enju HES –a upu}enog medijima, stoji da se traì od hrvatske Vlade, Skup{tine i Nadzornog odbora HEP-a da se ~lana Uprave Ante Despota suspendira i utvrdi njegova odgovornost vezana za napise u medijima i da se s mjesta ~lana Uprave smijeni Velimir Lovri}. Tako|er zahtijevaju da Dràvno odvjetni{tvo i MUP pokrenu istra`ne radnje i utvrde istinitost objavljenih navoda

HEP je odmah uputio medijima reagiranje na tvrdnje iznesene na konferenciji za novinare: „Objavljen je podatak kojeg iznosi predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata g. Dubravko ôrak, da je ~lanu Uprave HEP-a g. Velimiru Lovri}u ispla}ena nepripadaju}a nagrada za uspje{no poslovanje HEP-a u 2005. godini, u iznosu od 66.000.00 kuna, koju prema Zakona o trgova~kim dru{tvima dodjeljuje Nadzorni odbor Dru{tva na ime uspje{nosti poslovanja. Kod toga se navodi podatak da g. Lovri} nije mogao dobiti spomenutu nagradu, jer je imenovan u Upravu HEP-a tek u oùjku 2006. godine. To~no je da je taj iznos zabunom ispla}en g. Lovri}u krajem 2006. godine, ali je g. Lovri} tu nagradu, u cijelosti u najkra}em roku, vratio HEP-u tako da nema govora o bilo kakvom protupravnom ostvarivanju materijalne koristi od strane ~lana Uprave HEP-a gospodina Velimira Lovri}a“.

(Ur.)


Zahvaljuju}i kreditu Svjetske banke namijenjenom HEP Toplinarstvu d.o.o. za revitalizaciju toplinskih sustava u Zagrebu i Osijeku, u sljede}e tri godine Osijek }e u toplinskom sustavu grada imati nove kilometre vrelovoda. Ukupno }e do 2010. godine u toplinski sustav grada Osijeka biti uloèno pribli`no 7,5 milijuna eura, od ~ega 30 posto vlastitih sredstava, a 70 posto kredita Svjetske banke. Ove godine planira se priklju~enje na toplinski sustav onih potro{a~a koji su koristili toplinsku energiju iz blokovskih kotlovnica u Naselju Stanka Vraza, Vijencu Vladimira Nazora i Prolazu Josipa Leovi}a. Za njih se gradi novi vrelovod, zamijenit }e se postoje}a mreà u naseljima te ugraditi nove neizravne toplinske stanice u zgradama.

Radovi su zapo~eli u drugoj polovici srpnja, a zavr{etak se o~ekuje po~etkom listopada o.g. Budu}i da jedan dio trase novog vrelovoda do kotlovnice u Prolazu Josipa Leovi}a prolazi kroz Reisnerovu ulicu, na potezu od kru`nog toka do Ulice Svete Ane - Pogon Osijek }e tijekom rekonstrukcije Reisnerove ulice postaviti novi cjevovod, kako bi potro{a~i do po~etka

ogrjevne sezone mogli biti priklju~eni na centralni toplinski sustav grada Osijeka.

- Pogon Osijek je do sada bio ovla{ten za samo za tri kotlovnice u gradu (Naselje S.Vraza, Vijenac V. Nazora i Jug III), a o kotlovnici u Prolazu J. Leovi}a brigu vodi grupa predstavnika stanara iz zgrada koje su na nju priklju~ene. Rije~ je o jednoj od zadnjih kotlovnica na loìvo ulje u gradu Osijeku, koja je u lo{em stanju i zbog toga su ljudi imali velikih problema s grijanjem. Ti problemi }e se rije{iti priklju~enjem na centralni toplinski sustav, odnosno potro{a~ima }e se osigurati pouzdana i kvalitetna opskrba toplinskom energijom, rekao nam je mr.sc. Ivica Mihaljevi}, direktor Pogona Osijek.

Ukupni tro{kovi tog posla u ovoj godini su 1,32 milijuna eura. Do blokovske kotlovnice u naselju Stanka Vraza duljina trase vrelovoda je 1,7 km – od toga 1,5 km novog i 200 metara postoje}e mreè sa {est toplinskih stanica. Duljina trase vrelovoda do blokovske kotlovnice u Naselju Vladimira Nazora je 1,3 km – od ~ega 800 metara novog vrelovoda i 500

metara postoje}e mreè s deset toplinskih stanica.Pogon Osijek, osim spomenutog spajanja

blokovskih kotlovnica na centralizirani vrelovodni sustav, iz kredita Svjetske banke planira zamijeniti i rekonstruirati vrelovodnu mreù, izgraditi novi vrelovod za [portski centar u Gradskom vrtu te provesti prelazak jednog dijela parnih potro{a~a u vrelovodne.

Za sljede}u godinu predvi|ena je zamjena vrelovodne mreè u Donjem gradu u duljini od 800 metara, u naselju Sjenjak u duljini od 2 km i u Tvr|i 1,1 km, kao i izgradnja novog vrelovoda za Gradski vrt duljine 1,2 km.

Do kraja razdoblja potpune realizacije kredita Svjetske banke, zamijenit }e se vrelovodna mreà na Vijencu Ivana Me{trovi}a, Blok centru I, na sjevernoj i ju`noj magistrali, u Trpimirovoj i Zvonimirovoj ulici. U tom razdoblju obavit }e se radovi potrebni za prelazak parnih potro{a~a, koji paru koriste isklju~ivo za ogrjevne potrebe, na vrelovodni sustav (ukupna duljina trase vrelovoda je pribli`no 1,5 km).

ZAHVATI

Izgradnja novog i revitalizacija postoje}ih vrelovoda u Osijeku

U ogrjevnu sezonu s kvalitetnijim grijanjem

Dio trase novog vrelovoda prolazit }e kroz Reisnerovu ulicu u Osijeku Direktor Pogona Osijek, mr.sc. Ivica Mihaljevi} pokazuje trasu novih vrelovoda

IZ FOTO-ALBUMA

Dogovor o elektrifikaciji sela îsta Mala i îsta Velika

Znali {to treba ~initi za strujuDaleke 1961. godine, predstavnici Elektri~nog poduze}a [ibenik sastali su se

u seoskoj gostionici s predstavnicima sela îsta Mala i îsta Velika radi dogovora o elektrifikaciji. Nitko nije vodio zapisnik (nisu imali laptop), ali su i jedni i drugi znali {to treba u~initi da sela dobiju struju.

Velika vru}ina nagnala je direktora Milivoja Popovi}a (s nao~alama) da se skine u majicu na {paline, a tehni~ki direktor Vladimir Seidl je raskop~ao ko{ulju. @e| su utaìli doma}im bijelim vinom i mineralnom vodom Roga{ka, jer sela nisu imala vodu iz gradskog vodovoda; na {anku se vidi kanta iz koje su lijevali vodu za pranje ~a{a i bocuna. Dogovor je bio uspje{an pa su oba sela uskoro dobila struju, a voda je do{la znatno kasnije.

Draèn Nini}

D.Karna{


U okolnostima otvorenog trì{ta i natjecanja energetskih subjekata, kada se o~ekuje brza, pouzdana, kompetentna i prema kupcu usmjerena usluga - ICT djelatnost postaje temeljni uvjet provedbe strate{kih ciljeva HEP-a u podru~ju restrukturiranja i liberalizacije trì{ta

Iza nas je jo{ jedan korak ka liberalizaciji trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj, odnosno 1. srpnja o.g., kada su status povla{tenog kupca stekli svi poduzetnici. Do potpunog otvaranja trì{ta za sve kupce dijeli nas manje od godine dana.

Sukladno nastavku procesa liberalizacije i deregulacije energetskog sektora u Hrvatskoj, provodi se daljnje restrukturiranje HEP-a. Kako, ina~e, niti jedna ozbiljna tvrtka – a osobito energetska poput HEP-a - ne moè organizirati uspje{no poslovanje bez vrsne informati~ke i telekomunikacijske potpore, u okolnostima otvorenog trì{ta i natjecanja energetskih subjekata, kada se o~ekuje brza, pouzdana, kompetentna i prema kupcu usmjerena usluga - ICT djelatnost postaje temeljni uvjet provedbe strate{kih ciljeva HEP-a u podru~ju restrukturiranja i liberalizacije trì{ta.

Stoga, Pod pove}alom ovog broja HEP Vjesnika je Sektor za informatiku i telekomunikacije HEP-a.

VI[EGODI[NJE STVARANJE SUVREMENOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Krenut }emo od jednog od klju~nih poslovnih ciljeva u podru~ju informatike i telekomunikacija – izgradnje suvremenog informacijskog sustava HEP-a, sustava koji treba omogu}iti: potpunu dostupnost podataka, {to ve}u sigurnost, integritet i pouzdanost te {to jednostavnije i jeftinije odràvanje. Zapravo je rije~ o uspostavljanju logi~ki i fizi~ki jedinstvene baze podataka s jedinstvenom aplikacijskom potporom na razini samostalne funkcionalne ili organizacijske cjeline. To, s tehnolo{ke strane, zna~i takvu ICT infrastrukturu koja }e omogu}iti provedivo skalabilno logi~ko i fizi~ko okrupnjavanje prema potrebi, uz istodobnu najve}u mogu}u neovisnost o organizacijskom ustroju HEP-a sveukupne ICT infrastrukture. Takav sustav nije mogu}e izgraditi preko no}i, nego vi{egodi{njim uskla|enim

aktivnostima u izgradnji telekomunikacijske infrastrukture (opti~ke mreè), pripadaju}ih transmisijskih sustava, okrupnjavanja informati~ke infrastrukture (konsolidacija), izrade aplikacijske softverske potpore i provedbe brojnih drugih projekata.

U podru~ju telekomunikacija, temeljni cilj je nastavak izgradnje pouzdane transmisijske, magistralne i pristupne telekomunikacijske mreè HEP-a na novoizgra|enim opti~kim kabelima. Zbog toga se planira dovr{enje magistralne opti~ke mreè HEP-a, kao i pristupnih pravaca za povezivanje u opti~ku mreù preostalih zna~ajnijih objekata HEP ODS-a i HEP OPS-a. Kao ilustraciju postotka izgra|enosti opti~ke mreè navodimo ~injenicu da su ove godine kona~no sva sjedi{ta elektri povezana u opti~ku mreù HEP-a.

Svake godine Sektor izra|uje Izvje{}e o poslovanju, prema uobi~ajenom sadràju. Istina, njihova su godi{nja izvje{}a malo opse`nija od drugih, jer su brojke potkrijepljene iscrpnim opisom mnogobrojnih projekata. Odnosno, u godi{njem slijedu navode se projekti, zapo~eti po~etkom godine, definiraju temeljna polazi{ta i postavljeni ciljevi i ostvareni rezultati. Uz tehnolo{ku osnovu projekata, koji se prikazuju po pojedinim razli~itim skupinama, daje se njihov status - projektima u informatici i onima u telekomunikacijama. Zapravo, godi{nja izvje{}a su zrcalo svih aktivnosti, ~ije se ostvarenje moè pratiti tijekom godina, uz obrazloènja za{to i kako je ne{to napravljeno. Jednako tako se prikazuju pokazatelji ostvarenja gospodarskog i plana investicija, uz obrazloènja o odstupanju od planskih veli~ina. Ono {to nije neobi~no, ali je neuobi~ajeno, u godi{njim izvje{}ima predstavljaju se najzna~ajniji poslovni partneri, njihove usluge HEP-u, uz ocjenu ostvarene poslovne suradnje. Cijelo jedno poglavlje posve}eno je kadrovima, njihovoj dobnoj i spolnoj strukturi te stupnju obrazovanja – posebno za informati~ke i telekomunikacijske poslove. Na kraju se daju prijedlozi za unaprje|enje poslovanja i zaklju~na razmatranja i preporuke. Zahvaljuju}i takvoj koncepciji slike o sebi, i informati~ki prosje~ni ~itatelj - unato~ brojnosti projekata i sloènosti problematike, moè s razumijevanjem stvoriti predod`bu o toj najzna~ajnijoj potpornoj djelatnosti HEP-a.

POVE]AVA SE SIGURNOST IT SUSTAVA

Od skupine projekata u informatici, koji se odnose na softverske aplikacije, tehnolo{ku osnovu (serverska infrastruktura i mreà) i ostalo, izdvajamo projekt konsolidacije ra~unalno-komunikacijske infrastrukture HEP-a, odnosno kolokacije servera u ~etiri datacentra i izgradnju gigabitne mreè. Projekt se provodi ve} petu godinu zaredom, u skladu s dinamikom izgradnje opti~ke mreè i transimisijskih sustava. Konsolidacijom hardvera u datacentrima u

Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, osiguravaju se dovoljni resursi za konsolidaciju svih baza podataka, uz brojne koristi na razini cijelog sustava poput smanjenja tro{kova, preventivnog i korektivnog odràvanja, smanjenja broja administratora i ostalog prate}eg osoblja, smanjenja broja sistemskih i printerskih sala, a olak{ano je administriranje operativnih sustava, baza podataka i aplikacija. Konsolidacija database posluìtelja prati tempo uspostave telekomunikacijskih veza prema svim poslovnim lokacijama ~lanica HEP grupe. Naime, nastavkom migracije korisnika na jedinstvenu Microsoft domenu Datacentar, kada se poveù i te lokacije, uskoro }e se mo}i pove}ati sigurnost IT sustava HEP-a uklju~ivanjem raspoloìvih parametara, a to je mogu}e budu}i da }e svi korisnici biti prijavljeni i raditi kori{tenjem zajedni~ke domene.

SUSTAVI SE [IRE I JAÂJU

Nadalje, izme|u brojnih aktivnosti (Microsoft licenciranje - nove verzije MS softvera; HP intel posluìtelji – osiguranje funkcioniranja novih servera; Exchange 2003 sustav – zavr{ena cjelokupna migracija korisnika na novi sustav; Odràvanje hardvera posluìteljske infrastrukture HEP-a , Checkpoint – osigurana programska i tehni~ka potpora za Checkpoint softver koji je instaliran na Firewall posluìteljima HEP-a; Websense – osigurana programska (pravo kori{tenja) i tehni~ka potpora softvera Websense za filtriranje WEB prometa, E-bord – sustav namijenjen za rad Uprave HEP-a d.d.; Antivirusna za{tita – novom verzijom na strani klijenta osigurani antispyware i antidialer, {to ranije verzije nisu imale, Veritas – programska potpora za backup intel posluìtelja; Open Relay Filter Enterprise – programska potpora za filtriranje mail-ova; PKI (Public Key Infrastrukture) – uspostavljena i konfigurirana na posluìteljima Datacentar 1; Mobilni pristup do IS HEP-a – novi servis/usluga za spajanje na HEP-ov IS preko mobilnih ure|aja) - izdvajamo gigabitne okosnice ~vori{ta Split, Zagreb i Osijek. U Splitu je, pro{irenjem mre`nog ~vori{ta CWDM povezano bitno vi{e lokacija u WAN mreù HEP-a opti~kim kabelima, a u Zagrebu i Osijeku su instalacijom mre`nih ~vori{ta CWDM, u WAN mreù uklju~eni svi prijenosni objekti tih podru~ja, a napravljeni su i LAN-ovi. Nakon uspostavljanja gigabitnih veza (radna i za{ti}ena) putem DWDM prijenosnog sustava izme|u Zagreba i Osijeka, rekonfiguriran je i dogra|en WAN sustav u okosnici izme|u Zagreba, Osijeka, Rijeke i Splita. Spomenimo da je u okviru mreè HEP-a LAN/WAN instaliran laboratorij za mre`nu opremu u HEP NOC-u za potrebe {kolovanja i testiranja IP opreme te su dogra|ene lokalne mreè brojnih lokacija HEP-a, a mnogi HEP-ovci bit }e bogatiji za ECDL diplomu nakon zavr{ene obuke obrazovnog programa uredske informatike (European Computer Driving Licence).

U podru~ju telekomunikacija proveli su se projekti u ~etiri skupine: komutacijska oprema

POD POVEĆALOM

Sektor za informatiku i telekomunikacije HEP-a

ICT – temelj tržišnog natjecanja HEP-a Pripremila: \ur|a Su{ec


POD POVEĆALOM

Sektor za informatiku i telekomunikacije HEP-a

(komutacijski ~vor CDU Tumbri, gradili{te HE Le{}e i HE Kraljevac, sustav za upravljanje, nadzor i odràvanje komutacijskih sustava Siemens - HiPath Manager); telekomunikacijska transmisijska oprema (pristupna opti~ka mreà na podru~ju grada Splita i Slavonije, ugradnja DWDM transmisijske opreme - druga i tre}a faza, uvla~enje opti~kog kabela u Zagrebu te dogradnja transmisijskog SDH sustava u zagreba~kom prstenu, na podru~ju Slavonije i PP HE Zapad, pro{irenje sinkronizacije SDH sustava, montaà OPGW od pribli`no 1.100 km) studije i projekti te telekomunikacijske usluge.

SVE OZBILJNIJI PROBLEM ORGANIZACIJSKE RAZJEDINJENOSTI

Sve poslove procesne i poslovne informatike u HEP-u obavlja 376 zaposlenika, s tim da u Sektoru radi 123 zaposlenika raspore|enih u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu i u dislociranom uredu u Plominu, a ostali u tvrtkama-k}erkama HEP-a. [to se ti~e dobne strukture, Sektor dijeli sudbinu HEP-a kao stare tvrtke, odnosno prevladavaju}a skupina u Sektoru su zaposlenici u dobi izme|u 40 i 55 godina. Prema stru~noj spremi, budu}i da magistri znanosti i oni s visokom i vi{om stru~nom spremom ~ine vi{e od 72 posto ukupnog broja zaposlenih, Sektor je najja~i centar kompetencija u HEP-u.

Telekomunikacijske poslove u HEP-u obavlja 140 zaposlenika, s tim da u Slu`bi za telekomunikacije Sektora radi samo 7,86 posto, a ostali u drugim organizacijskim jedinicama.

Unato~ zahtjevima za objedinjavanjem informati~ke i telekomunikacijske djelatnosti u HEP-u, {to je bilo predloèno poslovnim planom te djelatnosti Arthhur D'Little iz 2002. godine, ni prigodom nedavno provedenih organizacijskih promjena u HEP-u, taj prijedlog nije bio prihva}en. Naime, krajem 2005. godine je Ugovorom o me|usobnim odnosima izme|u vladaju}eg dru{tva HEP-a d.d. i ovisnih dru{tava definirano da HEP d.d. projektira i gradi ra~unalno komunikacijsku infrastrukturu te daje pripadaju}e usluge. Budu}i da problem organizacijske razjedinjenosti tih dviju djelatnosti u HEP-u postaje sve ozbiljniji, o~ekuje se primjena spomenutog Ugovora i omogu}avanje pristupa zaposlenicima Sektora opti~koj i telekomunikacijskoj infrastrukturi u svim dijelovima HEP-a. Time bi se osigurale nu`ne pretpostavke potrebne za natjecanje na liberaliziranom elektroenergetskom trì{tu poput: konsolidacije baza podataka, management sustava izvje{}ivanja, business intelligence, sustava dubinske analize, on-line odnosa s kupcima, business-to-business sustava…Jednako tako, ostvarile bi se kvalitetnije usluge za korisnike, odnosno vi{i SLA parametri, a racionalnijim poslovanjem ostvarile bi se u{tede u poslovanju i investicijama te bi se omogu}ili ve}i prihodi na

telekomunikacijskom trì{tu. Objedinjavanjem informati~kih i telekomunikacijskih stru~njaka u jednu ICT organizacijsku ICT strukturu za cijeli HEP, moè se o~ekivati pojeftinjenje telekomunikacijskih usluga, standardizacija i ujedna~avanje poslovanja ICT funkcije HEP-a te pove}anje produktivnosti i podizanje razine stru~nosti zaposlenika u ICT tehnologiji.

PRIMJENA NAJBOLJE SVJETSKE PRAKSE

Kroz primjereni sustav za upravljanje informati~kim uslugama i opremom, zapo~et }e uvo|enje najbolje svjetske prakse poznate kao ITIL - me|unarodni standard na tom podru~ju. Zna~i, pridràvanje odredbi Ugovora o me|usobnim odnosima ~lanica HEP-a za osiguravanje pristupa TK infrastrukturi zaposlenicima Sektora za informatiku i telekomunikacije, objedinjavanje kadrova i odgovaraju}i sustav nagra|ivanja kojim bi se stru~njaci najsuvremenije djelatnosti poku{ali zadràti u HEP-u i zaposliti novi - osnovne su pretpostavke za unaprje|enje poslovanja HEP-a u temeljnim i prate}im djelatnostima, ali i preduvjeti za stvaranje konkurentne prednosti HEP-a u okolnostima liberaliziranog trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj. Nu`na su daljnja ulaganja u izgradnju transmisijske i pristupne mreè HEP-a te odluka o obveznom polaganju opti~ke infrastrukture prigodom gradnje svakog novog objekta ili rekonstrukcije srednje i niskonaponske mreè.

RESTRUKTURIRANJE I LIBERALIZACIJA TR@I[TA – NOVI IZAZOVI ZA SEKTOR

Najaktualnija i najva`nija zada}a HEP-a je uspostava mehanizma za svakodnevni rad na trì{tu elektri~ne energije, sukladno zakonskim i podzakonskim aktima donesenim u procesu restrukturiranja hrvatskog elektroenergetskog sektora. Uz brojne zahtjevne aktivnosti poput, primjerice, razgrani~enja imovine me|u temeljnim djelatnostima, razgrani~enja djelatnosti izme|u HEP ODS-a i HEP Opskrbe, odre|ivanja udjela temeljnih djelatnosti i vanjskih subjekata u cijeni elektri~ne energije, dodjele prekograni~ne mo}i, tretmana naslije|enih tro{kova u poslovanju HEP-a te obvezne izrade trogodi{njih planova za ovisna dru{tva, za uspostavljanje i po~etak primjene mehanizma otvorenog trì{ta elektri~ne energije potrebno je koordinirati ICT projekte me|u temeljnim djelatnostima.

Stoga je donesena odluka o izradi idejnog rje{enja informacijskog sustava za upravljanje energetskim podacima i poslovima vezanim za trì{te elektri~ne energije.

Idejnim rje{enjem informacijskog sustava pokrenut }e se aktivnosti za uspostavljanje jedinstvenog, fleksibilnog i tehnolo{ki suvremenog informacijskog sustava za potporu poslovnim procesima u podru~ju upravljanja energetskim

podacima i opskrbe povla{tenih kupaca. Rije~ je, zna~i, o uspostavi sustava koji }e sve energetske tokove u mreì sagledati s jednog mjesta i kojim }e se omogu- }iti razmjena podataka sa trì{nim sudionicima. To }e biti informati~ko energetsko srce operatora prijenosne i distribucijske mreè. Cilj je – transparentno i nediskriminiraju}e poslovanje operatora mreè HEP OPS-a i HEP ODS-a na reguliranom dijelu trì{ta elektri~ne energije te {to kvalitetnija priprema i omogu}avanje komercijalnog uspje{nog nastupa ostalih ~lanica HEP-a na liberaliziranom trì{tu elektri~ne energije. Snimljeno je postoje}e stanje, a izrada idejnog rje{enja informacijskog sustava je u tijeku.

U DVA I POL MJESECA HEP BILLING SUSTAV IMPLEMENTIRAN U 12 ELEKTRI

Od kraja velja~e o.g., HEP d.d. je pokrenuo projekt integracije HEP Billing sustava u Sektor za informatiku i telekomunikacije – koji obuhva}a HEP Billing aplikaciju, ljudske resurse, tehni~ku infrastrukturu i preuzete obveze. Tim projektom omogu}uje se nastavak konsolidacije informati~kih resursa HEP-a i smanjenje tro{kova preventivnog i korektivnog odràvanja, priprema informati~ke infrastrukture za nove ICT projekte, pobolj{anje kvalitete usluga ~lanicama HEP grupe i vanjskim korisnicima – JP Elektroprivredi HZ Herceg Bosna te daljnji razvoj HEP BIlling proizvoda. Trenuta~no su za implementaciju tog sustava ostale jo{ ~etiri elektre, a nakon toga }e uslijediti konsolidacija baze podataka i aplikacija s ~etiri na jednu primarnu i jednu rezervnu lokaciju. U dva i pol mjeseca, HEP Billing sustav je uveden u 12 elektri HEP ODS-a. Ukupan projekt integracije HEP Billing sustava bi trebao zavr{iti krajem ove godine.

Zanimljiv je i Projekt konsolidacije sustava daljinskog o~itavanja brojila (tzv. AMR - Automated Meter Reading) u mreì HEP ODS-a. Ovim projektom }e se standardizirati i konsolidirati ra~unalno komunikacijski sustav za automatsko o~itavanje potro{nje elektri~ne energije povla{tenih kupaca. Trenuta~no je pribli`no pet tisu}a brojila u distribuciji opremljeno takvim brojilom.

Identi~na platforma koristit }e se i za HEP ODS-ov projekt „Nadomjesna krivulja optere}enja“ za tarifne kupce. Naime, odre|eni broj ku}anstava opremit }e se s takvim brojilima kojima je mogu}e snimati potro{nju i izabrat }e 15 do 20 tipi~nih krivulja potro{nje, tako da }e se svih dva milijuna kupaca kategorije ku}anstvo svrstati u odre|ene skupine, ~ime }e biti olak{ano planiranje isporuke elektri~ne energije.

Dogradnja HEP-ovih datacentara za potrebe ovih projekta je ve} u tijeku.

…jedan od klju~nih poslovnih ciljeva u podru~ju informatike i telekomunikacija je izgradnja suvremenog informacijskog sustava HEP-a, sustava koji treba omogu}iti: potpunu dostupnost podataka, {to ve}u sigurnost, integritet i pouzdanost te {to jednostavnije i jeftinije odràvanje…

…u podru~ju telekomunikacija, temeljni cilj je nastavak izgradnje pouzdane transmisijske, magistralne i pristupne telekomunikacijske mreè HEP-a na novoizgra|enim opti~kim kabelima…


TEHNI^KI RIJE[EN SREDI[NJI KONTAKT CENTAR HEP-a

Osim zajedni~kih aplikacija, u HEP ODS-u postoje i specifi~ne, poput aplikacija elektroenergetske suglasnosti i DISPO (pogonski doga|aji u distribucijskoj mreì, odnosno pra}enje kvalitete isporuke elektri~ne energije sa stajali{ta kontinuiteta), {to je obuhva}eno Projektom izrade softverskih aplikacija za potrebe HEP ODS-a. Nadalje, zna~ajan je Projekt uspostave sredi{njeg kontakt centra HEP grupe, ~emu treba posvetiti veliku pozornost. Izra|eno je idejno rje{enje - Tehni~ka specifikacija rje{enja. Me|utim, to je sloèno organizacijsko pitanje koje treba rije{iti prije implementacije tehni~kog rje{enja. U tijeku su i Projekt integracije billing sustava HEP Toplinarstva d.o.o. u informacijski sustav HEP-a te Projekt ujedna~avanja i implementacije GIS sustava u HEP grupi. Predvi|a se i izrada Projekta integracije billing sustava HEP Plina d.o.o. u informacijski sustav HEP-a, koji jo{ nije zapo~eo.

RASTU PRIHODI OD USLUGA NA TELEKOMUNIKACIJSKOM TR@I[TU

Pokretanje, koordinacija, pra}enje projekata i jo{ puno drugih stvari, koordinira direktor Sektora za informatiku i telekomunikacije, mr. sc. Branimir Deli}. Od njega saznajemo da je trenuta~no otvoreno 37 projekata, s tim da svaki od njih uklju~uje i brojne potprojekte i - probleme.

- Osim poslova za HEP, moè se pratiti i na{e napredovanje nastupa na telekomunikacijskom trì{tu. Zna~i, osim {to na{e znanje i imovinu koristimo za potrebe HEP-a, prodajemo ih i na trì{tu, a prihodi od pruànja takvih usluga na trì{tu u ukupnom prihodu Sektora rastu vi{e od 40 posto godi{nje, nagla{ava B. Deli}.

Naime, Sektor je uz usluge pruànja pristupa internetu, 2005. godine postao nositeljem i dodatne dvije dozvole za pruànje telekomunikacijskih usluga: „Davanje u najam tk vodova i davanje u najam tk mreè i njezinih dijelova“.

LJUDI SU NAJVA@NIJI DIO PRIÊ

Za osiguranje perspektive Sektora za informatiku i telekomunikacije, najva`niji su ljudi, nagla{ava B. Deli}.

- Ljudima treba omogu}iti stjecanje znanja. Primjerice, ECDL program pro{lo je 1350 zaposlenika HEP-a. To je projekt tehnolo{ki tako usavr{en da su svakom zaposleniku na radnom mjestu dostupni sadràji na serveru i on pristupa certifikaciji kada smatra da je spreman.

Ljudi su najva`niji dio pri~e i njihov kvalitetan rad treba biti primjereno pla}en. I obrnuto.

NOMINACIJA SEKTORA ZA GODI[NJU NAGRADU CISCA

Sektor za informatiku i telekomunikacije HEP-a, pro{le godine bio je – o~ito s razlogom – nominiran za godi{nju nagradu Cisca "The Best Corporate IP network“. U o{troj konkurenciji puno ve}ih korisnika informati~ke infrastrukture, nominacija je potvrdila veliki ugled HEP-a i njegovog Sektora za informatiku i telekomunikacije.

Tvrtka Cisco je vode}i svjetski proizvo|a~ mre`nih rje{enja, a usredoto~ena je na pove}anje produktivnosti zaposlenika, uz istodobno smanjivanje tro{kova odràvanja razli~itih komunikacijskih aplikacija i infrastruktura. Naime, danas su nam na raspolaganju razli~iti komunikacijski alati poput telefona, glasovnih poruka, elektronske po{te, faks ure|aja i drugih, ali bez objedinjene komunikacije, takvim alatima ne ostvarujemo mogu}u u~inkovitost. Zbog preoptere- }enosti informacijama i pogre{no usmjerene komunikacije, kasni se s odlukama, usporavaju radni procesi i smanjuje produktivnost. Stoga su se razvile aplikacije objedinjene komunikacije, integrirane u IP mreù.

HEP je, prepoznav{i moderne trendove, standardizirao svoju LAN i WAN infrastrukturu uz primjenu Cisco tehnologije. Tako }e, nakon prve i druge faze, HEP imati opti~ki CWDM, IP/MLS infrastrukturu na podru~ju cijele Hrvatske, koja }e mo}i prihvatiti cjelokupnu komunikaciju (glas, slika, podatak) izme|u temeljnih djelatnosti, a u budu- }nosti i sa svojim kupcima.

Izme|u ostaloga, zahvaljuju}i opti~koj opremi dobavlja~a Cisco-a, mreà HEP-a je po veli~ini i funkcionalnosti odmah iza Hrvatskog telekoma. Za budu}i razvoj hrvatskog elektroenergetskog sustava, odlu~uju}a }e biti inteligentna mreà, a Cisco u budu}oj suradnji s HEP-om nudi primjenu tzv. IP NGN (Next Generation Network).

ICT djelatnost u HEP-u grabi velikim koracima naprijed. Istina, tehnologija koja se razvija brè nego druge, name}e takav tempo. Informati~ka i telekomunikacijska potpora spremno je do~ekala kupce, koji su 1. srpnja o.g. stekli status povla{tenih kupaca, a sude}i prema ozbiljnosti i profesionalnosti pristupa Sektora za informatiku i telekomunikacije, tako }e biti i prigodom potpunog otvaranja trì{ta elektri~ne energije u Hrvatskoj – za sve kupce. Pred nama je cijela godina.

...ove su godine kona~no sva sjedi{ta elektri povezana u opti~ku mreù HEP-a… …kroz primjereni sustav za upravljanje informati~kim uslugama i opremom, zapo~et }e uvo|enje najbolje svjetske prakse poznate kao ITIL - me|unarodni standard na tom podru~ju…

Mr.sc. Branimir Deli}, direktor Sektora za informatiku i telekomunikacije HEP-a: ljudi su najva`niji dio pri~e i njihov kvalitetan rad treba biti primjereno pla}en


DRU[TVENA ODGOVORNOST

Desetlje}e rada Hrvatskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj

Slobodan pristup trì{tu i pravedna trì{na utakmica, utemeljenje su za postizanje odrìvog razvoja, a pridonose mu dobro korporacijsko upravljanje i vladavina prava

Pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesi}a te uz brojne predstavnike politi~kog ìvota i poslovnog sektora, 11. srpnja o.g., prigodnom sve~ano{}u je u Vije}nici grada Zagreba obiljeèna 10. godi{njica osnutka Hrvatskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj (HR PSOR).

HR PSOR je nedobitna organizacija, koju je osnovalo 18 vode}ih hrvatskih tvrtki, kako bi poticale primjenu koncepcije odrìvog rasta i razvoja u gospodarstvu, a danas – nakon deset godina rada - HR PSOR ima 35 tvrtki-~lanica.

Uzvanicima se obratio Bjorn Stigson, predsjednik Svjetskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj (WBCSD), koji okuplja pribli`no 200 vode}ih me|unarodnih tvrtki, izloìv{i deset preporuka WBCSD-a o odrìvom razvoju. Njima se, izme|u ostalog, preporu~uje da poslovni svijet prihvati i podupre odrìvi razvoj. Slobodan pristup trì{tu i pravedna trì{na utakmica, naglasio je B. Stigson, utemeljenje su za postizanje odrìvog razvoja, a pridonose mu dobro korporacijsko upravljanje i vladavina prava.

RANGIRANJE USPJE[NOSTI TVRTKI PREMA NEFINANCIJSKIM POKAZATELJIMA

Mirjana Mate{i}, ravnateljica HR PSOR-a najavila je, izme|u ostalog, skoru provedbu postupka rangiranja i nagra|ivanja najboljih tvrtki prema nefinancijskim pokazateljima poslovanja i u Hrvatskoj. Metodologiju za rangiranje te indeks prilago|en hrvatskim okolnostima, u suradnji sa Zajednicom za dru{tveno odgovorno poslovanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koriste}i se nizom svjetski priznatih metodologija i indeksa, izradila je skupina stru~njaka HR PSOR-a.

Gordana Kova~evi}, predsjednica Upravnog vije}a HR PSOR-a i tvrtke Ericsson Nikola Tesla, izvijestila je da su prije deset godina tek neki vizionari prepoznali klju~ne vrijednosti odrìvog razvoja, dok danas HR PSOR ponosno broji 35 ~lanica.

- Moramo teìti poslovnoj izvrsnosti u svemu {to radimo, a da bi je ~lanice HR PSOR-a ostvarile, pridràvaju se me|unarodnih normi te tako stvaraju kvalitetno dru{tvo po mjeri ~ovjeka, rekla je G. Kova~evi}.

Prvi predsjednik Upravnog vije}a HR PSOR-a i predsjednik Uprave Podravke, Darko Marinac, naglasio je da }e izbor najboljeg poslovnog modela odrìvog razvoja postati globalni izazov za cjelokupno ~ovje~anstvo.

APO D.O.O. UNAPRJE\UJE POSLOVANJE NA NAÊLIMA ODR@IVOSTI

Me|u tvrtkama ~lanicama HR PSOR-a je i ~lanica HEP grupe - APO d.o.o. usluge za{tite okoli{a, tvrtka koja je sudjelovala u njegovom osnivanju 1997. godine. Od tada je punopravni ~lan, a direktor APO-a, mr.sc. Damir Suba{i} bio je 2002. i 2003. godine predsjednik Skup{tine HR PSOR-a. Uz brojne nagrade i priznanja za prakti~ne, stru~ne i znanstvene doprinose, APO d.o.o. je aktivno sudjelovao u izradi Strategije odrìvog razvoja HEP grupe i Nacrta Strategije odrìvog razvoja Republike Hrvatske.

URAVNOTE@ENJE POSLOVNOG USPJEHA, DRU[TVENE DOBROBITI I ZA[TITE OKOLI[A

HR PSOR je u svojih deset godina rada organizirao niz radionica, seminara i projekata s ciljem podizanja svijesti o potrebi primjene koncepta odrìvog razvoja u Hrvatskoj, s naglaskom na za{titi okoli{a i dru{tveno odgovornom poslovanju.

Trideset pet ~lanica – predstavnika hrvatskog gospodarstva udruùju znanje, inovativnosti i odgovornost u traganju za razvojnim putovima, koji uravnoteùju poslovni uspjeh, dru{tvenu dobrobit i za{titu okoli{a. Tako je i ovom prigodom zaklju~eno: Dru{tveno i ekolo{ki odgovorno poslovanje donosi konkurentsku prednost tvrtkama, pri ~emu ne izostaju dobici za zajednicu.

Lucija Kutle

Prepoznate klju~ne vrijednosti odrìvog razvoja

Darko Marinac, Mirjana Mate{i}, Bjorn Stigson i Gordana Kova~evi} predstavili su aktivnosti Svjetskog i Hrvatskog poslovnog savjeta za odrìvi razvoj

Predstavljeno Izvje{}e o odrìvom razvoju Holcima

Slabo poznavanje pojma DOP-a

Prema anketi Pulsa, ~ak 83 posto gra|ana platilo bi skuplje proizvod ~iji proizvo|a~ vodi posebnu brigu o za{titi okoli{a, no samo 46 posto Hrvata smatra da svojom kupnjom i odabirom odre|enog proizvoda moè izravno utjecati na za{titu okoli{a. No prigodom odluke o kupnji, cijena proizvoda je s 35 posto i dalje dominantan kriterij u odnosu na dru{tvenu odgovornost proizvo|a~a, koja sa samo deset posto sudjeluje u kona~noj odluci o odabiru proizvoda. Rezultati su to istraìvanja "Utjecaj dru{tveno odgovornog pona{anja na pona{anje kupaca", koje je krajem lipnja provela agencija Puls za potrebe tvrtke Holcim Hrvatska u povodu njihova predstavljanja drugog po redu Izvje{}a o odrìvom razvoju, simboli~no odrànog uz 10. godi{njicu osnutka Poslovnog savjeta za odrìvi razvoj u Hrvatskoj.

âk 67 posto ispitanika upoznato je s pojmom dru{tveno odgovornog pona{anja (DOP), od ~ega svaki peti gra|anin DOP smatra prvenstveno brigom o zaposlenicima, a brigu o za{titi okoli{a, koji koncept DOP-a tako|er podrazumijeva, stavljaju tek na peto mjesto. Samo jedan posto ispitanika pod pojmom DOP-a podrazumijeva brigu o potro{a~u. Za pojam odrìvog razvoja (OR) ~ulo je samo 43 posto ispitanika. Na pitanje {to je za njih odrìvi razvoj, 16 posto odgovara da je to svaki pozitivni proces razvoja, devet posto misli da je to rast koji je stalan (stabilan), a sedam posto ispitanih odgovorilo je da je to onakav razvoj kompanije koji je ujedno i odrìv za zajednicu i {iru okolinu.

Uprava Holcima nagla{ava da je predstavljeno Izvje{}e prvo takvo u Hrvatskoj, izra|eno prema najnovijim svjetskim smjernicama globalne inicijative za izvje{}ivanje, koje omogu- }uju jednostavno pra}enje rezultata Holcima i usporedbu s bilo kojom sli~nom tvrtkom iz Hrvatske ili svijeta. Vode}i ljudi Holcima kazali su kako njihova tvrtka u Hrvatskoj ve} 15 godina u raznim oblicima ulaè u odrìvi razvoj, {to je sastavni dio poslovne filozofije grupe Holcim diljem svijeta. Za razliku od uobi~ajenih financijskih izvje{}a, Izvje{}e o odrìvom razvoju ne donosi samo podatke bitne dioni~arima, ve} se tim Izvje{}em daje uvid u {iri u~inak tvrtke na zajednicu u kojoj posluje (za{tita okoli{a, klima i energija, za{tita na radu, uklju~enost u lokalnu zajednicu i odrìva gradnja).

Albert Szabo, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska, rekao je da je zadovoljan {to je u Holcimu 2006. protekla bez ijedne ozljede na radu, {to potvr|uje da se vi{estruko isplatila posve- }enost svih zaposlenika i Uprave tom pitanju, kao i cjelokupni trud i vrijeme uloèno u edukaciju zaposlenika i kooperanata.

Pripremio: Darko Alfirev


HEP I ZAJEDNICA

êtiri TS za novo splitsko Rodili{te

Boravak rodilja u europskim uvjetima

Pri prvom internom tehni~kom pregledu, ekipa Elektrodalmacije bila je u punom sastavu

Do oùjka sljede}e godine planira se zavr{etak gra|evinskih radova, tako da nakon ugradnje opreme Rodili{te bude sve~ano otvoreno 7. svibnja, za blagdan Svetog Duje

U srcu ljeta, to~nije u zadnjem tjednu srpnja, obavio se jedan zanimljiv interni tehni~ki pregled, koji se pokazao kao dodatna potvrda onoga {to smo ve} vi{e puta naglasili – da ova ljetna sezona u Splitu protje~e vrlo radno. Ako je suditi po zaduènjima koja su nazo~ni sudionici ovog doga|aja sebi dodijelili, ni nastavak ljeta ne}e biti mirniji. Naime, u zgradi novog Rodili{ta splitskog KBC-a na Firulama, koja je jo{ uvijek u grubim radovima, okupili su se predstavnici Elektrodalmacije, kao graditelji i budu}i upravlja~i s ~etiri nove trafostanice 10(20)/0,4 kV te predstavnik Bolnice, prema ~ijim su èljama i potrebama izgra|eni ti objekti.

Spomenimo da su u nove objekte ugra|ena ~etiri

transformatora od 1.000 kVA, ~etiri niskonaponske plo~e, ABB blok srednjeg napona, dva vodna i ~etiri trafo polja... Budu}i da je ovo bio i prvi interni tehni~ki pregled obje-kata, ekipa doma}eg elektrodistributera bila je u punom sastavu: Slavko Grci} iz Slu`be odràvanja kao predsjed-nik Povjerenstva tehni~kog pregleda, Ivan Mandari} iz Slu`be vo|enja pogona kao ~lan Povjerenstva, iz Slu`be investicija bili su Snjeàna Bili}, Ivana Mladina i nadzorni inènjer Mirko Ramljak, iz Odjela gra|enja Ante Veà kao predstavnik izvo|a~a radova te Vedran Naki} i Neno Lon~ar iz Odjela mjernih ure|aja. Splitsku Bolnicu pred-stavljao je njihov dugogodi{nji energeti~ar Boris Skoko. Od njega smo saznali da o zavr{etku izgradnje ~etiri TS 10(20)/0,4 kV (nazvane Bolnica II, VI, VII i VIII) ovisi daljnji rad ove zna~ajne i dugo o~ekivane gradske (ali ne samo gradske) ustanove, a tako|er i o ga{enju dviju starih trafostanica. Planira se da gra|evinski radovi zavr{e do oùjka sljede}e godine, a da opremanje bude dovr{eno i Rodili{te bude sve~ano otvoreno 7. svibnja, za blagdan Svetog Duje.

- Ova bolnica, koja to i jest zbog svoje sveobuhvatne samostalne djelatnosti i koju osoblje

KBC-a naziva Majka i dijete, imat }e tri bloka za rodilje, na ~etvrtom katu stacionar, 148 leàjeva, pet dvorana za operacije, od kojih su dvije u hitnom prijemu Svaka soba imat }e svoju kupaonicu, a svaka bolesnica TV i vezu unutar i izvan Bolnice. Zna~i, predvi|ena je vrhunska oprema i na{im }e rodiljama biti osiguran boravak u ovoj Bolnici u doista europskim uvjetima – kaè nam s ponosom B.Skoko.

Nakon obilaska trafostanica i pomnog pregleda, zapisani su uo~eni nedostaci. Njih }e trebati ukloniti tako da }e elektroenergetski objekti u najva`nijoj gradskoj ustanovi biti besprijekorni. Za taj posao zaduèni su A.Veà i Mario Mi{i} iz tvrtke Tehnobeton, a zadan je rok od tjedan dana.

Za novo splitsko Rodili{te moèmo samo re}i - bilo je i vrijeme. Budu}i da su rezultati istraìvanja pokazali, kako je objavljeno u „Slobodnoj Dalmaciji“, da se u Hrvatskoj jedino Dalmatinci mnoè, to }e nova Bolnica jako brzo proraditi punim kapacitetom.

Vero~ka Garber

Vedran Naki} i Neno Lon~ar iz Odjela mjernih ure|aja pomno pregledavaju opremu

FOTOZAPA@AJ

Svadbeni {ankNakon vjen~anja prijatelja Lidije & Borisa u Gradskom poglavarstvu Hrvatske

Kostajnice, ~amcem smo u vi{e prelazaka napokon zauzeli adu na rijeci Uni, gdje je organiziran tulum u ~ast mladenaca, prvi takav u Hrvatskoj Kostajnici (starijima od 35 godina dolazak nije bio dopu{ten).

Poslije ki{e koja je, na svu sre}u, uspjela ugasiti vatru za ro{tilj, ali ne i na{e raspoloènje i nakon {to nam je agregat ostao bez goriva (a mi bez glazbe), od sadràja nam je preostao svadbeni {ank, kojeg je svatko koristio ovisno o navikama i afinitetima. Svakako, tu je i uìvanje u no}nom putovanju Une pod svjetlima gradske {etnice sve dok smo ~ekali prijevoz za povratak na kopno.

Maksim Mileti}


ZAHVATI

Modernizacija DV 110 kV Ston – Komolac

LOP-ovima protiv prekida napajanja

în zahvale - spoznaja srì smisla ìvota

Bogu hvala ili hvala Bogu pomalo napu{ta

dio na{eg razgovora i konverzacije uop}e. Danas na pitanja, „kako si ili kako je“, obi~no dobivamo odgovor: „Super“! Ponekad je taj odgovor, „ne damo se“, „moè stat“, „umorno“, „odli~no“, ali rijetko popra}eno s „Bogu hvala“.

Spoznaja zahvale i redoslijed onih kojima se zahvaljujemo vrlo su va`ni.

Naravno da je Stvoritelj prvi, ali zahvala se upu}uje i prema pojedincu, grupi, narodu i drugom. Ako nismo svjesni potrebe za zahvalu, sve dobro {to nam se u ìvotu doga|a pripisujemo svojim sposobnostima i svojem umije}u.

Na àlost i lo{i doga|aji su tako|er pratitelj na{eg ìvota. Za njih krivimo i optuùjemo pojedince, grupe, susjede, narode, dràvu ili lo{e zvijezde. Rje{enje problema traìmo kroz obra~une i konflikte. Tada pogotovo rijetko ~ujemo: to }e se rije{iti uz Bo`ju pomo}.

Kako je ìvot slijed dobrih i lo{ih doga|aja, tako se i na{a raspoloènja mijenjaju od eufori~nih do potpuno depresivnih. Postajemo frustrirani pojedinac, za kojeg kaèmo da ga prati nesre}a ili da nije ro|en pod sretnom zvijezdom.

Pripisuju}i zasluge samo sebi, razvijamo nakaradni egocentrizam sa svim njegovim negativnim posljedicama. Zapo~injemo se baviti samim sobom, {to je i najve}e prokletstvo. Nemamo ~vrstu upori{nu to~ku i gubimo smisao ìvota.

Velika ve}ina smisao pronalazi u stvaranju i gomilanju materijalnih dobara i vrijednosti. Kre- }emo se u za~aranom krugu. Od najvrijednijeg Bo`jeg dara - dara ìvota, lako stvaramo ovozemaljski pakao.

Zato je ~in zahvale ujedno i spoznaja srì smisla ìvota.

[to re}i o „superu“? Mo`da je dobar i nuàn kao pogonsko gorivo za motorna vozila. Me|utim, sigurno nije dobar kao mjerilo i pokazatelj stanja duha i spoznaje. Kada ga koriste zrele samosvjesne osobe, onda ga moèmo poimati kao „ vremenski àrgon“. Ali, kada je „super“ stanje duha mladih osoba, tada je taj duh na upitnim temeljima.

Dopustite malu digresiju. Prisje}am se nedavne pro{losti i izjava: „Zahvaljuju}i na{oj mudroj politici …“ Vjerujem da bi slijed doga|aja, osobito u podru~ju socijalne politike i rasporedu narodnih dobara, bio druk~iji da su izjave glasile: „Zahvaljuju}i Bogu, narodu i na{oj mudroj politici…“

Spoznaja redoslijeda zahvale obvezuje, ali pri tomu isklju~uje egocentrizam i njegove pogubne rezultate.

Ivo Santica

CRTICA

Kada ste dalekovod i kada vam je 46. godina, onda vam smeta, ne ba{ svaka dlaka, ali zato skoro pa svaka nepogoda. Da moè govoriti, to bi vam vjerojatno rekao DV 110 kV Ston – Komolac, podignut jo{ davne 1961. godine. Duga~ak 44 kilometra i sa 144 stupa, on je desetlje}ima jedini transportni put prema elektroenergetskom sustavu za kilovatsate koji se proizvode u HE Dubrovnik.

Tijekom ratnih razaranja, potkraj 1991. godine, i on je bio te{ko o{te}en i izba~en iz igre. Njegova sanacija zapo~ela je {est mjeseci kasnije, to~nije 10. lipnja 1992. godine, kada je na teren iza{la ekipa Odjela odràvanja splitskog PrP-a, potpomognuta inènjerijom Hrvatske vojske. Sanacija dalekovoda, koja je uklju~ivala popravak vodi~a i zemnog uèta te zamjenu razbijenih izolatora, trajala je mjesec dana. Pod 35 kV naponom dalekovod je proradio ve} 10. srpnja.

Kada je na dubrova~kom podru~ju ponovno zavladao mir, odlu~eno je da izgradnju nove TS 110 kV Komolac prati i revitalizacija u ratu pokrpanog dalekovoda. Zamijenjeno mu je zemno uè, izolacija i ovjesna oprema te istodobno sanirani stupovi i uzemljenja. Tijekom tih zahvata, pove}ana mu je i prijenosna mo} postavljanjem tzv. crnog vodi~a BTAL/Stalum 154/19 mm2 . Radovi su zapo~eli krajem travnja, a zavr{eni 30. svibnja 1994. godine i pamtit }e se po tomu {to su se, uz ekipe Dalekovoda, ovdje na radnim akcijama okupile i ekipe tada{njih elektroprijenosa iz Splita, Zagreba i Osijeka.

PIONIRSKIM RJE[ENJEM SMANJIT ]E SE ISPADI I DO 90 POSTO

Me|utim, svi ti poduzeti zahvati nisu dali èljenu za{titu dalekovodu koji prolazi podru~jem visoke izokerauni~ke razine. Upravo taj visoki otpor tla izazivao je ~este ispade uslijed atmosferskih pra`njenja, {to je za posljedicu imalo povratne preskoke. To potvr|uju i podaci o prekidima u napajanju tijekom proteklih desetak godina. Neslavni rekord pripada 2001. godini, s 3449 minuta prekida, a slijedi je 2004. - s 1103 minute i 1999. - s 574 minute. Ostale godine biljeè zastoje u prijenosu

vremenski manje od 500 minuta, a najmanje problema bilo je pro{le godine, kada su ukupni zastoji potrajali (samo) 87 minuta.

Premda postoji vi{e mogu}ih zahvata kojima se smanjuje mogu}nost za dalekovod kobnih povratnih preskoka (smanjenje otpora uzemljenja stupa; pove}anje izolacijske razine voda; ugradnja dodatnih za{titnih uàdi; ugradnja uàdi ispod faznih vodi~a; ugradnja zateznih uàdi), stru~njaci splitskog PrP-a ipak su htjeli primijeniti novo, u~inkovitije rje{enje.

Potaknuti spoznajom da se za pobolj{anje prenaponskih obilje`ja visokonaponskih vodova u razvijenim zemljama (SAD, Kanada, Japan...) koriste odvodnici prenapona s polimernim ku}i{tem, na{e kolege krenule su u akciju. Uspostavljena je suradnja s vrsnim energeti~arima i znanstvenicima iz tog podru~ja dr.sc. Salihom Sadovi}em i dr.sc. Milanom Puhari}em, koja je rezultirala novim rje{enjem – ugradnjom linijskih odvodnika prenapona (LOP) kompletiranih broja~ima impulsa sa senzorima, daljinskim ~ita~em podataka i softverom za prate}e analize.

Rad na ovom pionirskom zahvatu na vodu 110 kV u Hrvatskoj trajao je od 12. do 20. lipnja. Premda je bilo paklenski vru}e, 22 zaposlenika Dalekovoda uspjela su, u samo {est dana, montirati 110 LOP-ova , i to po jedan odvodnik u donjoj fazi na 62 stupa i po dva odvodnika (po jedan u donjoj i srednjoj fazi) na 24 stupa. Montirano je i 50 broja~a impulsa (na 15 stupova po dva, a na 20 stupova po jedan). Uz njih su radile i ekipe PrP-a - Odjela odràvanja dalekovoda i Odjela zamjena i prilago|enja, ~iji je rad nadzirao Ante Peruzovi}, poslovo|a za dalekovode. Za realizaciju ovog projekta bio je zaduèn Tim za ugradnju LOP-ova, ~iji su ~lanovi bili: Jadranko Radovanovi}, savjetnik direktora PrP-a, Goran ûbra, rukovoditelj Odjela odràvanja dalekovoda i Dalibor [karica, rukovoditelj Odjela zamjena i prilago|enja:

- Svrha LOP-ova je lociranje mjesta atmosferskih pra`njenja, a tako|er i veli~ine struje grom. Tako }emo, usporedbom broja ispada u proteklom i budu}em razdoblju, mo}i saznati koliko je bio isplativ ovaj „pionirski“ pothvat, kaè Jadranko Radovanovi} voditelj Tima.

Tijekom {est dana montirano je 110 LOP-ova na DV 110 kV Ston – Komolac

Marica @aneti}

Malenica

Montiranje LOP-ova nadzirao je Ante Peruzovi}, poslovo|a za dalekovode


FENOMENI

Split na + 40 0C

Prema podacima Slu`be za vo|enje pogona Elektrodalmacije Split, ljetni maksimum potro{nje ostvaren do 22. srpnja za grad iznosi 88 posto, a za ~itavo podru~je Elektrodalmacije od jedanaest pogonskih cjelina 95 posto od maksimuma ostvarenog pro{le zime. Unato~ tomu, zbog dugotrajno iznimno visokih temperatura, sustav radi pod optere}enjem, neki se njegovi dijelovi pregrijavaju, stvaraju pote{ko}e u radu i zahtijevaju pozornost, oprez te ~esto uzrokuju kvarove. Pa, premda su ljudi spomenute Slu`be neprekidno na terenu, detektiraju}i ili otklanjaju}i posljedice pregrijavanja u mreì, splitski se sustav dobro drì i dobro podnosi vru}inu.

Krenut }emo od vr{nih optere}enja koja u brojkama izgledaju ovako:

Razdoblje datum Elektrodalmacija Split

Zima 2006. 24.01.2006. 480,1 MVA 291,1 MVA

Ljeto 2006. 27.07.2006. 363,0 MVA 197,1 MVA

Zima 2007. 29.01.2007. 403,1 MVA 235,8 MVA

Ljeto 2007. 19.07.2007. 386,8 MVA 208,2 MVA

PREGRIJAVAJU SE TRANSFORMATORI I KABELIU razgovoru s Ivom Babi}em, rukovoditeljem te

iznimno va`ne Slu`be za uredno funkcioniranje na{eg sustava, saznajemo da je zadnjih godina zabiljeèn trend rasta potro{nje i u zimskim i u ljetnim razdobljima. Primjerice, ovo ljeto u odnosu na lanjsko biljeì rast od 6 posto. [to }e donijeti tjedni koji dolaze, te{ko je predvidjeti. Mo`da zimski maksimum bude i prema{en?! Iznimka od trenda porasta predstavlja protekla, klimatski vrlo blaga zima, u kojoj se dogodio drasti~ni pad potro{nje, a to se u Dalmaciji usmjerenoj preteìto na strujno grijanje, znakovito osjetilo.

No, vratimo se ljetu. Ne samo da je i u nas izazvalo stresno stanje (posebice ako u uredu ne radi klima, odnosno popravak je tri godine u tijeku), nego su i neki dijelovi sustava na svojoj koì osjetili posljedice dugotrajnog rada u hladu sa + 35 0C. Tako se dogodilo da je zbog pregrijanosti transformatora u TS (110) 35/10 kV Dujmova~a, dio potro{a~a sjevernog dijela grada ostao kratko bez napajanja. Naime, zbog radova na rekonstrukciji spomenute trafostanice te zbog osiguranja mjesta rada, jedan je transformator morao biti isklju~en. Onaj drugi, na kojega je pao cjelokupni teret potro{nje, mogao bi to podnijeti u normalnim okolnostima, ali pri tako visokim vanjskim temperaturama nije mogao izdràti optere}enje. Radovi su morali biti prekinuti i drugi je transformator uklju~en.

NAPAJANJE IZ DRUGOG PRAVCA

- Ove ljetne vru}ine uzrokovale su puno kvarova na kabelima 10(20) i 35 kV. Nedavno su nam izgorjela oba, sre}om stara kabela 35 kV izme|u TS 110/10 Su~idar i TS 35/10 Gripe. Takvo {to – da izgore oba kabela koja napajaju jednu TS – dogodi se jedanput u deset godina, ako ne i rje|e. Ipak, zahvaljuju}i dobroj i vrsno koncipiranoj

Sustav se dobro drì Vero~ka GarberSnimio: M. Peko

U Dispe~erskom centru budno se prate doga|aji u sustavu

Ivo Babi}, rukovoditelj Slu`be za vo|enje pogona Elektrodalmacije Split: izgradnjom velikih TS Dobri i TS Gomilica, velikim brojem malih 10/0,4 kV trafostanica te novoizgra|enom kabelskom mreòm svih naponskih razina, Grad je dobio sigurnost i energetski mir

njihova Stalna pogonska pripravnost, predvo|ena Ivanom Mandari}em, a zajedno s njima ispitiva~i i za{titari, podsje}aju na hitnu pomo}. Stalno su u |iru. S druge strane, oni stati~niji tako|er imaju pune ruke posla pa }e do kraja godine dovr{iti posao revitalizacije sustava daljinskog vo|enja.

Njihov rukovoditelj I. Babi} kaè:- Rokove treba stizati. Moète zamisliti kako je

ispitiva~ima na + 40 0C biti cijeli dan na terenu i traìti kvar na nekom kabelu. Nije lako raditi manevre po ovoj vru}ini i istodobno po{tovati specifi~nosti potro{a~a. Neki dan su tako ispitivali za{titu u Makarskoj, radili su to u pet sati ujutro kako bi po{tedjeli potro{a~e iskap~anja po danu. Ali Slu`ba radi bez zastoja. I taj rad traje 24 sata.

[to drugo nego zaklju~iti da je zbog dobro obavljenog posla na izgradnji svog elektroenergetskog sustava i ovakvih ljudi koji o njemu skrbe, glavni grad Dalmacije u sigurnim rukama i da se klimatski jo{ uvijek visokih temperatura ne treba bojati.

10 kV mreì, koja se zadnjih godina u velikom dijelu grada obnovila i izgradila, omogu}eno je napajanje potro{a~a iz drugog pravca i nije bilo nikakvog zastoja u isporuci elektri~ne energije, saznajemo od I.Babi}a.

Prema njegovim zaklju~cima, poreme}aja u isporuci elektri~ne energije potro{a~ima grada Splita ovoga ljeta ne}e biti. âk ako se i takva vru}a sezona produlji za dva do tri tjedna. Naime, podru~je biv{eg pogona u sjedi{tu, izme|u Trogira i Podstrane, danas je jako dobro energetski rije{eno. Izgradnjom velikih TS Dobri i TS Gomilica, velikim brojem malih 10/0,4 kV trafostanica te novoizgra|enom kabelskom mreòm svih naponskih razina, Grad je dobio sigurnost i energetski mir. Tako|er se na podru~ju Elektrodalmacije u cjelini, prije po~etka turisti~ke sezone, obavila promjena transformatora i pove}ana je njihova snaga u trafostanicama 35/10 Postira (Bra~) i Hvar, koje su u ranijim godinama predstavljale usko grlo svojim potro{a~ima.

SLU@BA KAO HITNA POMO]

Drugi razlog zbog kojega se ovog dugog toplog ljeta Split dobro drì su ljudi Slu`be za vo|enje pogona, njihova neprekidna budnost, promptno reagiranje na svaki izazov i njihova stru~nost. Naime, polovica zaposlenika te Slu`be, od njih 80 raspore|enih u tri Odjela: Odjel za vo|enje pogona (Dispe~erski centar i Centar upravljanja, Stalna pogonska pripravnost), Odjel za procesni sustav i telekomunikaciju i Odjel za za{titu i mjerenje - uvijek su danono}no na raspolaganju. To zna~i da se, zahvaljuju}i njihovom stalnom pra}enju doga|aju u sustavu, svakodnevnih optere}enja i pote{ko}a u mreì te na temelju toga prikupljenim saznanjima, mogu na najbolji na~in odrediti mjesta i dijelovi mreè koji nu`no trebaju intervenciju, obnovu ili samo otklanjanje kvara.

I danas, krajem srpnja, ve}ina ih je na broju. Vjerovali su da }e ljeto donijeti smanjenje posla, da }e 15. lipnja sve stati… Me|utim, diljem Splita grade se trafostanice (Bene, Lidl, Varo{, Bolnica...), po pogonima se polaù kabeli…Zbog brojnih kvarova na kabelima,

CRTICA


ISKUSTVA DRUGIH

Kinesko trì{te elektri~ne energije

Crvena princeza Poduzetnica Li sa suradnicima, kada je preotela sve~ani nastup na burzi kapitalisti~kom ugledniku Li Ka-

shingu, kada su dionice njegove Telekom podru`nice Hutchison pale ispod nominalne cijene

Sredi{njica energetske Grupe China Power nalik je sveti{tu od bijelog mramora, u kojem se crvena princeza sa svojim kostimom isti~e kao sve}enica. Visoko iznad nje je zaobljeni strop od stakla u obliku neba s naslikanim planetima. "To je svemir", kaè ~etrdeset petogodi{nja Li Xiaolin, "jer se mi namjeravamo sna`no {iriti u prekomorske zemlje."

Uz pomo} ra~unala na svojem radnom stolu, ona nadzire svoje elektrane u deset pokrajina Kine, a osim toga vodi ra~una i o udjelima grupe kod opskrbljiva~a elektri~nom energijom u Macau. Zastupljena je i na trì{tu dionica u Hong Kongu, gdje je jo{ prije tri godine uvrstila svoju Grupu na burzu.

I bez gledanja u zaslon monitora Li niè brojeve, jednog za drugim. Ona napamet zna koliko megavatsati ima njezina Grupa, kada i gdje proizvodi i koliko oni doprinose uti{avanju velike gladi za energijom u Kini.

UDIJELITI LEKCIJU TR@I[NOM GOSPODARSTVU

Li namjerava opskrbljivati elektri~nom energijom i Hong Kong. "Kona~no to je na{ posao", kaè krhka dama i to zvu~i kao da ne èli samo prodavati im elektri~nu energiju, nego udijeliti lekciju trì{nom gospodarstvu glede gospodarstvenosti: od toga }e najvi{e koristi imati potro{a~i. Prijekor doma}ih tvrtki, za koje elektri~na mreà na kopnu nije dovoljno stabilna da bi mogla opskrbljivati veliki, cvatu}i Hong Kong, je nesporazum, kaè Li i kao dokaz iznosi nove brojke.

Li nazivaju crvenom princezom, jer je sklona no{enju crvenih kostima i jer ima spomena vrijednog oca: Li Penga, koji je bio predsjednik Kine, a ostao je zapam}en po tomu {to je 4. lipnja 1989. odobrio krvavo gu{enje mirnih prosvjeda studenata na pekin{kom trgu

Tiananmenu (Tiananmen - Trg nebeskoga mira). K}erka ~ovjeka iz ~inovni~kog aparata govori

kao {efica poslovne tvrtke poput onih iz zapadnih zemalja i zbunjuje kapitalisti~ku dru{tvenu elitu. Li sa zadovoljstvom izaziva dvije od prije u Hong Kongu udoma}ene bogate obitelji: mo}nu grupu Li Ka-shing i klan Michaela Kadoorie, koji potje~e iz Iraka i koji dijele trì{te elektri~ne energije u toj negda{njoj koloniji.

Prije tri godine Li se pojavila u Hong Kongu i od prvog je dana ta èna u crvenom kostimu bila vi{e od samo uo~ljive {efice svoje Grupe poduze}a; postala je prava zvijezda. S profesionalno oblikovanom promid`benom pratnjom, pobudila je na burzi èlju malih ulaga~a za kupnjom, a dionice China Power porasle su za 300 posto.

Uz to, ona je preotela javnu predstavu ponosnom Li Ka-shingu, koji je istoga dana stavio na burzu dionice svoje Telekom podru`nice Hutchison. Kakvo je to bilo poniènje za magnata s velikim nao~alama ko{tanih okvira, kojeg ina~e ulaga~i nazivaju supermenom, kada su njegove dionice pale su ispod nominalne cijene.

Tako je jedan burzovni dvoboj postao sve~anost za zaigrane gra|ane Hong Konga, od kojih skoro svaki ra~una s nekom dobiti od dionica. I sada je lijepa zvijezda s kopna osigurala publici dovoljno materijala za nove razgovore: Li, naime, èli preko zajedni~kog poduze}a

(joint venture) u Hong Kongu - China Hong Kong Power Development, razbiti dvojni savez u tvrtki Hong Kong Electric, koju nadziru Li Ka-shing i tvrtka CLP Power, koja je u rukama Kadooriesa.

Izgledi Li mogli bi porasti s rezultatima preispitivanja Vlade u Hong Kongu, o otvaranju trì{ta elektri~nom energijom. Ta pokrajina pod posebnom upravom jam~i do 2008. opskrbljiva~ima elektri~ne energije povrat ulaganja u visini do 15 posto, {to je povlastica, koja je trebala u~vrstiti trì{te u Hong Kongu prije njegovog vra}anja Kini 1997. godine. Sada Vlada razmi{lja o smanjenju dobiti i dopu{tanju ulaska novih natjecatelja na trì{te. Oba vladara na mjesnom trì{tu odjedanput vi{e ne razumiju svijet.

HONG KONG SAMO VJE@BALI[TE

Bitka elektroenergetskih divova mogla bi potrajati i dulje, ali ve} se sada moè nazrijeti da Hong Kong za Li predstavlja samo jedno vje`bali{te. Njezina osnovna sna-ga je u Pekingu, a kinesko trì{te elektri~nom energijom ve} danas je vi{estruko ve}e od onog u Hong Kongu.

Svoj ured Li je ukrasila tradicionalnim anti~kim namje{tajem iz vremena Ming. Djeluje kao carstvo konfucijevskog dvorskog slu`benika, dok u sivo obu~ene pomo}nice promi~u amo-tamo i posluùju ~aj. I na policama stoje klasici kineske dràvne i ratne umjetnosti. To je, ipak, nagla{eno suvremen i dojmljivo tradicionalan ured.

Svoj posao Li moè zahvaliti svojem ocu. Ve} je i Li Penga njegova majka poslala u Moskvu da se tamo {koluje za inènjera. U kineskoj dràvnoj upravi on je upravljao elektroindustrijom. Kao mala djevoj~ica, govori k}erka, otac ju je poveo na gradili{te jedno elektrane. Tamo je tada k}erka va`nog funkcionara upoznala djecu, koja kod ku}e nisu imala niti obi~nu àrulju. Njezin je san bio raditi u elektroindustriji i kako blago kaè Li, to vjerojatno potje~e iz njenog djetinjstva.

Povijest bi se mogla ispri~ati i na manje bajkovit na~in. Vrijedi napomenuti i to da nije samo Li Xiaolin, zahvaljuju}i svojem ocu, do{la na to mjesto u China Power. I njezin brat Li Xiaopeng (mali Peng) danas vodi jedan od pet elektroenergetskih divova - Huaneng Power. S grupom svojih poduze}a on se marljivo {iri kao i njegova sestra, ali na drugom dijelu kopna. Pritom bi se moglo prizvati u sje}anje stare korupcijske prijekore, jer si je klan Li o~ito osigurao budu}nost u unosnoj kineskoj gospodarskoj grani s dobrim izgledima daljnjeg rasta.

SVOJU OBITELJ NE MO@E[ BIRATI

Li uop}e ne pori~e da puno toga treba zahvaliti svojem podrijetlu: "Svoju obitelj ne moè{ birati", kaè ona. [kolovala se za elektroinènjera na pekin{kom sveu~ili{tu Qinghua, posje}ivala je najbolje menadèrske {kole SAD-u i bila je uvje`bavana od strane Jacka Welcha, legende na tom podru~ju, koji je preobrazio General Electric. Naime, J. Welch je pojam za beskompromisnog uspje{nog kapitalistu. Li ga sada naziva svojim dobrim prijateljem. To ba{ nije politi~ki podobno ni u dana{njoj

Kini i zato Li nastavlja o Jacku Welchu: "Njegova uvjerenja imaju odre|eni utjecaj na mene, ali ga ja sigurno ne}u opona{ati." Jer, njezino promi{ljanje ima duboke korijene u vlastitoj obitelji, u iznimno kineskoj obitelji. O svom ocu kaè da je ozbiljan ~ovjek, koji od svoje 28. godine pi{e dnevnik i sad u 77. godini jo{ uvijek se pona{a kao inènjer pa i u politici je radio svoj posao.

Ali {to je ona zapravo – komunistkinja ili kapitalistkinja? Ona ne dopu{ta da je se stavlja ni u kakav kalup i umjesto toga govori o kineskoj kulturi. Odrasla je me|u rukovode}im kadrovima koji su se nazivali komunistima, a o~ito je u tom klubu odabranih manje bilo rije~i o ideologiji, a vi{e o rodbinskim vezama. Ona izvla~i jednu fotografiju, koju je snimio njezin suprug, danas tako|er poduzetnik, na kojoj ona nalikuje nekom umjetni~kom modelu. Bila je najdraì motiv svojeg supruga, kojeg Li opisuje kao "velikog brata". Oboje su rasli vrata do vrata, njihove obitelji bile su u velikom prijateljstvu, njih dvoje imaju jednu k}erku.

PODUZETNI^KA ARISTOKRACIJA POLAKO ZAMJENJUJE JUNAKE KINESKE REVOLUCIJE

@ivot crvene princeze ima malo {to s kineskom svagda{njicom, na koju ona gleda iz svoje etaè namijenjene upravnom odboru Grupe poduze}a. U pra{njavom okruènju kopaju se temelji za nove nebodere, a sve ve}i ponor izme|u siroma{tva i bogatstva moè se odavde samo naslu}ivati. Naravno da to poduzetnica zna i zato otvara jednu vrstu dnevnika, u kojemu bri`ljivo sve biljeì, {to je za op}e dobro.

Primjerice, uz mjesto Macheng u pokrajini Hubei, gdje poljodjelci oru svoje njive jo{ i danas uz pomo} volova i stanuju u poludovr{enim zgradama od opeke, njezina Grupa China Power upravo gradi elektranu, koja ne samo da }e utaìti glad Kine za elektri~nom energijom, nego }e ostvarivati i veliku dobit. Li je od te dobiti unaprijed izdvojila 800.000 juana (78.000 eura), za izgradnju nove osnovne {kole u Machengu.

Gra|evina je dovr{ena, iznad ulaza svijetli zlatnim slovima ispisano ime tvrtke darovatelja, a u vitrini blista fotografija Li u crvenom kostimu. Mogu se pro~itati i rije~i, koje su upu}ene u~enicima pri polaganju temeljnog kamena: "U~ite marljivo, napredujte svaki dan, kako bi sluìli svojoj domovini i gradili svoju prelijepu zemlju."

Velikodu{ni pokloni za dobre poslove za Li je pitanje morala. U ulozi dobro~initeljice, crvena kapitalistkinja ima ne{to zajedni~kog s bogata{ima u Hong Kongu. Tako njezin suparnik Li Ka-shing financira jedno sveu~ili{te i kliniku za oboljele od raka u ju`nokineskom gradu Shantou. Tamo je on na jednaki na~in oboàvan kao i Li Xiaolin u pokrajini Hubei. Tako se razvija poduzetni~ka aristokracija, koja polako zamjenjuje junake kineske revolucije.

Uz svu konkurentnost na trì{tu, kineski crveni kapitalisti i bogata{i prije svega su u du{i Kinezi. Na kraju, spomenimo poruku crvene princeze: "Mi se moèmo poslovno sva|ati, ali u na{em sveukupnom poimanju ìvota i morala to ni{ta ne}e promijeniti“.

Izvornik: Der Spiegel 22/2006Pripremio: @eljko Medve{ek


ISKUSTVA DRUGIH

Stadtwerke München: pametna mje{avina energije za budu}nost

Stadtwerke München (SWM) imaju pri proizvodnji elektri~ne energije i topline jasne ciljeve: utemeljenje planiranja su gospodarstvenost, klimatski ciljevi zemlje i pokrajinskog glavnog grada, kao i sigurnost opskrbe. SWM se, glede o~uvanja okoli{a, zalaè i za vi{e od toga. Gradska komunalna poduze}a München (a ne 'HOLDING' kao u Zagrebu!) poduzimaju jo{ i niz drugih dobrovoljnih postupaka.

Vaàn jamac da }e se ti visoko postavljeni ciljevi i ostvariti jest pametna mje{avina energije. Ona se zasniva na gospodarstvenom temeljnom optere}enju kogeneracijskog energetskog izvora i na dosljednoj izgradnji obnovljivih izvora energije. Drugi osnovni stup energetske strategije SWM-a je energetska korisnost, a to zna~i najbolje mogu}e iskori{tenje primarne energije. Tako se ~uva okoli{ i jam~i visoka sigurnost opskrbe gra|ana Münchena. Vi{estruka mje{avina energije iz kogeneracijskog izvora, hidroenergija, geotermalna energija, vjetroenergija, solarna energija i bioplin - ~ine energetsku opskrbu Münchena samostalnom i neovisnom o uvoznicima nafte i prirodnog plina, kao i od kolebanja cijena energenta na svjetskim trì{tima.

Dosljednom izgradnjom obnovljivih nositelja energije i najbolje iskori{tenje primarne energije (kogeneracijska postrojenja), SWM je ostvario blagi okret u cilju pove}anja neovisnosti i boljeg o~uvanja okoli{a. Na taj na~in SWM se znatno odmaknuo od uobi~ajene proizvodnje energije.

Obnovljive energije su klju~ budu}nosti. Gradska poduze}a München namjeravaju njihov udjel do 2020. upeterostru~iti. Godi{nje SWM proizvodi u svojim postrojenjima ukupno 350 milijuna kWh obnovljive elektri~ne energije. Pri tomu, SWM polaè va`nost na {to je mogu}e {iri spektar prirodnih energetskih izvora.

Na prvom mjestu je iskori{tenje energije vode, jer turbine u njihovih deset hidroelektrana ne proizvode stakleni~ki plin i stvaraju vrlo malu buku. Nadalje, SWM je orijentiran i na energiju vjetra, bioplina i solarnu energiju, a sve vi{e i geotermalnu energiju. Primjerice, iz leì{ta vru}e vode na dubini od 2800 m ispod sajamskog grada Riema, zagrijavat }e se sajamski prostori i tako u{tedjeti Münchenu godi{nje pribli`no 12 000 tona CO

2.

Iskori{tenje prirodnih izvora energije vaàn je sastavni dio postojane energetske politike SWM-a.

POTRO[AÎ M-NATUR DOPRINOSE DALJNJEM SMANJENJU EMISIJE CO2

Potro{a~i SWM-a mogu sami doprinijeti za{titi okoli{a. Tko u Münchenu èli biti opskrbljen elektri~nom strujom isklju~ivo iz obnovljivih izvora i pomagati njihovu dogradnju, odlu~uje se za eko-struju M-Natur. koja se isklju~ivo proizvodi u hidroelektranama. Na taj na~in potro{a~i M-Natur energije doprinose daljnjem smanjenju bilance CO

2 u Münchenu.

Mala dodatna cijena od 1,78 euro centa po kWh (bruto) iz ugovora s SWM-om namijenjena je isklju~ivo za novu gradnju postrojenja za proizvodnju obnovljive energije u i oko Münchena. Tro{kove marketinga, vo|enja

gradnje, izdavanja dozvola i revizije snosi SWM. Sa vi{e od 6300 M-Natur potro{a~a SWM zauzima vode}e mjesto u Njema~koj.

Kako bi se besplatna energija Sunca u Münchenu mogla jo{ vi{e iskori{tavati, SWM je za svoje korisnike pripremio M-solarni paket toplina za pripravu tople vode. Takav M-solarni paket toplina je cjelovit solarnotermi~ki slog, koji obuhva}a tehni~ki usavr{en suvremeni ure|aj najvi{e kvalitete, uklju~uju}i upute, isporuku, montaù i stavljanje u rad. Standardni paket s ravnim kolektorom za ~etvero~lano ku}anstvo (pribli`no 6 m2 povr{ine za krovnu montaù), spremnik tople vode obujma 400 l, regulacijski slog te montaà i pribor stoje 8.150 eura.

M-solarni paket toplina nadopunjava ve} postoje}i, vrlo dobro primljeni M-solarni paket struja za proizvodnju elektri~ne energije fotonaponskim modulima. On sadrì suvremeni, tehni~ki usavr{eni fotonaponski ure|aj, uklju~ivo iscrpno savjetovanje, postavljanje ure|aja i njegovo stavljanje u rad. Na raspolaganju je pet paketa ure|aja razli~ite veli~ine i snage.

U okviru svog projekta o~uvanja okoli{a, SWM poti~e i voza~e automobila za kori{tenje prirodnog plina. Naime, emisija {tetnih tvari iz automobilskih motora pogonjenih prirodnim plinom je do 80 posto manja, nego kod vozila s benzinskim ili dizelskim motorom. (www.swm.de)

NAJMANJI PREKIDI U ISPORUCI ELEKTRI^NOM ENERGIJOM

Zahvaljuju}i vlastitim energetskim izvorima, u slu~aju poreme}aja u elektroenergetskoj mreì Europe, München moè ostati u velikoj mjeri neovisan. Kada u europskom prijenosnom sustavu do|e do njegova ljuljanja, u Münchenu se odmah uklju~uju dodatne plinske turbine te se potro{a~ima osigurava normalna opskrba elektri~nom energijom. To potvr|uje i usporedba prekida u opskrbi elektri~nom energijom, koji su u elektroenergetskoj mreì Münchena kra}i od ~etiri minute i - najkra}i u svijetu.

SWM: visoka sigurnost u opskrbiProsje~no trajanje prekida u opskrbi elektri~nom energijom po jednom potro{a~u i godini – u minutama

Mreà SWM-a < 4

Njema~ka 23

Austrija 30

Francuska 57

Vel.Britanija 87

Italija 91

Irska 163

Norve{ka 234

Poljska 300

ELEKTRI^NA ENERGIJA OD GNOJIVA IZ ZOOLO[KOG PARKA HELLABRUNN

U prosincu pro{le godine, na mreù je priklju~eno novo postrojenje SWM-a pogonjeno bioplinom.

Od stajskog gnojiva stvoriti novac – to ostvaruje SWM, zajedno sa Zoolo{kim parkom Hellabrunn. Elektri~na energija i toplina iz izgra|enog proizvodnog postrojenja pogonjenog bioplinom - ~ista je dobit.

Ishodi{na sirovina za dobivanje bioplina ne}e biti tako brzo iscrpljena u spomenutom Zoolo{kom parku: godi{nje tamo nastaje pribli`no 2000 tona biolo{kog otpada. To su, s jedne strane, ostaci biljne sto~ne hrane, a s druge strane je to stajsko gnojivo biljo`dera, pri ~emu ne ba{ mali udjel imaju ba{ slonovi.

Stajsko gnojivo i ostaci biljne hrane, kratko suptrat, odlaè se u prostor za truljenje postrojenja bioplina i tamo se postupno razgra|uje uz pomo} anaerobnih bakterija i bez prisutnosti zraka U tom postupku vrenja, poslije kratkog vremena, nastaje plin sa sadràjem metana od 50 do 54 posto. Metan je i glavni sastavni dio prirodnog plina. Bioplin se odvodi u spremnik i koristi kao gorivo u kogeneracijskom bloku, gdje izgara u suvremenom plinskom motoru, uz primjerenu regulaciju. Takva ekolo{ki odrìvo proizvedena elektri~na energija prenosi se u elektri~nu mreù SWM-a. U kogeneracijskom postrojenju proizvodi se jo{ i toplinska energija pa je iskoristivost bioplina jo{ ve}a.

M-struja: povoljno, sigurno, ekolo{ki sno{ljivo

M-Strom Kompakt1 500,85 eura

Yello Strom2 519,14 eura

RWE/LEW easy power3 524,06 eura

E-ON AquaPower4 558,00 eura

Tro{kovi elektri~ne energije u Münchenu u

ku}anstvu za dvije osobe kod potro{nje od

2500 kWh godi{nje (stanje 1. listopada 2006.)

1) Cijena M-Strom Kompakt: Osnovna cijena

mjese~no 6,80 eura, cijena rada po kWh:

0,1677 eura

2) Cijena Yello Strom: Osnovna cijena mjese~no

7,22 eura, cijena rada po kWh: 0,1730 eura

3) Cijena RWE/LEW easy power: Osnovna cijena


0,1694 eura

4) Cijena E-ON AquaPower: Osnovna cijena


0,1800 eura

Znatan odmak od uobi~ajene proizvodnje energije Pripremio: @eljko Medve{ek


ZAHVATI

Kapitalni remont agregata jedan HE Senj

Nema iznena|enja na generatoru Ivica Tomi}

Rekonstrukciju AC i DC razvoda strojarnice Grabova, proveo je Kon~ar – Monta`ni inènjering, a ta tvrtka s podizvoditeljima zamijenila je i opremu zasunske komore Hrmotine. Obavljene su i pripreme za zamjenu sustava turbinske regulacije ku}noga agregata te provedene revizije 110 kV rasklopnog postrojenja.

Od zavr{enih poslova, valja spomenuti ispitivanja hidroemehani~ke opreme na zatvara~nici Vivoze, sanaciju kamene obloge pokosa kanala Vivoze – [ume}ica koji je obnovljen u punoj duìni, a s ugradnjom zatvara~a u Vivozama stvorene su pretpostavke za ~i{}enje i odràvanje tog dijela kanala, {to do sada nije bilo mogu}e. U tijeku je i rekonstrukcija pogonske zgrade zatvara~nice [ume}ica, a u pripremi je rekonstrukcija pogonske zgrade zatvara~nice Seli{te. Redovito se obavljaju potrebni radovi na sanaciji betona kanala Marasi, preljevu Gusi} polje i vodnoj komori Hrmotine.

U rujnu, u vrijeme potpune obustave rada, bit }e zamijenjena elektro, strojarska i hidrauli~ka oprema, a za taj mjesec planirana je i revizija 220 kV postrojenja.

DRUGI DIO REMONTA U VRIJEME KADA POSTROJENJA MIRUJU

U rujnu su planirani i mnogi poslovi na postrojenju HE Sklope, poput zamjene filtra i dijela cjevovoda rashladne vode te zamjene 10,5 kV kabelske veze generator-uzbudni transformator.

O~ekuje se odobrenje mjerenja gubitaka na komori bazena Gusi} polje i tunelu Gusi} polje – Hrmotine, nakon ~ega }e se znati je li potrebna sanacija.

Potpuna obustava bit }e iskori{tena i za ispitivanje i detaljni pregled stanja betonske obloge Gusi} polje – Hrmotine, za {to je angaìran IGH. Dakako, tijekom potpune obustave obavit }e se i planirani radovi u Grabovi - ugradnja filtra rashladne vode, otklanjanje kvara na predturbinskom zatvara~u broj 3 i ostali manji

zahvati za koje je nuàn uvjet mirovanje postrojenja. Nakon zavr{etka obustave, planira se obaviti i godi{nja revizija preostala dva agregata.

Ni to nije sve. Ako stanje elektroenergetskog sustava dopusti, planirano je pra`njenje akumulacije Kru{~ica kakvo se obavlja svakih deset godina, kako bi se utvrdilo stanje opreme te obavilo ~i{}enje i nu`na sanacija.

U HE Sklope }e za to vrijeme biti obavljena i revizija agregata, a zapo~et }e se i s potrebnim zahvatima na dalekovodu HE Sklope – Li~ki Osik. Planirano je i izmije{tanje upravljanja pomo}nim zatvara~em u HE Sklope (Kon~ar - Monta`ni inènjering), zamjena DC razvoda 48 V na zatvara~nici u Lici, sanacija uzemljiva~a na rasklopi{tu 110 kV u HE Sklope, zamjena i ugradnja mjernih transformatora na rasklopi{tu HE Sklope, saniranje skladi{ta otpadnoga ulja i skladi{ta opreme.

Nadalje, planira se zamjena ~istilice fine re{etke ulazne gra|evine Gusi} polje koja je ve} isporu~ena, ali se najprije mora demonitirati stara re{eteka pa je i taj posao ostavljen za rujan i vrijeme potpune obustave proizvodnje.

HE Senj, kao i sve ostale elektrane iz sustava PP HE Zapad, ima certifikate ISO 9001 i ISO 14001, ali je to podru~je koje zahtijeva stalni anga`man na programu za{tite okoli{a. U tom smislu su izgra|ena i opremljena skladi{ta opasnog i neopasnog otpada.

Uz sve nabrojene zahvate, valja dodati da se pomno i vrlo ozbiljno pripremaju radovi na revitalizaciji HE Senj, a u tijeku je i izrada glavnog projekta Centra sliva rijeka Like i Gacke. Kona~an rezultat svih poslova trebala bi biti bolja iskori{tenost voda i pove}anje proizvodnje za pribli`no pet posto, kako su nam prigodom na{eg posjeta rekli direktor HE Senj Luka Ti}ak, rukovoditelj Pogona Grabova Dario [krgati} te samostalni inènjeri Milan Prpi}, @eljko Biondi} i Milan Ron~evi}.

Ako u rujnu dopusti stanje elektroenergetskog sustava, planirano je pra`njenje akumulacije Kru{~ica kakvo se obavlja svakih deset godina, kako bi se utvrdilo stanje opreme te obavilo ~i{}enje i nu`na sanacija

U planiranom razdoblju od 11. lipnja do 6. srpnja o.g., u HE Senj obavljen je kapitalni remont agregata broj 1 te niz drugih redovnih i potrebnih poslova. Na remontnim poslovima bili su angaìrani zaposlenici i stru~njaci MG Servisa iz Karlovca i HE Senj, uz pomo} desetak zaposlenika HE Vinodol i HE Rijeka, koji su, prema novom, za sada jo{ eksperimentalnom pristupu remontnim aktivnostima, stigli kao ispomo}.

Kao i uvijek prigodom takvih remontnih radova, najprije je obavljena demontaà generatora, uslijedila je defektaà (stru~ni pregled) pa potom popravak o{te}enja, potrebna ispitivanja, ponovna montaà i pu{tanje u pogon. Generator, na kojem je posljednji put obavljen kapitalni remont prije tri godine, bio je u relativno dobrom stanju pa nisu bili potrebni dodatni, nego samo unaprijed planirani i ugovoreni poslovi.

Uz kapitalni remont agregata broj 1, u HE Senj su obavili i reviziju turbine koja podrazumijeva, tako|er, demontaù, preglede, stru~na ispitivanja, sanaciju kavitacijskih o{te}enja te ponovnu montaù. Obavljena je i zamjena sustava odvlaìvanja, odràvanja temperature i ventilacije strojarnice. Taj je posao obavila tvrtka Armont 84 Rijeka.

Eko skladi{te i eko kontejneri u krugu HE Senj


Pripreme za montaù kliznih prstenova na generatoru

Najodgovorniji ljudi HE Senj u krugu elektrane u Grabovi: direktor Luka Ti}ak, rukovoditelj Pogona Grabova Dario [krgati} te samostalni inènjeri Milan Prpi}, @eljko Bionidi} i Milan Ron~evi} o~ekuju revitalizaciju postrojenja za bolju iskori{tenost voda te pove}anje proizvodnje HE Senj

Ku}ni generator koji ~eka montaù turbinske regulacije

…klimatizacije trafokaverne

Spu{tanje kliznog prstena i montaà

Zamjena klimatizacije strojarnice i…

Spoj osovine generatora u remontu i turbine u HE Senj


ZAHVATI

HE Zaku~ac

Remont, revitalizacija, sanacija... Marica @aneti} Malenica

U HE Zaku~ac su tijekom svibnja i lipnja bili pregledani agregati A i B, a od 5. srpnja izvan pogona su C i D

I cvr~i, cvr~i cvr~ak na ~voru crne smr~e, ali i na boru i na ~empresu... Kad se pri temperaturi od 38 ºC motate u krugu elektrane, onda vi{e i ne znate otkuda, tko i za{to cvr~i. I kako uop}e ima volje cvr~ati po takvoj vru}ini. [e}em lagano od ku}ice do ku}ice u potrazi za ciljanim kolegama i {ap}em: Antonije, vru}e mi je, ali ledenog ~aja ni za lijeka. Vjerojatno su ga potro{ili pri snimanju one simpati~ne reklame. Gdje se skloniti, gdje je ta mi{ja rupa u kojoj je i hladno i mra~no ?! Evo je! Tu je uvijek svjeì tunel, koji je dovoljno duga~ak za rashla|ivanje, jer stièm u strojarnicu HE Zaku~ac. Tu se od svibnja do kraja rujna obavlja redovni godi{nji pregled postrojenja i to tako da dva agregata rade, a dva su na po{tedi. I dok su tijekom svibnja i lipnja bili pregledani agregati A i B, od 5. srpnja izvan pogona su C i D. Agregat C u mreù se vra}a 24. kolovoza, a agregat D tek 30. rujna, s obzirom na to da na njemu karlova~ka tvrtka Alstom obavlja remont leptirastog zatvara~a.

SANACIJA LIJEVOG TUNELA PLANSKI, DESNOG INTERVENTNO

Premda je, s obzirom na remontne radove, u strojarnici ìvo, ipak glavnina ovogodi{njih radova obavlja se na gra|evnim objektima i to u okviru revitalizacije elektrane. U tijeku je nastavak sanacije lijevog dovodnog tunela dugog deset kilometara. Kada je zapo~eta, a bilo je to 2004. godine, saniran je jedan kilometar. Dvije godine poslije - 2006., sanirano je sljede}ih dva i pol kilometra. Ove godine, po~etkom srpnja, krenulo se iz suprotnog pravca, od ulaznog ure|aja na brani Pran~evi}i prema sredini i planiraju

se sanirati sljede}a dva kilometra tunela. Radove bu{enja, kontaktnog injektiranja i sanacije betonske obloge obavljaju tvrtke Spegra iz Splita i Geotehnika – Konsolidacija iz Zagreba, a nadzorni inènjeri za te zahvate su Dalibor Bojani} i Stjepan Brku{i}. Sljede}e godine planira se sanacija jo{ dva kilometra i time bi zahvati na njemu bili zavr{eni.

[to se ti~e desnog dovodnog tunela, on je posadi elektrane pripremio neugodno iznena|enje kada je, u lipnju ove godine, do{lo do uru{enja betonske obloge njegovog dna, {to je zahtijevalo interventno saniranje. Ina~e, planirana sanacija tog tunela zapo~et }e 2008., a obavljat }e se postupno, po dionicama, tijekom sljede}ih nekoliko godina.

Upravo su zavr{eni i gra|evni radovi na betoniranju platoa i postavljanju tra~nica za novu ~istilicu na brani Pran~evi}i. Od D. Bojani}a, savjetnika u Uredu direktora PP HE Jug, doznajem da su 27. srpnja o.g. otvorene ponude za radove na drenaì i rashladi u strojarnici. koji }e zapo~eti u jesen, a u tijeku je i natje~aj za rasklopno postrojenje 220 kV. Ti zahvati }e biti zavr{eni do kraja ove godine.

ISPITANI MODELI TURBINA C I D

U Timu za revitalizaciju, tako|er ne miruju, premda ovo nije godina velikih zahvata. Nakon {to je, u prosincu pro{le godine, s KONÂR-GIM-om potpisan Ugovor o izradi i isporuci generatora s uzbudom za sva ~etiri agregata, sada se radi opse`na projektna dokumentacija za generator A. Zamjena agregata A planira se izvesti 2008. godine i to od 15. travnja do 1. studenog.

Od ovogodi{njih radova svakako valja spomenuti da je dovr{en glavni razvod izmjeni~nog napona i pripadna procesna stanica vlastite potro{nje. Kako je elektrana cijelo vrijeme bila u pogonu, bilo je potrebno vrijeme zamjene i montaè premostiti s nekoliko privremenih rje{enja.

Dr.sc. Marija [i{ko Kuli{, zaduèna za strojarsku

opremu, kaè da je zavr{en temeljni projekt revitalizacije turbina, predturbinskog zatvara~a i sustava turbinske regulacije agregata A i B, a pri kraju je i detaljni projekt za navedene agregate. U ameri~kom gradu Yorku u Voith-ovom laboratoriju zavr{eno je ispitivanje modela turbina C i D, koji }e se preuzeti 6. kolovoza o.g.

- U tijeku je i niz natje~aja za strojarsku opremu, kao i javno nadmetanje za zamjenu i obnovu sustava klimatizacije, rashlade i drenaè. Kao zanimljivost spominjem da je 26. srpnja o.g. pu{tena u pogon nova ~istilica za ulaznu re{etku na brani Pran~evi}i. Mi smo prvi koji su u Hrvatskoj primijenili takav model tvrtke Künz, a slijedi nas HE Senj, kaè M. [i{ko Kuli{ .

Glavni za elektroopremu, Ivica Maru{i}, kaè da je u tijeku preuzimanje mre`nog transformatora 110/220 kV, 150 MVA, koji je proizvela tvrtka KONÂR – Energetski transformatori. S KONÂR – Institutom za elektrotehniku potpisan je Ugovor za kontrolu kvalitete i savjetodavne usluge za elektroopremu (generatori, spojni vodovi, energetski transformatori)

Tijekom ove godine zapo~eta je i revitalizacija sustava USZMR 220 kV i 110 kV RP smje{tenog u upravlja~nici elektrane, a koji je u uporabi jo{ od 1960. godine, kada je izgra|ena prva faza postrojenja. Prvi koraci na zamjeni centraliziranog sustava u~injeni su jo{ 1997. godine ugradnjom u rasklopi{te prve od deset ku- }ica-kontejnera i ugradnjom opreme USZMR-a i PROCIS-a novog regulacijskog transformatora 110/30(35) kV, 40 MVA. Tom transformacijom osigurane su dvije bitne funkcije - kvalitetnije napajanje vlastite potro{nje elektrane te dvostruko napajanje grada Omi{a. Nakon gra|evinske pripreme po~etkom ove godine, postavljena je i zadnja ku}ica za smje{taj opreme novog decentraliziranog sustava USZMR-a i PROCIS-a za upravljanje 220 kV i 110 kV rasklopnim postrojenjem. Prema informaciji dobivenoj od Tomislava Sekeleza, stari centralizirani sustav upravljanja i za{tita, koji je jo{ u funkciji, treba biti zamijenjen do kraja idu}e godine.

... postavljena je i zadnja ku}ica za smje{taj opreme novog decentraliziranog sustava USZMR-a i PROCIS-a za upravljanje 220kV i 110 kV rasklopnim postrojenjimaPripreme za postavljanje ku}ice-kontejnera...


Remont leptirastog zatvara~a na agregatu

Sanacija betonske obloge u lijevom dovodnom tunelu Sanacija uru{enja u dnu desnog dovodnog tunela

Injekcijska stanica u lijevom dovodnom tunelu i…

…bu{a}a garnitura, tzv. vjetrenja~a


ZAHVATI

Kapitalni remont generatora HE Gojak

Za njih nema tajni Ivica Tomi}

U HE Gojak su u posljednje dvije godine zamijenili turbine i obavili revitalizacijske zahvate pa uz ste~eno iskustvo - rukovoditelji, stru~njaci i zaposlenici HE Gojak, ~ak i tako ozbiljnim poslovima poput kapitalnog remonta generatora, pristupaju kao prema rutinskom zadatku

U HE Gojak su planirali, pripremili i ugovorili remontne aktivnosti izme|u 2. i 31. srpnja 2007. godine, sukladno elektroenergetskoj bilanci te za to dobili suglasnost HEP-Trgovine d.o.o. U vrijeme kada smo mi iz HEP Vjesnika bili na licu mjesta, remontne aktivnosti bile su u drugom tjednu realizacije i provodile su se prema planu, bez pote{ko}a. To nije ~udno, ako se prisjetimo da su u HE Gojak u posljednje dvije godine zamijenili turbine i obavili revitalizacijske zahvate kakvi se provode jedanput u ìvotu, odnosno radnom vijeku pojedinca i to samo onih pojedinaca koji imaju takvu sre}u biti njihovim sudionikom. Uz ste~eno iskustvo - rukovoditelji, stru~njaci i zaposlenici HE Gojak, stoga ~ak i tako ozbiljnim poslovima poput kapitalnog remonta generatora, pristupaju kao prema rutinskom zadatku, istina sloènom, ali poslu u kojemu za njih nema nikakvih tajni.

Remont je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu planirana je potpuna obustava rada od 2. do 16. srpnja, kako bi se mogli obaviti svi poslovi za koje je nu`no mirovanje postrojenja, a cjelokupni kapitalni

remont generatora A i ostale remontne aktivnosti bit }e okon~ane do 31. srpnja, s tim {to }e drugu polovicu toga mjeseca elektrana proizvoditi. To~nije, radit }e agregati B i C, a na agregatu A }e se nastaviti remontni radovi, kakvi se uobi~ajeno izvode svakih pet godina.

U vrijeme potpune obustave proizvodnje obavljeni su potrebni pregledi, ispitivanja i pra}enja, otklonjeni su kvarovi na opremi i gra|evinama. Na svim lokacijama od brana, preko dovodnih tunela, tla~nog cjevovoda do strojarnice, obavljeni su svi potrebni poslovi s ciljem da gra|evine, postrojenja i oprema budu potpuno raspoloìvi.

NIJE BILO POTREBNO ANGA@IRATI ZAPOSLENIKE DRUGIH ELEKTRANA

Na remontnim poslovima angaìrani su, na temelju javnog natje~aja, vanjski izvo|a~i i to: Kon~ar , Institut za elektroprivredu, Konzorcij (Brodarski institut -Alstom-Litostroj), Domeni, MG Servis, HEP OPS d.o.o, odnosno PrP Zagreb i drugi izvoditelji ili podizvoditelji radova. Za kapitalni remont generatora zaduèn je MG Servis, a za nadzor nad pregledom turbina i turbinske opreme tvrtka IGH. Sve ostale poslove obavljaju stru~njaci i zaposlenici HE Gojak.

Direktor HE Gojak Milan Sabljak i tehni~ka rukovoditeljica Marijana Salopek rekli su nam da se sve remontne aktivnosti provode prema planu i bez pote{ko}a, da je stanje generatora A utvr|eno nakon demontaè uobi~ajeno nakon pet godina rada te da, osim planiranih i ugovorenih poslova, nije bilo potrebno ugovarati nove zahvate. Tako|er smo saznali da kod njih nije bilo potrebno angaìrati zaposlenike drugih elektrana iz sustava PP HE Zapad, jer su preraspodjelom posla u vrijeme remonta, odnosno angaìranjem zaposlenika iz smjene, osigurali dostatan broj ljudi za kvalitetno obavljanje svih planiranih poslova u zacrtanim i odobrenim terminima.

Rekli su…ZVONIMIR LIPOV[]AK, POSLOVO\A ELEKTRO ODJELA:

- Moji su ljudi angaìrani na redovnim godi{njim pregledima i potrebnim radovima na agregatima B i C, rasklopi{tu 110 kV, kao i 35 kV postrojenju. Tako|er smo pregledali vodne komore, elektroopremu na akumulacijama Sabljaci i Bukovnik i svim pomo}nim pogonima na elektrani. Ve} smo zavr{ili sve {to je planirano za vrijeme potpune obustave, a kako sve ide prema planu, uvjeren sam da }emo u planiranim rokovima zavr{iti i sve ostale poslove. Uspjet }emo to vlastitim snagama, jer moj tim broji 11 kvalitetnih ljudi. Do tog broja do{li smo tako {to smo na remontnim poslovima angaìrali pet uklopni~ara iz smjene, a tu su i tri stara i tri nova zaposlenika. Naime, nedavno smo, Bogu hvala, primili tri nova elektromontera u na{ Odjel. Zahvaljuju}i tomu, i angaìranju smjenskoga osoblja, nije bilo potrebe za angaìranjem kolega iz drugih elektrana.

MLADEN BOKULI], POSLOVO\A STROJARSKOGA ODJELA:

- U mom timu je osam ljudi, ~iji je posao pregledati hidrauli~ku opremu, ~i{}enje, zamjena ulja, dolijevanje ulja u pojedine reduktore, izmjena dotrajalih dijelova i sli~no. Specifi~ni poslovi obavljaju se na cjevovodu, odnosno brtvi u kosom rovu. Pregledat }emo brane Sabljaci i Bukovnik, sve o~istiti i zamijeniti dotrajale dijelove novim. Uvjeren sam da }emo, kao i na{e kolege elektri~ari, sve poslove zavr{iti u planiranom roku, zahvaljuju}i unutarnjem preustroju, odnosno angaìranju ljudi koji, ina~e, dok je elektrana u pogonu, rade u smjenama kao deùrni.

Najodgovorniji ljudi HE Gojak, koji su rukovodili poslovima zamjene turbina pa sada rutinerski odra|uju kapitalni remont generatora: (s lijeva na desno) poslovo|e Mladen Bokuli} i Zvonimir Lipo{}ak, tehni~ka rukovoditeljica Marijana Salopek i direktor Milan Sabljak


Generator je demontiran i rotor je izva|en iz statora

Na preostala dva generatora ove je godine mogu}e presko~iti kapitalni remont

Spoj turbine i generatora u remontu


S LICA MJESTA

Ljetna {etnja kninskim Pogonom

Pogon Knin ide naprijed Vero~ka Garber

okru`je preteìto mla|ih zaposlenika, me|u radi{ne ljude koji svakodnevno daju svoj udjel za boljitak Pogona.

Za podsjetnik, spomenut }emo da je rije~ o podru~ju veli~ine vi{e od tisu}u ~etvornih kilometara, s tisu}u kilometara niskonaponskih mreà, 400 kilometara 10 kV dalekovoda, 277 malih i ~etiri velike 35/10 kV trafostanice. U Pogonu je sistematizirano 85 radnih mjesta, ali danas sve poslove obavlja samo njih 58. Premda je manjak ljudi jedna je od najve}ih smetnji urednom poslovanju, a broj potro{a~a, kojih je u godini osnutka Pogona 1996. bilo 4.314, danas se utrostru~io i sada ih je 12.500, ipak se zadnjih godina dug potro{a~a smanjuje godi{nje za desetak posto, a mreà stalno ja~a i obnavlja se.

- Pogon je danas u najboljem stanju do sada, zahvaljuju}i velikoj potpori i pomo}i HEP-a i Elektre [ibenik za izgradnju nove TS, jer je to bio uvjet da opskrba grada i okolnih naselja, Kistanja, Ervenika, Plavna, Strmice, Kosova, stane na ~vrste noge. Treba znati da su 1996. godine postrojenja bila u lo{em stanju, poglavito zbog neodgovaraju}eg odràvanja. Zato se najvi{e ulagalo u obnovu mreè niskog napona po selima i zaseocima. Primjerice, samo u zadnje tri godine uloèno je 12,5 milijuna kuna iz sredstava za obnovu – rekao je H.Jeli}.

LJETNI RE@IM RADA

Prema podacima koje nam je predo~io Nikica [arac, rukovoditelj Odjela odràvanja, samo u pro{loj godini izgra|eno je 30 kilometara mreà i kablirano 3,5 kilometara, ugra|eno 700 stupova, {to betonskih, {to drvenih te izgra|eno 25 TS 10/0,4 kV. Samo u ovoj godini dovr{it }e se obnova mreà u cijelom nizu naselja pa spomenimo Go{i}e, Varivode, \evrske, Krnjeuve, a do kraja godine bit }e dovr{eni radovi u Ramljanama, Dragi{i}ima, Kistanjama i Rudelama.

Vrijedno je naglasiti da su ispunili sve obveze prema gradu Kninu u svezi sa sanacijom javne rasvjete, {to je uklju~ivalo kabliranje novih trasa, ugradnju novih temelja i obnovu rasvjetnih tijela, tako da se danas mogu posvetiti isklju~ivo njenom odràvanju.

- U planu ostvarenja na{ih zadataka do kraja godine puno je zacrtanog, od po{tivanja odluka na{e Uprave koje nalaù pove}anje naplate, smanjenje tro{kova i stvaranje prihoda, do ve} spomenutog dovr{enja izgradnje mreà, zamjene 2.500 brojila kojima je istekao ba`darski rok, priklju~enja novih povratnika, zamjene blizu 1.000 komada MTU ure|aja zbog prelaska na novu (splitsku) frekvenciju... U svemu tomu, to je podru~je s puno nevera i puno kvarova, a sukladno tomu i puno sati preraspodjele za na{e ljude. Ako samo nekoliko zaposlenika koristi svoje slobodne dane, odmah se javljaju pote{ko}e. Primjerice, 30 na{ih montera ostvarili su vi{e od 500 sati za preraspodjelu, tako da smo odnedavno uveli ljetnu drugu smjenu. Umjesto ujutro, po dvojica ljudi koji bi ina~e bili u pripravnosti, tjedno rade u poslijepodnevnim satima, od 14 do 22 sata i to }e trajati do kraja ljeta – kaè rukovoditelj H.Jeli}.

OPREMA SE DISPEÊRSKI CENTAR

Manjak ljudi uo~ava se i pri radu na izdavanju elektroenergetskih suglasnosti. Do 1. srpnja sljede}e godine trebaju izdati suglasnosti za sve svoje potro{a~e. Do sada su rije{ili dio kategorije ku}anstva i sve potro{a~e ostale potro{nje. Na tim je poslovima angaìrano troje zaposlenika. Ubrzo, to~nije 1. rujna, u Elektri [ibenik pa tako i u Pogonu Knin zapo~et }e primjena Billing aplikacije. Dakako, i tu ih ~eka puno posla. Desetorica zaposlenika pro{la su obuku u splitskoj Elektrodalmaciji, a kako }e se posao provoditi - znat }e uskoro. Razgovaramo putom prema mjestima rada na{ih kninskih elektra{a. Najprije smo zavirili u prostor budu}eg dispe~erskog centra, gdje smo zatekli

Hrvoje Jeli}, rukovoditelj Pogona Knin: s novom trafostanicom kao preduvjetom dobrog gospodarskog razvoja, èlio bih da poslovna zona „stane na noge“ i da se zaposli {to ve}i se broj ljudi, da se kninsko gospodarstvo trgne i da svi zapo~nemo bolje ìvjeti

Za nas u Pogonu najva`nije da se u mreù {to vi{e ulaè, kako bi imali {to manje kvarova i {to manje intervencije, a {to vi{e radili na odràvanju

Bili smo u Pogonu Knin {ibenske Elektre prije

mjesec dana prigodom sve~anog pu{tanja u rad njihovog najzna~ajnijeg i dugo o~ekivanog objekta - TS 35/10(20) kV. Svjesni olak{anja i zadovoljstva {to ga je novoizgra|eni objekt donio ljudima koji }e njime upravljati, prvenstveno zbog sigurnosti i valjanosti opskrbe sada{njih i budu}ih potro{a~a, odlu~ili smo se za jo{ jedan obilazak ovog velikog pogonskog podru~ja, za jo{ jedan razgovor s njegovim zaposlenicima, za jo{ jedno stvaranje potpunije slike o tom zna~ajnom dijelu na{e tvrtke. Jer, HEP-ov sustav je srce svakog kraja, ono udahnjuje i vra}a ìvot u mrtva i zaboravljena podru~ja, o njegovim pravilnim otkucajima ovisi daljnji rast svakog gradskog ili seoskog organizma. Na ovom dijelu na{e domovine, u koji su tako ~esto uprte sve o~i, dobar rad i vitalnost sustava od iznimne su va`nosti. Kakvim ritmom otkucava saznat }emo iz razgovora s na{im kolegama, poglavito s, vjerujemo, najmla|im pogonskim rukovoditeljem u HEP-u, Hrvojem Jeli}em. Naime, H. Jeli}, ro|eni Kninjanin i splitski |ak (FESB), u listopadu 2006. godine u 29. godini ìvota, preuzeo je vo|enje Pogona, nakon dvije godine hepovskog i nekoliko godina izvanhepovskog staà. Osim mladosti, njega resi i odlu~nost, ljubaznost, dobra volja i jaka èlja da sve stvari postavi na pravo mjesto, da ovaj Pogon podigne na jo{ vi{u razinu. Zato je, uz svaku pohvalu biv{em rukovoditelju, s neskrivenim zadovoljstvom ustvrdio da je stigao u urednu sredinu, kvalitetno

Novoizgra|ena mreà u Orli}u


Novom TS 35/10(20) kV zadovoljni su i uklopni~ari i {efovi

FOTOZAPA@AJ

Molitva

Vinka [iptara iz Kon~ar KET-a, koji je ispitivao sustav daljinskog vo|enja za TS 35/10 kV Kosovo. Kada bude zavr{en taj posao, zapo~et }e opremanje centra i potom }e biti sve spremno za rad montera. U smjeni }e ih biti {estorica.

Dalje nastavljamo prema spomenutoj novoj TS, gdje kolege iz [ibenika obavljaju poslove modernizacije numeri~ke za{tite, kojom }e se mo}i upravljati iz dispe~erskog centra. To }e osobito biti korisno za obli`nju veliku tvrtku Knauf, koja proizvodi neprekidno i iznimno im je va`no imati neprekidno napajanje elektri~nom energijom, nagla{ava H.Jeli}.

STARIJI TREBAJU PODUÂVATI MLADE

U na{oj {etnji Pogonom, pridruùju nam se predradnik Mile Jeli} i elektromonter \uro Stojkovi}. Onaj prvi s 33 godine staà u HEP-u, a drugi malo mla|i s ~etiri. U njihovom dru{tvu obi{li smo i izvor Kosov~ice, kao mjesta predaje elektri~ne energije za crpke tvrke Knauf, razgledali novoizgra|enu mreù u naselju Orli} i novi razvod niskog napona u TS Orli} 2.

M. Jeli}, jedan je od trojice starih zaposlenika iz

predratnog Pogona i danas je zadovoljniji odnosom na radnom mjestu. Kaè:

- Ima vi{e samostalnosti, prije je trebalo vi{e pitati, danas ti je omogu}eno da sam odlu~i{ kako }e{ otkloniti neki kvar. Radi se vi{e, a s manje ljudi. Ali, pla}e bi nam trebale biti ve}e. I sindikat bi trebao brinuti da regres dobijemo odjedanput, a ne na rate. Mi na godi{nji idemo jedanput. I da se vi{e brige povede o ljudima pred mirovinu, valja im pruìti ispomo} pri radu, dati vi{e slobode i tako im omogu}iti da svoje znanje prenesu mla|ima. Jer, danas nema monterske {kole, a mi jo{ uvijek moèmo i èlimo obu~avati.

Mla|i je \. Stojkovi} suglasan je s razmi{ljanjima starijeg kolege i pun hvale za svoju novu sredinu i ljude me|u kojima je dobro primljen, prihva}en, a u posao se dobro uklopio i njime je nadasve zadovoljan.

- Naravno, pla}a bi mogla biti i ve}a... Ali, mislim da je za nas u Pogonu najva`nije da se u mreù {to vi{e ulaè, kako bi imali {to manje kvarova i {to manje intervencije, a {to vi{e radili na odràvanju, poru~uje \.Stojkovi}.

Put smo nastavili uìvaju}i u ljepotama Krkinih tvorevina - minijaturnim jezercima, vodopadu Kr~i}u koji je na àlost bio bez vode i na kraju smo se ponovno vratili u sjedi{te Pogona Knin. Zavr{nu rije~, dakako, ima rukovoditelj H.Jeli}.

- @ao mi je, prvenstveno, {to nemamo mogu- }nosti nagraditi dobre i vrijedne na{e ljude. Istina, zadovoljan sam s iznimno dobrom suradnjom sa svojom mati~nom Elektrom i kolegama u [ibeniku i njihovim razumijevanjem kninskih potreba. Pote{ko}e u radu stvara nam i nedostaju}a mehanizacije, ali manjak ljudi osnovna je prepreka za jo{ bolje funkcioniranje Pogona. Kada se sve zbroji, Pogon se sve brè razvija, a ljudi je sve manje. Samo zahvaljuju}i vrsnim na{im ljudima, preteìto mla|ima koji su u punoj radnoj snazi, Pogon Knin ide naprijed. S novom trafostanicom kao preduvjetom dobrog gospodarskog razvoja, èlio bih da poslovna zona „stane na noge“ i da se zaposli {to ve}i se broj ljudi, da se kninsko gospodarstvo trgne i da svi zapo~nemo bolje ìvjeti. Dakako, Pogon Knin }e sukladno svojim mogu}nostima i dalje svima biti na usluzi.

Mile Jeli} i \uro Stojkovi} u TS Kosovo nakon manipulacija s vodom 10 kV za Ramljane

Tijekom mise i kr{tenja malog Izidora u @upi

Dobrog Pastira, gospodina sam nakratko pogledao i

nije mi se ~inio druk~ijim od ostalih vjernika okupljenih

tom prigodom na misnom slavlju. Na Svetom mjestu

smo svi jednaki pred Bogom. Ali, misa je zavr{ila,vjernici

su lagano odlazili, a moju pozornost privukao je

mir, nepomi~nost tijela i molitva iz du{e. Jer, On je

sjedio pogleda uprtog u oltar, ne primje}uju}i ljude i

prostor, àmor. Bio je sam sa svojom molitvom. @elio

sam fotografskim aparatom zabiljeìti te trenutke i,

premda mi je bilo malo neugodno ometati ga u potrebi

za osamom, ipak sam to u~inio. Gospodin se nije ni

pomaknuo, nije ni primijetio bljesak blica.

Maksim Mileti}


HEP I MLADI

23. Ljetna {kola mladih fizi~ara u Labinu

Licem u lice s TE Plomin Ivica Tomi}

Predava~i Ljetne {kole fizike su ugledni znanstvenici, koji se aktivno bave uvo|enjem, primjenom i razvojem fizikalnih metoda i modela u ekologiji, a sve je podre|eno èlji da se budu}im znanstvenicima na primjeren na~in pruì znanstveni pogled na stanje u ekologiji i pribliè postignu}a doma}ih i inozemnih istraìva~a u tom, za ìvot va`nom i osjetljivom, podru~ju

Hrvatsko fizikalno dru{tvo (HFD) i ove je godine po 23. puta, organiziralo Ljetnu {kolu mladih fizi~ara u Labinu. Polaznici {kole bili su nadareni u~enici svih razreda srednjih {kola, ali i zavr{nog razreda osmogodi{nje {kole, nagra|eni na Dràvnom natjecanju iz fizike. Ugledni znanstvenici iz raznih podru~ja fizike odràvali su predavanja o aktualnom stanju i napretku fizike u podru~jima u kojima su aktivni. Predavanja su bila prilago|ena dobi i predznanju polaznika [kole, ali bez negativnog utjecaja na stru~nu dubinu i cjelovitost. U~enici su vrlo aktivno sudjelovali u programu kroz praktikume i rje{avanjem problemskih zadataka. I ove godine [kola je odràna u Labinu, od 24. do 30. lipnja, zahvaljuju}i susretljivosti i iznimnoj angaìranosti dijela nastavnika Srednje {kole Mate Blaìne, a smje{taj u~enika osiguran je u hotelima u Rapcu.

- Ove godine u Ljetnoj {koli sudjeluje 38 u~enika i to pet iz osmih razreda osnovnih {kola, {est u~enika prvih razreda srednjih {kola, pet u~enika drugih razreda, {est u~enika tre}ih razreda, dva maturanata, {est u~enika koji su na natjecanjima sudjelovali s eksperimentalnim radovima te ~etiri u~enika koji su sudjelovali na srodnim natjecanjima. Zastupljeni su gradovi Zagreb, Karlovac, Bizovac, Zadar, Rovinj, Metkovi}, Osijek, Pula, Imotski, Rijeka, Vara`din, Labin, Gospi} i [ibenik. Tradicija je svake godine pozvati u goste i nekoliko nadarenih u~enika iz hrvatskih zajednica izvan teritorija Republike Hrvatske. Ove godine pozvani su po dvoje nadarenih u~enika iz Rumunjske (Dvojezi~na rumunjsko-hrvatska gimnazija, Kara{evo) i iz Crne Gore, u pratnji zaslu`nih profesora, saznali smo od predstavnika doma}ina, profesora fizike u Srednjoj {koli Mate Blaìne u Labinu, @eljka Bren~i}a.

- Pro{le godine [kola je bila posve}ena Nikoli Tesli, sredi{nja tema ovogodi{nje Ljetne {kole je ekologija, sa slu`benim nazivom „Fizika u ekologiji“. Sadràjno }e, predavanjima i praktikumima [kola biti usmjerena na fiziku i fizikalne metode, koje se koriste pri opaànju one~i{}enja okoli{a, modeliranju njihovog {irenja i mogu}ih posljedica incidentnih doga|aja i havarija te za{titi od zaga|enja. Predava~i su ugledni znanstvenici, koji se aktivno bave uvo|enjem, primjenom i razvojem fizikalnih metoda i modela u ekologiji. Sve je podre|eno èlji da se budu}im znanstvenicima na primjeren na~in pruì znanstveni pogled na stanje u ekologiji i pribliè postignu}a doma}ih i inozemnih istraìva~a u tom, za ìvot va`nom i osjetljivom, podru~ju, rekao nam je voditelj [kole dr. sc. Zlatko Vu~i} i dodao:

- Ovogodi{nja [kola posve}ena je jednom od najve}ih hrvatskih znanstvenika, akademiku Andriji Mohorovi~i}u (1857.-1936.), meteorologu, seizmologu i geofizi~aru, u povodu 150. obljetnice njegova ro|enja. Prigodnim predavanjem èlimo s ponosom naglasiti njegov bogat i nadasve originalan istraìva~ki opus,

kojega je prepoznala svjetska znanstvena zajednica nazvav{i njegovim imenom plohe Zemljinog i Marsovog diskontinuiteta brzina, krater na Mjesecu i asteroid.

Glavninu tro{kova organizacije i odràvanja [kole financijskom potporom pokriva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {porta, a suorganizatori su zagreba~ki Prirodoslovno-matemati~ki fakultet, Institut Ru|er Bo{kovi}, Institut za fiziku, Fakultet elektrotehnike i ra~unarstva, Institut za medicinska istraìvanja te Srednja {kola Mate Blaìne iz Labina. Organizatori [kole zahvaljuju svima, a posebno i brojnim sponzorima poimence navedenim u Zborniku predavanja, a osobito Gradu Zagrebu, odnosno njegovom Uredu za obrazovanje, kulturu i {port.

EMISIJE [TETNIH TVARI U ZRAK ZNATNO MANJE OD DOPU[TENIH

Ve} tre}u godinu zaredom, Pogon TE Plomin doma}in je najboljim hrvatskim mladim fizi~arima. Tom je prigodom njegov direktor dr. sc. Ser|o Klap~i}, u~enicima odrào predavanje o Pogonu TE Plomin, s posebnim naglaskom na za{titi okoli{a. Za u~enike i njihove mentore organiziran je obilazak postrojenja, tijekom kojega su razgledali upravlja~ku prostoriju, iz koje se upravlja elektranom te vidjeli gdje nastaje i kako se zbrinjava otpadni materijal.

S. Klap~i} je predstavio podatke o proizvodnji dva bloka TE Plomin, ukupne snage 330 MW, koji godi{nje proizvode vi{e od 2 milijarde kWh elektri~ne energije, {to je znatno vi{e od potro{nje cijele Istre. Objasnio je u~enicima proces dopreme i istovara kvalitetnog niskosumpornog uvoznog ugljena (pribli`no milijun tona godi{nje, {to je zahtjevna koli~ina i za istovar za to specijalizirane luke, a za TE Plomin je to usputna djelatnost). Nadalje im je prikazao put procesa pretvorbe kemijske energije izgaranja ugljena u kotlu do elektri~ne energije u generatoru te objasnio proces

Snjeàna-Miljana Vorga i Dragan-Milovan Udovita, mladi Hrvati iz mjesta Kara{evo u Rumunjskoj, odu{evljeni su Hrvatskom, a posebice Jadranskim morem

Obilazak postrojenja TE Plomin, direktor S. Klap~i} i licem okrenuta osvaja~ica dvije HEP-ove nagrade - najbolja hrvatska fizi~arka i matemati~arka u kategoriji drugih razreda srednje {kole Nina Kam~ev


Iz Crne gore su u Ljetnu {kolu fizike stigle profesorica [tefica Boìnovi} iz Hrvatskog gra|anskog dru{tva Crne Gore u Kotoru i njezina u~enica Maja Milinovi}, ali bez Mihe Ili}a, u~enika koji je zbog zdravstvenih tegoba toga dana ostao u hotelskoj sobi

Jedan od doma}ina Ljetne {kole mladih fizi~ara @eljko Bren~i}, prof. fizike u Srednjoj {koli Mate Blaìne u Labinu: TE Plomin je tri godine zaredom doma}in mladim hrvatskim fizi~arima

Voditelj Ljetne {kole mladih fizi~ara prof. dr. sc. Zlatko Vu~i}: u~enici aktivno sudjeluju u programu [kole

Svi sudionici Ljetne {kole fizike s direktorom S. Klap~i}em ispred TE Plomin

odsumporavanja, mjerenja emisije i imisije {tetnih tvari u zrak, kao i zbrinjavanje nusproizvoda.

- TE Plomin po{tuje sve hrvatske i europske zakonske norme i standarde u podru~ju ekologije. Emisije oksida sumpora, oksida du{ika, ugljikovog monoksida, ~vrstih ~estica, klorovodika, fluorovodika i drugih {tetnih tvari u zrak su znatno manje od dopu{tenih, a kvaliteta zraka redovito se mjeri na pet lokacija. [to se ti~e nusproizvoda, kao {to su gips, {ljaka i pepeo, oni se ne odlaù na odlagali{ta kao nekada, ve} se ukupna

koli~ina transportira u cementaru kao sirovina za daljnju proizvodnju, a otpadna voda se, prije ispu{tanja u more, obra|uje u postrojenju za obradu otpadnih voda, objasnio je mladim talentima i budu}im znanstvenicima S. Klap~i}, poru~uju}i:

- [to se ti~e ekologije i odrìvoga razvoja, na mladim nara{tajima ostaje zadatak da prona|u nove materijale i tehnologije za {to efikasniju proizvodnju elektri~ne energije, odnosno pove}anje stupnja iskoristivosti postoje}im tehnologijama i time smanje

emisije CO2, da rije{e problem fuzije te prona|u jeftinije,

odnosno komercijalno isplative tehnologije odvajanja i skladi{tenja CO

2.

Mladi fizi~ari su pokazali veliko zanimanje za postrojenja Elektrane, a njihovu zainteresiranost pokazala su brojna pitanja doma}inima, koji im nisu uskratili nit jedan odgovor. Mladi fizi~ari odu{evljeno su me|usobno komentirali sve - od prekrasnog perivoja i cvjetnjaka u krugu elektrane do visoko sofisticirane opreme upravljanja procesima.

Izme|u ostaloga, u~enici su bili u prigodi vidjeti kako nastaje gips kao nusproizvod koji se, zajedno s ostalim nusproizvodima poput {ljake i pepela, transportira u cementaru na daljnju preradu

Mladi fizi~ari sa zanimanjem prate rad ra~unala, kojim se upravlja radom Termoelektrane, a pitanja nisu izostala


U na{oj rubrici Poslovni partneri predstavili smo brojne tvrtke s kojima HEP uspje{no posluje dulji niz godina. Ovoga puta nije rije~ o tvrtki, ve} o klubu – iznimno dragocjenom poslovnom partneru PP HE Sjever.

Klub podvodnih aktivnosti (KPA) Drava u vrijeme remonta obvezno, a prema potrebi i ~e{}e, pomaè na{im kolegama s Drave da poslove odràvanja obave kvalitetno i u~inkovito:

- Dugogodi{nja suradnja izme|u PP HE Sjever i KPA „Drava“ je, jednom rije~ju, odli~na, nagla{ava direktor HE âkovec Tomislav Pintari}, i dodaje: Njihova pomo} nam je nu`na u na{im aktivnostima vezanim za odràvanje i remont. Oni ve} znaju redoslijed i vrstu na{ih remontnih aktivnosti i uvijek nam se odazivaju na poziv. S nama su i u nekim izvanrednim okolnostima, koje se ponekad dogode. Bez njih, moglo bi se re}i, vi{e i ne moèmo.

Takve pohvalne rije~i hvale slu{a Tomislav Tkal~ec, koji je u oùjku ove godine preuzeo kormilo Kluba osnovanog 1981. godine. Trenirali su u âkovcu, a nakon izgradnje bazena u Vara`dinu preselili su se na novu adresu. Zanimanje djece i mladeì za ~lanstvo u Klubu je vrlo veliko pa danas Klub broji 120 ~lanova svih dobnih skupina. Primaju djecu ve} od {est godina (plivanje perajama i ronjenje na dah), ali jednako tako u svom sastavu imaju i {ezdesetogodi{njake. Roniti smiju djeca s navr{enih 14 godina i to uz pisanu suglasnost roditelja. S godinama treniranja mla|i kadeti postaju kadeti, a potom mla|i juniori i juniori:

SVJEDOCI LJUDSKOG NEMARA

- Treniramo tri puta tjedno na bazenima, ali ~esto organiziramo ili sudjelujemo u raznim eko-akcijama ~i{}enja Drave i lokaliteta uz nju. Odazivamo se i na zajedni~ke eko-akcije u organizaciji na{e krovne udruge - Hrvatskog ronila~kog saveza, ~iji smo ~lan. S njima smo obi{li mnoge otoke, ronili smo na brojnim lokacijama jadranskog akvatorija. Mi imamo privilegij uìvati u samosvojnom ìvotu mora, rijeka i jezera ali, na àlost, mi smo i svjedoci ljudskog nemara i pomanjkanja savjesti, jer samo mi

vidimo {to sve voda skriva i ~ega se sve na dnu moè prona}i, kaè T. Tkal~ec.

Posljednjih nekoliko godina prakticiraju odlazak na morsku obalu od lipnja do rujna i tu svakodnevno treniraju. U jednoj turi bude ih i po ~etrdesetak na brodu, a ako kampiraju na kopnu, i puno vi{e. Jedno ronjenje dnevno je obvezno, a dva su uobi~ajena norma. To su tzv. sta`na ronjenja kojima skupljaju dragocjenu kondiciju, jer, svaki uron je jedno novo iskustvo.

S obzirom na razli~itu ìvotnu dob i iskustvo, ~lanovi se razvrstavaju u tri ronila~ke kategorije: R1, R2 i R3. Po~etnici smiju roniti sami do deset metara dubine, a u paru i dvostruko dublje. U novu, vi{u klasu, koja donosi i nova zaduènja, prelazi se nakon prosje~no dvadesetak urona. Granica rekreacijskog ronjenja je 40 metara i ona je dostupna onima u klasi R3, koji su i voditelji ronjenja i koji organiziraju niè kategorije u grupe i parove te vode brigu o njima. Instruktori, kojih u klubu ima {est, tako|er su razvrstani po kategorijama. Prva kategorija (I1) drì te~ajeve za ronila~ku kategoriju R1; sljede}a kategorija instruktora (l2) moè podu~avati sve ronila~ke kategorije, a instruktor 3 drì te~ajeve za nove instruktore. T. Tkal~ec je instruktor broj 2, a u Klubu su jo{ dva takva instruktora i tri prve kategorije.

Svake godine sudjeluju na natjecanjima u svim disciplinama (plivanje perajama, pliva~ki maraton perajama; podvodna orijentacija; ronjenje na dah - statika i dinamika), koja se organiziraju tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci (od svibnja do listopada). U sezoni bude izme|u 10 do 15 natjecanja, a ~lanovi Drave se naj~e{}e ku}i vra}aju oki}eni odli~jima. ^lanovi Kluba su disciplinirani, pridràvaju se pravila i redovito, jedanput godi{nje, obavljaju lije~ni~ke preglede (prvenstveno u{iju i di{nih organa). Za natjecatelje pregled je obvezan svakih {est mjeseci.

Njihova suradnja s HEP-om zapo~ela je u HE Vara`din, prvoj u lancu hrvatskih dravskih elektrana, vrlo brzo nakon osnutka Kluba. Poslije je ta suradnja pro{irena i na ostale dvije hidroelektrane u sastavu

PP HE Sjever i to na obostrano zadovoljstvo. Posebice je na{im elektranama pomo} ljudi-àba dragocjena i nu`na zadnjih godina, kada se suo~avaju s naglim razmnoàvanjem rije~nih {koljki, koje svojim grozdovima blokiraju ulaz i izlaz iz gra|evine. Kako se redovito godi{nje odràvanje obavlja tijekom najhladnijih zimskih mjeseci (sije~anj i velja~a) ronioci svoj dio posla odra|uju u vrlo nepovoljnim uvjetima (hladna i mutna voda, rije~ne struje...). Na svakoj elektrani u vrijeme remonta provedu po dva dana, s tim da im je najteè u HE Vara`din, gdje ih umjesto klasi~nih zatvara~a ~eka devet vertikalnih, iglastih i prema do{ljacima neprijateljski raspoloènih {iljaka.

- Radove obavljamo u paru, s tim da jedan drì lampu i navodi onog drugog koji ~isti. Takve poslove mogu obavljati samo ronioci s klasom R2. Prije zarona se detaljno dogovaramo o planiranim radnjama, jer smo vremenski ograni~eni na dvadesetak minuta. Ronimo do dubine od 28 do 30 metara i ~istimo zatvara~e, bo~ne vodilice i prag od mehani~kih ne~isto}a i {koljki. Na ulaznu re{etku mogu re}i da sva{ta do|e, {to stvara hidrauli~ne gubitke u radu postrojenja, obja{njava T. Tkal~ec.

PEGLA – INOVACIJA ZA Î[]ENJE BRANE

Kako bi {to u~inkovitije obavili svoj posao, sami su napravili priru~ni alat i nazvali ga, prema obliku, pegla. Te{ka je otprilike osam kilograma i koriste je za ~i{}enje praga. Prilagodili su oni svom poslu i druge sprave, posebice {pahtle (strugalice). Ekipe obi~no broje petnaestak ljudi od kojih njih desetak roni, a ostali su logistika koja brine o njihovom zdravlju (lije~nik), opremi, alatima i drugom.

- Opremili smo se i kamerama, kojima nam oni snimaju nasip svake godine u vrijeme kada je voda bistra. Mi na monitoru pratimo ono {to je snimljeno, komentiramo i dogovaramo potrebne intervencijske zahvate. Upravo se u HE âkovec u listopadu 1996. godine dogodila tragedija, kada su smrtno stradala dva ronioca. Bila je rije~ o interventnom doga|aju, odnosno prodoru

POSLOVNI PARTNERI

Klub podvodnih aktivnosti Drava, Vara`din

Dragocjena pomo}

ljudi-àba Marica @aneti} Malenica

Spu{tanje u hladnu dravsku vodu


ulja na agregatu. Premda su to bili vrlo iskusni ronioci, vjerojatno su se izgubili u mutnoj vodi i potro{ili zrak koji su imali na raspolaganju. Unato~ takve tragedije, Klub nikad nije odbio na{ zahtjev da njihovi ronioci odrade svoj dio posla, kaè direktor T. Pintari}.

Predsjednik Kluba T. Tkal~ec kaè da se tijekom svog bogatog i dugogodi{njeg ronila~kog iskustva na{ao u mnogim neuobi~ajenim okolnostima, poput va|enja utopljenika ili, pak, automobila kojih nekoliko svake godine zavr{i u Dravi.

- Grdi je to osje}aj biti u mutnoj vodi kada je vidljivost nikakva. U mraku, kada ni lampa ne moè puno pomo}i, stisak ruke ili op}enito opip je glavni vid komunikacije izme|u dva ronioca, saznajemo od T. Tkal~eca.

Me|utim, unato~ svim tim oteàvaju}im okolnostima ronjenje je, sude}i po zanimanju, u Me|imurju vrlo in.

RADNA PRAKSA

UREDSKO POSLOVANJE I PRIMJENA ISO 15489

Brzo i lako do}i do potpune informacije

Prvi ~ovjek KPA Drava Tomislav Tkal~ec: imamo privilegij uìvati u samosvojnom ìvotu mora, rijeka i jezera ali, na àlost, mi smo i svjedoci ljudskog nemara i pomanjkanja savjesti, jer samo mi vidimo {to sve voda skriva i ~ega se sve na dnu moè prona}i

Ronioci u ti{ini dubine, jednom drugom svijetu

Obveza o reguliranju uredskog poslovanja propisana je ~lankom 17. i 18. Pravilnika o za{titi i ~uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva. / NN br .63/2004. /

... Sva pitanja organizacije, obrade, odlaganja i ~uvanja, odabiranja i izlu~ivanja arhivskog gradiva imatelji ure|uju svojim pravilnikom o za{titi i obradi arhivskog gradiva...(~l.17)...

Uprava Hrvatske elektroprivrede d.d., temeljem spomenutog ~lanka i Statuta Hrvatske elektroprivrede, na svojoj sjednici od 20. lipnja 2005. godine, donijela ja Pravilnik o za{titi arhivskog i registraturnog gradiva Hrvatske elektroprivrede d.d., kojima su regulirana pitanja i obveze u prikupljanju, obradi, ~uvanju i kori{tenju gradiva, konvencionalnog kao i novonastalog na elektroni~kim medijima.

Poseban prilog su liste gradiva sa rokovima ~uvanja, odobrene od mjerodavnog arhiva.

^lanak 18. Pravilnika o za{titi arhivskog i registraturnog gradiva posebno utvr|uje:

na~in vo|enja uredskog poslovanja, na~in izrade, obrade i rukovanja predmetima i dokumentacijom u obradi i na~in vo|enja uredskih evidencija i drugih evidencija o gradivu...

Uredsko poslovanje obuhva}a: primanje i pregled akata, upisivanje akata, dostavu akata u rad, administracijsko-tehni~ku obradu, otpremu akata, razvo|enje akata, arhiviranje i ~uvanje akata. U uredskom poslovanju akt je svaki pisani sastav kojim se pokre}e, dopunjuje, mijenja ili zavr{ava neka slu`bena radnja. Akti mogu biti ozna~eni posebnim stupnjem povjerljivosti, strogo povjerljivo, povjerljivo i interno.

Akti se mogu obra|ivati kori{tenjem klasi~nih birotehni~kih sredstava ili primjenom novih tehnologia.

ME\UNARODNI STANDARD O UPRAVLJANJU SPISIMA

Nove tehnologije, prvenstveno elektroni~ki dokumenti, uklju~uju nadzor, odnosno rad arhivske slu`be od samog po~etka – kod nastanka dokumenta. Jedino tako mogu}e je stvoriti sustav nadzora, za{tite, vrednovanja, a time i kasnijeg kori{tenja informacija koje sadrè dokumenti.

U 2001. godini, Me|unarodna organizacija za normizaciju (ISO) prihvatila je normu za upravljanje spisima ISO 15489 Records management, koji opisuje spisovodstveni sustav i definira zahtjeve. Normizacija postupka upravljanja spisima osigurava da se svim spisima posveti primjerena pozornost i za{tita te da se vrijednost informacije sadràne u spisima moè uspje{no iskoristiti.

Postoje}a Uredba o uredskom poslovanju (NN 38/1987.), ne sadràva rje{enje i potrebno ju je ùrno promijeniti. Najavljena je nova, odnosno pripremljen je Nacrt uredbe o spisovodstvu, koja sam pojam „uredsko poslovanje“ zamjenjuje pojmom „spisovodstvo“.

Spisovodstvo se definira kao skup mjera, postupaka, pravila i sustava u rukovanju, organizaciji,

kori{tenju, obradi, ~uvanju, za{titi, vrednovanju, izlu~ivanju i predaji spisa i dokumentacije.

Standard 15489 ne opisuje konkretan proces obrade dokumenata s to~no utvr|enim slijedom svakodnevnih radnji i odre|enim na~inom kako se imaju obavljati. Umjesto toga, opisuje svojstva spisovodstvenog sustava, zahtjeve kojima treba udovoljiti i u~inke koje treba posti}i. Moè se re}i da taj standard ne daje konkretno rje{enje za spisovodstveni sustav, nego za svaku organizaciju koja ga èli primjenjivati postavlja odre|ene zahtjeve, za koje ona sama treba prona}i primjerena rje{enja.

Organizacija koja èli primjenjivati novi me|unarodni standard za uredsko poslovanje ISO 15489 Upravljanje spisima, treba osigurati nekoliko preduvjeta za pri uvo|enju spisovodstvenog sustava u skladu sa standardom, a uklju~uju: analizu poslovnog i spisovodstvenog sustava; prihva}anje i razvijanje odre|ene spisovodstvene kulture i navika; oblikovanje spisovodstvenih alata. Spisovodstveni alati uklju~uju: priru~nik ili pravilnik u kojem su podrobno opisane spisovodstvene funkcije i njihovi u~inci, procesi, radnje i na~ini na koji se obavljaju.

SUSTAV UPRAVLJANJA SPISIMA

Zna~ajna novost koju donosi taj standard jest i implicitno pro{irenje podru~ja spisovodstva s uobi~ajenog podru~ja uredskog poslovanja na upravljanje cjelokupnim informacijskim resursima i informacijskim potrebama u poslovnom procesu. Takav pristup djelomi~no mijenja narav i svrhu, kako uredskog poslovanja, tako i drugih informacijskih slu`bi u organizacijama i vodi njihovoj integraciji.

Sustav upravljanja spisima izvor je informacija o poslovnim aktivnostima koje mogu posluìti kao potpora budu}im aktivnostima i poslovnim odlukama. Sustav uklju~uje:dono{enje politike i normi; raspodjelu odgovornosti i nadle`nosti; dono{enje i objavljivanje procedura i smjernica; integriranje upravljanja spisima u poslovne sustave i procese.

Ako je sustav dobro organiziran spisi/ akti omogu}uju da se: posao obavlja na uredan, u~inkovit i odgovoran na~in; podupru i dokumentiraju sve poslovne odluke; udovolji pravnim i normativnim zahtjevima; o~uva korporativno, osobno i kolektivno pam}enje; uspostavi poslovni, osobni i kulturni identitet; za{tite interesi organizacije i prava zaposlenika.

Na standardu ISO 15489 prvenstveno su radili arhivisti. Stoga je razumljivo da je postavljen kao utemeljenje za cjelovitu brigu o zapisima - od trenutka nastanka, u procesu vrednovanja i za{titi arhivskih zapisa. Time se udovoljava novim zahtjevima koje postavljaju nove tehnologije, ali i novi demokratski razvoj dru{tva, a to je: brzo i lako do}i do potpune informacije.

Mirjana [ebeljaPrP Rijeka


NOVE TEHNOLOGIJE

Supravodi~i: idealni vodi~i bez elektri~nog otpora

Od prvih prou~avanja elektriciteta poznato je da elektri~na struja, prolaze}i kroz vodi~, gubi od svoje energije, svladavaju}i elektri~ni otpor. Danas dobro izgra|ena elektri~na mreà, ima gubitak energije od pribli`no pet posto. Bilo bi idealno da su vodi~i bez elektri~nog otpora, {to zna~i i bez gubitaka, ali to je u praksi nemogu}e. Ve} je po~etkom pro{log stolje}a, to~nije od 1911. godine, opaèno da neki metali duboko ohla|eni dostiù skoro apsolutnu nulu (–273,16 Celzijevih stupnjeva ili prema termodinami~koj temperaturnoj ljestvici 0 Kelvina).

PROJEKTI FANTASTI^NIH MOGU]NOSTI PRIJENOSA ELEKTRI^NE ENERGIJE

[ezdesetih godina pro{log stolje}a, kada se o~ekivao daljnji veliki porast potro{nje elektri~ne energije, vodi~i bez elektri~nog otpora, odnosno supravodi~i, postali su zanimljivi za prijenos elektri~ne energije. Amerikanac McFree je me|u prvima poku{ao konstruirati istosmjerne supravodljive kabele za prijenos velikih koli~ina elektri~ne energije na velike udaljenosti. Prou~avanjem supravodljivih materijala, pokazalo se da, osim hla|enja ispod kriti~ne temperature (temperature prelaska iz obi~nog – rezistentnog u supravodljivo stanje), postoji i maksimalna gusto}a eletkri~ne struje u vodi~u, tzv. kriti~na gusto}a i maksimalno magnetsko polje tzv. kriti~no polje iznad kojih supravodljivost nestaje (stru~ni me|unarodni izraz je „kven~“). Va`no je za supravodljivi materijal da sve ove pojave budu {to je mogu}e na vi{oj razini. U praksi, kao jedna od najpovoljnijih pokazala se legura od niobija (Nb) i kositra (Sn), kemijske formule Nb3

Sn. Premda ova legura ima razmjerno visoku kriti~nu temperaturu (–255 0C ili 18 K), mora se hladiti teku}im helijem (temperatura vreli{ta 4,1 K).

Na temelju prednosti koje su pokazali supravodljivi kabeli, u svijetu su izra|eni projekti upravo fantasti~nih mogu}nosti prijenosa elektri~ne energije. Jedan od njih, izra|en u Americi, za prijenos 100.000 MW, na daljinu od 1000 km, predvi|a kabel na temelju supravodljivog niobija. Prema tom projektu, istosmjerni bi napon iznosio 200 kV, a struja u

supravodljivom vodi~u 500 kA, {to bi prema presjeku iznosilo 105 A/cm2. Kabel bi se hladio teku}im helijem. Cijev kabela bi bila poloèna u zatvoreni betonski kanal, obloèn metalom i hla|en teku}im du{ikom (temperatura ispod 78 K, odnosno –195 0C). Da se odrì potrebna niska temperatura, rashladne bi stanice trebalo izgraditi svakih 20 km, a vakuum-pumpe svakih 500 metara. Osim rashladnih i izolacijskih, mnogi su problemi tehni~ke i gospodarske naravi onemogu}ili realizaciju takvog projekta. Svi kabeli projektirani za prijenos na velike daljine projektirani su kao kabeli za istosmjernu struju. Osim daleko ve}e gusto}e struje u supravodi~u, nema gubitaka napona zbog induktiviteta.

Bilo je prijedloga i poku{aja da se supravodljivi vodi~i ugrade u rotore velikih generatora i time pove}a njihova snaga, odnosno da se smanji teìna uobi~ajenih strojeva. Spomenuti su projekti bili predvi|eni za velike generatorske jedinice od 5 GVA, no izgra|en je samo model stroja, snage 20 MVA. Jedan od prvih tehni~ki zanimljivih supravodljivih kabela za izmjeni~nu struju predloìo je 1965. godine godine u Houstonu (SAD) prof. Klandy.

VISOKOTEMEPRATURNI SUPRAVODIÎ – BOLJI UVJETI ZA PRIMJENU SUPRAVODLJIVOSTI

Tijekom {ezdesetih i sedamdesetih godina pro{log stolje}a, mnoge su tvrtke nastojale razviti elektroure|aje na temelju supravodljivosti, za komercijalnu upotrebu, ve}inom kabela. Na kongresu CIGRÉ 1976. godine u Parizu, prezentiran je jedan engleski referat o trofaznom supravodljivom kabelu 400 kV, 5 MVA.

Sloèna i skupa izvedba, skup pogon, ali i zbog naftne krize zaustavljen veliki porast potro{nje elektri~ne energije, obustavili su sva istraìvanja s takvim supravodi~ima, koji se moraju duboko hladiti teku}im helijem. Mnogo bolji uvjeti za primjenu supravodljivosti nastali su pronalaskom tzv. visokotemepraturnih supravodi~a 1987. godine. Oni su supravodljivi na malo vi{oj temperaturi, izme|u 60 K i 80 K (–208 0C i –193 0C), a kao rashladno sredstvo moè posluìti puno jeftiniji teku}i du{ik. Oni su, zna~i, "visokotemperaturni" u usporedbi sa supravodi~ima, koji se moraju hladiti puno skupljim teku}im helijem. Visokotemepraturni supravodi~i su oksidi kovina (BiPl)

2Sr

2Ca

2Cu

3O

8. Budu}i da su sli~ni keramici, ne

mogu se vu}i u ìce i vrpce, nego ugraditi u tankom sloju na metalne matrice. U svijetu se rade prototipovi elektroure|aja, gdje se mogu primijeniti takvi supravodljivi materijali. Kod danog napona, mogu} je prijenos elektri~ne energije 200 do 500 posto vi{e nego klasi~nim kabelima. Predvi|a se da kod duljih trasa visokotemperaturnih supravodljivih kabela, svakih pet kilometara budu rashladne stanice.

Kao test-projekt, prvi takav u svijetu, u javnoj elektri~noj mreì ugra|en je visokotemparaturni supravodljivi kabel u trafostanici AMK u Kopenhagenu. Izvedba je trofazna, duljine 30 m i napona 30 kV. Kabel sluì za vezu dvaju rasklopnih polja i opskrbu

potro{a~a na otoku Amager.

ISPITIVANJA PRIMJENE U ELEKTROURE\AJIMA

U Americi se bave sli~nim problemom i na podru~ju tvrtke SouthWire, supravodljivi kabeli su u pogonu od 2000. godine bez ikakvih pote{ko}a.

I u Japanu razvijaju supravodljive kabele, a Tvrtke Sumitima i Foukawa, uz suradnju s Tokio Power Electric, planiraju ih kao nadomjestak za kabele koji vi{e ne mogu prenijeti traènu koli~inu elektri~ne energije.

Na kongresu CIGRÉ, 2004. godine u Parizu, nakon brojnih rasprava o kabelima, zaklju~eno je da visokotemperaturni supravodljivi kabeli puno obe- }avaju u budu}nosti. Takvi su kabeli bez pote{ko}a u pogonu ve} tri godine u Americi.

Proizvo|a~ visokotemepraturnnih supravodi~a Tritor Rlreinbach obavijestio je da je njihov proizvod za elektroenergetsku primjenu testiran u Nacionalnom laboratoriju velikih magnetskih polja na Floridi (SAD). Utvr|eno je da u polju od 45 T, po presjeku vodi~a manjem od 1 mm2, moè te}i struja od 260 A, a da supravodi~ ne prelazi u normalno stanje. U tijeku su brojna ispitivanja za primjenu takvih supravodi~a u elektroure|ajima. Primjerice, Istraìva~ki centar tvrtke Siemens izgradio je elektromotor s namotom od visokotemperaturnih supravodi~a. Uz veli~inu jednaku obi~nom elektromotoru, snaga mu je skoro dva puta ve}a, a gubici reducirani na polovicu.

Zanimljivu primjenu supravodi~a izvela je tvrtka Nexans Superconductors. Ona je konstruirala leàj bez dodira za elektri~ne strojeve. Osovinu podupire magnetsko polje statora, a rotor je opremljen permanentnim magnetom. Uslijed djelovanja magnetskog polja, osovina lebdi u leàju, u koji su ugra|eni visokotemperaturni supravodljivi kristali sustava YBaCuO (itrij, barij, bakar, kisik), hla|en na 63 K (–210 0C). Pomo}u vanjskog magneta inducira se supravodi~ i statorski leàj postane magnet u obru~u.

Danas je najvjerojatnija komercijalna primjena visokotemperaturnih supravodi~a u ure|ajima za ograni~enje struja kratkog spoja. Prigu{nice koje se upotrebljavaju za tu svrhu imaju i pri pogonskim strujama neki pod napona, istina mali, ali ipak zna~ajan. Pojava da supravodljivi materijali iznad kriti~ne veli~ine eletkri~ne struje prelaze u normalno rezistentno stanje, koristi se pri gradnji ograni~avala struje kratkog spoja.

Nakon izvo|enja demonstracijskog projekta Curl 10, ugra|eno je supravodljivo ograni~ivalo u elektri~nu mreù 10 kV elektroprivredne tvrtke RWE. Ure|aj je bio u pogonu godinu dana i pokazao se vrlo dobrim. Na temelju iskustava s tim projektom, izveden je projekt FuE za ograni~avalo u elektri~noj mreì 110 kV. Cilj je tog projekta da ograni~avalo struja kratkog spoja, nakon neke tri godine, postane komercijalno razvijeno. U svakom slu~aju, visokotemperaturni supravodi~i imat }e u elektroenergetici zna~ajnu ulogu u budu}nosti.

Pok. mr sc Boris Markov~i},dipl. ing.el.

Budu}nost pripada njima


POTRO[NJA

U{teda energije u doma}instvu

Premda se dràva aktivno uklju~ila u podizanje svijesti o {tednji kroz Program energetske efikasnosti, gra|ani jo{ nisu u potpunosti upoznati sa svim pogodnostima

Neobnovljivih izvora - nafte, prirodnog plina i ugljena - sve je manje, a kao alternativno energetsko rje{enje sve aktualniji postaju obnovljivi izvori – vjetar i voda. Me|utim, zbog svih sloènih ~imbenika pri izgradnji vjetroelektrana i hidroelektrana, sve vi{e se apelira na podizanje svijesti pojedinca o {tednji energije. Krajem 1995. godine pokrenut je projekt Energy Star, kojim se poti~e prozvodnja i kupnja {tedljivih elektri~nih ure|aja. Prvi su ga prihvatili Japan, SAD, a kasnije i Europska unija.

U Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetni{tva, 2005. godine donesen je Pravilnik o ozna~avanju energetske u~inkovitosti ku}anskih ure|aja. Naime, u Hrvatskoj nije postojao pravni okvir za izravno ili neizravno reguliranje trì{ta ure|aja, koji za svoj rad koriste energiju. Spomenutim Pravilnikom se uspostavja sustav, kojim se vrednuje energetska u~inkovitost kroz ekonomske parametre. Premda energetski u~inkovitiji ure|aji smanjuju ìvotne tro{kove, me|u potro{a~ima ne postoji dovoljno razvijena svijest o tomu i stoga se ~e{}e opredjeljuju za ku}anske ure|aje koji imaju manje investicijske tro{kove.

SEDAM STUPNJEVA ENERGETSKE UÎNKOVITOSTI

U Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske navodi se da je ozna~avanje energetske opreme energetskim oznakama jasna mjera politike, kojoj je prvenstveni cilj racionalno gospodarenje energijom i za{tita okoli{a. Pravilnik o ozna~avanju energetske u~inkovitosti ku}anskih ure|aja odre|uje proizvode, koji moraju imati oznaku energetske u~inkovitosti, oblik i sadràj oznake energetske u~inkovitosti te ispitivanje i nadzor provedbe Pravilnika. Energetske oznake su potvrda kvalitete ure|aja s gledi{ta njihove energetske u~inkovitosti, odnosno potro{nje. Ure|aji su, prema potro{nji energije, podijeljeni na sedam stupnjeva energetske u~inkovitosti, ozna~enih slovima od A do G. Naju~inkovitiji je razred A, koji zna~ajno {tedi energiju prigodom rada ure|aja. Tako hladnjak razreda A tro{i 30 posto manje energije od onog B razreda, a to predstavlja u{tedu od pribli`no 65 kuna godi{nje u ra~unima za elektri~nu energiju.

Istodobno, perilica rublja klase A tro{i osam posto manje energije od perilice klase B, a u{teda je izme|u energetskog razreda B i C ~ak 17 posto. U najrazvijenijim zemljama Europske unije zapo~eli su se proizvoditi i prodavati ure|aji s jo{ ve}om u{tedom energije od onih razreda A. To su razredi A+ i A++. Njima je potro{nja energije doista svedena na minimum.

ZNAMO LI [TEDJETI?

Ve}ina gra|ana nije svjesna koliko energije, a time i novca, mogu u{tedjeti kupnjom ku}anskih aparata u~inkovitijih razreda. Premda se dràva aktivno uklju~ila u podizanje svijesti o {tednji kroz Program energetske efikasnosti, gra|ani jo{ nisu u potpunosti upoznati sa svim pogodnostima. Dovoljno govori podatak da je besplatnu energetsku procjenu svojih ku}a iskoristilo tek njih dvadesetak. Mo`da bi ih bilo i vi{e, kada bi znali da samo zamjenom klasi~ne àrulje onom {tednom godi{nje mogu u{tedjeti i do stotinjak kuna. Koliko bi se tek u{tedjelo smanjivanjem izdataka za zagrijavanje prostora, na koje odpada ~ak 70 posto cjelokupne potro{nje energije? A oni se mogu smanjiti za {est puta. Najve}i je problem {to ve}ina ljudi {tednju povezuje s odricanjem, no nove tehnologije omogu- }avaju zadràvanje ìvotnog komfora, a da se pritom u{tedi velika koli~ina novca.

Dobavlja~i su du`ni distributerima ku}anskih ure|aja, osim tehni~ke dokumentacije, dostaviti i oznaku energetske u~inkovitosti, odnosno potro{nje elektri~ne energije koje }e prodava~i morati vidljivo istaknuti na svakom izloènom ku}anskom ure|aju. Za kupce je taj podatak iznimno vaàn, jer mu pruà potpunu informaciju o ku}anskom ure|aju koja, osim cijene, uklju~uje i ukupnu potro{nju tijekom radnog vijeka. Kupac }e, zna~i, mo}i razmisliti isplati li mu se vi{e kupiti jeftiniji ure|aj s ve}om potro{njom ili onaj malo skuplji, koji }e mu tijekom radnog vijeka donijeti znatne u{tede u potro{nji elektri~ne energije.

U Hrvatskoj se tro{ilo ~ak 20 posto vi{e elektri~ne energije, kada su u pitanju ku}anski ure|aji, u prvom redu hladnjaci, perilice i ledenice, nego u zemljama Europske unije. U provo|enju standarda Europske unije i uvo|enju oznaka energetske u~inkovitosti, Hrvatskoj pomaè program Ujedinjenih naroda za razvoj i Globalnog fonda za okoli{ ( UNDP/GEF ), koji je izra|en u suradnji s Energetskim institutom “Hrvoje Poàr” i Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetni{tva.

Kao posljedica mogu}nosti izbora energetski u~inkovitijih ure|aja, o~ekuje se postupno istiskivanje energetski neu~inkovitih ure|aja s trì{ta te poticanje proizvo|a~a na proizvodnju {to u~inkovitijih ure|aja da bi bili konkurentni. O~ekuje se da }e ulaganje u energetski u~inkovitije ure|aje dovesti do smanjenja porasta potro{nje elektri~ne energije, {to }e rezultirati i smanjenjem emisije stakleni~kih plinova.

[tednja bez odricanja Jelena Vu~i}

Ve}ina gra|ana nije svjesna koliko energije, a time i novca, mogu u{tedjeti kupnjom ku}anskih aparata u~inkovitijih razreda

NEKOLIKO PRAKTI^NIH SAVJETA :

• Pri kupnji novog ku}anskog ure|aja potraìte oznaku razreda energetske u~inkovitosti proizvoda. Proizvodi su ozna~eni slovima A, B, C, D, E, F, G. Ure|aji s oznakom A tro{e najmanje energije.• U hladnjak ne stavljajte tople namirnice, a vrata otvarajte samo kada i koliko je potrebno. Redovito otklanjajte naslage leda, ako hladnjak nema ure|aj za samoodle|ivanje.• U zamrziva~u odràvajte stalnu temperaturu od -15°C i nastojte da uvijek bude pun, jer tako tro{i manje energije.• Energiju }ete u{tedjeti i pravilnim izborom veli~ine elektri~ne grija~e plo~e i plinskog plamenika na {tednjaku. Energetski naju~inkovitije, ali i najbrè, }ete kuhati na plo~i ili plameniku veli~ine koja odgovara veli~ini dna kori{tene posude.• Nikada ne zagrijavajte praznu grija~u plo~u! Kratko vrijeme prije nego je jelo gotovo, isklju~ite grija~u plo~u - grija~a plo~a }e ostati topla, jelo }e se nastaviti kuhati, a vi }ete smanjiti potro{nju elektri~ne energije i u{tedjeti novac.• Isklju~ite pe}nicu 10 minuta prije nego je jelo gotovo - toplina u pe}nici je dovoljna da dovr{i pe~enje jela.• Ako je mogu}e, upotrebljavajte mikrovalne pe- }nice, posebice za pripremanje manje koli~ine hrane. Mikrovalne pe}nice elektri~nu energiju koriste znatno kra}e, u odnosu na klasi~ne elektri~ne pe}nice.• Perilicu rublja i perilicu posu|a napunite prema preporukama proizvo|a~a, jer je potro{nja energije u tom slu~aju najmanja. Kada je mogu}e, koristite niè temperature pranja i {tedne programe.• TV, video i stereo ure|aji, ra~unala i ra~unalna oprema i u tzv. stand-by radu tro{e odre|enu koli~inu energije.• I na kraju, sve ku}anske aparate poku{ajte {to vi{e koristiti u vrijeme niè tarife.


Da dugotrajnija izloènost GPZ-u moè izazvati ovisnost nije se znalo sve do prije pedesetak godina pa su mnogi vrsni radiestezisti, koji su savjetovali bolesnicima da premjeste leàj u neutralnu zonu, bili ismijavani, progla{avani {arlatanima pa ~ak i èstoko napadani zbog toga {to se stanje bolesnika nakon toga, u pravilu, ubrzo pogor{alo umjesto da odmah krene na bolje

Iskustva brojnih radiestezista diljem svijeta i recentna znanstvena istraìvanja u geobiologiji upu}uju da svaki dugotrajniji, u pravilu vi{egodi{nji, rezidencijalni i/ili profesionalni boravak u zoni geobiolo{kih smetnji, kod ve}ine ljudi prouzro~i prikrivenu ovisnost o GPZ-u. Ona je prikrivena i manifestira se tek nakon premje{tanja pacijenta u neutralnu zonu, naj~e{}e u vidu poja~anih subjektivnih smetnji i tegoba, a ponekad i ja~ih kriza koje mogu potrajati i nekoliko tjedana. Tek nakon toga dolazi do smirivanja tegoba i potom uslijedi postupno pobolj{anje zdravstvenog stanja pacijenta.

S tim fenomenom treba obvezno upoznati oboljelog, a prema potrebi i uku}ane, kako ga te tegobe ili ja~a kriza prolazne naravi ne bi zbunile i nagnale da se samoinicijativno vrati u zonu geobiolo{kih smetnji, u kojoj bi se ubrzo osje}ao znatno bolje, ili ~ak preporo|en te na temelju toga brzopleto zaklju~io da je to zdravo mjesto. To se zbog neupu}enosti pacijenata i ~lanova njihovih obitelji, na àlost, jo{ uvijek doga|a.

Da dugotrajnija izloènost GPZ-u moè izazvati ovisnost nije se znalo sve do prije pedesetak godina pa su mnogi vrsni radiestezisti, koji su savjetovali bolesnicima da premjeste leàj u neutralnu zonu, bili ismijavani, progla{avani {arlatanima pa ~ak i èstoko napadani zbog toga {to se stanje bolesnika nakon toga, u pravilu, ubrzo pogor{alo umjesto da odmah krene na bolje. Tek se dr.med. Ernst Hartmann, nakon pomne analize niza takvih slu~ajeva, dosjetio {to je po srijedi i time je rije{io zagonetku koja je desetlje}ima zbunjivala, ne samo brojne radiesteziste i bolesnike, ve} i mnoge radoznale lije~nike koji su pozorno pratili u~inke premje{tanja njihovih pacijenata u neutralnu zonu.

APSTINENCIJSKI SINDROM

Nakon premje{tanja pacijenta u neutralnu zonu doga|a se, u pravilu, ne{to veoma sli~no apstinencijskom

sindromu, medicini dobro znanoj popratnoj pojavi pri lije~enju ovisnosti (alkoholizam, droga, pu{enje…). Stoga treba biti posebno oprezan kada se u neutralnu zonu premje{taju teì kardiovaskularni bolesnici, astmati~ari i epilepti~ari, jer to za njih moè biti kobno ako se u~ini radikalno, u jednom potezu. Naime, zbog nagle redukcije uobi~ajene no}ne ili dnevne doze GPZ-a moè do}i do manje ili vi{e izraène apstinencijske krize.

Da se ona izbjegne, potrebno je leàj i/ili radni stol takvih bolesnika i svaki drugi ili tre}i dan postupno premjesti za 20-30 cm iz zone geobiolo{kih smetnji prema kona~noj poziciji u neutralnoj zoni. Budu}i da je pacijent bio vi{e godina izloèn ja~em GPZ-u, medicinski je posve bezna~ajno ho}e li ta izloènost potrajati desetak dana dulje ili kra}e.

Stoga o GPZ-ovisnosti i mogu}oj GPZ-krizi, specifi~nim entitetima nepoznatim medicini, treba neizostavno voditi ra~una kad se teì kardiovaskularni bolesnik, astmati~ar ili epilepti~ar iz stana ili ku}e (zona ja~eg GPZ-a u kojoj se razvila bolest i ovisnost) smje{ta u bolnicu ili lje~ili{te. Takva drasti~na promjena ambijentalnih uvjeta, zbog nagle redukcije uobi~ajene no}ne ili dnevne doze GPZ-a, moè kod pacijenta, uz ostale medicinski poznate razloge, izazvati ja~u krizu zbog prikrivene ste~ene ovisnosti.

Valja naglasiti da pogor{anje stanja pacijenta ubrzo nakon smje{taja u bolnicu ili lje~ili{tu nije uvijek samo reakcija na promjenu ìvotnog ambijenta i terapiju, kao {to lije~nici obi~no drè, ve} je nerijetko po srijedi i tipi~an apstinencijski sindrom zbog nagle redukcije GPZ-a. Stoga bi i o toj mogu}nosti obvezno trebalo voditi ra~una.

Na~ini za{tite od GPZ-aPeriodi~nim mijenjanjem mjesta spavanja na bra~nom leàju te cirkularnim premje{tanjem u~enika u razredu, vrlo u~inkovito se prevenira nastanak ireverzibilnih patolo{kih promjena jer se pritom ni jedna regija tijela ili ~itavo tijelo ne nalazi dovoljno dugo vremena izloèno utjecaju ja~eg GPZ-a

Za neposrednu za{titu od djelovanja GPZ-a u stambenim i radnim prostorima postoje samo dvije provjerene sigurne metode. Obje se temelje na detekciji prostranijih i ja~ih zona geobiolo{kih smetnji. To su: preventivna za{tita i za{tita postoje}eg stanja.

PREVENTIVNA ZA[TITA

Preventivna za{tita zasniva se na detekciji zona ja~ih geobiolo{kih smetnji na terenu tijekom prethodnih radova na izgradnji stambene ili poslovne gra|evine, a

ÔVJEK I OKOLI[

Geopatogena zra~enja i njihov utjecaj na zdravlje (6)

Zbunjuju}i fenomen GPZ-ovisnosti Priprema: dr.sc. Ivan [imatovi}, dipl.in`.el.

U~ionicu presijeca GPZ podzemnog vodnog toka pa se stoga u~enici u klasi~noj razrednoj nastavi svaki tjedan cirkularno premje{taju u sljede}u klupu i na taj na~in tijekom {kolske godine svi ravnopravno dijele ograni~eno vrijeme geobiolo{ki dobre i lo{e pozicije

Kad je jeden leàj na bra~nom krevetu u lo{ijoj a drugi u boljoj geobiolo{koj poziciji, preporu~a se da bra~ni partneri svakih mjesec zamijene leàj te se na taj na~in izbjegne kumulativni u~inak GPZ-a na osobi koja bi stalno spavala na lo{ijoj poziciji


posebice prigodom izgradnje bolnica, dje~jih vrti}a, {kola i domova umirovljenika. Na taj na~in moè se, jo{ u fazi izdavanja lokacijske dozvole i projektiranja:

• gra|evinu locirati potpuno ili u ve}oj mjeri u neutralnoj zoni, izvan zona GPZ-a podzemnih vodnih tokova i/ili geolo{kih anomalija;

• orijentirati je, koliko je mogu}e, prema zemljopisnim stranama svijeta te

• napraviti svrsishodan raspored prostorija u kojima }e obitavati ljudi u neutralnoj zoni, uz istodobnu optimalnu geobiolo{ku orijentaciju pri sjedenju i leànju u odnosu na strane svijeta (sjever, istok ili sjeveroistok).

Stubi{ta, hodnici, kupaonice, WC-i i pomo}ne prostorije u kojima se vrlo kratko zadràva mogu biti ukomponirani u zoni ja~eg GPZ-a. Tijekom izrade projekta gra|evine, a posebice projekata instalacija i interijera, treba uvaìti sva korisna saznanja iz suvremene graditeljske biologije i, popularno zvane, medicine stanovanja.

Jednako tako valja postupiti i tijekom zavr{nih radova te opremanja ambijenta prikladnim izborom namje{taja i zavr{nih premaza. Time se tako|er bitno smanjuju, ne samo {tetni u~inci primarnog GPZ-a, ve} i neizbje`ni, manje ili vi{e neugodni, popratni sekundarni {tetni u~inci zbog:

• njegova zaustavljanja (apsorpcije) na ve}im metalnim masama;

• stvaranja i zadràvanja elektrostati~kih naboja na nevodljivim plohama (plastika, staklo, slabo vodljivi podovi od umjetnih masa) te

• djelovanja {tetnih kemijskih agensa koje u stambenom ili radnom prostoru godinama nevidljivo emitiraju nebiolo{ki premazi stolarije, podova i namje{taja.

Pravilno geobiolo{ko pozicioniranje gra|evine je nedvojbeno najuspje{nija metoda za{tite, ali se kod nas jo{ uvijek vrlo rijetko primjenjuje zbog slabe informiranosti stru~ne i {ire javnosti o toj problematici. Valja naglasiti da se prigodom stambene izgradnje, gradnje {kola i bolnica te gradnje poslovnih prostora tako ve} desetlje}ima radi u mnogim razvijenim zemljama (Austrija, Engleska, Njema~ka, Poljska, [vicarska, SAD i druge). Danas postoje specijalizirani projektni uredi koji mogu izraditi kvalitetnu tehni~ku dokumentaciju za gra|enje ili rekonstrukciju gra|evine u skladu sa saznanjima suvremene graditeljske biologije i medicine stanovanja.

Biolo{ka gradnja je, dakako, skuplja i zahtjevnija, od uobi~ajene komercijalne ali se, dugoro~no uzev{i, itekako isplati jer brojne geopatske tegobe i bolesti koje se neprestance generiraju u pogre{no lociranim i/ili nebiolo{ki izvedenim gra|evinama, stoje znatno vi{e dràvu, poslodavca i gra|ane koji snose visoke tro{kove dugotrajnih lije~enja.

S ciljem geobiolo{ke sanacije ambijenta posebice se isplati drenirati prostor oko stambenih i poslovnih gra|evina te nastambi za stoku koja leè nad pli}im podzemnim vodnim tokom, jer je razumnije pravodobno

uzro~no izlije~iti zgradu nego desetlje}ima simptomatski, te naj~e{}e bezuspje{no, u nedogled lije~iti njezine stanare ili doma}e ìvotinje. Stoga bi pri planiranju izgradnje, izrade provedbenih urbanisti~kih planova te u postupku isho|enja lokacijske dozvole svakako trebalo zatraìti GPZ nalaz i mi{ljenje po uzoru na drevnu praksu mudrog kineskog vladara, ozakonjenu prije skoro 4.600 godina.

U bolnicama bi svi operacijski stolovi i leàjevi na odjelima za intenzivnu skrb, tako|er, trebali biti geobiolo{ki ispravno pozicionirani te orijentirani u pravcu sjever (glava) - jug (noge) ili istok (glava) - zapad (noge). Time bi se smanjila rizi~nost i pove}ala uspje{nost nekih delikatnih operacija te omogu}io brì oporavak kriti~nih pacijenata na intenzivnoj skrbi. Jednako tako, trebali bi biti ispravno geobiolo{ki pozicionirani i leàjevi svih kroni~nih bolesnika koji u bolnicama ili lje~ili{tima ostaju dulje vrijeme (vi{e mjeseci). To posebice vrijedi za tuberkulozne i kardiovaskularne bolesnike te sve oboljele od raka i sli~nih bolesti.

ZaŠTITa posTojeĆeg sTanja

Za{tita postoje}eg stanja provodi se detekcijom zona geobiolo{kih smetnji u izgra|enim stambenim i radnim prostorijama da bi se, prema potrebi, pravodobno, uklonili u neutralnu zonu ili zonu manjeg intenziteta GPZ-a prvenstveno leàjevi na kojima se stalno spava i kriti~na sjede}a mjesta. Ta se metoda tako|er ve} dulje vrijeme uspje{no primjenjuje u svijetu, jer omogu}uje da se relativno jednostavno i u~inkovito za{tite ljudi u postoje}im stambenim zgradama i radnim prostorima, osim onih koji tlocrtnom povr{inom leè prete`nim dijelom ili u cijelosti iznad ja~eg toka podzemne vode i/ili neke geolo{ke anomalije.

Ako u stanu ili radnom prostoru nije mogu}e provesti vjerodostojnu detekciju zona geobiolo{kih smetnji, potrebno je izbjegavati:

• poziciju leàja teè oboljele osobe ili osobe preminule zbog neke geopatske bolesti;

• lokaciju leàja ili sjedalice na pozicijama gdje se javljaju neke od karakteristi~nih subjektivnih smetnji i tegoba koje upu}uju na mogu}u izloènost GPZ-u te

• lokaciju leàja ili sjedalice na mjestima gdje ne uspijeva ku}no bilje, ugibaju akvarijske ribice ili ptice (papigice i kanarinci) te mjesta na kojima obi~ava spavati ma~ka.

Prigodom kupnje/zamjene stana ili ku}e, obvezno bi trebalo provjeriti je li gra|evina izloèna ja~oj zoni geobiolo{kih smetnji te biologi~nost njezine gradnje i interijera. Ako to nije mogu}e, tada se treba diskretno raspitati od kojih su bolesti bolovali i eventualno umirali prethodni stanari. Kod novih ku}a i stanova, u koji se useljava prvi put, preporu~a se obaviti detekciju GPZ-a radi ispravnog geobiolo{kog pozicioniranja leàjeva i sjedalica te, shodno tomu, svrsishodne nabave namje{taja.

OSOBNA DOPUNSKA PREVENCIJA

Da bi se postigla potpunija i djelotvornija za{tita od djelovanja GPZ-a, u kombinaciji s ostalim {tetnim ~imbenicima, obvezno treba uz svaku od navedenih metoda za{tite primijeniti i osobnu dopunsku prevenciju koja obuhva}a:

• mjere kojima se u granicama mogu}nosti sma-njuje djelovanje svih ostalih poznatih {tetnih ~imbenika (nepravilna prehrana, stres, strah, tjeskoba, ovisnosti, nebiolo{ko odijevanje, nebiolo{ko opremanje ambijenta, neprimjerena mikroklima i ostalo);

• optimalnu orijentaciju leàjeva (glava) i sjedalica (le|a) u odnosu na strane svijeta (sjever, sjeveroistok ili istok) te

• ograni~enje obitavanja u zonama geobiolo{kih smetnji (periodi~no mijenjanje leàja, cirkularno premje{tanje u~enika u razredima, izbjegavanje nepo-trebnog duljeg zadràvanja u tim zonama).

Periodi~nim mijenjanjem mjesta spavanja na bra~nom leàju te cirkularnim premje{tanjem u~enika u razredu u~inkovito se prevenira nastanak ireverzibilnih patolo{kih promjena, jer se pri tomu niti jedna regija tijela ili ~itavo tijelo nije previ{e dugo vrijeme izloèno ja~em GPZ-u. Stoga su sve eventualne mikropromjene u organiz-mu preteìto reverzibilne te su, dugoro~no uzev{i, gotovo bezopasne jer nema iole zna~ajnog akumuliraju}eg u~inka.

Tom jednostavnom, lako provedivom i besplatnom preventivnom mjerom eliminira se bilo kakva mogu}nost vi{egodi{njih kontinuiranih rizi~nih ekspozicija iste regije tijela ili ~itavog tijela ja~em GPZ-u. Ta genijalno jednostavna dosko~ica, koju je prije pedesetak godina, me|u prvima u svijetu, zapo~ela u austrijskim {kolama sustavno primjenjivati vrsna radiestezistica prof. Käthe Bachler, pokazala se vrlo djelotvornom. Ona se tako|er moè uspje{no primijeniti i u ve}im stajama za goveda ili konje, koje su dijelom tlocrtne povr{ine zahva}ene ja~im GPZ-om podzemnog vodnog toka i/ili geolo{ke anomalije.

Naime, cirkularnim premje{tanjem krava ili konja iz boksa u boks, sve ìvotinje borave ograni~eno vrijeme u ja~oj zoni geobiolo{kih smetnji, ali je ekspozicija prekratka da bi oboljele. Prigodom takvog programiranog ograni~enog boravka u zoni ja~ih geobiolo{kih smetnji osjetljivije ìvotinje, kao i ljudi, eventualno pokazuju karakteristi~ne funkcionalne smetnje i nelagodu samo u blaèm obliku, {to nije presudno za njihovo zdravlje.

Cirkularnim premje{tanjem u odre|enom razumnom vremenskom ritmu (tjednom ili mjese~nom), ravnomjerno se rasporedi i vremenski ograni~i trajanje boravka u zoni geobiolo{kih smetnji na sve sudionike (bra~ni drugovi, u~enici u razredu, {alterski slu`benici u bankama, ìvotinje u stajama).

To je jednostavan demokratski postupak koji se moè prakticirati posvuda a da pritom nitko nije privile-giran niti o{te}en s obzirom na izloènost GPZ-u. Naime, svi sudionici ravnopravno dijele postoje}e dobre i lo{e ambijentalne uvjete u zate~enim geobiolo{kim okolnosti-ma. Cirkularno premje{tanje je nerijetko i jedina mogu}- nost da se ne{to korisno u~ini na za{titi ljudi i doma}ih ìvotinja od djelovanja GPZ-a u postoje}im gra|evinama.


NOVI UMIROVLJENICI

Eduard Rippl, Marija Malarić, Ivan Buneta i Ivan Turina iz Pogona Crikvenica

Te{ko }emo ih zamijeniti

Novi umirovljenici i Kazimir Ple{e prigodom sve~anosti ispra}aja u zasluènu mirovinu nakon ukupno 149 godina provedenih u Elektroprimorju

U predve~erje kolektivnih godi{njih odmora u HEP-u, u Pogonu Crikvenica Elektroprimorja Rijeka je organiziran ispra}aj ~etvero dugogodi{njih zaposlenika, koji odlaze na dulji odmor - u zasluènu mirovinu. Novi umirovljenici su: Eduard Rippl, dugogodi{nji rukovoditelj Pogona, Marija Malari}, Ivan Buneta i Ivan Turina. Na sve~anom ispra}aju novih umirovljenika, zahvalio im je i uru~io darove Kazimir Ple{e, koji je vi{e od 20 godina proveo na mjestu tehni~kog rukovoditelja Pogona Crikvenica i zamjenika upravitelja. Tom prigodom je, izme|u ostalog, rekao:

- Kao {to vam je poznato, danas ispra}amo u mirovinu na{ih ~etvero kolega: na{u Mariju, na{eg Edija, na{ega Ivana i na{ega jo{ jednoga Ivana. [to re}i? Njih ~etvoro dali su Elektroprimorju i Pogonu Crikvenica 149 godina, svojih najboljih 149 godina! Hvala im. Namjerno ne}u posebno izdvajati koje su poslove obavljali, jer svi su u svom poslu davali najvi{e {to su mogli, a u ovoj tvrtki svaki je posao podjednako vrijedan, jer funkcioniramo

dobro samo kao tim. Zato pomalo sa sjetom ispra}amo na{e kolege i prijatelje, jer zajedno smo bili dobra i uigrana mom~ad koja je ostvarivala zavidne rezultate. Vjerujem u mlade ljude, jer - na mladima svijet ostaje, ali neka mi nitko ne zamjeri ako kaèm da }e ljude koji danas napu{taju na{ Pogon biti vrlo te{ko zamijeniti. U ime cijelog Elektroprimorja i u ime nas iz Pogona Crikvenica, zahvaljujem na{oj kolegici i kolegama koji odlaze u mirovinu na svemu {to su dali na{em Pogonu. Zaèlimo im puno sre}e, zdravlja i radosti i, dakako, dug i kvalitetan ìvot. Nakon {to su Elektroprimorju dali svoje najbolje godine, neka sljede}ih jednako toliko zrelih godina posvete sebi, svojim obiteljima i hobijima. Jer, to su zasluìli.

Marija, Edi, Ivane i Ivane: sretno vam bilo i nemojte nas zaboraviti! Ne}emo ni mi vas. U ovom Pogonu i kao umirovljenici uvijek ste dobrodo{li! Volio bih sljede}i govor odràti kada zaposlimo ~etvoricu novih ljudi. Nadam se da }emo do~ekati i taj dan.

Ivica Tomi}

Na{i izvan HEP-a: Branimir Mari} – kugla~

Aktivnost veè uz ljude Branimir Mari} je ve} blizu dvadeset godina u

HEP-u. Od ponovnog ro|enja kninskog pogona {ibenske Elektre 1996. godine radi kao voza~ – dizali~ar, a prije toga je radio u tada{njem zagreba~kom Elektroprijenosu. Jednako toliko vremena provodi uz kuglu, onu ne{to manje opasnu od vatrene. Ali, re}i }e da je vezan za {port otkad je prohodao: malo nogometa, malo odbojke - sva{ta po malo. Tako to ide s ljudima koji èle pametno usmjeriti svoju energiju. A, Branimir je vrlo otvoren, razuman {porta{, koji itekako dobro raspoznaje i odvaja va`no od sporednog, uo~ava bitno i to bez oklijevanja razlaè. Ne treba mu ri~i rastizat ka `vakalicu, kako bi to u na{em kraju rekli za ~ovjeka koji sporo i nevoljko govori, kao da mu je svaka rije~ dragocjena svojina od koje se ne èli odvojiti. Zato mikrofon prepu{tamo Branimiru:

- Dolaskom u HEP na{ao sam se u krugu ljudi koji su se bavili kuglanjem. I tako to ide. Bacite kuglu jednom,bacite drugi put, pa se zarazite. Dru{tvo vas dovede i dru{tvo vas zadrì u rekreaciji – jednostavno }e Branimir.

DOGURAO DO @UPANIJSKOG PRVAKA

Dolaskom u Knin nastavio je svoje rekreativno kuglanje, jer je na{ Pogon imao termine u postoje}oj kninskoj dvorani. Postao je jedan od suoosniva~a Kugla~kog kluba Knin 1999. godine i od tada njegov stalni ~lan. Branimir trenira jedanput tjedno, a tijekom natjecateljske sezone od listopada do svibnja i po jednu utakmicu tjedno. Naime, njegov se Klub natje~e u III. ligi Jug (pokriva podru~je Dalmacije). Osim na klupskoj, Branimir se natje~e i na ùpanijskoj razini u pojedina~nom prvenstvu te u parovima. Prvaci se plasiraju za prvenstvo Dalmacije u Splitu, a oni koji pro|u dalje odlaze na dràvno prvenstvo u Zagreb. Tako je pretpro{le godine Brane dogurao do ùpanijskog prvaka, a puno puta je bio drugi, tre}i ...U parovima nema pobjede, kaè: nekad nisam raspoloèn ja, a nekad

suigra~. Tako je to i u drugim ìvotnim zgodama.- Bit ove moje pri~e je amaterstvo i, rekreacija,

da ne sjedite doma i gledate TV. Rezultati su manje bitni. Kao kada ru~ate pa nekad imate desert, nekad nemate. Tako je i u kuglanju, {portski rezultati i medalje potpuno su bezna~ajni. Aktivnost i kretanje - to je ono {to volim, ~emu posve}ujem puno vremena. Ali, vi{e od svega volim {to me to veè uz ljude, razmi{lja naglas B.Mari}.

KnInU KUgLana nUŽna

Jedini nedostatak, kojeg na{ kolega posebno nagla{ava, jest {to grad Knin nema pravu dvoranu. Naime, postoje}a ima samo dvije staze, a trebale bi barem ~etiri da bi se mogle odràvati slu`bene utakmice. Ve} godinama ~lanovi Kluba poku{avaju objasniti gradskim ~elnicima da je dogradnja dvorane nu`na, ali do sada nisu imali sre}e - ni uspjeha. Vjerujemo da }e kod ovog novog mladog poglavarstva nai}i na vi{e sluha i razumijevanja.

- U Slavoniji, primjerice, svako ve}e selo ima kuglanu, a mi svaki put kad smo doma}ini moramo putovati u [ibenik i tamo odigrati utakmicu. Danas niti imamo uvjete, niti smo vi{e u godinama da ganjamo rezultate. To je {teta, jer ima puno mladih koji nakon izlaska iz srednjih {kola dolaze u Klub i èle kuglati. Mi im termin ne moèmo dati, jer ga nema. Ona zamisao „[portom protiv droge“ pretvara se tako samo u parolu i ni{ta vi{e. Mi nemamo uvjeta i djeca ostaju na ulici – ljuti se B.Mari}.

Imali su oni i ènsku sekciju, ali upravo zbog nedostatka pravih uvjeta sve se to razvodnilo. Ljudi su dolazili samoinicijativno, bez ikakve potrebe za promid`bom.

- Oti{li su, a mi bi voljeli da smo ih mogli zadràti. Me|u njima sigurno ima i nadarenih {porta{a, jer ovo je takvo podneblje da ljudi vole kuglanje, bo}anje... Bilo bi u Kninu puno vi{e klubova da imamo dvoranu. A, to {to mi opstajemo – to je na{ entuzijazam i golema volja, poru~uje

B.Mari}. Time je preduhitrio na{e pitanje – {to ga drì u Klubu u takvim uvjetima?

Na{eg Branimira Mari}a upravo volja prije~i da objesi kuglu o klin i kaè kuglanju zbogom. Ipak se nada da }e se, mo`da ve} sutra, ne{to pomaknuti s mrtve to~ke i da }e njegov grad dobiti tako èljeni i vi{estruko potreban {portski objekt.

Mo`da bi bogatoj povijesnoj riznici Knina tada mogli dodati i ponekog kugla~kog prvaka?!

Vero~ka Garber


NA[I IZVAN HEP-a

Tomislav Ledenko, biciklist, planinar, ronioc

Predstaviti Tomislava Ledenka u rubrici HEP Vjesnika Na{i izvan HEP-a planiramo ve} dulje vrijeme, ali... No, napokon, to ~inimo u ovom ljetnom dvobroju, saznaju}i u ugodnom razgovoru s na{im simpati~nim mladim kolegom iz PP HE Sjever o njegovim aktivnostima u slobodno vrijeme. A od njega se doista ima {to ~uti.

Tomislav je 31-godi{nji diplomirani inènjer strojarstva sa ve} osam godina staà u PP HE Sjever. Radi u Strojarskom odjelu Slu`be za tehni~ke poslove na odràvanju sve tri dravske hidroelektrane. Kako je me|u njima najstarija HE Vara`din i zahtijeva najvi{e njege, posljednjih je godina T. Ledenko najvi{e proveo u njoj. Ipak, ovoga puta susreli smo se u HE âkovec.

Glavna nit vodilja najve}a je i dugogodi{nja Tomislavova strast - biciklizam. Jo{ je od malih nogu, kaè, puno vremena provodio na biciklu, a nakon zavr{etka fakulteta 1999. godine, ne {tede}i novca, kupio je prvi pravi bicikl. Samo godinu dana kasnije, zbog ljubavi prema prirodi i odlascima u planine kupio je i brdski bicikl, u namjeri da biciklom osvaja i visine. Potom je time zarazio i nekoliko svojih prijatelja i tako je stvorena ekipa za zajedni~ke vo`nje i putovanja biciklima, najprije po Hrvatskom zagorju i Sloveniji. Njih pribli`no deset istomi{ljenika ~esto se voze biciklima u razli~itim pravcima, a sudjeluju i na rekreativnim biciklisti~kim maratonima. Prije tri godine osnovali su i svoj Biciklisti~ki klub BBK ASI sa blizu 50 zaljubljenika u takvu rekreaciju, ali se s vremenom njihov broj smanjio. Istina, i Tomislav ima sve manje vremena za takve uìtke. Prije tri tjedna voèna je i 200 – kilometarska utrka 24 sata po cijelom Hrvatskom zagorju, na àlost bez njega, koji je tada bio na Paklenici.

Uobi~ajeno dva puta tjedno odlazi biciklom, radnim danima na kra}e, a vikendima na dulje i dalje ture. Za ovogodi{nji Prvi svibnja sudjelovao je u Dolomitima na ~etverodnevnom Festivalu biciklizma me|u 2.000 biciklista, voze}i se na visinu od 2.000 metara, a tu se druìo s poznatim svjetskim biciklistima. Odràn je i

biciklisti~ki maraton Paola Pezzo sa 1.500 sudionika. Tomislav mi izlaè svoje planove i najve}u èlju:

dok je jo{ mlad i pun snage èli izvoziti Alpencross – stazu dugu 500 kilometara od Njema~ke i Austrije do Francuske. Ta se staza vozi po tjedan dana na visinskoj razlici ~ak do 5.000 metara. U jednom danu, kaè, ina~e ponekad vozi po 100 kilometara, visinske razlike i do 2.000 metara.

NEMA LJEPOTE DO HRVATSKE

Uz izvanrednu kondiciju, osobito za brdski biciklizam, Tomislav nam kaè da je odlu~uju}a dobra tehnika, spretnost i izvje`banost, uz puno caka i finesa. Povrh toga, valja uskladiti fizi~ku spremnost sa èljama te imati kvalitetan bicikl sa dobrim ko~nicama i solidnim suspenzijama (dobra geometrija rame kako ne bi boljele ruke, ramena i le|a). Zbog toga je svoj najnoviji bicikl marke SANACRUZ naru~io iz Kalifornije, uz cijenu od tri tisu}e eura. I nije to cjelokupni tro{ak, jer treba mu prema potrebi mijenjati dotrajale dijelove i potpuno ga prilagoditi svojim potrebama. Svaki je {port skup, ali Tomislav kaè da ne àli novca za ne{to do ~ega mu je tako jako stalo. Njegova je èlja pro}i jo{ {to vi{e biciklisti~kih tura, a pravi su mu uìtak sedmodnevne vo`nje s biciklom po planinama. Ponekad ode i na neki maraton, ranije je to bilo i ~e{}e i uvijek se plasirao me|u prvu polovicu sudionika.

Bicikl ostaje njegova prva i doìvotna ljubav, ali vi{e nije i jedina. Kao zaljubljenika u prirodu nije ga bilo te{ko nagovoriti i na planinarenje, osobito zimi, kada je mrtva sezona za biciklisti~ke uìtke. Tako je Tomislav, {to biciklom, {to pje{ice bio u prigodi obi}i i upoznati mnoge prekrasne i raznolike kutke Hrvatske – od Mosora i Velebita do U~ke, Gorskog kotara i Hrvatskog zagorja te je zbog toga iznimno zadovoljan. Jer, kako kaè, àlosno je da se ljudi naj~e{}e upu}uju u posjetu razli~itih inozemnih destinacija, dok ljepote svoje domovine jo{ uop}e ne poznaju. Zavr{io je i alpinisti~ki

te~aj i postao ~lanom Planinarskog kluba PK Vertikal Vara`din koji, prema njegovim rije~ima, ima ponajbolje slobodne penja~e u Hrvatskoj. Zasad kaè jo{ mu nije u planu osvajanje ekstremnih vrhunaca, ali }e dio svog ovogodi{njeg odmora provesti na nekom od ledenjaka u Dolomitima.

I to jo{ nije sve! Tomislavov avanturisti~ki duh èljan adrenalina, osim visina, odveo ga je do dubina jadranskog podmorja. Kaè da su ga morske dubine oduvijek privla~ile, jo{ kada je kao dje~ak promatrao starije kako uìvaju u ronjenju. Budu}i da se za potrebe ~i{}enja objekata hidroelektrana na Dravi koriste ronila~ke usluge Kluba podvodnih aktivnosti KPA Drava, ~esto je bio s njima u dru{tvu. Kona~no, 2003. godine odvaìo se i sam zapo~eti s ronjenjem, poloìv{i prvu, a pro{le godine i drugu kategoriju. Nabavio je svu potrebnu opremu i ovo }e ljeto, kao i dva pro{la, provesti s de~kima spomenutog KPA Drava, rone}i na najzanim- ljivijim lokacijama hrvatskog podmorja uz neke od jadranskih otoka. Zasad roni na dubini do 40 metara, {to i je granica rekreativnog ronjenja, dok za tre}u kategoriju, kaè, valja imati najmanje 50 urona sa drugom kategorijom. S odu{evljenjem govori o dosad najzanimljivijem ronjenju u {pilji-pe}ini, tzv. katedrali kod otoka Premude, kroz ~ije otvore Sun~eve zrake osvjetljavaju pijesak na dnu i mno{tvo koralja i spu`vi, stvaraju}i jedinstven, nadnaravni i prekrasan ugo|aj. Kao svi zaljubljenici u prirodu i Tomislav joj pristupa s po{tovanjem. On redovno sudjeluje i u organiziranim akcijama ~i{}enja Drave.

Zna~i, svoje slobodno vrijeme Tomislav poklanja svojim rekreacijskim ljubavima, a pomnim planiranjem uskla|uje ih s obvezama na poslu. To za sada uspijeva, jer nema obiteljskih obveza, ali se nada da }e susresti srodnu du{u pa }e sa svojom obitelji sve to nastaviti zajedno.

Mogu}e je da kada se ponovno susretnemo, svestrani Tomislav iznenadi s jo{ ponekim hobijem. Moè jo{ jedino, mo`da, zapo~eti – letjeti.

Avanturisti~ki duh èljan adrenalina Dragica Jurajev~i}

Tomislav i njegov bicikl na Velebitu pro{le godineSpreman za osvajanje podmorja kod oto~i}a Grgur blizu Golog otoka 2005. godine


Poznato je da Ludbreg, gradi} u Podravini, ve} desetlje}ima prednja~i u Hrvatskoj po broju prikupljenih doza krvi, u odnosu na broj ìtelja. Da je humanost ljudi ovog kraja vrlo vrijedna i ne poznaje granica, svojim primjerom dokazuje i Zdravko Gloìni} iz ludbre{kog prigradskog naselja Slokovec.

Ovaj pedesetogodi{nji darivatelj krvi ve} je 28 godina zaposlenik Pogona Ludbreg Elektre Koprivnica. Vi{e od polovice zaposlenika tog Pogona uklju~uje se u akcije darivanja krvi. Z. Gloìni} daje krv triput godi{nje i tako je ve} skupio 70. darivanja krvi. Za 50. puta, u znak zahvalnosti dodijeljen mu je srebrnjak hrvatskog Crvenog krià.

- Darivanje krvi je humani ~in koji se ne moè platiti. Prvi put sam krv darovao u vojsci, 1978. godine kako bih pomogao pri jednom tu`nom doga|aju, jer imam krvnu

grupu 0, koju mogu primiti svi - bilo koje krvne grupe. Od tada krv darujem redovito, rekao nam je Zdravko.

U obitelji Z. Gloìni}a, krv daruju svi odrasli ~lanovi, ~ime se on ponosi i kaè:

- Cijela obitelj je uklju~ena u akcije. Tradiciju je zapo~eo moj otac i ponosan sam {to se prenijela i na moje k}erke, a i {iru obitelj.

Osim rada u Pogonu Ludbreg, Z. Gloìni} je tajnik je DVD-a Slokovec i pjeva u zboru ùpe Presvetog Trojstva i MPZ «Podravina».

- Va`no je da se ~ovjek osje}a dobro i da je dobro raspoloèn. Osje}am u sebi veliko zadovoljstvo {to znam da mogu nekomu pomo}i. Za humanost godine nisu va`ne. Uostalom, bolje bli`njemu dati nego nekoga prositi, poru~io je Z. Gloìni}

Marina Hiàk

ÔVJEK ÔVJEKU

Zdravko Gloìni}, darivatelj krvi iz Pogona Ludbreg

Dobrotvor sa 70 darivanja krvi

NAPUSTILI SU NAS…

FERDINAND (POK. ANTE) MILAN (1925.-2007.)

Sredinom oùjka o.g. preminuo je Ferdinand (pok. Ante) Milan, koji je radio na poslovima elektromontera (u to vrijeme popularno zvanim ìcarima) u Elektrodalmaciji Split. Bio je predan u svom svakida{njem poslu, ne vode}i ra~una o radnom vremenu i vremenskim uvjetima. Mla|im kolegama bio je veliki uzor. Posljednjih pet-{est godina radnog staà, radio je u mjernoj grupi na zamjeni i kontroli brojila potro{a~a. Ostat }e nam u lijepom sje}anju.

ANTE BUSATTO (1921.-2007 )

[esnaestog oùjka o.g. preminuo je dipl.ing. elektrotehnike mr. sc. Ante Brussato. Radio je u HEP-u neprekidno od svibnja 1950.g. do umirovljenja 1983.g. na poslovima direktora poduze}a Dalmatinske hidroelektrane Split; glavnog nadzornog elektrostrojarskog inènjera; tehni~kog rukovoditelja HE na Cetini, Zaku~ac, Omi{ i rukovoditelja Slu`be proizvodnje; direktora OOUR-a Zajedni~ke slu`be u Radnoj organizaciji Elektroprivreda Dalmacije; savjetnika za energetsko-ekonomske poslove Elektroprivrede Split. Tako|er je bio jedan od osniva~a Elektroprijenosa – Split, a od 1973. godine radi kao izvanredni profesor na FESB-u, Split, predmet "Elektri~ne centrale". Idejni je za~etnik i prvi urednik Poslovnih informacija Elektroprivrede Dalmacija krajem sedamdesetih godina pro{log stolje}a, a bio je autor i koautor ud`benika o povijesti elektroprivrede i elektrifikaciji Hrvatske.

HENRIK NADOVI] (1928.- 2007.)

Dvadesetog oùjka o.g. u 78. godini ìvota preminuo je dipl.ing. elektrotehnike Henrik Nadovi}. U travnju 1956. godine zapo~eo je raditi u HE Kraljevac, a od sije~nja 1960. radio je u HE Zaku~ac kao tehni~ki rukovoditelj sve do umirovljenja 1993. godine.

AN\ELKO RELJA ( 1929. -2007.)

Po~etkom travnja o.g. u 78. godini ìvota preminuo je An|elko Relja. Radio je u HE na Cetini

Elektroprivrede Dalmacije i u OOUR-u Izgradnja energetskih izvora kao nadzorni inènjer podru~ja. Sudjelovao je u izgradnji svih poslijeratnih hidroelektrana u PP HE Jug. Od njega su u~ili nara{taji mladih inènjera i svi su za njega imali samo najljep{e rije~i. Na drugi svijet su ga ispratili i oni koji nisu imali sre}u raditi s njim, a upoznali su ga tek kao umirovljenika.

ANTUN VIDAK (1931. – 2007.)

Sredinom travnja o.g. u 76. godini ìvota preminuo je Antun Vidak. îtav svoj radni vijek od 1965. godine, radio je u Odràvanju u Pogonu Elektrana – Toplana kao pomo}ni radnik, sve do 1988. godine kada je oti{ao u mirovinu.

STJEPAN MATI[I] (1933. - 2007.)

Sredinom svibnja o.g. u 74. godini ìvota preminuo je Stjepan Mati{i}, umirovljenik Prijenosnog podru~ja Osijek. Radio je na poslovima vatrogasca, vratara – ~uvara do 1991. godine, nakon ~ega je zbog bolesti pre{ao na radno mjesto pomo}nog radnika do 1993. godine, kada odlazi u prijevremenu starosnu mirovinu. Dobar kolega i prijatelj ostat }e u sje}anju velikom broju ljudi.

MIRO [ABI] (1951. – 2007.)

[esnaestog lipnja o.g. u 56. godini ìvota, preminuo je Miro [abi}. Od 1988. godine radio je u HE \ale kao vo|a smjene, sve do 1998., kada je oti{ao u invalidsku mirovinu. Svi }emo ga pamtiti kao iznimno dobrog, vrijednog i po{tenog ~ovjeka i radnika.

VERA TISANI] (1955. – 2007.)Sredinom lipnja o.g. preminula je Vera Tisani}

iz Pustodola Za~retarskog. Nakon zavr{ene srednje ekonomske {kole u Zaboku, zaposlila se u Elektri Zabok gdje je sve do prerane smrti radila na ra~unovodstveno-ekonomskim poslovima u Slu`bi za opskrbu, odnosno u Slu`bi za ekonomske poslove. Bila je dobar ~ovjek i stru~njak, a poslove je obavljala savjesno i odgovorno.

JANKO KOMAR (1950. – 2007.)

Devetnaestog lipnja o.g. preminuo je Janko Komar iz Dubrave Zabo~ke. U Elektru Zabok je do{ao 1974. godine na radno mjesto elektromontera u Odjelu za gra|enje. Kako je bio vrijedan i marljiv radnik, uz rad je zavr{io srednju elektrotehni~ku {kolu u Zagrebu i od 1983.g. nastavio raditi kao projektant u Odjelu za projektiranje, gdje je ostao sve do kraja svog ìvotnog puta.

MILAN LAPOV (1947. – 2007.)

Dvadeset i prvog lipnja o.g. preminuo je Milan Lapov, elekrotehni~ar u Pogonu \ur|evac Elektre Koprivnica. Zavr{io je osmogodi{nju {kolu u Tisnom, a Tehni~ku {kolu za elektrotehni~ara jake struje u Splitu. Od 1972. do 1976.godine radio je u zagreba~kom Kon~aru, a nakon toga se zaposlio u Pogonu \ur|evac kao tehni~ar u pogonu i tehni~ar za izgradnju i nadzor. Posebno se angaìrao u rje{avanju imovinsko-pravnih odnosa za izgradnju elekrtoenergetskih gra|evina na podru~ju |ur|eva~ke Podravine.

Pri Zavodu za istraìvanje i razvoj sigurnosti u Zagrebu poloìo je ispit za ispitiva~a za obavljanje pregleda i ispitivanja mjera za{tite na elektri~nim mreàma i instalacijama. Tako|er je bio {portski djelatnik u |ur|eva~kom ènskom rukometnom klubu Grani~ar. \ur|evac i |ur|eva~ka Podravina prihvatili su ga kao |ur|eva~kog zeta zbog njegove marljivosti i samozatajnosti te se veliki broj elektra{a i njegovih sugra|ana sa zahvalno{}u oprostio od njega.

SVETO MAD@AREVI] (1941. - 2007.)Petog srpnja o.g. u 66. godini ìvota preminuo

je Sveto Madàrevi}. Ve}inu radnog vijeka proveo je u HEP-u d.d., a u Prijenosno podru~je Osijek prelazi 1991. godine, gdje radi sve do odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu.

Radio je na poslovima voza~a do 1992. godine, nakon ~ega je zbog utvr|enog statusa invalida rada pre{ao na radno mjesto kontrolor tehni~ke ispravnosti vozila. Dobar kolega i prijatelj, ostat }e u sje}anju velikom broju ljudi.

(Ur.)


Dugu se i danas, prema rje~niku simbola - budu}i da se pojavila nakon op}ega potopa - naj~e{- }e predstavlja onako kako ju je "na po~etku novoga svijeta" doìvio mudri Noa: kao znak jedinstva i saveza izme|u Boga i svih ljudi, odnosno kao znak opro{tenja i pomirenja ljudskoga roda s Bogom

Izme|u Grabovca i Luga (Baranja), dvadesetak kilometara od Osijeka, Ivan [tefan iz Slu`be za odràvanje osje~ke Elektroslavonije snimio je prekrasan, pomalo neobi~an prizor. Dvostruku dugu!

Duga je, dobro se prisjetiti, prirodna pojava {to nastaje iza oluje i ki{e. Posljedica je prelamanja zraka Sun~eve, rje|e Mjese~eve, svjetlosti na teku}im kapljicama u atmosferi, a doima se kao skupina koncentri~nih lukova od ljubi~aste do crvene boje, odnosno sadrì sve boje Sun~eva svjetlosnoga spektra. Kada se na nebu pojave dvije duge odjedanput, u glavnoj je ljubi~asta boja unutra. Boje sekundarne duge obrnute su u odnosu na primarnu. Dugin luk je zapravo kruàn, no Zemljino tlo ometa da se vidi puni

krug. [to je Sunce niè na horizontu, promatra~ }e vidjeti ve}i dio kruga, to~no u suton - polovicu, a {to je Sunce na nebu vi{e, to je niì luk duge. Tradicionalni opis duge je da je sastavljena od sedam boja, odnosno crvene, naran~aste, ùte, zelene, plave, indigo i ljubi~aste. U stvarnosti, duga je niz bezbrojnih boja u rasponu od crvene do ljubi~aste. Neke od njih ljudsko oko ne moè ni vidjeti. Dugu se i danas, prema rje~niku simbola - budu}i da se pojavila nakon op}ega potopa - naj~e{}e predstavlja onako kako ju je "na po~etku novoga svijeta" doìvio mudri Noa: kao znak jedinstva i saveza izme|u Boga i svih ljudi, odnosno kao znak opro{tenja i pomirenja ljudskoga roda s Bogom.

DUGINI RATNICI ZA ZALJEÊNJE ZEMLJE

Duga nosi dobru ili lo{u sre}u, razni narodi imaju druk~ije interpretacije. Irske legende, primjerice, govore o vilenjacima, koji skrivaju }upove sa zlatom na kraju duge. No, dosad se nitko nije obogatio pronalaskom }upa, jer vilenjaci su skloni varkama. Stoga se duga pomi~e kako namjernik u potrazi za vilenja~kim zlatom poku{ava pristi}i do njenog kraja. Sli~no tomu je vjerovanje u na{im krajevima da }e djevoj~ica koja protr~i kroz dugu zadobiti oblik dje~aka ili da }e se osobi koja to u~ini ostvariti najve}a èlja. Bilo kako bilo, ~ini se da je to nemogu}e, jer ta svjetlosna pojava kao da izmi~e ba{ kada pomislite da ste joj se pribliìli. U srednjevjekovnoj su Njema~koj mnogi vjerovali da se 40 godina prije kraja svijeta, duga na nebu ne}e pojaviti. Tako bi s pojavom duge narod osjetio olak{anje, jer svijet je miran jo{ barem 40 godina. Mnoge kulture diljem svijeta vjerovale su da duge vode do Bogova. Neka plemena

sjevernoameri~kih Indijanaca nazivala su dugu stazom du{a. U Japanu su je neki oslovljavali plutaju}im mostom nebesa. Mitovi Havaja i Polinezije nazivaju dugu putom u gornji svijet. Stanovnici austrijskih Alpa kazuju da pravednici odlaze u raj preko duge, dok su jednako govorili Novozelan|ani za svoje poglavice. Mo`da je najpoznatija nordijska legenda o dugi, koja predstavlja plamte}i most {to spaja Zemlju i Nebo. Njime se Bogovi spu{taju me|u nas smrtnike i ponovno vra}aju u svoje odaje. Kada do|e kraj svijeta i taj most, pod nazivom Bifrost, uru{it }e se i nestati. Dok je ve}ina naroda, na temelju vlastitih vjerovanja, imala razloga biti radosna pri ukazivanju duge, mnogi su s jezom u kostima do~ekivali taj predivni fenomen. Pripadnici naroda Zulu smatrali su da je to golema natprirodna zmija i nazivali je zmijskim lukom, vjeruju- }i da te nemani izlaze na povr{inu nakon ki{e da bi pro`drle ljude i stoku. êsto se kaè da je lo{a sre}a ako kraj duge leì na vodi. Dobro je ako se pojavi na dan ro|enja djeteta. Slaveni su se bojali gledati u dno duge, strahuju}i da }e im to donijeti smrt. Drugi su se bojali da pokazivanje prstom na najvi{u to~ku duge donosi nesre}u. Ako to u~inite, mogao bi vas pogoditi grom,ili vam izrasti ~ir ili bi vam mogao otpasti taj nesta{ni (kaì)prsti}.

Jedno indijansko proro~anstvo pretkazuje da }e Zemlja oboljeti. Tada }e se okupiti pleme sastavljeno od pripadnika svih svjetskih kultura, koji vjeruju u djela, a ne u rije~i. Zajedno }e raditi na zalje~enju Zemlje. Bit }e poznati kao Dugini ratnici.

Ljerka Bobali}Izvornik: ~asopis "Odisej"

Snimio: Ivan [tefan

FENOMENI

DUGA NA BARANJSKOM NEBU

Simbol nade i oprosta


U roditeljskoj ku}i, smje{tenoj podno Mosora, Nedjeljko Bajama upijao je prve spoznaje o ìvotu, prirodi i svom - kako kaè - prelijepom mjestu i njegovim ìteljima i od svojih ranih godina zapo~eo zapisivati zapaànja, dogodov{tine, zgode i nezgode sumje{tana i opisivati ljepote svog rodnog kraja

Korak po korak, tijekom trideset i ~etiri godine radnog staà, na{ kolega Nedjeljko Bajama, poznatiji kao Neno, penjao se od drugog strojara preko prvog strojara do predradnika strojarskog odjela u Pogonu HE Zaku~ac. Tu je zastao, duboko udahnuo, i oti{ao na do{kolovanje. Nakon ste~ene kvalifikacije, postao stru~njak za za{titu na radu i za{titu od poàra.

Ali, nije me za{tita na radu dovela k njemu, prije bih mu se obratila da me za{titi od rada, posebice po ovim tropskim vru}inama. Moè, kaè Neno, ne}emo o radu, pri~at }emo o dokolici. A tu ~esto ima puno vi{e za ~uti.

Premda mu loza potje~e iz polji~kog sela Trnbusi, ipak se on smatra starosjediteljem sela Zaku~ac kraj Omi{a, gdje su mu se preci udomili prije dva i pol stolje}a. Zaku~ac je, ina~e, energeti~arima poznat po na{oj najmo}nijoj hidroelektrani, ljubiteljima poezije kao rodno mjesto Jure Ka{telana (~iji je spomenik podignut tamo), a vjernicima i hodo~asnicima zadnjih nekoliko godina i po Sveti{tu sv. Leopolda Mandi}a. Kako stvari stoje, mo`da }e jednom biti prepoznat i po spisima na{eg kolege Nene, kojeg s pravom moèmo nazvati kroni~arom Maloga mista, kao {to je to bio po{}er iz legendarne Smojine serije.

KLJUÂR I DU[A SVETI[TA

Na àlost, jedan dio sela ostao je davno bez svojih ìtelja (ku}e su obnovljene i nalaze se u krugu Elektrane), ali ipak Zaku~ac je jo{ uvijek ìv i ìvahan, zahvaljuju}i upravo ljudima poput Nene. On je u roditeljskoj ku}i, smje{tenoj podno Mosora, upijao prve spoznaje o ìvotu,

Nedjeljko Bajama, kroni~ar Zaku~ca

Selo moje malo

NOVI UMIROVLJENICI

ANTON KIRASI] iz HE Gojak

Pola stolje}a radnog staà!

Prigodom posjete HE Gojak, slu~ajno sam susreo Antona Kirasi}a koji se, kako nam reko{e, priprema za skora{nju mirovinu. Ni{ta neobi~no pa mnogi ovoga ljeta idu u zasluènu mirovinu. Da, ali Anton je poseban. Za{to?

Anton Kirasi} ima 64 godine i 48 godina staà! Da, nije pogre{ka, 48 godina punoga radnoga staà bez povlastica. Kako je to mogu}e? Anton, ina~e ro|en, 13. lipnja 1943. godine, zna~i na blagdan Svetoga Ante po kojemu je i dobio ime, prvi put zaposlio se kao ~etrnaestogodi{njak u drvnoj industriji, kao fizi~ki radnik. êtrnaestogodi{njak kao fizi~ki radnik?! Da, to je tada bilo mogu}e, a Antonu je bio potreban posao – i pla}a. Dvije godine kasnije Anton zavr{ava zanat za elektromontera, uz rad i ostaje raditi kao elektri~ar u DIP-u do 1973. godine, a potom dolazi u HE Gojak. Tu je skupio 35 godina staà, od toga posljednjih 20 kao vo|a smjene.

Od 31. kolovoza 2007. godine Anton }e biti umirovljenik, zna~i sa 48 godina radnoga staà, a da nije morao provesti dvije godine u vojsci koje se ne ra~unaju u radni sta`, oti{ao bi u mirovinu sa 64 godine ìvota i 50 godina staà. Po tomu je Anton poseban.

Fotografija svjedo~i da je Anton vitalan – rekli bi – dobro se drì i u mirovini ne}e mirovati. Valja se posvetiti vo}njaku, a ima dvije k}erke i troje unu~adi...

Inzistirao je da ga snimimo s njegovim omiljenim kuharicama Restorana HE Gojak, Marijom Bertovi} i Ivankom Bla{kovi}, s kojima godinama pije kavu u vrijeme radne stanke. Marija i Ivanka kaù da }e im itekako nedostajati Antonova vedrina, jer uljep{avao im je svaki dan. Sada }e one njemu uljep{ati opro{tajnu fotografiju u HEP Vjesniku.

Ivica Tomi}

Anton odlazi u mirovinu poslije skoro pola stolje}a rada, ali Marija i Ivanka – njegove omiljene kuharice Restorana HE Gojak, nadaju da }e ipak ponekad do}i na kavu u HE Gojak i svojom vedrinom uljep{ati im dan

NA[I IZVAN HEP-a

prirodi i svom - kako kaè - prelijepom mjestu i njegovim ìteljima. Od svojih ranih godina zapo~eo je zapisivati zapaànja, dogodov{tine, zgode i nezgode sumje{tana i opisivati ljepote svog rodnog kraja.

- Otkad su 1997. godine zapo~eli prvi radovi na ure|enju Sveti{ta sv. Leopolda Mandi}a, koji je podrijetlom odavde, sve ~e{}e sam uzimao olovku u ruku i u svoj „dnevnik“ pohranjivao zapaànja, razmi{ljanja i dojmove. Ponekad napi{em i poneku pjesmu, kaè Neno.

Sveti{te, ne samo da ga je dodatno potaknulo na pisanje i dalo mu novu inspiraciju, ve} mu oduzima sve vi{e slobodnog vremena. Kao ~lan Odbora za izgradnju, vrlo je aktivan i budnim okom prati sve {to se u njemu i oko njega doga|a. Uvjerila sam se i sama da su klju~evi Sveti{ta u sigurnim rukama, a ni vodi~ke sposobnosti na{eg Nene nisu zanemarive.

Obavljaju}i du`nost predsjednika Mjesnog odbora Zaku~ca punih 20 godina (od 1982. do 2002.) zaslu`no je 2003. godine dobio Plaketu Grada Omi{a. Gradsko vije}e dodijelilo mu je to priznanje za ukupne rezultate u nesebi~nom i predanom radu kojima je unaprijedio kvalitetu ìvljenja u svom mjestu.

Stotine stranica desetlje}ima rukom pisane, kronolo{ki prate sve doga|aje u Zaku~cu od ranih {ezdesetih godina pro{log stolje}a do danas. Neno se nema namjeru jo{ dugo odvajati od pera, ali sada bi mu ve} dobrodo{la informati~ka potpora, da se materijali unesu u stroj, posloè i pripreme za mogu}e tiskanje. Ho}e li netko mla|i u obitelji nastaviti ovu njegovu tradiciju, jo{ nije siguran:

- K}erka, istina, ima potencijala, ali se udala i oti{la od nas, a sin je jo{ srednjo{kolac. îni mi se da i on „ima ìcu“, a to je najva`nije.

TOVAR

Dalmacija, kr{ i moreznoj i suze, trsi lozevalja po}i u pasikenosit zemlju u te {krape.

Oj tovare, Oj tovare!

Ti si simbol na{e patnjei ljubavi ti si znamen,jadno ti je di ne do|e{pusto ti je, moj tovare!

Smilje, dra~e, o{ebljadii ostali nametnici,rastu kume ka iz vodebez ijedne na{e suze,kapi znoja, truda, rada.

Moj tovare, Oj tovare!

U mom selu ti si krepana sliku te samo viditda se selo ne postidi.

Marica @aneti} Malenica


NA[E TAJNICEIZLET

Na{i iz PP HE Sjever preko Male i Velike planine uspje{no poloìli svoj prvi zahtjevniji planinarski ispit

Vrijeme je za odmor, osje}a se to u zraku, i u raspoloènju. Premda na{ kolektivni jo{ nije zapo~eo, to nije razlog da ne predahnemo i da se ne rekreiramo, barem u dane tjednog odmora. Tako su razmi{ljale i na{e kolegice i kolege iz dravskih hidroelektrana (HEV, HE^ i HED), koji su se na jednodnevnom izletu na Veliku planinu u Sloveniji pridruìli ~lanovima Hrvatskog planinarskog dru{tva Me|imurje iz âkovca. Premda je ta planinarska tura primjerena planinarima s dobrom ili barem prosje~nom kondicijom, mala ali odva`na ekipa iz PP HE Sjever uspje{no je tog 15. srpnja o.g. poloìla svoj prvi zahtjevniji planinarski ispit.

Autobusom su stigli do polazne to~ke, planine Stahovice (440 m.n.m.) odakle su zapo~eli uspon preko crkve sv. Primoà i Pasje pe~i do Domàlskog doma na Maloj planini. Penjanje umjerenim tempom potrajalo je ~etiri sata. Tijekom podnevnog odmora razgledali su krajobraz i {etali Malom i Velikom planinom (1.534 m.n.m.). U povratku su se spu{tali preko Velike planine, planine Konj{~ice i Dolskega grabna. Dijelom puta vozili su se gondolskom ì~arom i uìvali u idili~noj panorami slovenskih planinskih naselja.

Sude}i po snimkama na{ih kolega - bilo je vru}e, bilo je zahtjevno, ali bilo je – izvrsno, prije svega!

[email protected].

Bilo je izvrsno!

Penjanje uz muku i znoj

Tanja Jura~i}, tajnica u Pogonu HE âkovec

Idili~na panorama slovenskih planinskih naselja

Tehni~arka, tajnica, vije}nica i sve ostalo

Tajnica u HE âkovec Tanja Jura~i} u svojih petnaestak godina radnog staà zatvorila je neobi~an krug. U HEP je u{la 1993. godine kao tehni~arka za dokumentaciju i te poslove obavljala do odlaska na trogodi{nji porodiljni dopust. I dok je ona osovila na noge svoje blizance, u Pogonu su se doga|ale ro{ade, nakon kojih je njoj ponu|eno radno mjesto tajnice. Komunikativna, neposredna i vedra, ve} na prvi pogled, sa zadovoljstvom je prihvatila novi poslovni izazov. S izvje{taja i obra~una prebacila se na telefon, faks, kopirni aparat, kompjutor i ostale uredske desne ruke. Me|utim, kako od svoje struke ipak ne moè{ pobje}i predaleko tako su joj se, nakon nove sistematizacije u velja~i ove godine, ponovno vratili njeni negda{nji poslovi. Novim rje{enjem Tanja je ponovno tehni~arka, s tim da je zadràla i tajni~ke poslove. Nema ona ni{ta protiv njih, oni su joj s vremenom postali dragi i omogu}ili joj uklju~ivanje u mo}nu tajni~ku mreù HEP-a, koja odli~no funkcionira. Tako se brojke i slova izmjenjuju, ovisno o tomu treba li direktor dopis ili tjedni, odnosno mjese~ni obra~un elektri~ne energije. Do sada je Tanja sura|ivala s dva direktora, prvim i dugogodi{njim direktorom HE âkovec Ivanom Vargom i njegovim nasljednikom Tomislavom Pintari}em. Uz smije{ak im obojici daje puno vi{e od prolazne ocjene. Ina~e, u svom radu je stalno okruèna kolegama pa kao jedna od ~etiri ène u Pogonu, zapravo i ne zna kako to izgleda raditi u ènskom okruènju. Blago njoj, kaèm ja!

NEKAD GIMNASTIÂRKA – DANAS ROLERKA I PLANINARKA

Kada se poslije posla vrati u svoj Strahoninec, smje{ten u neposrednoj blizini âkovca i petnaestak kilometara udaljen od Elektrane, Tanju ~ekaju njeni sad ve} veliki blizanci Maja i Marko (od jeseni sedma{i), suprug i njene omiljene ìvotinje (pesek, ma~kica, ribice, kornja~e...):

- Svi volimo ìvotinje pa nam je dvori{te ve} postalo pretijesno, àli se Tanja, jo{ uvijek tu`na zbog papagaja koji je nedavno uginuo.

Nekada je Tanja bila gimnasti~arka, danas je rolerka, a zadnjih godina se okrenula prirodi i planinarenju:

- Ljubavlju prema planinarenju „zarazio“ me je, ba{ kao i mnoge u na{em PP-u, kolega Bogomir Trabe ili Bogo, kako ga mi zovemo, strastveni planinar koji nas je i sad u srpnju vodio na izlet u Sloveniju.

Uz sve to, na{a kolegica se ponekad druì i s iglama i heklicom pa se djeca okite ponekom novom vestom. Muù je na{trikala samo jednu vestu i rekla - nikad vi{e. Za{to, nije mi htjela re}i, ali On sigurno zna {to je zgrije{io. Pravo mu budi!

Uz sve svoje obveze i hobije, Tanji ostane dovoljno vremena i za dru{tveni rad. Kao vije}nica u Op}ini Strahoninec preteìto se bavi mladima i {portom.

Bravo za svestranu Tanju!Marica @aneti} Malenica


FENOMENI

Sveti{te sv. Leopolda Bogdana Mandi}a u Zaku~cu

Utje{itelj bolnih i suznih Marica @aneti} Malenica

Sveti{te se nalazi u kamenoj litici, gdje je iskopana spilja, u ~ijoj je sredini kapelica posve}enu sv. L. Mandi}u, a u kapelici se, uz mo}i sv. Leopolda, nalazi i srebrni reljef s likom za{titnika

HE Zaku~ac, na{a najja~a i najve}a hidroelektrana na{eg elektroenergetskog sustava, privla~i pozornost energetskih stru~njaka, studenata, {kolaraca pa i turista, za koje }e tako|er jednog dana otvoriti vrata. Me|utim, po~etkom ovog stolje}a i tisu}lje}a, dobila je jo{ jedan valjani razlog da ju se spomene i obi|e. Naime, te prijelomne 2000. godine, u selu Zaku~ac, tik uz elektranu, sve~ano je u okviru svjetske proslave velikog jubileja 2000 godina kr{}anstva, otvoreno Sveti{te sv. Leopolda Bogdana Mandi}a

Kada se sredinom devedesetih godina pro{log stolje}a me|u malobrojnim ìteljima ovog pitoresknog mjesta negda{nje Polji~ke republike, ukotvljenog podno surih litica Mosora, rodila ideja o podizanju sveti{ta svetom L. Mandi}u vjerojatno ni oni sami nisu imali cjelovitu viziju svog pothvata, onu koja se sad ve} jasno nazire.

Za{to je upravo malo mjesto Zaku~ac, u zale|u Omi{a, poznato i po na{em pjesniku Juri Ka{telanu, odabrano za izgradnju sveti{ta, pitanje je koje ima razloàn odgovor: upravo iz ovog sela potje~e hrvatski svetac, kapucin L. B. Mandi}. Premda mu je pradjed tu ro|en, obitelj se iz Polji~ke kneèvine potkraj 18. stolje}a odselila u Herceg-Novi. U tom bokakotorskom gradi}u rodio se, 12. svibnja 1866. godine, kao dvanaesto dijete, blaènik Leopold, kr{tenog imena Bogdan Ivan. Iscrpljen ispovjedni~kom slu`bom i bole{}u umro je 30. srpnja 1942. godine u Padovi, gdje i danas po~iva u kapelici, sagra|enoj uz kapucinsku crkvu Sv. Krià, u neposrednoj blizini sobice u kojoj je desetlje}ima ispovijedao. Blaènim ga je, 34 godine nakon njegove smrti, 2. svibnja 1976. godine proglasio papa Pavao VI. Svetim ga je, pak, 16. listopada 1983. godine proglasio papa Ivan Pavao II. na trgu pred bazilikom sv. Petra u Rimu. Prigodom kanonizacije Papa Ivana Pavla II., izme|u ostalog, je rekao:

„Sveti Leopold nije za sobom ostavio teolo{kih i knjièvnih djela, nije o~aravao svojom kulturom, nije osnovao dru{tvene ustanove. Za sve koji su ga poznavali on nije bio drugo nego obi~an fratar, malen bole`ljiv. Njegova je veli~ina drugdje: u `rtvovanju, u darivanju sebe dan za danom, kroza sve vrijeme svojega sve}eni~- kog ìvota, tj. kroz 52 godine, u ti{ini, u povu~enosti, u skromnosti ispovjedni~ke sobice. fra Leopold bija{e uvijek tamo, spreman i nasmije{en, razborit i ~edan, diskretan pouzdanik i vjeran otac du{a, u~itelj pun po{tovanja i duhovni savjetnik pun razumijevanja i strpljivosti.

Ako bismo ga htjeli definirati jednom jedinom rije~ju, kao {to su to ~inili za njegova ìvota njegovi pokornici i subra}a, onda je on „ispovjednik“; on je znao samo „ispovijedati“. No upravo je u tome njegova veli~ina. U njegovu nastojanju da na~ini mjesta pravome pastiru du{a.“

SVETAC SE VRA]A KU]I

Osnivanjem ovog Sveti{ta, 12. svibnja 1998. godine, omiljeni narodni svetac je simboli~no vra}en u zavi~aj svojih predaka, u idili~nu i jedinstvenu prirodnu oazu, podno opjevanog slapa Ilinac, poznatog po jo{ jednoj mu~enici, glasovitoj polji~koj heroini Mili Gojsali}, ~iji je bron~ani kip postavljen na platou iznad Sveti{ta. Samo Sveti{te se nalazi u kamenoj litici, gdje je iskopana spilja, koja u sredini ima kapelicu posve}enu sv. L. Mandi}u. U kapelici se, uz mo}i sv. Leopolda, nalazi i srebrni reljef s likom za{titnika. Ispred ulaza u spilju 2000. godine izgra|en je plato predvi|en za bogoslu`je, na kojem se isti~e oltarna menza, isklesana od monolita mosorskog kamena te dva metra visok bron~ani kip sveca na kamenom postamentu, rad kipara Kaìmira Hraste. Pro{le godine, 11. svibnja, mons. Marin Bari{i}, nadbiskup splitsko-makarski, u spilji je blagoslovio kapelicu i posvetio oltar. Posebna zanimljivost Sveti{ta je i to da je upravo ovdje udomljeno i ono poznato `njansko zvono, napravljeno u prigodi Papinog posjeta Splitu.

OD NADBISKUPSKOG DO NACIONALNOG SVETI[TA

Ali, to nije kraj planovima i èljama ovda{njih ìtelja i {tovatelja sv. Leopolda. Odbor za izgradnju (Stjepan Ti~inovi}, Ivan [kari~i}, Jerko Ro{in, Ljubo Stipi{i}, Ivan Deli}, Ljubo Bodroì}, Ivo i Ante Vuli} Agan, Ivan Vuli} Digov, Ante Bogdanovi}, Petar Josip Mandi}, Ivica Maru{i}, Nedjeljko Bajama i Kaìmir Hraste), koji se sastaje jedanput u dva mjeseca, a prema potrebi i ~e{}e, pred novim je izazovom: izrade kri`nog puta (radi sigurnosti HE Zaku~ac put je pro{iren pa }e biti dostatan za 14 postaja), kao i natkrivanje prostora u Sveti{tu. Tu bi, prema zamisli voditelja projekta, poznatog arhitekte Jerka Ro{ina, bila polivalentna dvorana (povr{ine od pribli`no 170 ~etvornih metara), sakristija, suvenirnica i popratni sadràji. Sve to s ciljem da ovo Sveti{te Splitsko-makarske nadbiskupije (kojim ga je, 1997. godine, proglasio tada{nji nadbiskup Ante Juri}), preraste u nacionalno sveti{te. Da je cilj ostvariv, svjedo~i iz godine u godinu sve ve}i broj hodo~asnika, vjernika pa i turista, koji posje}uju Sveti{te tijekom trodnevnice i sve~ane proslave Leopoldovog blagdana. Tako se 12. svibnja ove godine ovdje okupilo vi{e od dvije i pol tisu}e ljudi:

- Posljednjeg dana trodnevnice s krunicom, 11. svibnja, Sveti{te su obi{li lije~nici i medicinsko osoblje KBC Split, kao i lije~ni~ki pjeva~ki zbor. Koncelebriranoj misi, koju je predvodio don Ante Mateljan, nazo~ili su i va{i direktori @eljko Kljakovi} Ga{pi} i Stjepan Ti~inovi}. Ina~e se u Sveti{tu svake prve nedjelje u mjesecu odrì

misa koju predvodi ùpnik Zaku~ca i Prika don Ivan Deli}, kaè Nedjeljko Bajama, ~lan Odbora i na{ kolega iz Pogona HE Zaku~ac. Kako je on i klju~ar Sveti{ta, bio mi je dragocjen vodi~ i izvor informacija o svemu {to je do sada napravljeno i onomu {to se planira u~initi. Uvjerila sam se na licu mjesta i u umje{nost i mudrost voditelja projekta, koji je nastojao maksimalno o~uvati iznimnost ovog prirodnog ambijenta na na~in da ljudska ruka {to manje u njemu intervenira. Na{ kolega je posebno ponosan na svoje sumje{tane iz Zaku~ca, koji su dragovoljno obavili ve}inu gra|evnih radova. Zahvalnost duguju i Gradu Omi{u te njegovom gradona~elnika prof. I. [kari~i}u koji im, prepoznav{i vrijednost projekta, zdu{no pomaè, kao i brojnim donatorima – tvrtkama i pojedincima.

Kako bi se brojnim hodo~asnicima pomoglo da, za kratka boravka u Sveti{tu, uspostave {to prisniju vezu sa Svecem kojem su se do{li pomoliti, odnosno da bi se s njim sprijateljili, kako to kaè mladi i poduzetni sve}enik don I. Deli}, objavljene su dvije prigodne publikacije: prva, Svetom Leopoldu (molitve, kri`ni put, misa i pjesme u ~ast sv. Leopolda B. Mandi}a), koju su pripremili Lj. Stipi{i} Delmata i don I. Deli} (u izdanju @upe sv. Petra ap., Priko-Omi{, 2006) i druga, Zaku~ac – Hodo~asni~ki vodi~, koji je pripremio don I. Mateljan, a izdala Nadbiskupija splitsko-makarska (Biblioteka Crkva u svijetu, 2007).

OD SJEVERA DO JADRANSKOG MORA (ODA SVETOMU LEOPOLDU, 2005.)

1. Molimo te, sveti Leopolde,nas prosvijetli sjajem sveta lica;ìvom vjerom zlati Mosor,tvoj Zaku~ac i tvoja Poljica.Sve od Boke, Padove i Zadra,do Cetine, do Zaku~ca,do Omi{a grada;Od Sjevera do Jadranskog mora,ti si miljenik,ispovjednik sveg puka svoga.

2. Bog te posla rad slabih i tu`nih,utje{itelj bolnih si i suznih;Leopold je tu poniko, da bli`njemu du{u bi proniko!

3. Blagoslovi more Adrijanskoi rodove, i brodove na{e;i sve kapi i sva vrela,nek uzlete prema nebu vrela.

(na stihove Stake Klanac Tuli} glazbu je napisao Lj. Stipi{i} Delmata)


U ovoj potleu{ici ro|en je pradjed L. Mandi}a, a danas je u krugu HE Zaku~ac Kri` - putokaz i simbol Sveti{ta

Kip Sveca ispred ulaza u spilju, rad kipara Kaìmira Hraste Pomalo tajanstveni ulaz u spilju u kojoj je smje{tena kapelica

Prilog vje~noj poetici o kamenu i cvijetu – detalj iz Sveti{ta

Pogled s platoa predvi|enog za bogoslu`je i sa kipom sv. Leopolda Mandi}a prema obnovljenim kamenim ku}ama Zaku~ca, koje su danas u krugu Elektrane i koriste se za popratne sadràje i uredske prostorije

@njansko zvono se iz Splita preselilo je u Zaku~acHodo~asnici dolaze u Sveti{te 12. svibnja o. g. u prigodi obiljeàvanja blagdana sv. Leopolda


[PORT

Druga grobni~ka regata

Sun~an dan s konstantnim vjetrom, doista je bila nagrada za golemi trud organizatora, uloèn u organiziranje Regate

U prekrasnoj uvali ^ri{njeva, 23. lipnja o.g. sve se {arenilo od raznobojnih jedara na brodovima koji su se odazvali pozivu organizatora Druge grobni~ke regate, koju organizira Jedrili~arski klub “Neverin” âvle. Budu}i da }ete se zapitati {to se to ti~e HEP-a, najprije }emo odgovoriti na to pitanje. Naime, predsjednik JK “Neverin” je Neven Cuculi}, zaposlenik Elektroprimorja, o ~ijim brojnim pobjedama na krilima vjetra smo ve} pisali na stranicama HEP Vjesnika. Nadalje, na ~ak tri broda, ~lanovi posade bili su zaposlenici Elektroprimorja, PP HE Zapad i Termoelektrane Rijeka. I na kraju, na ovoj Regati pobjednici nisu dobili uobi~ajene medalje i pokale, ve} umjetni~ki izra|ena priznanja od pe~ene gline, ~ija je autorica Margareta Krsti}, tako|er zaposlenica Elektroprimorja. Nije li sve to dovoljno da te subote u uvali ^ri{njeva, uz brojne druge, bude i novinar HEP Vjesnika?

O Regati nam je predsjednika JK “Neverin” Neven Cuculi} rekao:

- Jo{ jedna regata je iza nas. Nadamo se da ve}ina natjecatelja i gostiju dijeli na{e mi{ljenje da je i ova Regata u potpunosti uspjela. Posluìo nas je i onaj sitni ~imbenik na koji nitko ne moè utjecati - vrijeme. Sun~an dan s konstantnim vjetrom doista je bila nagrada za golemi trud organizatora, uloèn u organiziranje Regate. Ove godine na startu se pojavilo 56 jedrilica sa 320 natjecatelja, {to je za tek drugo izdanje regate zadovoljavaju}a brojka i jako nas veseli dobar odziv jedrili~ara. Drago nam je da su nam se nakon Regate u ^ri{njevu pridruìli i mnogobrojni gosti i prijatelji. Za razliku od pro{le, ove godine su nas pratili mnogobrojni sponzori, kojima se posebno zahvaljujemo, jer bez primjerene potpore nije mogu}e organizirati takve skupove.

Na kraju, spomenimo da ove godine za JK “Neverin” âvle jedri ~ak 11 jedrilica i to: TEMPESTA - ILC 30, @VELTA - Murphy 28, BABY BLUE - H 800, NONO RUDE - Ombre 8,10, KRALJICA MAJKA – Amon, MI]A MALA- Elan 19, MATALUPE - Stag 24, LADY S, KOSTRENKA – Riveto, 5 BOBULJICA – Riveto i ROZA

Za one koji ne znaju, Grobnik nije na moru.

Hepovci u posadi ~ak ~etiri jedrilice

Predsjednik JK “Neverin” âvle i glavni organizator Grobni~ke regate Neven Cuculi} (prvi s lijeva) prigodom dodjele priznanja najuspje{nijima

Opasan manevar, zar ne?

Lijep prizor: raznobojna jedra ispod Kr~koga mosta

Plavo jedro, modro more i dobar vjetar

Ivica Tomi}


TRADICIJA

292. Sinjska alka

Sinjani su kao svjedo~anstvo i uspomenu na svoju veliku pobjedu nad Turcima ustanovili ivi spomenik - Sinjsku alku, a po uzoru na rasprostranjene igre toga vremena osmi{ljeno je natjecanje vitezova te bitke, koje su stolje}ima nastavili njihovi potomci i nasljednici po juna{tvu i domoljublju

Kada se prve nedjelje u mjesecu kolovozu na trkali{tu pojavi povorka alkara i alkarskih momaka, uvijek zavlada tajac kao da neki prastari zov pro{losti obuzme ljude. Ta ti{ina odaje po{tovanje prema alkarima, prema povijesti naroda Cetinske krajine. Tajac traje kratko, a onda se razlegnu pljesak i razdragani urlici. Moma~ka ~eta, u ritmu kora~nice, dostojanstveno stupa ne obaziru}i se ni lijevo ni desno, nose}i na ramenima duge pu{ke kremenja~e, a za pojasom u pripa{nja~i kubure i handère. Iza njih ponosno ja{e ~eta alkara, bogato odjevenih u stare plemi}ke odore iz ovih krajeva s kalpacima na glavi od sumurovine, na kojima podrhtava bijelo ~apljino perje. Konji, bogato ukra{eni, veselo poigravaju i podiù se u vis. Tako zapo~inje Sinjska alka, jedinstveno vite{ko natjecanje i u Hrvatskoj i u Europi.

@IVI SPOMENIK VELIKE POBJEDE

Sve je zapo~elo davne 1715. godine kada je bitka za grad Sinj , strate{ki klju~ glavnog puta prema moru, zavr{ila potpunim porazom turske vojske. Tursko-mleta~ki ili takozvani Mali rat, koji je trajao ~etiri godine, u biti je zapo~eo i zavr{io bitkom za Sinj, zbog ~ega ga neki nazivaju i Sinjskim ratom. Nastanak Sinjske alke vezan je za ishod rata, odnosno bitke za Sinjsku tvr|avu Grad. U tvr|avi Grad, naime, zatvorilo se 700 branitelja, dobro opskrbljenih i naoruànih za dugu borbu. O doga|ajima tijekom te znamenite opsade o~uvao se jedinstven jezgrovit i vrlo ìvotopisan dokument Dnevnik, kojeg je vodio jedan od branitelja sinjske tvr|ave, sudionik i o~evidac svih tih doga|aja. Pisan je na talijanskom jeziku, a registrirani su svi najva`niji doga|aji otkako se turska vojska pojavila na Prologu (23. srpnja) dok se, nakon neuspjele opsade, nije opet povukla u Bosnu (15. kolovoza). Sinjani su kao svjedo~anstvo i uspomenu na svoju veliku pobjedu ustanovili ìvi spomenik - Sinjsku alku. Po uzoru na rasprostranjene igre toga vremena, osmi{ljena je igra u kojoj su se svake godine na godi{njicu velike bitke i pobjede, natjecali vitezovi iz te bitke, a poslije njihove smrti stolje}ima su natjecanje nastavili njihovi potomci i nasljednici po juna{tvu i domoljublju. Za metu je odabrana stilizirana podloga za stopalo sa sedla koje je zaplijenjeno turskom pa{i prigodom opsade Sinja. Meta je nazvana „ (H)Alka“, {to na turskom zna~i: prsten, obru~, kolut.

Ove je godine prva nedjelja mjeseca kolovoza pala je na 5. kolovoza, kada obiljeàvamo Dan pobjede i

domovinske zahvalnosti. Stoga su predstavnici dràvnog vrha u toj prigodi, prije odlaska na trkali{te, zapalili svije}e i poloìli vijence pred zgradu sinjskog Poglavarstva. A potom je, tog sun~anog i pomalo vjetrovitog dana, odràna 292. Sinjska alka. Uzbu|enje je vladalo ~itavim gradom dok se ~ekao prolazak alkarske povorke predvo|ene gradskom puha~kom glazbom.

[EST PUNATA ZA POBJEDNIKA

Nakon intoniranja Lijepe na{e i minute {utnje za sve poginule hrvatske branitelje i prvog predsjednika dr. Franju Tu|mana, tradicionalni prigodni govor pred deset tisu}a gledatelja odrào je vojvoda Ivan îkara, koji je tim povodom naglasio da nitko ne smije zaboraviti blistave akcije Bljesak i Oluju. Potom je uslijedio pozdravni govor alaj~au{a Ton~ia Be{li}a, koji je podsjetio na kr{}ansku pobjedu nad Turcima 1715. godine te sr~ano, iz sveg glasa, povikom zatraìo Vojvodu za dopu{tenje da zapo~ne natjecanje. Nakon vojvodinog dopu{tenja, zapo~elo je poga|anje u sridu. Otr~ane su tri trke popra}ene navijanjem i ovacijama gledatelja, nakon ~ega je pobjednikom progla{en pro{logodi{nji debitant Tino Radanovi}. Naime, on je u sve tri trke pogodio u dva te osvojio ukupno {est punata. Slavodobitni~ku radost je podijelio sa svojim alkarskim momkom Antom Bo{njakom. Na koplje slavodobitnika alkarski je vojvoda I.îkara privezao plamenac hrvatske trobojnice - znamen pobjede. Predsjednik Republike Stjepan Mesi} darovao mu je zlatni prsten s hrvatskim grbom i sabljom, a njegovom momku srebrni prsten s hrvatskim grbom i jataganom. Osim toga, Vite{ko alkarsko dru{tvo slavodobitniku je dodijelilo nov~anu nagradu. Tom je prigodom Predsjednik odrào kra}i govor, u kojem je naglasio da Alka treba biti i ostati samo Alka - vite{ko nadmetanje koje }e afirmirati na{u kulturu, a ne stvarati politi~ke podjele.

Slavlje nakon sve~anosti nastavljeno je duboko u no}, a alkari vjerojatno ve} zapo~inju razmi{ljati kako idu}e godine osvojiti prestiàn trofej.

Vite{ko nadmetanje Jelena Vu~i}

Slavodobitnik 292. Sinjske alke, Tino Radanovi} s ponosom drì koplje oki}eno plamencem hrvatske trobojnice – znamenom pobjede

Barjaktar Bo{ko Vladovi} nosi alkarsku zastavu u pratnji pobo~nika

Ove je godine Alku pratio najvi{i dràvni vrh – po~asna loà s brojnim uzvanicima, me|u kojima je i predsjednik Uprave HEP-a, tvrtke koja je bila generalni sponzor Alke – mr. sc. Ivan Mravak


TRADICIJA

41. \akova~ki vezovi 2007.

Rasko{na slavonska ba{tina Branka Pavi}

Cijeli grad disao je sa slavonskom ba{tinom, \akovo je bilo preplavljeno slavonskim rukotvorinama, {lingama, bijelim vezom iz Bo{njaka, zlatovezom, {aranim tikvama iz Gradi{ta, a izlozi trgovina bili su ukra{eni starinama izvu~enim iz bakinih {krinja, koje su za tu prigodu ponovno ugledale svjetlo dana

Ovogodi{nji posjet \akova~kim vezovima bio je doista izvanredna poslastica i za one najizbirljivije {to se ti~e narodne ba{tine i folkolora. [to se ti~e brojnosti, ali i kvalitete, ovogodi{nji \akova~ki vezovi bili su daleko

iznad svih odrànih unatrag proteklih nekoliko godina. Tradicionalna povorka u nedjeljno jutro krenula

je u 8,30 sati ispred takozvanog \akova~kog malog parka, da bi pro{etala preko korza pa sve do velikog Strossmayerovog parka. Pritom je bilo nekoliko usputnih zaustavljanja, kako bi svaka od skupina ne{to odplesala. Glavna pozornica za vrijeme povorke bila je postavljena ispred katedrale, gdje su bili smje{teni predstavnici svjetovne vlasti, oporbe, kao i crkveni velikodostojnici.

Uobi~ajeno je sudjelovao veliki broj doma}ih folklornih skupina iz cijele Hrvatske. Bile su tu i skupine na{ih iseljenika iz Kanade, Australije i îlea. Na licima tih mladih ljudi vidjelo se odu{evljenje posjetom Domovini svojih roditelja ili djedova i baka. Mnogi od njih ne znaju ili vrlo te{ko govore na{ jezik, ali su pjevali na{e pjesme s velikim àrom. S izvornim folklorom svojih zemalja do{le su i folklorne skupine iz Austrije, Italije, Gr~ke, Ma|arske i Meksika. Posebna atrakcija su bili gosti iz Meksika, koji su svojim ìvotopisnim no{njama àrkih boja plijenili pozornost.

Nakon prolaska folklornih skupina, pro{etali su na{i autohtoni psi – hrvatski ov~ari sa svojim vodi~ima, a za kraj su stigle zaprege. Konji vranci, bijelci i ri|i, sve jedan ljep{i od drugoga. Istina te{ko su podnosili vru} i

uàren asfalt pa su poneki muku mu~ili kako bi odràli korak – potkove su im se sklizale na glatkom asfaltu, ali bez obzira na to, bili su iznimno graciozni. Na kraju su prodefilirali konjanici, a nakon toga je odràno misno slavlje u veli~anstvenoj \akova~koj katedrali.

Fe{ta se nastavila u velikom parku, gdje su se izmjenjivale folklorne skupine na montiranoj pozornici. Drugi dio doga|anja odràvao se na hipodromu, gdje su konji pokazivali spretnost, ljepotu i gracioznost.

Cijeli grad disao je sa slavonskom ba{tinom. \akovo je bilo preplavljeno {tandovima sa slavonskim rukotvorinama {lingama, bijelim vezom iz Bo{njaka, zlatovezom, {aranim tikvama iz Gradi{ta, a bilo je tu i modernih predmeta ukra{enih starinskim rukotvorinama. Izlozi trgovina bili su ukra{eni starinama izvu~enim iz bakinih {krinja, koje su za tu prigodu ponovno ugledale svjetlo dana. A u parku su sna{e iz [titara na licu mjesta ru~no mijesile tijesto i pekle lepinje, krafne... kako su to radili na{i stari.

Ljepota folklora, ugodna duboka hladovina Strossmayerovog parka i mirisi tradicionalnih doma}ih jela koja se {ire parkom… treba li {to vi{e za ugodno provesti nedjeljni dan u srcu Slavonije. Zato, ne idu}e godine ne propustite 42. tradicionalne \akova~e vezove.

>

Tradicionalna povorka s velikim brojem doma}ih folklornih skupina iz Hrvatske i inozemstva, ali i skupina na{ih iseljenika iz Kanade, Australije i îlea, a posebna atrakcija su bili gosti iz Meksika


Nakon folklornih skupina, nastupile su konjske zaprege, a konji vranci, bijelci i ri|i, sve jedan ljep{i od drugoga

Nakon izlo`be ìvopisnih narodnih no{nji u povorci, folklorne skupine su zaplesale


Ure|aji se katkad kvare pa ih servis popravi ili se kupi novi. Kvare se i klima-ure|aji makar vrlo rijetko, tako kaù. Moja je klima otkazala poslu{nost 18. lipnja o.g. To ne bi trebalo biti ne{to posebno da se nisu uplele neke nepovoljne i nadasve ~udne okolnosti pa se taj kvar pretvorio u triler . Stoga ga i opisujem.

U vrijeme spomenutog dana, ve} su bile pasje vru}ine, a prognoze su najavljivale jo{ toplije, globalno zatopljenje. Zna~i, pravo vrijeme za kori{tenje klimatizacije, pogotovo ako imate vi{e od 80 godina, bolesni ste, te{ko pokretni i ve} skoro ~etiri godine niste napustili stan, a supruga je u jo{ teèm zdravstvenom stanju. Spomenutog dana prije podne, klima se samovoljno isklju~ila. Nikakvi poku{aji daljinskim upravlja~em nisu je mogli oìviti. Treba zvati servis. Pozvao sam Ivana iz TV servisa iz Ka{tel Luk{i}a.

Onaj tko ovo pro~ita do kraja opravdano }e se zapitati za{to sam pozvao upravo Ivana. Evo i odgovora: Ivana sam pozvao zato jer mi je upravo on, s pomo}nikom Ivom prije otprilike dvije godine montirao moju Samsung klimu. Tada su me odu{evili, jer su za tri sata obavili montaù, bez vikanja, bez psovke, odmah sutradan uredili su odvod kondenzata… I tako je Ivan stekao moje neograni~eno povjerenje, dobar razlog da upravo njega pozovem (makar se danas pitam kakav je to obrt i ovla{tenje Samsunga?!

Zna~i, na dan kad je klima otkazala poslu{nost, a ja i supruga se po~eli kuhati na laganoj vatri globalnog zatopljenja, nazvao sam Ivana i on je obe}ao da }e do}i istog dana. Nije do{ao. U utorak sam uklju~io klimu, zapo~ela je hladiti, ali samo dva sata. Opet se sama isklju~ila. Ponovno sam nazvao Ivana u utorak, javio se s Murtera. Kaè da }e do}i u srijedu. I do{ao

je, pogledao, postavio dijagnozu: u kvaru je motor koji vrti ventilator unutra{nje jedinice. Ima li zamjena? Mora biti, imate garanciju, javit }u vam se. Tu zapravo zapo~inje triler.

Ivan mi se nije javljao, no javljao sam se ja njemu, tijekom lipnja, u 13 dana od prijave kvara osam puta. Dobivao sam zanimljive odgovore: upravo ukrcavamo i polazimo, no nije rekao kamo polazi, k meni nije do{ao niti me je nazvao. Tako je slijedio dan za danom jalove nade. Kad sam ga jedanput ponovno nazvao, jo{ je bio lipanj, javio mi je dobru vijest: stigao je kamion s robom, tu }e biti motor za vas, iskrcavamo. Nazvao sam ga sutradan: nije bio kamion nego {leper, iskrcavanje }e potrajati. I tako sve u tom stilu.

Onda mi je, ve} je bio srpanj, Ivan rekao: stigao je {leper s va{im motorom, jo{ se nalazi na carini. Tako su ti fantomski {leperi, obe}anja koja su stvarala la`nu sliku da nade ima, odnosila dane, kad smo supruga te{ko podnosili vru}ine, koje su tih dana bile te{ko izdr`ljive. Supruga mi je rekla: Ivan }e nam popraviti klimu ~im padne prvi snijeg. Na{e kuhanje je trajalo 35 dana, a to nije malo. Onda sam 22. srpnja ipak uklju~io klimu, veselo je proradila, ~ak i onaj Ivanov fantomski motor je radio i radi jo{ i danas.

Sada se vi pitate, a pitam se i ja, {to bi se moglo re}i o klima servisu Ivana Mandi}a? [arlatan, diletant, varalica? Svaka rije~ koju je rekao bila je la`. [to je htio posti}i? Posavjetovat }u se sa svojim odvjetnikom bi li se mogla podi}i tu`ba sa zahtjevom za od{tetu.

Iz radionice Karla Oègovi}a, po~etak kolovoza 2007.

CRTICA IZ @IVOTA

Otklanjanje kvara klima ure|aja - triler

La`na rije~

FOTOZAPA@AJ

Na podru~ju zra~nih 0,4 kv mreà Elektre Poèga, trenuta~no su na 11 lokacija zbrinuta rodina gnijezda. Prigodom redovnih pregleda zra~ne mreè ili slu~ajnim prolaskom, uvijek se vizualno pregleda je li sve u redu, kako nepogoda ne bi u~inila {tetu, kako rodama, tako i na{em postrojenju. Pritom iskoristimo prigodu i malo detaljnije zavirimo u gnijezdo te pregledamo mlade ptice, koje nas potpuno ignoriraju i nisu odu{evljene na{im posjetom - pona{aju se pasivno kao da su mrtve.

Imaju pravo, jer je na àlost ~ovjek svojim suvremenim ìvotnim navikama ~esto puta negativno utje~e na svoju okolinu, a da toga nije svjestan.

Nedavno sam imao bliski susret s rodinim gnijezdom. Jako me zanimala tehnika izrade tako velikog gnijezda i materijala koji se sa tla ne moè ba{ dobro prepoznati. Odmah sam uo~io hrpu plasti~ne folije, konopaca kojima se veù bale slame i sijena te komadi}e tanke ìce. To sigurno nije prirodni i neopasan gra|evni materijal za pti~ja gnijezda.

Po tko zna koji puta pred o~ima mi se stvorila slika goluba s osje~ke tr`nice, koji je vidno {epao, jer mu se duboko u nogu urezao konopac. Na àlost, njemu nisam mogao pomo}i. Ali zato, kadgod mi se ukaè prigoda, zavirim u rodino gnijezdo i provjerim jesu li rodini pti}i dobro, kako napreduju, jer strahujem da i oni slu~ajno ne doìve sudbinu nesretnog goluba.

Mirko Vei}

Rodini pti}i pod budnim okom

FOTOZAPA@AJ

[eva u autodizalici

Ne znam gdje se i kada {eva {evila, ali jaja je poloìla u gnijezda{ce svijeno u ku~i{tu Elektrine auto-dizalice. Kad na{i monteri jutrom krenu na teren, jaja putuju, a mama {eva se kojekuda ljubaka. Oko tri sata iza podneva, {eva dolazi obi}i jaja.

Na{ referenti zaduèni za sigurnosna i vozna pitanja, poku{avaju otkriti tko je {evac. Ako ga otkrijemo, fakturirat }emo mu najam auto-dizalice, a vo`nja jaja bit }e gratis kao na{ doprinos o~uvanju prirode.

Pi{em o {evi, a mo`da to i nisu {evina jaja. Ako sam pogrije{io, neka mi oproste prirodoznalci.

Draèn Nini}


LJETO NA BAZENU

Spasonosno rje{enje za hepovce iz Zagreba

Kao i svakog ljeta, ve} 12. godinu zaredom, u organizaciji Odjela za standard HEP Odmora i rekreacije, djeca zaposlenika HEP-a na zagreba~koj adresi imaju mogu}nost provesti ~etiri srpanjska tjedna zabavno, zanimljivo i korisno – ponedjeljkom na Sljemenu, a preostala ~etiri dana u tjednu na terenima i bazenu [portsko-rekreacijskog centra TE-TO Zagreb. Na{ sugovornik je Josip Puljko iz HEP Odmora i rekreacije, alfa i omega takvih aktivnosti i njihov idejni za~etnik. Premda to djeca ne znaju, osje}aju da je stri~ek Joà za njih, a zbog zanimljive komunikacije i svakodnevni rad kroz igru, iskazuje se odu{evljenje, onako kako to samo djeca znaju, na neposredan i iskren na~in.

Takva organizacija ljeta, kada djeci zavr{ava {kola, a roditelji jo{ ne mogu koristiti dane godi{njeg odmora, spasonosno je rje{enje i za djecu i za njihove roditelje, hepovce iz Zagreba. I jedni i drugi su, naime, zadovoljni i bezbri`ni.

Ove je godine dje~ji ljetni aktivni odmor zapo~eo po~etkom srpnja (ranijih godina odmah nakon zavr{etka {kole u lipnju) i traje u tjednim ciklusima ponedjeljak-petak do kraja srpnja. Ranijih godina u tako osmi{ljenom ljetnom odmoru sudjelovalo je i do 140 djece, a ove godine malo manje - blizu 100. Prethodnih godina u program su bila uklju~ena djeca uzrasta od sedam do 14 godina, a ove godine prvi put i {estogodi{njaci, {to

podrazumijeva pove}anu pozornost i brigu. Ovisno o broju djece, angaìraju se i profesionalni pedago{ki stru~njaci, u pravilu po jedan za skupinu od desetero djece.

Autobusom, koji ina~e na posao i s posla prevozi zaposlenike TE-TO, ponedjeljkom djeca odlaze na Sljeme, gdje obilaze sljemenski toranj, kapelicu Majke bo`je sljemenske, sljemensku skija{ku stazu Snje`ne kraljice, ~inovni~ku livadu i Dom Puntijarka, uìvaju}i u prirodi. Preostala ~etiri dana u tjednu djeca provode na terenima Centra TE-TO, a ponu|eni su im brojni sadràji u – od {kole plivanja, skokova u vodu, natjecanja i igara u vodi, ali i nogomet, stolni tenis i badminton. U restoranu Toplinskih mreà djeci je osiguran i objed. J. Puljko, i ovom prigodom, izraàva zahvalnost za spremnost na suradnju, koja je iz godine u godinu sve kvalitetnija.

Bazen, ~ija se kvaliteta vode kontinuirano kontrolira, kao stvoren je za dje~ju zabavu i uìvanje. U to smo se uvjerili sredinom iznimno vru}eg srpnja na licu mjesta, posjetiv{i rasplivane i razigrane mali{ane.

Premda su se skrivale od objektiva kamere, uspjeli smo u vodi uhvatiti o~ito srame`ljive ve} vrsne pliva~ice Laru Kuko~ku i Saru. Ovdje su i devetogodi{nji Ivan i sedmogodi{nji Petar Deveri}, odmaraju se nakon plivanja na gumenim pomagalima, dok Mateja Juki} spremno pozira u pliva~koj pozi. Krunoslav i Jana jo{

u~e plivati pod budnim okom profesionalnog trenera plivanja Nenada Ver{nika iz Zagreba~kog pliva~kog kluba. N. Ver{nik je na{ stari znanac, jer godinama sura|uje s HEP-om na bazenu. Od njega saznajemo da je ove godine bilo samo ~etiri nepliva~a, dvoje djece je ve} proplivalo, a uskoro }e i ostali. Nagrada za onog tko prepliva cijeli bazen je – sladoled. Oni koji su usavr{ili plivanje, uìvaju u igrama u vodi, skokovima, {tafeti, jer o~ito su tamo najzadovoljniji.

Susreli smo i Josipa ûn~i}a, zaposlenika TE-TO, koji pod gablecom do|e na bazen provjeriti jesu li njegovi unuci Ivan i Petar dobro. Pohvalio je takvu organiziranu skrb za djecu, koja bi ina~e dok roditelji rade bila prepu{tena sama sebi. Dok su djeca pod kontrolom, a vrijeme provode na najbolji mogu}i na~in – roditelji mogu biti spokojni, a i njihovi djedovi i bake.

Posljednja rije~ pripada J. Puljku, koji od 8,30 do 15 sati svakodnevno - kako kaè - doista uìva u ovoj za njega ugodnoj ljetnoj radnoj obvezi. Najavljuje i neke nove zamisli za sljede}e ljeto, kako bi se djeci vrijeme provedeno u bazenu i oko njega jo{ vi{e oplemenio te ih motivirao za u~enje plivanja (sladoled to vi{e te{ko moè biti) i igre u vodi.

Ljeto na bazenu o~ito je pravi pogodak. Stoga je va`no da, uz primjerenu potporu – ide i dalje.

Dragica Jurajev~i}

Blagodat za djecu i – roditelje

Mateja Juki} spremno nam je pokazala svoje pliva~ko umije}e

Ivan i Petar Deveri} odmaraju se nakon plivanja, uz pomagala

Josip Puljko s djecom na bazenu doista uìva u ovoj svakodnevnoj, za njega, ugodnoj ljetnoj radnoj obvezi

Trener plivanja Nenad Ver{nik podu~ava Kristijana skokovima u vodu

[eva u autodizalici


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):Slavodobitnik, rezerviranost, Enomaj, okteti, dar, Termo, Tit, nj, eristi, Zico, Orsa, Todd, kar, Re, krov, Osat, operativac, I (vica) O (lić), ~, nari, Pjer, R, neznanje, Enisa, Asia, Amonasro, Pam, P (ero ) K (vrgić), ruina, O (tokar) L (evaj), ORS, g, kvit, naliti, Ovanes, Zapata, Alarik.

KRIŽALJKA


RO\O pl. TUGARI]

Ro|o Tugari} je doktor znanosti, profesor i pisac stru~nih knjiga; time se vjerojatno ponosi. Ro|o ima i tamnu stranu koja mu ne sluì na ~ast, a za koju sam saznao kroz slu~aj koji }u vam ispri~ati.

Na{i kontrolori otkrili su da Ro|o neovla{teno tro{i struju, jer nije evidentiran kao potro{a~ te da na brojilu nedostaje plomba. Ispostavili smo Ro|i obra~un za neovla{tenu potro{nju u iznosu od 6.000,00 kuna, za godinu dana (zbog zastarnog roka nismo mogli dulje) i poslali ga na adresu vikendice. Budu}i da iznos iz obra~una nije platio ni nakon opomene, Ro|i smo obustavili isporuku elektri~ne energije. Nakon mjesec dana, Ro|o je podnio prigovor, zatraìo nastavak isporuke i zaprijetio tu`bom za naknadu {tete zbog neosnovanog isklju~enja.

Nije pri~ekao odgovor, ve} nas je na dan pisanja prigovora, zbog protuzakonitog postupanja, prijavio Dràvnom inspektoratu. Inspektorat je reagirao brzinski – sljede}eg dana! [to je Ro|o napisao u svojoj prijavi nismo saznali, jer inspektori prijave ne pokazuju. Te{ko smo dokazali inspektoru da postupamo zakonito, a da je Ro|o nesta{an jer inspektori skoro uvijek na po~etku vjeruju da veliki sustav tla~i pojedinca.

Do okon~anja postupka po prigovoru, Ro|i smo nastavili isporuku elektri~ne energije i dopisom zatraìli dokaze za njegove tvrdnje... Obavili smo i vi{e telefonskih razgovora s Ro|om. Te{ko je re}i {to je bilo mukotrpnije slu{ati; njegov iritiraju}i glas ili re~enice pune fraza, uvreda i napada na HEP, uz istodobno bjeànje od odgovornosti za svoje ~ine i propuste. Naime, tvrdio je da je uredan potro{a~ i da ga nismo smjeli isklju~iti. To je ponovio i u svom pismu, a nije dostavio niti jedan dokument kojim bi dokazao status potro{a~a... Stoga smo prekopali glavnu i pomo}ne arhive kako bismo utvrdili Ro|inu i na{u povijest. Obavili smo i puno razgovora da bismo utvrdili ~injenice. Evo tih ~injenica u znatno skra}enoj verziji: Nakon {to je Ro|o kupio vikendicu, nije obavio potrebne radnje da bismo ga evidentirali kao potro{a~a. Kad je Elektrin onda{nji inkasator dolazio u vikendicu,

bila je zaklju~ana pa se brojilo nije moglo o~itavati, a dug je rastao za visinu onda{njeg pau{ala. Ra~une smo slali po{tom na ime biv{eg vlasnika (koji tamo vi{e nije ìvio, a to nismo znali) pa Ro|o nije dobivao ra~une, a nikad nije zbog toga reagirao. A znao je tro{iti... Kad smo podatke iz inkasatorskih knjiga prebacili u ra~unalnu aplikaciju, pogre{no smo upisali podatke o brojilu pa se nije mogla na}i veza izme|u tih podataka i podataka na brojilu u Ro|inoj vikendici na dan kontrole.

Utvrdiv{i da je Ro|in priklju~ak ipak legalan, poni{tili smo obra~un neovla{tene potro{nje. No, Ro|o nije htio platiti ni{ta osim potro{ka u zastarnom roku od jedne godine, a u toj godini skoro da ni{ta, kako kaè, nije potro{io, jer ìvi u Zagrebu, a u vikendicu samo povremeno do|e radi provjetravanja. Za potro{ak u prethodnih 16 godina nije htio ni ~uti. Kad bismo postupali kao on, njegov bi priklju~ak odavno tretirali kao napu{ten, jer je nekori{tenjem u trajanju od ~etiri godine izgubio prava iz elektroenergetske suglasnosti... To, dakako nismo u~inili iz plemenitih razloga.

Poslali smo mu praznu uplatnicu i dali mogu}nost da sam upi{e iznos koji je duàn za 17-godi{nje tro{enje elektri~ne energije. Da ne kaè da smo ga oderali... Dopis smo zavr{ili rije~ima: @elimo Vam dug i zdrav ìvot i uredno pla}anje potro{ka elektri~ne energije!

Ro|o nije upisao iznos, a nije ga ni platio. [to kazati o takvom ~ovjeku? Ni{ta; sve je sam rekao svojim postupcima... Budu}i da nas je tijekom razgovora nazivao drugovima i lopovima, a sebi pripisivao gotovo plemi}ki status, izme|u njegova imena i prezimena (koje sam izmijenio) dodao sam skra}enicu pl. (plemeniti), premda bi mu bolje pristajala nepl. (neplatac).

Ro|o Tugari}u, od tvojih me postupaka muka hvata. Ima li jo{ takvih Hrvata? E, ba{ takvih (i toliko plemenitih), nadam se, nema!

DrAèn

P.S: Bilo bi jako lijepo kada bi Dràvni inspektorat jednako tretirao svaku prijavu, bilo protiv HEP-a, bilo protiv osoba koje rade na crno, a lo{im i nekvalitetnim uslugama i nepla}anjem poreza o{te}uju korisnike i dràvni prora~un. Kod nas do|u odmah kao da smo lopovsko poduze}e, a kod ovih drugih vrlo rijetko (~itaj: nikada). Razumijem ih; tako im je lak{e!

S MOJE PONISTRE MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (44)

Kongo – s obje strane Zaira

Sjaj i bijeda ekvatora Demokratska Republika Kongo (Republique demokratique du Congo, prije Zair) po veli~ini

je tre}a afri~ka dràva, u kojoj je pribli`no 58 milijuna stanovnika podijeljeno u ~ak 250 etni~kih skupina.

U 14. stolje}u, na tom je podru~ju narod Bakongo osnovao prvu veliku dràvu, ~iji su vladari 1491. pre{li na kr{}anstvo, ali su s Portugalcima istodobno ustanovili jedno od najve}ih trì{ta robova. Samo s podru~ja sliva rijeke Zair (kako rijeku Kongo zovu domoroci) od 15. do 18. stolje}a odvedeno je ~ak pet milijuna robova!

Isto~no od rijeke Zair 1885. osnovana je belgijska kolonija (tih je godina te krajeve istraìvao i Dragutin Lerman), a nakon u~estalih pobuna, koje sredinom 20. stolje}a predvodi Kongoanski nacionalni pokret na ~elu s Patrisom Lumumbom, Belgijski Kongo 1960. postaje nezavisna dràva. No, unato~ tomu, ne prestaju unutra{nji sukobi uz belgijsku potporu - uslijedio je Mobutuov dràvni udar, ubojstvo Lumumbe, Slijedi ômbeova diktatura pa novi udari, a od 1998. i otvoreni gra|anski rat, koji je dosad odnio ~ak blizu ~etiri milijuna `rtava!

Stoga je, unato~ velikom rudnom bogatstvu (zlato, uran, srebro, dijamanti...), rezervama pitke vode (osme u svijetu), mogu}nostima razvoja privrede i poljoprivrede, DR Kongo jedna od najsiroma{nijih zemalja svijeta!

Sli~nu kolonijalnu sudbinu, ali pod francuskom vladavinom, kao i nestabilnost nakon stjecanja nezavisnosti 1960. godine, doìvjela je i Republika Kongo (Republique du Congo, sa pribli`no ~etiri milijuna stanovnika), koja zauzima podru~je zapadno od rijeka Zair i Ubangi.

U tradicionalnoj kongoanskoj kuhinji, posebno uz rijeku Zair, prevladavaju jela od ribe, mesa peradi, svinje, koze i ovce, ali i raznih divljih ìvotinja (zmije, krokodili, insekti…), uz prilog od kukuruza, riè, batate, manioke te razno drugo tropsko povr}e i vo}e.

RIBLJI LONAC (MBISI YE KALOU)

Sastojci: 500 – 700 g fileta (oguljene i od kostiju o~i{}ene) bijele ribe, 1 velika glavica luka, 1 zelena paprika, 4-6 `lica maslaca ili ulja, 1 ~ili papri~ica (ili tucana-mljevena crvena paprika), pribli`no 500 g lisnatog povr}a po èlji (lisnati kelj, {pinat, blitva, listovi cikle i sli~no), pribli`no 300 g zelenja za juhu i {alica vode.

Priprema: Nasjeckamo luk i papriku, usitnimo povr}e, a riblje filete nareèmo na ve}e komade. Na dvije `lice maslaca/ulja u ve}oj posudi poprìmo luk i zelenu papriku, dodamo ~ili (ili crvenu papriku), povr}e i vodu te poklopljeno kuhamo 10 minuta. Dodamo jo{ 2-4 `lice maslaca/ulja i ribu, poklopimo i kuhamo na laganoj vatri 20 minuta.

MWAMBÉ GULA[

Sastojci: pribli`no 1 kg mesa za gula{ (po izboru: govedina, piletina, ov~etina, meso divlja~i ili riba), sok jednog limuna ili polovice grejpa, sol po èlji, mljevena ~ili ili crvena paprika, 2 `lice palmina (ili drugog) ulja, 2 glavice luka, 8 zrelih raj~ica (ili iz konzerve), lisnato povr}e po èlji ({pinat, lisnati kelj sli~no), 1 {alica mwambé umaka (koji se radi od palmina oraha i ulja) ili, nama pristupa~nijeg, maslaca od kikirikija te voda po potrebi.

Priprema:Meso nareèmo na komadi}e za gula{, dodamo sok limuna /grejpa, sol i mljeveni ~ili papriku te ostavimo u toj marinadi najmanje pola sata ili vi{e. U me|uvremenu nasjeckamo luk i raj~ice, a povr}e usitnimo.

Zagrijemo ulje u ve}em loncu, dodamo luk, prìmo nekoliko minuta, dodamo meso i dalje prìmo dok ne porumeni. Dodamo raj~icu i nekoliko {alica vode te smanjimo vatru. Nakon nekoliko minuta dodamo mwambé umak/maslac od kikirikija, povr}e, poklopimo i kuhamo na laganoj vatri pribli`no jedan sat, odnosno dok meso ne postane mekano.

Serviramo s riòm (u Kongu naj~e{}e sa {tapi}ima od manioke).

MBIKA S MESOM

Sastojci: palmino (ili drugo) ulje i/ili voda, ½ - 1 kg mesa za gula{ po izboru, 2 ~ili papri~ice (ili mljevena paprika), 1 luk, 2 {alice sjemenki bundeva (ili tikvi i bu~a po izboru), ju{ni temeljac (moè i od kocke-koncetrata), sol i papar po èlji te aluminijska folija (izvorno se u Kongu koristi li{}e od banane).

Priprema: Meso nareèmo na {to sitnije komadi}e, nasjeckamo ~ili i luk te pripremimo ju{ni temeljac. Poprìmo i olju{timo sjemenke bundeve, a potom ih zgnje~imo ili sameljemo u bra{no.

U tavici na ulju zaprìmo meso, luk i ~ili. Odvojeno, u ve}u posudu stavimo ostale sastojke i dobro promije{amo, dodamo ulje (i/ili samo vodu) i dalje mije{amo, potom dodamo prèno meso s lukom i ~ilijem te ponovno dobo izmije{amo. Smjesu potom razdijelimo u èljene porcije, zamotamo u alu-foliju te ih pe~emo u prethodno zagrijanoj pe}nici najmanje 30 minuta.

Serviramo toplo ili hladno s riòm. Putuje i kuha: Darjan Zadravec

U sljede}em nastavku: Pakistan


Azurna obala obuhva}a isto~ni dio francuske mediteranske obale i predstavlja svjetski priznatu turisti~ku destinaciju. To je najstarija, najpoznatija i najpopularnija primorska turisti~ka obala svijeta. Prosje~no broji vi{e od 116 sun~anih dana u godini. Tu se nalaze razvikana turisti~ka odredi{ta kao {to su: Nica, Cannes, St. Tropez, St. Raphael, Antibes, kneèvina Monako, Monte Carlo i Menton. Upravo je ovaj posljednji nabrojeni gradi}, smje{ten u blizini francusko–talijanske granice, najtoplije mjesto na Azurnoj obali sa 316 sun~anih dana godi{nje.

OD ZIMSKIH ODMARALI[TA DO HIT LJETOVALI[TA

Nica, Cannes i Menton svoju su poziciju mondenih turisti~kih destinacija po~etno izgradili na zimskom i zdravstvenom turizmu, kao mjesta na mediteranskoj obali koja je, jo{ prije vi{e od stolje}a, zapo~ela posje}ivati prvenstveno engleska i ruska aristokracija u potrazi za odmorom i opu{tanjem na malo ugodnijim temperaturama u zimskim mjesecima. Temperature zraka se, i u to doba, ne spu{taju ispod 10, odnosno 5 ºCelzijevih. Menton je bio mjesto koje su lije~nici diljem Europe, zbog njegove blage klime i vegetacije, preporu~ivali bolesnicima s tegobama di{nih organa, posebice onima oboljelima od tuberkuloze, kao mogu}e mjesto izlje~enja. Tako su brojne mlade Engleskinje, koje bi zadesila ta bolest, dolazile sa èljom za ozdravljenje. Na àlost, njihova vje~na po~ivali{ta na mentonskom groblju svjedo~e da se mnogim nesretnicama èlja nije ostvarila. No, osim po turizmu, danas je Menton poznat i po uzgoju agruma, u prvom redu limuna te festivalu agruma, koji se odràva svake godine, s tim da se mijenja zemlja doma}in. Na posljednjem je to bila Indija pa je usred gradskog vrta, izme|u ostalog, niknuo Taj Mahal i kip Bude, izgra|eni od mnogobrojnih limuna, naran~i i drugih plodova iz ove porodice u toplim ùtim i naran~astim bojama.

No, vratimo se ve}im i znatno poznatijim gradovima francuske rivijere – Nici i Cannesu. Nica, s vi{e od 300 tisu}a stanovnika, glavni je grad Azurne obale s brojnim fontanama i parkovima, koji obiluju ~empresima, stablima maslina i smokvi, grmovima oleandara i ruà, grandioznim hotelima poznatih svjetskih lanaca poput: Palacea, Hiltona, Intercontinentala, Carltona, izgra|enih preteìto u stilu belle epoque, te fasadama zgrada i ku}a obojenih u tople pastelne nijanse. Sredi{nja ulica i {etnica ovoga grada, poznata kao Engleska promenada, proteè se uz obalu i usporedo prati kilometarsku plaù, koju oplahuje jo{ uvijek azurno plavo more.

Cannes, poznat po filmskom festivalu i kao odredi{te za ljetni odmor nebrojenih bogatih posjetitelja, jahta{a i svjetskog jet seta, zapravo je Nica u malom. Ponavlja se prizor duge {etnice uz koju se, s jedne strane proteè niz luksuznih hotela, restorana i trgovina koje nude odje}u, obu}u i ostale modne dodatke poznatih kreatorskih ku}a te skupocjen

nakit i satove, a s druge strane se nalazi kilometarska pje{~ana plaà. Ipak, slika Cannesa kao iznimno privla~ne turisti~ke destinacije rasplinula se u o~ima autorice ovog teksta, zbog nedostatka onog posebnog {arma kojeg brojni svjetski gradovi i odredi{ta posjeduju i koji ~ini da se u njima dobro osje}amo. No, sude}i prema brojnim posjetiteljima, moè se zaklju~iti da ga mnogi od njih, a osobito oni dubljeg dèpa, o~ito pronalaze. Kona~no, ne kaè se bez razloga da je ljepota u o~ima onoga koji gleda.

MALA KNE@EVINA ZA VELIKE JAHTE

Jednaku odrednicu mogu}e je pripisati i kneèvini Monako i Monte Carlu. Monako osvaja svojim uskim kamenim uli~icama, vilama, impresivnom katedralom, zgradom Oceanografskog muzeja te kneèvom pala~om, dok Monte Carlo, s jednako dojmljivim hotelima i velikim, svjetski poznatim, casinom - ostavlja dojam da svi oni koji nemaju pove}i bankovni ra~un, nemaju tamo {to traìti. Ipak, zgodno je napomenuti da u tamo{njem hotelu Paris postoji restoran jednog od trenuta~no najcjenjenijih svjetskih kulinarskih majstora Alana Ducassea, u kojem se na mjesto za stolom ~eka i po nekoliko mjeseci. Stoga ne ~udi da mu je poznati Michelinov vodi~ dodijelio tri zvjezdice.

O postanku kneèvine Monako postoji zanimljiva pri~a. Vi{estoljetni i jo{ uvijek aktualni vladari kneèvine su Grimaldijevi, obitelj podrijetlom iz Genove, koja je u 14. stolje}u bila protjerana iz svog grada i prebjegla u Monako. Tada{nja glava obitelji, Francisco Grimaldi zvan Malizia, na prijevaru je, preodjeven u franjevca, sa svojim podanicima i vojnicima u{ao u dvorac i iz njega otjerao dotada{nje stanovnike. Postoji predaja da je upravo zbog tog ~ina, na obitelj Grimaldi pala kletva, prema kojoj nijedan brak u njihovoj obitelji ne}e biti sretan. Sude}i samo po onomu {to se doga|alo njenim ~lanovima u pro{lom stolje}u, pa i dan danas, skoro da moèmo povjerovati u njenu istinitost.

DRAGULJ SKRIVEN ME\U ZIDINAMA

St. Paul de Vance, srednjovjekovni je gradi} u kojem danas ìvi 380 stanovnika, a godi{nje ga posjeti vi{e od dva milijuna turista. Smje{ten na vrhu brda i opasan visokim kamenim zidinama, u svojoj unutra{njosti skriva niz kamenih ku}a sa starinskim drvenim vratima i prozorima te malim cvjetnim vrtovima, kao i krivudave i kamenom poplo~ene uli~ice. Na vrhu brda ugnijezdila se crkva okruèna palmama i olenadrima. Duh dana{njeg vremena daju mu brojne galerije prepune slika i skulptura suvremenih svjetskih umjetnika, trgovine s najrazli~itijim pripravcima od mirisnog bilja poput sapuna, toaletnih vodica ili mirisnih ulja ili, pak, one s francuskim vinima zvu~nih naziva. Pogled sa zidina St. Paula otkriva posjetitelju brdovit krajobraz s bogatom mediteranskom vegetacijom, ukusno i pomalo starinski ure|enim

ku}ama i vilama okruènim oku}nicama s palmama, uredno poko{enom engleskom travom, a nerijetko i bazenom.

GRASSE – METROPOLA PARFEMA

Izme|u Nice i Cannesa, malo udaljeniji od obale Sredozemnog mora, smjestio se gradi} Grasse, poznat po tvornicama parfema, me|u kojima se izdvajaju Galimard, Molinard i Fragonard. Tako|er je okruèn bogatom mediteranskom vegetacijom, oleandrima, stablima maslina i ~empresa te poljima mirisnog bilja i cvije}a, poput lavande ili jasmina, koji su nezaobilazni sastojci brojnih parfema. Posjet tvornici Galimard otkrio nam je proces proizvodnje parfema, koji se temelji na natapanju mirisnog bilja, postupcima destilacije te, u kona~nici, izdvajanja mirisnih ulja koja se koriste u stvaranju parfema. Osjetljivije cvije}e, poput ruà, tretira se tako da se, tijekom ljetnih mjeseci (srpnja, kolovoza i rujna), njegove latice su{e na ìvotinjskoj masti, pri ~emu se svaki dan stavljaju nove. Nakon tri mjeseca, iz masti se izdvajaju ulja, koja se koriste dalje za proizvodnju parfema. Od ostatka masti, proizvode se mirisni sapuni, {to potvr|uje ponosnu izjavu gospo|a Martine, zaposlenice Galimarda i slu`benog vodi~a kroz tvornicu:

- Kod nas nema otpada, sve iskori{tavamo! Od nje smo doznali i po ~emu se razlikuju parfemi od parfemske ili toaletne vode. Parfem sadrì 80 posto alkohola i 20 posto esencije mirisa, parfemska voda 80 posto alkohola, 12 posto esencije i 8 posto vode, a toaletna voda ima 80 posto alkohola, 6 posto esencije i 14 posto vode. Klju~ne osobe u nastanku novog parfema su tzv. nosevi – ljudi iznimno razvijenog njuha i kapaciteta razlikovanja i pam}enja razli~itih mirisa, koji rade u laboratoriju. U stanju su raspoznavati i memorirati do tisu}u razli~itih mirisa. U cijelom svijetu ih je 200, a u samoj Francuskoj 50. Zanimljiv je podatak da je me|u tih 50 francuskih noseva samo pet èna. Kombiniranjem razli~itih pojedina~nih mirisa nastaje novi parfem. Oni se obi~no kategoriziraju kao cvjetni, vo}ni ili za~injeni. Ovi potonji sadrè sastojke poput vanilije, ~okolade i cimeta. Taj proizvo|a~ pokriva 60 posto udjela svjetske proizvodnje parfema, a njegovi klijenti su najpoznatije modne ku}e i marke poput njema~kog Hugo Bossa, japanskog Kenza, talijanskih kreatora Armanija, Dolcea & Gabbane, Versacea ili doma}ih francuskih modnih imena poput Chanela, Ives Saint Laurenta i Christiana Diora.

I za kraj, jedna dobronamjerna sugestija za sve one koji vole putovati, a ne spadaju u svjetski ili barem na{ doma}i jet set. Ako se odlu~ite posjetiti Azurnu obalu, poku{ajte zaboraviti sve ono uvrijeèno {to znate o njoj i usmjerite svoju pozornost prema njenim prirodnim i povijesnim ljepotama, koje se manje nagla{avaju, a puno su dojmljivije za sve one koji znaju da ìvotno zadovoljstvo ne ovisi isklju~ivo o novcu i rasko{i.

Tihana Malenica

PUTOPIS

Azurna obala

Drugo lice francuske rivijere Tihana Malenica


Ako se odlu~ite posjetiti Azurnu obalu, a ne spadate u svjetski ili barem na{ doma}i jet set, poku{ajte zaboraviti sve ono uvrijeèno {to znate o njoj i usmjerite svoju pozornost prema prirodnim i povijesnim ljepotama, koje se manje nagla{avaju, a puno su dojmljivije za sve koji znaju da ìvotno zadovoljstvo ne ovisi isklju~ivo o novcu i rasko{i

Cannes, poznat po filmskom festivalu i kao odredi{te za ljetni odmor nebrojenih bogatih posjetitelja, jahta{a i svjetskog jet seta, zapravo je Nica u malom

Engleska promenada u Nici proteè se uz obalu i usporedo prati kilometarsku plaù, koju oplahuje jo{ uvijek azurno plavo more

Svjetski poznati casino u Monte Carlu ostavlja dojam da svi oni koji nemaju pove}i bankovni ra~un, nemaju tamo {to traìt

Monako osvaja svojim uskim kamenim uli~icama, vilama, impresivnom katedralom, zgradom Oceanografskog muzeja te kneèvom pala~om

St. Paul de Vance, srednjovjekovni je gradi} u kojem danas ìvi 380 stanovnika, a godi{nje ga posjeti vi{e od dva milijuna turista

Documents

azurna obala