Click here to load reader

B!#$%! &’()#*%! !+(,’$,-! H)!,.$#* - scitaroci.hrscitaroci.hr/wp-content/uploads/2016/06/2009_barokna_perivojna... · izmjera rađena sredinom 19. stoljeća.19 U nedo-statku nacrta

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of B!#$%! &’()#*%! !+(,’$,-! H)!,.$#* -...

  • 437

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    Mladen Obad itaroci Bojana Bojani Obad itaroci

    Uvod

    Meu raznolikim i bogatim hrvatskim perivoj-nim naslijeem od srednjovjekovnih klaustar-skih vrtova, ladanjskih renesansnih dubrovakih perivoja do pejsano-romantiarskih i historici-stikih perivoja 19. stoljea, te secesijskih i rano modernistikih vrtova prve polovice 20. stoljea barokna perivojna arhitektura Hrvatske naj-manje je istraena, najmanje poznata, a nije je ni bilo na nain kako se ona pojavljivala u europ-skim apsolutistikim monarhijama. Istraivanje hrvatskih baroknih perivoja je oteano nedostat-kom dostatnih pisanih i kartografskih izvora, a dananje stanje perivoja rijetko kada iskazuje ba-rokna obiljeja, jer su u poslije barokno doba bili preoblikovani. Zahvaljujui dosadanjim dugo-godinjim istraivanjima i poznatim povijesnim izvorima mogue je sagledati barokno perivojno stvaralatvo u Hrvatskoj.1

    Perivojna arhitektura Hrvatske nastajala je i razvijala se pod utjecajem i u ozraju europske perivojne kulture. Hrvatska je bila sklona europ-skim perivojnim poticajima i u pravilu je brzo preuzimala i rado njegovala europsku perivojnu kulturu, prilagoavajui je lokalnim prilikama, posebice svojim skromnim mogunostima. Te skromne mogunosti nisu se odnosile samo na novac, nego i na ograniene prostorne uvjete,

    kao i na malobrojne vrtlare i jo vie na nedosta-jui vrtlarski podmladak. Stoga su u Hrvatsku esto dolazili vrtlari iz drugih zemalja Austrijske Monarhije, donosei ideje i prenosei iskustvo na ureenju velikih perivoja.

    Perivojno barokno stvaralatvo nastaje u sje-vernoj Hrvatskoj. Na jadranskom podruju baro-kni su perivoji vrlo rijetki i to uglavnom u klasi-cistiko doba Ilirskih provincija i pod utjecajem Marmontovih pejsanih zamisli.2 Barokno je raz-doblje u Hrvatskoj ostavilo vrijedna i brojna djela iz podruja arhitekture dvorce, palae, crkve, kapele, te gradograditeljstva Bjelovar i osjeku Tvru kao nove planirane vojne gradove, te ur-bane preobrazbe gotovo svih srednjovjekovno-renesansnih gradova s novom baroknom izgrad-njom i ugradnjom ili ureenjem baroknih trgova. Za razliku od brojnih i vrijednih baroknih arhi-tektonskih i urbanistikih ostvarenja, perivojne arhitekture bilo je najmanje, a zbog krhkosti i nedovrenosti i ono malo perivoja to je nastalo nije se odvie sauvalo. Barokno perivojno stvara-latvo u Hrvatskoj u ovom se radu razmatra kroz sljedee tipove perivojne arhitekture: perivoji dvoraca, biskupski perivoji, javni gradski perivoji i ljeilini perivoji.

    Barokno perivojno stvaralatvo u Europi mo-e se promatrati s motrita perivojne arhitektu-re dvoraca, te s urbanistikih polazita koja su

  • 438

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci perivojnu arhitekturu promatrali nedjeljivo od

    gradograditeljskih promiljanja i zahvata u gra-dovima. Dok su urbanistiki perivojni zahvati zapoeti gotovo istodobno s europskim primje-rima, perivojno ureenje hrvatskih dvoraca zbog nestabilnih drutveno-politikih i vojnih razloga znatno kasni u odnosu na europske dvorske pe-rivoje.

    Barokna perivojna arhitektura europskih gradova

    Jo u 16. i 17. stoljeu u velikim europskim grado-vima (Pariz, London, Be i drugi) ureuju se aleje i etalita kao reprezentacija gradskih prostora i kao mogunost povezivanja s prirodom u duhu novih prosvjetiteljskih promiljanja o povratku prirodi. Grad prosvjetiteljsko-baroknoga doba nije vie prostor gospodarske samodostatnosti kao u srednjem vijeku, nego i prostor za oivo-tvorenje idealnih estetskih oblika, urbanistikih ideala i apsolutistikih vizija vladara. Takav stav koji je poticao drutvenu i graansku svijest za brino ureenje gradskih javnih prostora otvorio je put baroknome perivojnom stvaralatvu u eu-ropskim gradovima. Estetski i gradograditeljski ideali baroknoga doba nerazdvojno su povezali arhitekturu, urbanizam i pejsanu arhitekturu. Otada perivojni prostori u gradu postaju mjerilo vrsnoe gradskoga ivljenja, javna pozornica i vi-enamjenski javni prostor graana.3

    U zapadnoj Europi uobliila su se u 18. stolje-u tri tipa perivojnih javnih prostora: 1. pravilni nasadi na gradskim zidinama, 2. nova etalita s drvorednim alejama i 3. javni perivoji prvotno zamiljeni kao javni rekreacijski prostori, iz kojih su se razvili najprije krajem 17. i u 18. stoljeu za-bavni perivoji (pleasure gardens) i perivoji spekta-kla (jardins spectacles),4 a u 19. stoljeu puki peri-voji (Volksgarten).5 Be je od poetka 18. stoljea koristio Taborallee u predjelu Augartena, kao to

    je Pariz koristio Champs-lyses ili Berlin Unter den Linden. Zalaganjem cara Josipa II. u Beu se otvaraju carski i kraljevski lovaki parkovi Prater 1766.,6 a Augarten 1775. godine,7 a podie se i novi reprezentativni zvjezdoliki sustav aleja u Prateru.

    Barokna perivojna arhitektura europskih dvoraca

    Europska barokna perivojna arhitektura dvoraca izrasta na renesansnoj tradiciji perivoja talijanskih vila, te na francuskoj tradiciji vrtova renesansnih dvoraca. Francuska renesansa u perivojnoj arhi-tekturi zapoinje 1494. godine nakon posjeta francuskoga kralja Karla VIII. Napulju, gdje se oduevio renesansnim perivojem kraljevske vile Poggio Reale.8 Prvi dvorac francuske renesanse u kojemu je postignuta jednoosna kompozicija dvorca i perivoja, karakteristina za talijansku renesansu i francuski barok, jest dvorac Verneuil koji je oko 1500. godine projektirao arhitekt Jacques du Cerceau.9 Prva najava velikih francu-skih perivojnih kompozicija jest kraljevski dvorac Charleval iz sredine 16. stoljea.10 Kod renesan-snoga etverokrilnoga dvorca Richelieu, nastalog izmeu 1627. i 1637. godine prema projektu ar-hitekta Jacquesa Lemerciera, postignuta je nedje-ljiva kompozicijska i funkcionalna cjelina dvorca, perivoja, perivojne ume i planiranoga renesan-snoga grada.11 Vaux-le-Vicomte (1656. 1661.)12 prvi je barokni dvorac i perivoj u Francuskoj. Potaknuo je izgradnju Versaillesa (1661. 1708.), koji je postao predloak baroknoga dvor-ca i perivoja kao velike arhitektonsko-perivojne kompozicije u krajoliku. Nakon Versaillesa sli-jedi izgradnja kraljevskih i plemikih baroknih dvoraca i perivoja irom Europe. Barokni perivoj dvoraca, kako ga je u drugoj polovici 17. stoljea uobliio Andre Le Notre (1613. 1700.), a iji su principi oblikovanja zabiljeeni u onodobnim

  • 439

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    traktatima,13 postao je model koji su svi u Europi slijedili.14

    Predbarokna perivojna tradicija u HrvatskojOsim europskih prosvjetiteljskih i baroknih

    vizija na pejsano oblikovanje u Hrvatskoj tije-kom 18. i poetkom 19. stoljea utjecala je i duga tradicija perivojnog oblikovanja na tlu Hrvatske, posebice ona srednjovjekovna i renesansna. Dok je renesansna ladanjska perivojna tradicija ivje-la jo i tijekom cijeloga baroknoga razdoblja na Jadranu, posebice u junoj Dalmaciji i na po-druju Dubrovnika, zbog ratova s Osmanlijama u sjevernoj Hrvatskoj gotovo da i nema perivoj-nih ostvarenja tijekom renesansnoga doba. Uz kasnosrednjovjekovne plemike gradove (bur-gove), prostorno ograniene strminom terena i obrambenim zidovima, podizani su maleni, korisni vrtovi ljekovitoga i mirodijskoga bilja. Slini maleni i skromni dvorini vrtovi ureivani su takoer u gradovima i naseljima unutar grad-skih zidina. Neto su vee mogunosti postojale u sklopu samostanskih graevina, gdje su posto-jali klaustarski meditativni vrtovi, vrtovi trava, povrtnjaci i vonjaci. Ta kasnosrednjovjekovno-renesansna tradicija korisnih vrtova u Hrvatskoj, kao i u srednjoj Europi, nametnut e se kao neza-obilazno polazite za podizanje vrtova i perivoja u razdoblju baroka u Hrvatskoj, pa e oni i na-dalje zadrati obiljeja korisnoga vrta. Na toj e se tradiciji, gotovo preskoivi barokne principe perivojnoga oblikovanja, poetkom 19. stoljea razviti bidermajerski vrtovi i perivoji uz bogati-je graanske ili ladanjske kue u neposrednom okruenju zidinama zatvorenih gradova (primje-rice zagrebakoga Gradeca i Kaptola) ili uz kano-nike kaptolske kurije.15

    Barokni perivoji dvoraca u Hrvatskoj

    Barokni dvorci u Hrvatskoj izrastaju na dugoj tra-diciji feudalne i ladanjske arhitekture na tradi-

    ciji antikih rimskih vila, srednjovjekovnih utvr-enih plemikih dvoraca, renesansnih dvoraca kontinentalne Hrvatske i renesansnih ladanjskih vila na Jadranu. Iako se ve potkraj 16. i poetkom 17. stoljea pregrauju i arhitektonski dotjeruju neke srednjovjekovne utvrene kurije (rbinec, Mirkovec), utvreni plemiki gradovi-dvorci na breuljcima (Bela I., Ivanec, Mali Tabor, Veliki Tabor), te nizinski renesansni utvreni dvorci (Bisag, Guerovec), prvi se ranobarokni dvorci u sjeverozapadnoj Hrvatskoj grade poetkom 17. stoljea. Nakon poraza Turaka pod Beom 1683., te osobito nakon sklapanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine izmeu Habsburke Monarhije i Osmanskoga carstva na prijelomu 17. i 18. stoljea, poinje gradnja prvih baroknih kurija i dvoraca posvuda po sjevernoj Hrvatskoj. Nakon osloboenja od stoljea i pol osmanskoga zauzea, Hrvatska je u 18. stoljeu postala veliko gradilite grade se utvrenja i novi vojni gra-dovi (Tvra u Osijeku, tvrava u Slavonskom Brodu, te gradovi Bjelovar i Nova Gradika), cr-kve i samostani, gotovo svi gradovi doivljavaju baroknu preobrazbu, a u slikovitim krajolicima u podnoju starih plemikih gradova grade se ba-rokni dvorci i kurije. U prvoj polovici 17. stolje-a podiu se ranobarokni dvorci jo renesansnih obiljeja tzv. etverokrilni dvorci s kulama na uglovima i unutarnjim dvoritem s trijemovima i arkadama (Novi Dvori Cesargradski/Klanjeki, Lobor, Gorica, Klenovnik, Velika Horvatska). U drugoj polovici 17. i u 18. stoljeu dvorci su se gradili pod neposrednim utjecajem srednjoe-uropske (austrijske) inaice barokne arhitekture dvoraca. U tom je razdoblju izgraen najvei broj dvoraca u sjevernoj Hrvatskoj. Barokni se dvorci udomauju u Hrvatskoj sredinom 18. stoljea i grade se sve do poetka 19. stoljea. Najei ve-i barokni dvorci su trokrilni tlocrt u obliku slova U oko sveanoga dvorita (Court dhoneur), koje je okrenuto ee prema perivoju, a rjee prema prilaznom putu (Gornja Stubica,

  • 440

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci Gornja Bistra, Zajezda, Lunica, Daruvar,

    Retfala). Manji barokni dvorci bili su jednokrilni nisu imali dvorite, pa im je tlocrt bio u obliku pravokutnika (Gornja Bedekovina, Trenkovo, Vukovar). Na prijelazu 18. i 19. stoljea uestala je gradnja dvoraca koji su posjedovali barokna i klasicistika obiljeja (barokni klasicizam) bilo da se radi o novoizgraenim dvorcima, bilo o kla-sicistikim dogradnjama ranijih baroknih dvora-ca iz 18. stoljea (Beanec, Stubiki Golubovec, Gornja Stubica, Naice).16

    Ranobarokni perivoji dvoraca

    Ranobarokni dvorci u Hrvatskoj grade se u 17. stoljeu u Hrvatskom zagorju. Dok su hrvatski dvorci toga doba jo renesansnih obiljeja in-trovertirani etverokrilni dvorci s unutarnjim dvoritem u Europi se grade barokni dvorci i veliki reprezentativni barokni perivoji prema predloku Vau-le-Vicomtea i Versaillesa. O rano-baroknim perivojima hrvatskih dvoraca moemo tek nasluivati. Vjerojatno ih nije niti bilo, nego su dvorci bili okrueni korisnim vrtovima i vo-njacima, smjeteni u prirodni krajolik. Vrtovi na katastarskim kartama dvoraca Klenovnik i Lobor u Hrvatskom zagorju ukazuju na kasnorenesan-sno-ranobarokna obiljeja maleni vrtovi ogra-eni zidom (hortus conclusus).17

    Barokni perivoji dvoraca

    Barokni dvorci grade se u Hrvatskoj tijekom 18. stoljea. Izgradnja dvoraca irom sjeverne Hrvatske poinje nakon osmanskih ratova (na-kon 1699. godine), te osobito u marijaterezijan-sko doba (sredina 18. stoljea) nakon ustrojavanja hrvatskih upanija. U prvoj polovici 18. stoljea preteito se grade barokne kurije i manji dvor-ci, koji su kasnije najee bili znatno poveani

    i preoblikovani da bi poprimili srednjoeuropski barokni izgled. Barokni se dvorac u Hrvatskom zagorju udomaio sredinom 18., a u Slavoniji u zadnjoj treini 18. stoljea. Do tada je cijela Europa uglavnom ve izgradila barokne kraljev-ske i plemike dvorce.

    Malo je pouzdanih podataka i povijesnih izvora koji svjedoe o izgledu perivoja dvoraca u barokno doba. Nacrti i opisi perivoja nisu sau-vani ili su vrlo rijetki,18 a tragovi na terenu su ma-lobrojni zbog preoblikovanja i proirenja u 19. i 20. stoljeu. O izgledu vrtova i perivoja u 18. i poetkom 19. stoljea najvie moemo saznati na temelju starih katastarskih karata ija je prva izmjera raena sredinom 19. stoljea.19 U nedo-statku nacrta i pisanih podataka za istraivanje perivoja i dvorskih sklopova u baroknome raz-doblju kljuna je knjiga Status Familiae Patachich 1740.1814. Iako su crtei-akvareli risani prema sjeanjima i opisima, a zgrade i mikroambijent u kojemu se one nalaze redovito ne odgovaraju stvarnom i konkretnom stanju crta je ipak zabiljeio onodoban nain ureenja vanjsko-ga prostora dvoraca (sl. 2). Prema tim crteima prostor uokolo dvorca bio je okruen zidom ili drvenom ogradom, a ulaz u dvorite bio je ista-knut ulaznim vratima (portalom). Dvorite je razmjerno veliko i u njemu su se, osim dvorca, na-lazile i razliite gospodarske zgrade i pojedinana stabla. U dvoritu, ali esto i izvan njega, nalazio se ograeni vrt, podijeljen na pravilna etvrtasta polja u kojima su urisane vrtne gredice, grmlje ili uresno bilje, a na rubovima su najee bile vo-ke. Izvan tog neposrednog okolia dvorca pruale su se livade, oranice i ume. Ti crtei upuuju na vrlo skromne vrtove i perivoje naih dvoraca u usporedbi s velikim i poznatim europskim baro-knim dvorcima. U ranim baroknim desetljeima vrtovi hrvatskih dvoraca bili su korisni, a uresni su perivoji bili rijetki i gotovo neusporedivi s ba-roknim reprezentativnim perivojima europskih plemikih dvoraca. Tek e rijetki hrvatski dvor-

  • 441

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    ci potkraj baroknoga razdoblja poprimiti barem neka prepoznatljiva barokna obiljeja.

    Urbanistika barokna zamisao

    Iako je barokni perivoj sam po sebi graevina i prepoznatljiv arhitektonski osmiljen prostor, on je prije svega sastavni dio prostorne zamisli ireg podruja. Barokni je perivoj uvijek nedjeljiv dio urbanistike i/ili pejsane kompozicije. Ta je pro-storno-urbanistika kompozicija uvijek itljiva neovisno o veliini dvorca, perivoja ili urbanoga prostora u kojemu se osjea zraenje dvorca i nje-gov prostorni utjecaj. U odnosu na ukupan broj dvoraca u Hrvatskoj, malo ih je koji pokazuju ba-rokna gradotvorna obiljeja.

    Baroknu postavu dvorca u osi ulice, odnosno na zavretku vizure s glavne ceste ili gradske uli-ce sreemo kod slavonskih dvoraca u Valpovu, Virovitici, Nutru, Podgorau, Kaptolu (Poega) i Kutjevu, te u Ludbregu kod dvoraca sjeveroza-padne Hrvatske.

    Dvorac u Valpovu, kao jezgra jo srednjovje-kovnoga naselja, sredinja je toka maloga grada koji se jae poeo razvijati od 18. stoljea zahva-ljujui velikom dvorcu i vlastelinstvu. Dvije ulice dijagonalno poloene u odnosu na dvorac ine glavnu urbanistiku geometrijsku konstrukciju, i danas vizualno vrlo uoljivu u slici grada (sl. 4).

    Glavna i vizualno jako istaknuta barokna os virovitikoga dvorca i ulice kojom se iz smjera sjevera (iz Maarske) prilazi dvorcu glavna je urbanistika os tlocrtne i prostorne slike grada. Usporedno s tom osi, na podlozi srednjovjekov-noga naselja, razvilo se u 18. i 19. stoljeu gradsko tkivo u nepravilnom urbanistikom rasteru. Ta se glavna os nastavlja i u produetku dvorca prema jugu tako, da je zgrada gimnazije s kraja 19. sto-ljea postavljena tono u osi dvorca (sl. 7).

    Dvorci u Kutjevu i poekom Kaptolu imaju gotovo identian smjetaj u naselju. Dvorci sa

    svojim dvoritem ine povijesnu jezgru kasno-srednjovjekovnoga naselja, koje se razvilo kao predgrae dvoraca. Oba dvorska sklopa smjete-na su tako da su uoljiva prilikom ulaza u naselje, a glavna proelja dvoraca poloena su tono u osi glavnog prilaznog puta, kojim se s juga dolazi do mjesta i dvorca.20

    Aleje i jednoosna tlocrtna kompozicija

    Dok u renesansi jednoosna tlocrtna kompozici-ja izlazi iz zgrade u perivoj, ime perivoj postaje proirenje interijera, u barokno doba osna kom-pozicija dvorca se ne iri samo na perivoj nego i na gospodarske zgrade s dvoritem, ali i na okolno urbano tkivo ako se uokolo dvorca razvija naselje. Tako jednoosna tlocrtna barokna kompozicija dvorca i okolnog ambijenta, esto i s prilaznom alejom u toj osi, postaje prepoznatljiv znak baro-knoga i barokno-klasicistikog promiljanja pro-stora. Takvu naglaenu jednoosnu tlocrtnu kom-poziciju prepoznajemo kod sljedeih dvoraca: Brezovica (juno od Zagreba), Kriovljan-grad (Radoveki Kriovljan), Gornja Bistra, Jakovlje, Ludbreg, Oroslavje Gornje i Paukovec u sjevero-zapadnoj Hrvatskoj, te Bilje, Daruvar, Trenkovo, Nutar i Retfala u Slavoniji.21

    Kod nekih dvoraca manje je naglaena urba-nistika osna kompozicija u glavnoj osi, ali e biti izvedena prilazna aleja okomito na ulazno pro-elje kao kod slavonskih dvoraca u Straemanu i Kaptolu (Poega), odnosno u dvorcima Bajnski Dvori i Gornja Stubica u Hrvatskom zagorju. Zbog prilagodbe prostornoj situaciji, prilazne aleje mogu biti poloene usporedno s glavnim ulaznim proeljem dvorca, kao kod Oroslavja Donjega, ili su postavljene bono od dvorca kao kod Opeke. Kod nekih dvoraca osim glavne aleje u osi dvorca postoje i druge usporedne i okomite aleje, kao kod dvoraca Kriovljan-grad, Gornja Rijeka i Paukovec.22

  • 442

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci Trokrake aleje i zvjezdasta raskrija

    Trokrake aleje, u strunoj literaturi poznate pod imenom patte doie (guja noga), prepoznat-ljiv su znak barokne perivojne kompozicije. Tri aleje, koje se sastaju u toki ispred glavnoga ula-znoga proelja dvorca odakle se ire u krajolik ili gradsko tkivo, postale su urbanistiki motiv gra-dograditeljstva 19. stoljea. Jednako su tako peri-vojna zvjezdasta raskrija iz renesansnih lovakih kraljevskih parkova postala uresni motiv u baro-knim perivojima, a onda su se u 19. stoljeu ugra-ivali u urbanistike planove. Na taj su nain dva perivojna motiva trokrake aleje i zvjezdasto ra-skrije dobili svoju primjenu i izvan perivojnih prostora, obogaujui urbanistiku sliku grada 19. i prve polovice 20. stoljea reprezentativnim avenijama i trgovima.23

    Trokrake aleje, kao uobiajen i prepoznatljiv motiv baroknih perivoja, kod hrvatskih dvoraca nalazimo samo u nekoliko sluajeva vie kao klasicistiko-historicistika naznaka nego kao stvarna aleja. Kasnosrednjovjekovno-renesansni dvorac Bisag u klasicistiko doba dobiva prilazne putove u obliku trokrakih aleja, a kratku prila-znu trokraku aleju nalazimo u Novim Dvorima Klanjekim. Kod dvoraca u Mariji Bistrici i Bilju postoje vrlo kratke trokrake perivojne staze u re-prezentativnom predvrtu ispred glavnih ulaznih proelja.24

    Perivoj u Valpovu jedini je perivoj u Hrvatskoj koji posjeduje nacrte s baroknim zvjezdasto po-loenim putovima, koji su jo k tome i djelomi-ce sauvani na terenu (sl. 3 i 4). To je zvjezdasto raskrije urisano na karti vlastelinstva iz 1786. godine.25 Dokaz je to da su u sjevernoj Hrvatskoj u 18. stoljeu postojali lovaki parkovi sa zvjez-dolikim baroknim predlokom, uobiajenim u europskim baroknim perivojima 17. i 18. stolje-a. Valpovaka zvijezda baroknoga perivoja starija je od one koja se spominje u zagrebakom

    perivoju Maksimir. Valpovaka zvijezda ima i svoje urbanistiko znaenje za Valpovo. Dananja Reljkovieva ulica jedan je od est putova ko-ji se ulijevaju u sredinju toku. Na zavretku Reljkovieve ulice neko je postojao portal koji je obiljeavao ulaz u barokni zvjerinjak (plemiki lovaki park).26

    Uresni vrtovi

    Uresni vrtovi s cvijeem i topijarno oblikovanim grmljem (parterre) podizani su ispred glavnoga proelja, a kod veih dvoraca i ispred bonih pro-elja. Ti su se uresni vrtovi projektirali i izvodili prema pravilima baroknoga perivojnog obliko-vanja, koja su nakon Le Notreove smrti (1700.) objavljena u traktatima posveenima teoriji i izvedbi baroknoga vrtlarenja.27 Uresni vrtovi kod nas su vrlo rijetki, a u barokno doba vjerojatno ih nije ni bilo jer su oni stvarali velike trokove i traili su dobro kolovane i osposobljene vrtlare. Nije bilo novca ni za vrtove niti za vrtlara.

    Mnogi europski barokni perivoji nikad nisu izveli svoje uresne vrtove, ili su ih izveli tek u 19. stoljeu, ali je za njih bio predvien prostor. Tako se i bez izvedenih uresnih vrtova osjeala baro-kna zamisao perivojnog prostora uokolo dvorca. Bili su izvedeni travnjaci, pa je barokna slika bila itljiva, ali bez naglaene reprezentacije i arenila cvijea i topijarija. Tako su izgledala i europska gradska etalita i prvi puki perivoji 18. i ranog 19. stoljea, podignuti na gradskim utvrenji-ma kojima su glavno obiljeje davali drvoredi na travnjacima, a bez cvjetnih nasada.28

    Sline barokne travnjake skromne izvedbe bez cvjetnih i topijarnih nasada nai emo u ve spomenutoj knjizi Status Familiae Patachich, na rijetkim crteima (veliki dvorac u Naicama) i kao tragove in situ (Brezovica).29 Velike barokne vrtove, u tlocrtnoj slici prepoznatljive po pra-vokutnom rasteru, nailazimo kod malobrojnih

  • 443

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    dvoraca Gornja Bistra, Gredice i Jakovlje u Hrvatskom zagorju,30 te Trenkovo u Slavoniji.31 Izuzmemo li akvarelirani crte vrta u Vrbovcu iz knjige Status Familae Patachich, nepoznat nam je stvarni izgled tih vrtova i biljke u njima. Poznat nam je samo tlocrt kod Gornje Bistre vrtovi su urisani na sauvanom planu perivoja, a kod osta-lih dvoraca vrtovi su urisani na starim katastar-skim kartama iz sredine 19. stoljea. Zasigurno se radi o vrtovima koji su bili istodobno korisni vrtovi (povrtnjak), uresni vrtovi (cvijee se sadilo najee rubom gredica) i vonjak (grmoliko vo-e sadilo se rubom gredica). To je jo stara rene-sansna francuska i srednjoeuropska tradicija koja se nastavila i tijekom baroka, a sauvala se i kasni-je kod nas u kunim vrtovima do prve polovice 20. stoljea.32

    Maleni vrt gradskoga dvorca barokne pa-lae Vojkovi-Ori-Kulmer-Rauch u Zagrebu, narisan na tlocrtu palae iz 1801. godine po-sjeduje uobiajena obiljeja baroknih uresnih vrtova bez cvijea (sl. 8). Vrt je bio pravokutnog oblika, ograen i s jednim ulazom. Unutar vrta su dva vrtna polja oiviena bordurom s topijarno ianim grmljem.33

    Barokni biskupski perivoji

    Zagrebaki su biskupi esto obnaali bansku dunost kao namjesnici banske asti. Budui da u Zagrebu i Hrvatskoj nisu postojali kraljevski dvorci i perivoji, zagrebaki biskupi su na neki nain preuzimali ulogu promotora novih ide-ja i brige za javno dobro. To je osobito bilo ra-zvidno u perivojnoj arhitekturi, kojoj su zagre-baki biskupi bili osobito skloni kao zaljublje-nici u vrtove i perivoje. Maksimilijan Vrhovac, Aleksandar Alagovi i Juraj Haulik zasluni su za najljepe zagrebake perivoje. Bili su prosvje-titelji svoga doba, urbanistiki vizionari, vrsni poznavatelji perivojnoga stvaralatva u Europi, a

    djelomice i perivojni kreatori visoke razine kul-ture. Zaslugom biskupa Vrhovca (biskup 1787. 1827.) podignuta su etiri perivoja: biskupski barokni perivoj u Vlakoj ulici u Zagrebu, perivoj Maksimir u Zagrebu, ljeilini klasicistiki perivoj u Stubikim Toplicama i pejsani perivoj dvorca Golubovec34 u Donjoj Stubici. Biskup Alagovi (1827. 1837.) zasluan je za nastanak biskup-skog perivoja Ribnjak35 i za svoj privatni perivoj u Zagrebu, poznat pod imenom Alagoviev pe-rivoj36 oba u duhu tada u Zagrebu obljubljene bidermajerske perivojne kulture. Biskup Haulik (1837. 1869.) dao je Maksimiru konaan pej-sano-romantiarski izgled. U barokno doba podizani su na zagrebakom Kaptolu i vrtovi uz kaptolske kanonike kurije.

    Iako je Maksimir nastao na staroj biskupskoj umi i osnovan je kao biskupski perivoj, te pred-stavlja najvei vizionarski pejsani pothvat u ba-rokno doba, on je ipak od samoga zaetka bio za-miljen kao javni prostor namijenjen graanima. Stoga e Maksimir biti prikazan u sklopu javnih gradskih perivoja.

    Biskupski perivoj u Zagrebu

    Dvije godine nakon ustolienja za biskupa i dvije godine nakon poetka oblikovanja Maksimira, biskup Vrhovac zapoeo je ureenje biskupskoga perivoja u Vlakoj ulici u Zagrebu.37 U trodijel-nom perivoju veliine 5,77 hektara istodobno se oitavaju utjecaji francusko-njemake klasine tradicije (ravne aleje i iano drvee) i tada suvre-menog englesko-pejsanog oblikovanja kraja 18. i poetka 19. stoljea (sl. 9).38 Perivoj je povreme-no bio otvoren Zagrepanima za etnju i imao je nedvojbeno jak utjecaj na bidermajersku perivoj-nu kulturu Zagreba tijekom prva tri desetljea 19. stoljea.39

    Perivoj je jo 1830-ih godina sauvao svoj izvorni izgled, o emu svjedoi opis perivoja

  • 444

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci karlovakoga umirovljenog profesora Mihovila

    Kunia, objavljen u tada uglednom bavarskom a-sopisu Algemeine deutsche Garten-Zeitung. Vrt je po tadanjem ukusu ureen u francusko-nje-makom ili njemako-francuskom stilu, s ravnim irokim alejama, otrim kutovima, podrezanim drvoredima, u odabranom smjeru posaenim i uzgojenim drveem koje je stalno obrezivano, te s trokutnim i etverokutnim poljima povrtnjaka itd. U vrtu je zagrebakoga biskupa sve i u svim smjerovima otro odrezano po ravnim linijama; tu se ne vidi nita od valovitih linija, nita od blagih uzvienja i udubljenja, nita od skupina razliitih promjenljivih dijelova, zapletenih vi-tica i slinoga to je uvela nova (pejsana) vrtna umjetnost. Ovdje je sve kao en front postrojeno i svi se dijelovi predouju u ravnim smjerovima i otrim kutovima.40

    Barokni javni gradski perivoji i etalita

    17. stoljee i prva polovica 18. stoljea jo je do-ba privatnih kraljevskih i plemikih dvoraca s re-prezentativnim perivojima. Engleski i francuski kraljevi prvi su u 17. stoljeu otvorili vrata svojih perivoja i tako omoguili ulazak graana u kra-ljevske perivojne prostore.41 Iako se ve u prvoj polovici 18. stoljea ureuju prva javna etalita u Europi, tek e se u drugoj polovici 18. stoljea zapoeti s podizanjem javnih gradskih perivoja i etalita, a potpuno e se udomaiti u 19. stolje-u u svim dijelovima Europe, pa tako i Hrvatske. Nastajanje etalita (promenada) vezano je naj-prije za ureenje gradskih utvrenja. Nije bilo grada ili veega mjesta u kojemu nije nastao ba-rem jedan javni perivoj ili etalite. Bio je to iskaz potrebe za javnim prostorima u gradu koji e biti dostupni svim slojevima graanstva, te elje za oblikovanjem i uljepavanjem gradova i mjesta. Bilo je to doba kada se posebice njegovao prin-cip nedjeljivosti gradograditeljstva (urbanizma),

    arhitekture i perivojne arhitekture. Perivojna arhitektura imala je znaenje poveznice izmeu urbanistikoga tkiva grada i zgrada koje grade to tkivo.

    Kada usporedimo vrijeme nastanka pojedinih perivoja i etalita u Hrvatskoj i u ostalim europ-skim zemljama, uoit emo da su nove ideje kod nas uvijek nalazile plodno tlo. Pojedinci su pro-micali napredne europske ideje, posebice one o javnim perivojima. Ideje o podizanju i ureenju javnih perivoja u hrvatskim gradovima raale su se istodobno, ili tek s neznatnim zakanjenjem, kao i u ostalim europskim gradovima. Nakon po-etne ideje i prvotne izvedbe esto se posustajalo, jer je trebalo mukotrpno i svakodnevno iz godine u godinu odravati perivoje te za to odvajati zna-tan novac, kojega je rijetko kada bilo dovoljno.

    Gradski perivoji do sredine 18. stoljea

    U hrvatskoj literaturi spominje se da izgradnja gradskoga vrta u Osijeku, koji je od poetka imao javno obiljeje, zapoinje sredinom 18. stoljea, premda mu je trebalo cijelo stoljee za dovre-tak.42 Trg Marije Terezije43 u barokno planiranom vojnom gradu Bjelovaru je od svoga nastanka 1756. godine imao rubom zasaen drvored lipa na kvadratnom trgu, to potvruje ideju perivoj-noga trga jo sredinom 18. stoljea, kada se po-diu i poznati londonski perivojni trgovi (skvero-vi).44

    Gradski perivoji druge polovice 18. stoljea U drugoj polovici 18. stoljea mnogi posto-

    jei kraljevski perivoji sve se ee otvaraju gra-anima, ili se pak zapoinju graditi novi perivoji javne ili polujavne namjene. Carske i kraljevske beke perivojne ume postaju dostupne graa-nima: Prater 1766. i Augarten 1775. godine. Po uzoru na beki Augarten, u Brnu 1786. godine nastaje Augarten Luznky, namijenjen graani-ma. U Parizu nastaje nekoliko zabavnih perivoja

  • 445

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    (Jardins spectacles): najprije 1764. godine pariki Vauxhall na Boulevardu St. Martin, zatim 1773. perivoj Monceau i 1785. godine ljetni Vauxhall na Boulevardu Temple. etalita na gradskim utvrenjima ureuju se u Linzu (1772.) i Grazu (1787.). U Ljubljani se 1775. godine podie eta-lite s perivojnim alejama (Alleegarten).45

    Barokni Maksimir

    Iako od Vrhoveva baroknoga Maksimira nije puno sauvano osim glavne aleje izuzetno je znaajna njegova zamisao o osnivanju javnoga gradskoga perivoja i njegove barokne izvedbe od 1787. do 1794. godine. Budui da nije sauvan nacrt Maksimira iz Vrhoveva doba, postoje sa-mo pretpostavke o izgledu baroknoga perivoja.46 U albumu Park Jurjaves navodi se nadalje da je Vrhovac dao dovesti mnogo graevnoga mate-rijala na breuljak u umi, gdje je u 19. stoljeu podignut glavni paviljon Kiosk, da je izgraena gostionica nasuprot ulazu u perivoj i da je probi-jeno desetak lovakih prosjeka kroz umu, koji su se zrakasto irili od breuljka. Glavna aleja, duga 800 metara, koja vodi od ulaza do breuljka, jedi-ni je ostatak barokne kompozicije perivoja i ona je poslije uklopljena u pejsano-romantiarsku zamisao. Iz dnevnika biskupa Vrhovca saznajemo da je 1794. godine proslavljen zavretak prvih ra-dova na ureenju i da je Maksimir sveano otvo-ren za graanstvo. Ipak, jo se ne moe govoriti o perivoju, nego samo o zvjerinjaku i umi koja je otvorena za javnost i u kojoj su se povremeno odvijale puke priredbe.47

    Ideja ureenja Maksimira nastaje pod utje-cajem prosvjetiteljskih ideja bliskih biskupu Vrhovcu, ali i po uzoru na beki Prater i Augarten koji se otvaraju za graane, kao i na druga tada jo rijetka javna etalita. Godina 1787. zabiljeena je u Vrhovevu dnevniku kao poetak ureenja Maksimira. Te iste godine u Pragu se ureuje peri-

    voj Kanlka, u Krakowu se perivoj palae Lobzw pretvara u javni sveuilini perivoj, a u Grazu se poinje ureivati etalite Dammallee. Prije za-grebakoga Maksimira otvoreni su, primjerice, perivoji Monceau u Parizu (1773.), Augarten u Bratislavi (1775. 1776.) i Augarten Luznky u Brnu (1786.). Prvi projekt za poznati Englischer Garten u Mnchenu poeo se raditi dvije godine nakon poetka Maksimira, a Sckellov projekt po kojemu je perivoj izveden napravljen je dvanaest godina nakon poetka radova na ureenju kasno-baroknoga Maksimira. Mnogi poznati europski gradski perivoji nastaju kasnije ili ak znatno kasnije od Maksimira. Nedovrenost baroknoga Maksimira ne umanjuje njegovu vrijednost jer je osobito vana ideja o ureenju javnoga perivoja namijenjenoga graanima Zagreba. Vrhoveva prosvjetiteljska misao dovela je tako zagrebaki Maksimir po povijesnom znaenju u sam vrh po-vijesne perivojne arhitekture u Europi.

    Maksimir je najvei i najvrjedniji perivoj u Hrvatskoj. Njegove vrijednosti nadilaze nacional-ne okvire. Znaajan je u kontekstu srednjoeurop-ske i openito europske perivojne umjetnosti. Tri su osobite vrijednosti Maksimira: rano pojavlji-vanje, veliina i umjetnika vrijednost. Maksimir se kao javni gradski perivoj pojavljuje jo krajem 18. stoljea, to je i za europske prilike jako ra-no. Do 1787. godine, kada je zapoelo ureenje Maksimira, javni gradski perivoji u Europi su bili rijetki, pa se Maksimir moe smatrati jednim od prvih javnih perivoja u Europi. U barokno doba kada je zaet, ali i u romantiarsko doba kada je dovren, Maksimir je zauzimao povrinu od oko 400 hektara. To je za tadanji malen Zagreb ja-ko velika povrina jer je Zagreb tek sredinom 19. stoljea imao oko 15 000 stanovnika. Puno vei europski gradovi nisu imali tako velik javni gradski perivoj. Primjerice, londonski Regents Park zauzima povrinu od 190 hektara (upola je manji od Maksimira), a Maksimir je upola manji od Bois de Boulogne u Parizu, koji se po veliini

  • 446

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci u prvoj polovici 19. stoljea uope ne moe uspo-

    reivati sa Zagrebom. Iako je Maksimir zapoet krajem 18. stoljea, umjetniko-pejsani izgled Maksimira uoblien je 1840-ih godina u doba biskupa Jurja Haulika (sl. 1). Njegov pejsano-romantiarski koncept svrstava Maksimir u vri-jedna europska umjetnika ostvarenja, to potvr-uju ugledni umjetnici koji su na Haulikov poziv doli u Zagreb.48

    Doprinos biskupa Vrhovca baroknom perivojnom stvaralatvu

    Kao ovjek renesansnoga tipa koji istodobno razvija crkvenu, drutveno-politiku i kulturno-prosvjetnu aktivnost u predilirsko preporodno doba biskup Maksimilijan Vrhovac bio je dobro upuen u sva zbivanja u Europi. Vrhovac je donio u Hrvatsku tada suvremenu europsku perivojnu misao prije negoli je ta misao naila na plodno tlo u drugim, znatno veim i bogatijim zemljama od tadanje Hrvatske. Osobitom zaslugom biskupa Vrhovca Hrvatska je ula u krug europskih ze-malja rane perivojne kulture prosvjetiteljskoga doba. Maksimilijan Vrhovac dobro je poznavao teoriju i izvedbe tadanje perivojne umjetnosti. U biskupovoj knjinici nalazile su se najvani-je knjige iz podruja perivojne teorije na kraju 18. stoljea, primjerice Sulzerova Teorija lijepih umjetnosti, Hirschfeldova Teorija vrtne umjetno-sti ili Schwerdlingova knjiga o pejsanim scena-ma i prirodnim ljepotama.49 Ne samo da je biskup Vrhovac dobro poznavao suvremenu literaturu i teoriju, nego je i sam imao posebnu sklonost pre-ma perivojnoj arhitekturi, to mu je i omoguilo ostvarivanje vrhunskih i za hrvatsku perivojnu umjetnost veoma znaajnih djela. Osobito je va-no to to su ta djela ostvarena vrlo rano, pa se svr-stavaju u red ranih europskih primjera pojedinih tipova perivoja, ponajprije javnih gradskih peri-voja (Maksimir), ljeilinih perivoja (Stubike

    Toplice) i perivoja dvoraca (Golubovec u Donjoj Stubici).

    Nakon dugog razdoblja skromne i gotovo anonimne perivojne arhitekture renesanse i ba-roka u sjevernoj Hrvatskoj, ponajprije zbog po-litikih razloga uzrokovanih dugotrajnim rato-vima s Osmanlijskim carstvom, biskup Vrhovac uvodi Zagreb i okolicu u ambiciozne projekte perivojne arhitekture. Ti su projekti, makar i dje-lomice izvedeni, bili od presudnoga znaenja za daljnji razvoj arhitekture perivoja u Hrvatskoj. Maksimilijana Vrhovca moemo i moramo sma-trati vizionarskim promotorom perivojne kulture u Hrvatskoj u jozefinsko i Napoleonovo doba te u predilirskom razdoblju. Ne samo da se tada uo-bliavala nacionalna hrvatska graanska misao, nego su se stvarala kreativna polazita za velika perivojna ostvarenja bidermajera, te osobito ro-mantizma i historicizma sredine i druge polovice 19. stoljea. Vrhoveva perivojna ostvarenja dala su polet mnogim vlasnicima palaa u Zagrebu, ljetnikovaca u neposrednoj blizini Zagreba i dvoraca u sjevernoj Hrvatskoj za ureenje svojih perivoja. Tada slijedi (1820-ih i 1830-ih godina) val perivojnog osvjetenja koji e stvoriti naboj i neodoljivu potrebu za proljepanjem gradova i mjesta. Bio je to znak konanoga bijega iz seo-sko-kmetskoga svijeta i tradicije u svijet graan-skoga drutva, kojemu je upravo javna perivojna arhitektura, kao i perivojna estetika, omoguila nezaustavljiv razvoj.50

    Gradski perivoji na prijelazu iz 18. u 19. stoljee

    Prve preobrazbe gradskih utvrenja i njihova pre-tvorba u perivoje i etalita u europskim gradovi-ma zapoinju krajem 18. stoljea, a to se uestalo zbiva tijekom 19. stoljea. U Hrvatskoj prvi pe-rivoji na mjestu fortifikacijskih graevina nasta-ju na prijelazu iz 18. u 19. stoljee. U Osijeku se

  • 447

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    podie Pukovnijski perivoj (danas Perivoj kralja Tomislava) na zapadnom glacisu Tvre, barokno-ga vojno-civilnoga grada. Sastojao se od tri dijela: Officiersgarten (sjeverni dio dananjega perivoja), Garnisonsgarten (juni dio) i Spitalsgarten (za-padni dio dananjega perivoja). Neto kasnije, 1809. godine, ureen je Generalski vrt, namije-njen asnicima. U Varadinu 1799. godine nasta-je zabavni perivoj Prater na zapadnom grabitu srednjovjekovno-renesansne gradske jezgre, to je najstariji primjer perivoja na starim gradskim utvrenjima kod nas. General Marmont, u doba Napoleonovih Ilirskih provincija, podie perivoj u Splitu 1807. 1811. godine na mjestu poru-enoga gradskoga katela na zapadu srednjovje-kovnoga grada, a 1808. godine rui zid s nasipom izmeu tvrava Cornaro i Contarini, kako bi se priredio prostor za budui gradski perivoj (danas poznat pod imenom ardin ili Strossmayerov perivoj).51

    Godine 1799., kada je ureen Prater u Varadinu, Friedrich Ludwig von Sckell radi pro-jekt za Englischer Garten u Mnchenu. Godinu dana ranije poinje se ureivati Margaretin otok u Budimpeti. U posljednjem desetljeu 18. stoljea, dotadanje lovite grofa Waldsteina u Leitomischlu se pretvara u javni perivoj Vrtnicka Nedosinsky (po uzoru na beki Prater), a u Krakowu se 1796. godine podie zabavni perivoj Krzyzanowski. Poetkom 19. stoljea najznaaj-niji i u literaturi najee spominjani perivojni zahvat u Europi jest izvedba Regents Parka u Londonu 1811. godine, prema projektu kraljev-skog arhitekta Johna Nasha. Meu srednjoeu-ropskim perivojima najznaajniji je Vrosliget u Budimpeti iz 1813. godine, koji je projektirao Heinrich Nebbien iz Lbecka. Jo prije Regents Parka podie se klasicistiki Marmontov perivoj u Splitu (1807. 1811.), kao i Generalski vrt u Osijeku (1809.), no oba su unitena nakon neko-liko desetljea postojanja.

    Nakon pada Napoleona 1815. godine poi-nje novi zamah u ureenju gradova i podizanju perivoja, to e doivjeti svoj vrhunac u drugoj polovici i krajem 19. stoljea. Brojni se novi peri-voji podiu u prvoj polovici 19. stoljea. Vodee mjesto po broju javnih perivoja u Europi zauzima Engleska i zemlje bive Austrijske Monarhije. U Hrvatskoj se tada osobito podiu i ureuju ljei-lini perivoji i etalita, a Maksimir dobiva svoj pejsano-romantiarski izgled.

    Barokno-klasicistiki ljeilini perivoji

    Kao nedjeljiv dio ljeilino-kupalinog ansam-bla u ljeilinim (toplikim) mjestima uvijek je postojao perivoj. Ljeilini perivoj imao je zna-enje sredinjega prostora okupljanja bilo je to istodobno javno etalite, perivojni trg i gradski perivoj gotovo pozornica na kojoj su se odvijala drutvena dogaanja. Iako je perivojno ureenje prisutno od samih poetaka izgradnje kupalinih zgrada, ono je u poetku bilo skromno. Kupalina mjesta izgrauju se od 18. stoljea, ali e tek ka-snije sredinom i u drugoj polovici 19. stoljea perivojno oblikovanje doivjeti znatnija pobolj-anja i poprimiti reprezentativniji izgled.

    Sjeverna je Hrvatska bogata mineralnim i ter-malnim vodama, koritenim od rimskog doba. Uz izvore termalne vode poinju se u 18. stoljeu spontano, a u 19. stoljeu organizirano i planirano ureivati ljeilita u sjevernoj Hrvatskoj. Poetke ureenja ljeilinih mjesta u sjevernoj Hrvatskoj oznaava izgradnja Stubikih Toplica, kojih je vlasnik bio zagrebaki biskup Maksimilijan Vrhovac.52 Prve kupaline zgrade (glavna zgrada, Maksimilijanova i Dijanina kupelj) zapoinju se graditi 1811. godine. Klasicistiki ljeilini sklop projektirao je Christian Heinrich Vesterburg. Sudei prema planu i litografiji stubikoga kupali-ta iz 1814. godine (Situationsplan von dem Bade Sztubicza, Das Bad Sztubicza von der Agramer

  • 448

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci Seite), te je godine zavren kupalino-ljeilini

    sklop (sl. 10). Arhitektonsko-pejsana zamisao istie jednoosnu simetrinu kompoziciju koja poinje s kapelom sv. Katarine, a zavrava ljei-linom zgradom. Iako je cijeli ansambl uklopljen u okolni krajolik, prepoznatljivost perivoju daje motiv trokrake aleje izmeu kupaline zgrade i kapele. Bila je to skladna klasicistika urbanisti-ko-arhitektonsko-pejsana kompozicija koja ned-vojbeno ukazuje na brino oblikovanje prostora prema tada suvremenim naelima. Maksimilijanu Vrhovcu i njegovu arhitektu oito nije bilo vano to podiu kupalite u krajoliku daleko od grada i gotovo na rubu tadanje Habsburke Monarhije. Naprotiv, namjera im je bila izgraditi i oblikova-ti ljeilini ambijent prema visokim europskim arhitektonsko-perivojnim kriterijima toga doba. Oito su u tome i uspjeli, jer su Stubike Toplice bile prvo termalno kupalite u Hrvatskoj i posta-le su uzor za mnoge sline graditeljsko-perivojne zahvate u Hrvatskom zagorju, pa i cijeloj sjever-noj Hrvatskoj.53

    Poetak ureenja perivoja u Stubikim Toplicama ide u red ranih primjera ljeilita i ljeilinih perivoja u srednjoj Europi. Stubike Toplice ureuju se 1811. 1814. godine, goto-vo istodobno s Regents Parkom u Londonu. Do tada nije postojalo mnogo ljeilita u Europi. U Habsburkoj Monarhiji poznata stara ljeilita bila su Karlovy Vary (Karlsbad), iji se perivoj zapoeo ureivati ve 1728. godine, te Baden pokraj Bea iji je perivoj ureen 1758., a onda je proiren u rokoko stilu istodobno s ureenjem Vrhoveva Maksimira 1792. godine. Nakon za-vretka Stubikih Toplica, koje su bez dvojbe ureene na tadanjoj europskoj razini, tek se za-poinju ureivati brojna ljeilita u Habsburkoj Monarhiji, a nerijetko su ona dovrena znatno kasnije. Osobito njihovi perivoji dobivaju smi-ljeni izgled tek u drugoj polovici 19. stoljea. Tako se 1819. godine zapoinje ureivati ljei-lite u Rogakoj Slatini, a perivoj se ureuje tek

    sredinom 19. stoljea (1844. 1859.). uveni Bad Ischl u Austriji, poznat kao carsko i kraljev-sko ljeilino mjesto, poinje se ureivati 1822., a perivoj se zapoinje podizati 1838. godine.54

    Zakljuak

    Iako je barokno razdoblje u Hrvatskoj ostavi-lo vrijedna i brojna djela s podruja arhitekture (dvorci, palae, crkve, kapele), te gradograditelj-stva (barokno-klasicistiki plan Bjelovara, baro-kna preobrazba osjeke Tvre, urbane preobrazbe brojnih srednjovjekovno-renesansnih gradova), perivojno stvaralatvo bilo je skromno i malo-brojno. Malo je bilo baroknih perivoja, zbog nesi-gurnih politikih prilika i zbog siromatva nakon ratova s Osmanlijama. U prvoj polovici 18. sto-ljea, nakon osloboenja Slavonije od osmanske vlasti, trebalo je najprije obnoviti gospodarstvo, uspostaviti politiki upanijski ustroj, obnoviti drutveno-kulturni ivot, obnoviti gradove na-kon viestoljetne stagnacije, te izgraditi dvorce i oivjeti vlastelinstva. U takvim okolnostima ba-rokni su perivoji morali ekati bolja vremena, a kada su ona konano dola cijelo stoljee kasnije, nakon pada Napoleona u drugom desetljeu 19. stoljea, baroknu je perivojnu kulturu zamijenila bidermajerska i romantiarska. Tada se u Europi ve udomaio pejsani i romantiarski perivoj, koji je kao nova moda bio rado prihvaen u sje-vernoj Hrvatskoj tijekom 19. stoljea.

    Zagrebaki biskup Maksimilijan Vrhovac bio je najvei promotor baroknih perivojnih ideja u Hrvatskoj krajem 18. stoljea. Dobro je pozna-vao europske prilike u pejsanoj arhitekturi i u Hrvatsku je donio tadanju europsku perivojnu misao, gradei perivoje u kojima se ita barokna i klasicistika kompozicija dopunjena pejsanim idejama, koje su se ve prenijele iz Engleske na europsko tlo. Tako je osobitom Vrhovevom za-slugom Hrvatska ula u krug europskih zemalja

  • 449

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    rane perivojne kulture prosvjetiteljskoga doba. Vrhoveva perivojna ostvarenja bila su poticaj za ureenje perivoja mnogim vlasnicima palaa u Zagrebu, ljetnikovaca u neposrednoj blizini Zagreba i dvoraca u sjevernoj Hrvatskoj.

    Vrhovevi su perivoji za europske prilike ostva-reni vrlo rano, posebice javni perivoji Maksimir u Zagrebu i ljeilini perivoj u Stubikim Toplicama. Mnogi poznati europski gradski ili ljeilini perivoji nastaju nakon Maksimira i Stubikih Toplica. Za razliku od Stubikih Toplica koje su bile dovrene 1814. godine, baro-kni Maksimir nikad nije bio zavren, no njegov je duh ivio sa Zagrebom tako da biskupu Hauliku nije bilo teko zavriti taj velebni zagrebaki pe-rivoj veliine polovice Bulonjske ume u Parizu. ak je i romantian Haulikov Maksimir iz 1840-ih godina jo uvijek bio jedan od prvih javnih gradskih perivoja u Europi.

    Biljeke

    1 Viegodinja istraivanja perivojnoga stvaralatva u Hrvatskoj provodila su se i nadalje se provode u sklo-pu istraivakih projekata na Arhitektonskom fakul-tetu Sveuilita u Zagrebu (voditelj/koordinator za Hrvatsku Mladen Obad itaroci): Urbanistiko i pej-sano naslijee Hrvatske kao dio europske kulture (istra-ivanja u tijeku od 2006. godine), Urbanistiko i peri-vojno naslijee Hrvatske kao dio europske kulture (2002. 2005.), Gradski perivoji Hrvatske (2000. 2002.), Stadtparkanlagen in den Lndern der ehemaligen k.u.k. Monarchie / Gradski perivoji bive Austrijske Monarhije (1996. 1998.), Istraivanje batine parkovne arhi-tekture Hrvatske perivoji uz dvorce Slavonije (1991. 1999.), Les espaces du baroque UNESCO projekt interrgional / Atlas svjetskog baroka - meuregionalni projekt UNESCO-a (1992. 1993.), Istraivanje par-kova sjeverne Hrvatske (1986. 1990.). Podrobnije: www.scitaroci.hr.

    2 August Frederic Louis Viesse de Marmont (18./19. st.) francuski maral, vojni zapovjednik Dalmacije i gene-ralni guverner Napoleonovih Ilirskih provincija. Poznat je po promicanju urbanistike i perivojne kulture u gra-dovima. Njegovom je zaslugom 1807. 1811. godine

    ureen prvi gradski perivoj u Splitu, a u Karlovcu je posaena aleja platana (dananja Marmontova ulica) na poetku Lujzijanske ceste.

    3 Podrobnije u literaturi: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI, Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeu javna pe-rivojna arhitektura hrvatskih gradova u europskom kontekstu, Zagreb, 2004.; HAJS GZA ET AL., Stadtparks in der sterreichischen Monarchie 1765 1918 Studien zur brgerlichen Entwicklung des urba-nen Grns in sterreich, Ungarn, Kroatien, Slowenien und Krakau aus europischer Perspektive, Be Kln Weimar, 2007.

    4 Prvim zabavnim perivojima smatraju se londonski Vauxhall i pariki Tivoli. Ureenje Vauxhalla zapoe-lo je krajem 17. stoljea, a sredinom 18. stoljea to je postalo najdrae sastajalite londonskoga puka. Jardin de Tivoli bio je najvei i najpoznatiji meu zabavnim perivojima Pariza. Otada sve do kraja 19. stoljea svi zabavni perivoji u Francuskoj, ali i u Europi, nazivaju se Tivoli. O tome usp.: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 1415.

    5 Prvi puki perivoj u duhu kasno prosvjetiteljske ideolo-gije izveden je u Beu 1817. godine . Teoretiar C. C. L. Hirschfeld u svojoj knjizi Teorija perivojne umjetnosti (1785.) u sedmom poglavlju pie o pukom perivoju: Teko bi bilo pronai grad, slijedei korake politike novoga vremena, koji u svome podruju ili u najbli-em susjedstvu nema javno etalite. Najmanje to po-stoji jesu zasaeni putovi koji slue toj namjeni. Grad mora u svome prostoru imati jedan ili vie otvorenih trgova gdje se puk moe u odreenom vremenu sree ili potrebe skupiti, gdje mogu udisati slobodan i zdrav zrak te gdje im se prua ugoda ljepote neba i krajoli-ka. Ti trgovi postaju ukras grada kada su ureeni trav-njacima, vodoskocima, kipovima, i kada su okrueni nasadima drvea i lijepim zgradama. Oni privlae svo-jim izgledom i zabava su za etae, omoguavajui im stalno nove doivljaje. Navedeno prema: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 19.

    6 U bekom dnevniku iz travnja 1766. navodi se mogu-e koritenje Pratera: [...] moe puk slobodno eta-ti, jahati i voziti se, i to ne samo u glavnoj aleji nego i po pokrajnjim alejama, livadama i trgovima (ali ne po udaljenim mjestima i gustim umama jer tu moe doi do nebrinog ponaanja i oteenja). Isto tako, niko-mu nije zabranjeno zabavljati se s loptom, kuglanjem i drugim dozvoljenim zabavama, ali treba osigurati da

  • 450

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci nitko kod takvih javnih zabava ne bude nepristojan ili

    da radi neke nedozvoljene radnje i da na taj nain ne izazove negodovanje. Navedeno prema: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 16.

    7 Najvaniji onodobni njemaki teoretiar pejsane arhi-tekture C. C. L. Hirschfeld opisao je Augarten 1785. godine: Ovaj prostor zabave, koji je ureen na pola kao ugodna divljina prirode i na pola kao perivoj, a osim toga i oplakan snanim Dunavom, car je 1775. godine otvorio za sve ljude bez razlike na stalee. Navedeno prema: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 17.

    8 Kralj Karlo VIII. sa sobom dovodi u Pariz arhitekta Pacella da Mercogliana, te druge umjetnike i vrtlare, s namjerom da sline perivoje izvedu i u Francuskoj. Najprije izvode vrtove dvorca Blois, gdje usprkos tali-janskim renesansnim obiljejima vrtova nije postignut talijanski renesansni ugoaj cjeline, nego je cijeli ambi-jent jo uvijek pruao srednjovjekovni ugoaj. Razlog tome jest to s postojeim srednjovjekovnim dvorcem nije ni bilo mogue postii renesansnu jednoosnu kom-poziciju dvorca i perivoja.

    9 Jednoosna kompozicija dvorca (vile) i perivoja (vrta) u Italiji je postignuta u Pienzi, kod palae Piccolomini koju je projektirao arhitekt Bernardo Rossellino izme-u 1459. i 1463. godine. U Hrvatskoj je jednoosna kompozicija vile (ljetnikovca) i perivoja postignuta u Trstenu, gdje je jednoosna kompozicija ve posti-gnuta izgradnjom akvedukta 1492., odnosno 1494. godine izgradnjom ljetnikovca poloenog u produ-etku akvedukta postavljajui tako osnu kompozi-ciju ljetnikovca i perivoja. O tome usp.: MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, Hrvatska parkovna arhitektura prilog vrednovanju hrvatske povijesne parkovne arhitekture u kontekstu europske vrtne umjetnosti, u: Encyclopedia moderna, 13, 2 (38) (1992.), 273279; ANDRIJA MUTNJAKOVI, Ranorenesansni grad, Zagreb, 1991.

    10 Dvorac Charleval pripadao je kralju Karlu IX. Smjeten je na putu izmeu Pariza i Rouena, zapoet je 1560. go-dine i nikad nije bio dovren. Predstavlja vanu etapu u razvoju francuskoga baroknog perivoja jer navjeuje velike perivojne kompozicije u Francuskoj u 17. stolje-u.

    11 Dvorac i perivoj Richelieu u Indre-et-Loire jedan je od najveih francuskih perivoja ikad izvedenih. Podigao ga je Armand Jean Du Plessis, Duc de Richelieu (1585. 1642.), koji je bio predsjednik vlade u doba kralja

    Louisa XIII. Dvorac je graen 1631. godine prema projektu Jacquesa Le Merciera (1585. 1654.), koji je autor perivoja i novoga planiranoga grada neposredno uz dvorac i perivoj.

    12 Vaux-le-Vicomte (Seine-et-Marne), izgraen je za Ni-co lasa Fouqueta, ministra financija kralja Louisa XIV. Dvorac se poeo graditi 1656. godine prema projektu arhitekta Louisa II. le Vaua. Charles le Brun je autor skulptura i dekoracija, a perivoj je projektirao Andre Le Notre. Bio je to prvi privatni perivoj koji je radio Le Notre i jedan od rijetkih perivoja sa sauvanim Le Notreovim nacrtima.

    13 Dezallier dArgenville, Antoine-Joseph (1709.) La Thorie et la pratique du jardinage. U engleskom prije-vodu knjiga je izdana 1712. pod naslovom The Theory and Practice of Gardening. Ta je knjiga imala velik utjecaj na izvedbu baroknih francuskih perivoja u Francuskoj i Europi.

    14 Glavna obiljeja francuskog baroknog perivoja, ugra-ena u kompoziciju perivoja europskih dvoraca u 18. stoljeu su: jednoosna simetrina perivojna kompozici-ja saglediva iz dvorca, vizualno istaknuta prilazna aleja, perivojne aleje tlocrtno poloene u shemi pravokutno-ga rastera (svojevrsna metafora gradskoga prostora uli-ca i blokova), perivojni gajevi (bosketi) kao ispune polja pravokutnoga rastera, uresni cvjetni parteri ispred glav-noga proelja dvorca ili ispred bonih proelja, palisa-de (visoki zidovi od iane vegetacije kojima se oblikuju perivojni interijeri), skulpture, bazeni i fontane, drugi perivojni sadraji. Cijeli perivoj poprima scenografski ugoaj i preuzima ulogu velike pozornice za raznolika dogaanja u perivoju.

    15 O bidermajerskoj perivojnoj tradiciji sjeverne Hrvatske usp.: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 5064.

    16 O baroknim dvorcima sjeverne Hrvatske usp.: VLA-DIMIR MARKOVI, Barokni dvorci Hrvatskog za-gorja, Zagreb, 1975.; MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka, Zagreb, 1998.

    17 Ranobarokni vrt 17. stoljea dvorca u Klenovniku bio je ograen zidom, smjeten na zaravanku neposredno uz dvorac. Ranobarokni vrt 17. stoljea dvorca u Loboru bio je ograen zidom, odvojen od dvorca, podijeljen na pravilne, ali nejednake etvorine. Usp.: MLADEN OBAD ITAROCI, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb, 1991., 119 (sl. 198), 141 (sl. 242).

    18 Nacrti perivoja i plemikoga posjeda za sada su pozna-ti za sljedee hrvatske dvorce: Gornja Bistra (18./19.

  • 451

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    st.), Gredice (18./19. st.), rbinec (1843.) i Trakoan (sredina 19. st.) u Hrvatskom zagorju, te Ilok (1784.), Valpovo (1786.) i Vukovar (1817.) u Slavoniji. Nacrti su objavljeni u literaturi: MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 17); MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI (bilj. 16).

    19 O katastarskim kartama i njihovoj uporabi u istrai-vanju povijesnih perivoja usp.: MLADEN OBAD I TAROCI, Hrvatska parkovna batina zatita i obnova, Zagreb, 1992., 104; MLADEN OBAD I-TAROCI, Izvori za prouavanje povijesnih perivoja, u: Hortikultura, [Zagreb], 54, 12 (1987.) 2529.

    20 Za smjetaj dvoraca usp.: MLADEN OBAD I TA-ROCI, BOJANA BOJANI OBAD I TA ROCI (bilj. 16), 187, 203.

    21 Za smjetaj prilaznih aleja usp.: MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITA-ROCI (bilj. 16); MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 17).

    22 ISTO.23 Dva najpoznatija trga ije je oblikovanje proisteklo iz

    perivojnoga dizajna: Piazza del Popolo u Rimu (trg s trokrakim alejama) i Place dEtoile (Place Charles de Gaulle) u Parizu (zvjezdasto raskrije). Zagrebake izvedenice slinih trgova: Trg hrvatskih velikana i Trg rtava faizma iz prve polovice 20. stoljea.

    24 Za trokrake aleje usp.: MLADEN OBAD ITA-ROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITA ROCI (bilj. 16), 78; MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 17), 46, 160, 188.

    25 Usp.: MLADEN OBAD ITAROCI, Perivoj dvor-ca u Valpovu, u: Godinjak zatite spomenika kultu-re Hrvatske, 16 (1990.), 7687; MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 19), 59, 102103, 105, 113.

    26 ISTO.27 Usp bilj. 13.28 Usp.: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI,

    MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 17 (sl.10), 24 (sl. 21), 42 (sl. 48).

    29 Za dvorac u Naicama usp.: MLADEN OBAD I TA-ROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI (bilj. 16), 212 (sl. 402), te dvorac u Brezovici: MLA-DEN OBAD ITAROCI (bilj. 19), 58 (sl. 45).

    30 Usp. nacrte vrtova u: MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 19), 74 (sl. 109), 87 (sl. 135), 96 (sl. 150).

    31 MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJA-NI OBAD ITAROCI (bilj. 16), 306 (sl. 670).

    32 VLADIMIR MARKOVI, Barokni dvorci Hrvatskog zagorja, Zagreb, 1995., 118121.

    33 Na prvom poznatom nacrtu palae iz 1780. godine (au-tor: geometar Zagrebake upanije Giovanni Battista Bacchini, izvornik u Maarskom dravnom arhivu u Budimpeti) nema urisanoga vrta. Vrt je urisan na dru-gom nacrtu (1801.) kojim je predloeno preureenje i dogradnja palae za potrebe Zagrebake upanije, kada je Franjo Vojkffy prodavao dvorac. Akvarelirani nacrt izradio je zagrebaki graditelj Joannes (Ivan) Eyther. Izvornik se nalazi u Hrvatskom dravnom arhivu, a nacrt je objavljen u: MARINA BREGOVAC PISK, ivot u palai od 1764. do 2004. godine, (katalog izlobe), Zagreb, 2005., 18.

    34 Podrobnije o perivoju dvorca Golubovec u: MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, Dvorac Golubovec u Donjoj Stubici prostorno-konzervatorska studija revitalizacije i obno-ve dvorca, perivoja, perivojne ume i vilinskih poljana, Zagreb, 2008.

    35 Podrobnije o biskupskome perivoju Ribnjak u: BOJA-NA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 5961; MICHAEL KU NICH, Neuste Garten-Anlagen Sr. Excellenz Alexander von Alagovich beibischfflichen residen-zschloss zu Agram in Croatien, u: Algemeine deutsche Gartenzeitung, [Frauendorf ], 9, 38 (26. rujna 1931.), 289295.

    36 Perivoj biskupa Alagovia u Novoj Vesi (danas kbr. 86) ureen je uz biskupov ljetnikovac graen iza 1822. go-dine prema projektu Bartolomeja Felbingera. Iako je pe-rivoj bio privatan, etvrtkom i nedjeljom je bio otvoren za javnost, kada su se odravali promenadni koncerti. Podrobniji prikaz perivoja i prijevod Kunicheva opisa iz 1828. godine vidi u: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 5457.

    37 Biskupski perivoj u Vlakoj ulici u Zagrebu danas vie ne postoji. Ve prilino zaputen i gotovo nekoriten posluio je 1926. godine za izgradnju velikoga stambe-nog sklopa (Vlaka Bauerova Martieva ulica) po projektu arhitekta Huge Ehrlicha. Na nekadanji bi-skupski perivoj podsjea samo barokna vrtlareva kua (projekt raen 1790., danas Vlaka ulica br. 72).

    38 Biskupski perivoj narisan je na dva stara plana Zagreba, nastala jo za Vrhoveva ivota: na karti Zagrebake u-panije iz 1922. (autor Josip Szeman) i na planu Zagreba iz 1825. godine (autor Peter Hailler).

    39 O biskupskom perivoju u Vlakoj ulici u Zagrebu raz-mjerno je malo pisano. U novijoj literaturi uglavnom se prenose tri starija lanka iz 1831., 1834. i 1877. godine: MICHAEL KUNICH, Der bischfliche

  • 452

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci Garten zu Agram in Croatien, u: Allgemeine deutsche

    Gartenzeitung, [Frauendorf ], 9, 9 (1831.), 6569; ISTI, u: Allgemeine deutsche Gartenzeitung, [Frauendorf ], 12, 30 (1834.), 233237; IVAN ZAHAR, Biskupski vrt u Zagrebu, u: Vienac, 9, 26 (1877., Zagreb), 418421.

    40 Izvorni tekst u: MICHAEL KUNICH (bilj. 39, 1831.). Prijevod teksta objavljen je u: BOJANA BO-JANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 5354.

    41 U Londonu se javnosti otvaraju Hyde Park (izveden 1630., otvoren javnosti od 1660.), Marylebone Park, Kensington Gardens, Greenwich Park i St. James Park, a u Parizu Jardin de Tuileries (otvoren javnosti poet-kom 17. st.) i Champs-lyses. Krajem 17. stoljea u Londonu se otvara prvi zabavni perivoj Vauxhall. U 18. stoljeu nastat e i drugi londonski zabavni peri-voj Ranelagh, te Tivoli u Parizu. Usp. BOJANA BO-JANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD I TAROCI (bilj. 3).

    42 Usp. BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 152154.

    43 ISTO, 184185.44 Istodobno kada nastaje bjelovarski perivojni trg, nasta-

    ju i poznati londonski skverovi: Leicester Square (oko 1750.), Soho Square (oko 1750.) i St. James Square, te Grosvenor Square u drugoj polovici 18. stoljea. Sredinom 18. stoljea projektiraju se i izvode pozna-ti perivojni trgovi u Bathu Royal Crescent i Circus (1754. 1775.).

    45 Usp. BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3).

    46 Za mogui barokni izgled Maksimira prema rekon-strukciji Sonje Jurkovi usp.: OLGA MARUEVSKI, SONJA JURKOVI, Maksimir, Zagreb, 1992., 85; BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLA-DEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 132, sl. 130.

    47 Noviji radovi o Maksimiru: SONJA JURKOVI, Park ostvarenje sna teorija vrtne umjetnosti, Zagreb, 2004.; OLGA MARUEVSKI, Maksimir prostor izmeu, u: Kaj, 36, 3 (2003.), 3148; BRUNO MILI, Komparativna analiza grafike dokumentaci-je Maksimira graa za povijesnu matricu, u: Prostor, 10, 23 (1) (2002.), 6176; ANDREJ MEGA, Vrhovev i Haulikov Maksimir, u: Prostor, 10, 24 (2) (2002.), 169178. MLADEN OBAD ITAROCI, Maksimir: a romantic episcopal park in Zagreb Cro atia, u: Journal of Garden History, [London Washington], 14, 2, (1994.), 119132; OLGA MARUEVSKI, SONJA JURKOVI (bilj. 46).

    48 Nakon to su zavrili kraljevski pejsano-romantiar-ski perivoj Laxenburg juno od Bea, na poziv bisku-pa Haulika u Zagreb su doli Michael Riedel, Franz Schcht, Leopold Philipp, Franjo Serafin Krbler, Joseph Kschmann, Antun Dominik Fernkorn, Anton Kothgasser i drugi umjetnici koji su se ve dotad doka-zali u Beu i Austriji.

    49 JOHAN GEORGE SULZER Allgemeine Theo rie der schnen Knste, Leipzig, 1771.1774; CHRI-STIAN CAIUS LORENZ HIRSCHFELD, Theo-rie der Gartenkunst, Kiel Leipzig, 1. sv. 1779., 2. i 3. sv. 1780., 4. sv. 1782., 5. sv. 1785.; JOHANN SCHWERDLING Wald-Scenen und natur-Schn-heiten, Zagreb, Biskupska tiskara [Agram, im Verlage der Bischoeflichen Buchhandlung], 1794.; Die Garten-kunst fr Grtner und Gartenfreunde, Leipzig, 1797.

    50 O Vrhovevu perivojnom stvaralatvu podrobnije vidi: MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, Perivojna ostvare-nja Biskupa Maksimilijana Vrhovca u kontekstu europ-skoga perivojnoga stvaralatva kraja 18. i poetka 19. stoljea, u: Biskup Maksimilijan Vrhovac i njegovo dje-lo, (ur.) Alojz Jembrih, Donja Stubica Zagreb, 2006., 155170.

    51 O Prateru u Varadinu, Generalskom i Pukovnijskom vrtu u Osijeku te splitskim perivojima vidjeti u: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLA-DEN OBAD ITAROCI (bilj. 3), 154155, 158, 162163.

    52 Biskup Vrhovac u poetku je Stubike Toplice nazi-vao Goluboveke Toplice zbog blizine njegova dvorca Golubovec u Donjoj Stubici. Upravo su prihodi s golu-bovekoga gospodarstva omoguili izgradnju Toplica. Usp. MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, (bilj. 34).

    53 Usp.: MLADEN OBAD ITAROCI, BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI (bilj. 50).

    54 O europskim ljeilinim perivojima vidi: BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI, MLADEN OBAD ITAROCI (bilj. 3).

    SummaryBAROQUE LANDSCAPE

    ARCHITECTURE IN CROATIA

    Mladen Obad itaroci Bojana Bojani Obad itaroci

  • 453

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    Despite the existence of numerous and valuable works of Baroque architecture (manors, palaces, churches, chapels) and urban planning (Baroque-Classicist plan of Bjelovar, Baroque renovation of the Osijek Tvra Citadel, urban transformations of numerous Middle Age and Renaissance towns), landscape ar-chitecture in Croatia was modest and scarce due to the unstable political situation and poverty after the Ottoman wars. In the first half of the 18th century, after the liberation of Slavonia from Turkish domination, the first tasks were economy renewal, estab-lishing the political organization of the counties, renewal of the social and cultural life, restoration of the cities after century-long stagnation, building of manors and reviving feudal estates. In these circumstances Baroque parks were compelled to wait better times, and when those finally came a century later after the fall of Napoleon in the second decade of the 19th century, Baroque land-scape culture was replaced by Biedermeier and Romantic cul-ture. By that time landscape and Romantic parks were common in Europe, which were highly accepted as an expression of new fashion in northern Croatia in the course of the 19th century.

    Baroque landscape architecture in Croatia is present in manor parks, bishops parks, public city parks and spa gardens. The Maksimir park in Zagreb (Baroque phase 1787 1794), the parks of the manors in Valpovo and Gornja Bistra, and the spa garden in Stubike Toplice are the most valuable Baroque realizations of landscape architecture in Croatia.

    The bishop of Zagreb Maksimilijan Vrhovac (1752 1827) was the greatest promoter of the ideas of Baroque parks in Croatia in late 18th century. He was familiar with European ideas of landscape architecture and brought them to Croatia by build-ing parks of Baroque and Classicist arrangement completed with landscape ideas already transferred from England to European countries. Thus it was Vrhovacs special merit that Croatia be-came one of European countries with early park culture of the Age of Enlightenment. His landscape architecture realizations encouraged the design of parks of numerous owners of palaces in Zagreb, country houses in the vicinity of Zagreb and manors in northern Croatia. Vrhovacs parks were realized rather early considering the developments in Europe, especially public parks the Maksimir park in Zagreb and the spa garden in Stubike Toplice. Many famous public parks or spa gardens in Europe are designed after Maksimir and Stubike Toplice.

    MAKSIMIRMaksimir is the largest and most valuable park in Croatia.

    It is important in the context of Central European and European park architecture in general. Maksimir is distinguishes by three special features: its early date, its size and its artistic value. As a public park Maksimir was in function already in late 18th centu-ry, considerably early even when it comes to European countries. Public city parks were rare in Europe before 1787, the year in which started the arranging of Maksimir, so it can be considered one of the first public gardens in Europe. At the time of its initial

    design in the Baroque age, but also in the Romantic period when it was finished (in the 1840s) Maksimir expanded over the area of approximately 400 hectares. For the then small city of Zagreb it was a vast area, for Zagreb reached the number of around 15 000 inhabitants only in mid-19th century. Larger European cit-ies did not have such large public parks at the time. For example, Londons Regents Park extends over 190 hectares (half the size of Maksimir), and Maksimir is half the size of Bois de Boulogne in Paris, the size of which cannot merely be compared to Zagreb in the first half of the 19th century.

    Although not much is preserved of Vrhovacs Baroque Maksimir apart from the main avenue Vrhovacs idea of founding a public city park and its Baroque realization between 1787 and 1794 is extremely important. The plan of Baroque Maksimir did not survive. The album Park Jurjaves published in Vienna in 1853 reveals that Vrhovac ordered the transpor-tation of a large quantity of building material to a hill in the woods, where the main pavilion called Kiosk was erected in the 19th century; that a tavern was built opposite the parks entrance, and that some ten avenues were opened in the woods, spreading radially from the hill. The 800-metre long main avenue leading from the entrance to the hill is the only remain of the Baroque layout of the park, which was later incorporated into Romantic landscape design. The diary of bishop Vrhovac reveals that a cel-ebration for the completion of initial works was held in 1794, and that Maksimir was formally open to the public. However, it was still not a park, but only a menagerie and woods open to the public, occasionally the site of popular shows (cf. Mladen Obad itaroci, Maksimir: a romantic episcopal park in Zagreb - Croatia, Journal of Garden History, 1994, vol. 14, n. 2, pp. 119-132).

    The idea of Maksimir was born within the thought of the Enlightenment age familiar to bishop Vrhovac, but was also in-spired by Prater and Augarten, public parks in Vienna, as well as by other then rare public promenades. The year 1787 was noted in Vrhovacs diary as the beginning of the works in Maksimir. The same year the Kanlka Park was designed in Prague, in Krakow the park of Lobzw palace was transformed into a public university park, and Graz saw the arranging of the Dammallee promenade. Parks opened before Zagrebs Maksimir were, for example, Monceau in Paris (1773), Augarten in Bratislava (1775 1776) and Augarten Luznky in Brno (1786). The first project for the famous Englischer Garten in Munich was started two years after Maksimir, while Sckells project for the realization of the park was designed twelve years after the beginning of the works in late-Baroque Maksimir. Many famous European public city parks were designed after Maksimir, some even considerably later. The uncompleted state of Baroque Maksimir does not diminish its value, since the idea of arranging a public park for the citizens of Zagreb is ex-tremely important (cf. Gza Hajs and others, Stadtparks in der

  • 454

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci sterreichischen Monarchie 1765-1918 Studien zur brger-

    lichen Entwicklung des urbanen Grns in sterreich, Ungarn, Kroatien, Slowenien und Krakau aus europischer Perspektive, Wien-Kln-Weimar: Bhlau Verlag, 2007).

    MANOR PARKSEarly Baroque manors were built from the 17th century in

    northern Croatia, but Baroque manors become common only in mid-18th century. The first manors in Hrvatsko Zagorje (the north-western part of Croatia) were built in early 17th century, and in Slavonia (north-eastern part of Croatia) only in the first half of the 18th century after the liberation from Turkish occu-pation. However, Baroque parks were rarely designed for several reasons: those were economically difficult times, manors built in the first half of the 18th century were modest and small, and their owners were unable to set apart the necessary funds and large portions of terrain necessary for parks. With the arrival of eco-nomically more favourable times in the first half of the 19th cen-tury arose a new age of landscape parks. Therefore the majority of manor parks in Croatia were built in the second half of the 19th century (cf. Mladen Obad itaroci and Bojana Bojani Obad itaroci, Manors and gardens in Croatia Slavonia from Zagreb to Vukovar, Zagreb: itaroci, 2001; Mladen Obad itaroci, Castles, manors and Gardens of Croatian Zagorje, Zagreb: kolska knjiga, 1992.).

    There are few reliable records and historical sources re-lated to the appearance of manor parks in the Baroque age. Plans and descriptions of parks did not survive, or are extremely rare (Trakoan, Gornja Bistra), and physical remains are very scarce (Valpovo, Brezovica) due to the restorations and expansions in the 19th and 20th century. Elements of Baroque layout are found only in fragmentary form, and only in individual parks. The Baroque layout of the manor in line with the axis of the street, i. e. at the end of the view from the main road or street, is present in the manors in Valpovo, Virovitica, Nutar, Kaptol (Poega), Kutjevo and Ludbreg. A single-axis plan of the manor and park is found in the following examples: Brezovica, Kriovljan-grad (Radoveki Kriovljan), Gornja Bistra, Jakovlje, Ludbreg, Oroslavje Gornje and Paukovec in north-western Croatia, and Bilje, Daruvar, Trenkovo, Nutar and Retfala in Slavonia. The park in Valpovo is the only one in Croatia with preserved plans of Baroque radial garden paths (as drawn on the 1786 map of the estate). Larger Baroque gardens with rectangular grid appear in a small number of manors (Gornja Bistra, Gredice, Jakovlje in Hrvatsko Zagorje and Trenkovo in Slavonia). These gardens were also productive (vegetable gardens), decorative gardens ( flowers were planted mainly on borders of flower beds) and or-chards (bushy fruit trees were planted on borders of flower beds). This old French and Central European Renaissance tradition continued in the Baroque age, and even later in Croatia in home gardens until the first half of the 20th century.

    SPA GARDEN STUBIKE TOPLICE

    The beginning of the spa towns design in northern Croatia is marked by the building of Stubike Toplice (thermal springs), owned by the bishop of Zagreb Maksimilijan Vrhovac. The baths with a garden were built between 1811 and 1814, and the Classicist spa complex was designed by Christian Heinrich Vesterburg. The architectural and landscape design is based on a single-axis symmetrical layout beginning with the chapel of St. Catherine and ending with the spa building. Although the entire complex is set within the surrounding landscape, the park is distinguished by the motif of the triple avenue between the spa building and the chapel. This was a harmonious layout combin-ing urban planning, architecture and landscape, which definite-ly presents an example of attentive landscape design according to contemporary principles of the time.

    The park in Stubike Toplice is one of the earliest examples of spa complexes and spa gardens in Central Europe. The complex was laid out between 1811 and 1814, almost contemporary to the Regents Park in London. Spa complexes were rather rare in Europe at the time; famous old baths in the Habsburg Monarchy before Stubike Toplice were Karlovy Vary (Karlsbad), with a park begun as early as 1728, and Baden near Vienna, whose park was arranged in 1758.

  • 455

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj

    1. Perivoj Maksimir u Zagrebu, plan ing. Leonarda baruna Zornberga, 1846. na karti su urisane barokne umske prosjeke (aleje). Izvor: Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu; preslika iz knjige: Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeu (2004.) str. 129. 2. Dvorac Vrbovec i ranobarokni vrtovi, akvarel, Status Familiae Patachich. Izvor: Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu, zbirka rijetkih knjiga; preslika iz knjige Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka (1998.), str. 337.3. Valpovo, karta vlastelinstva iz 1786. godine s urisanim zvjezdastim baroknim raskrijem u lovakoj umi. Izvor: Historijski arhiv u Osijeku; preslika iz knjige Hrvatska parkovna batina zatita i obnova (1992.), str. 102.4. Dvorac Valpovo, izrez iz katastarske karte, 1863. Izvor: Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu; preslika iz knjige Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka (1998.), str. 317.5. Dvorac Gornja Bistra, plan perivoja, kraj 18. ili poetak 19. stoljea. Izvor: Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine; preslika iz knjige Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja (1991.), str. 74.6. Ludbreg - barokno-klasicistiki sklop dvorca i gospodarskih zgrada, katastarska karta, 1859. Izvor: Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu; preslika iz knjige Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja (1991.), str. 146.7. Dvorac u Virovitici, smjetaj dvorca u sreditu srednjovjekovne gradske jezgre i u baroknoj osi poloenoj u smjeru sjever-jug. Izvor: Ministarstvo kulture RH, Uprava za zatitu kulturne batine u Zagrebu; preslika iz knjige Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka (1998.), str. 324. 8. Palaa Vojkovi-Ori-Kulmer-Rauch u Zagrebu, akvarelirani nacrt preureenja i dogradnje iz 1801.; preslika iz knjige: ivot u Palai od 1764. do 2004., str. 18.9. Biskupski perivoj u Vlakoj ulici u Zagrebu, isjeak zemljovida Zagrebake biskupije, 1822.; preslika iz knjige: Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeu (2004.) str. 54.

    10. Stubike Toplice, litografija, 1814. Izvor: Kajkaviana, Donja Stubica; preslika iz knjige: Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeu (2004.) str. 186.

  • 456

    Mla

    den

    Oba

    d

    itar

    oci

    Boj

    ana

    Boja

    ni

    Oba

    d

    itar

    oci

  • 457

    Barokna perivojna arhitektura u Hrvatskoj