12
Boke Boke Jedra Jedra J B J k k MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JUL 2015 T radicionalna aukcija antikviteta i umjetnina koju organizuju Pomorski muzej Crne Gore i NVO Antika, ove godine održana je 13. jula na prvom spratu Palate Grgurina. Aukcija je temat- ski bila posvećena Bokeljskom enterijeru do 1900. godine. Za kupovinu je bilo ponuđeno 140 predmeta a prodato je 11 predmeta zbirne prodajne vrijednosti 3.200 eura. Dva najskuplje otkupljena predmeta bili su: bider- majer stočić sa fijočicom iz 19. vijeka, visine 67 cm, obložen furnirom oraha, sabljasto izvijene noge, te stolica od rezbarenog drveta takođe iz 19. vijeka 106x63x61 cm, neorenesansni stil s ramom stolice u obliku slova X po uzoru na antičke rimske stolice. Stočić je prodat za 1.000, a stolica za 1.200 eura. Pomorski muzej je na ovoj aukciji otkupio za svoje potrebe dva predmeta: metalnu lampu uljanicu iz 19. vijeka, prečnika 12 cm i Zajcovu sliku u tušu broda Dubrovnik II, 31x26 cm, iz 1932. godine. Na aukciji su bili ponuđeni i predmeti sljedećeg ti- pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije- lovi crnogorske nošnje, oružje, slike i drugo. Aukcija je održana u prisustvu i uz učešće naših su- građana i ponekog stranog ljubitelja antikviteta. Po- nuđeni su predmeti muzejske vrijednosti iz zbirki brojnih kolekcionara, kao i oni iz porodičnih zao- stavština. Kratkom pozdravnom besjedom događaj je otvorila direktorica pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević, dok je samu aukciju vodio Dušan Stanković, direktor NVO Antika. Pripremu aukcije pomogla je kustoskinja našeg muzeja Radoj- ka Abramović. Za aukciju je bio pripremljen katalog čiji je autor Melisa Niketić. Katalog je dizajnirala Marina Jovaović a fotografije je uradio Aleksandar Saša Kordić. (Fotogalerija aukcije na strani 7) U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna aukcija antikviteta

B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JUL 2015

Tradicionalna� aukcija� antikviteta� i� umjetninakoju� organizuju� Pomorski� muzej� Crne� Gore� iNVO� Antika,� � ove� godine� održana� je� 13.� jula

na� prvom� spratu� Palate� Grgurina.� Aukcija� je� temat-ski� bila� posvećena� Bokeljskom enterijeru do1900. godine. Za� kupovinu� je� bilo� ponuđeno� 140predmeta a� prodato� je� 11� predmeta� zbirne� prodajnevrijednosti� 3.200� eura.�

Dva� najskuplje� otkupljena� predmeta� bili� su:� bider-majer� stočić� sa� fijočicom� iz� 19.� vijeka,� visine� 67� cm,obložen� furnirom� oraha,� sabljasto� izvijene� noge,� testolica� od� rezbarenog� drveta� takođe� iz� 19.� vijeka106x63x61� cm,� neorenesansni� stil� s� ramom� stoliceu� obliku� slova� X� po� uzoru� na� antičke� rimske� stolice.Stočić� je� prodat� za� 1.000,� a� stolica� za� 1.200� eura.

Pomorski� muzej� je� na� ovoj� aukciji� otkupio� za� svojepotrebe� dva� predmeta:� metalnu� lampu� uljanicu� iz� 19.vijeka,� prečnika� 12� cm� i� Zajcovu sliku� u� tušu� broda

Dubrovnik� II,� 31x26� cm,� iz� 1932.� godine.

Na� aukciji� su� bili� ponuđeni� i� predmeti� sljedećeg� ti-pa:� knjige,� dokumenti,� mape,� razni� lični,� brodski� idrugi� predmeti,� kućni� namještaj,� nakit,� odabrani� dije-lovi� � crnogorske� nošnje,� oružje,� slike� i� drugo.�

Aukcija� je� održana� u� prisustvu� i� uz� učešće� naših� su-građana� i� ponekog� stranog� ljubitelja� antikviteta.� Po-nuđeni� su� predmeti� muzejske� vrijednosti� iz� zbirkibrojnih� kolekcionara,� kao� i� oni� iz� porodičnih� zao-stavština.� Kratkom� pozdravnom� besjedom� događaj� jeotvorila� direktorica� pomorskog� muzeja� mr MilevaPejaković Vujošević,� dok� je� samu� aukciju� vodioDušan Stanković,� direktor� NVO� Antika.� Pripremuaukcije� pomogla� je� kustoskinja� našeg� muzeja� Radoj-ka Abramović.� Za� aukciju� je� bio� pripremljen� katalogčiji� je� autor� Melisa Niketić.� Katalog� je� dizajniralaMarina Jovaović a� fotografije� je� uradio� AleksandarSaša Kordić.� � � � � � � � � (Fotogalerija aukcije na strani 7)

U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA

Tradicionalna aukcija antikviteta

Page 2: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

2 Jedra Boke - jul/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je� mjesečna� publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruJul� 2015.� godine�

Direktor Pomorskog muzejamr� Mileva� Pejaković� Vujošević

Jedra� Boke� sadržajno� i� tehnički� oblikuje�Drago� Brdar

Prijatelji i saradniciProf.� dr� Anton� SbutegaProf.� dr� Gracijela� Čulić

Prof.� dr� Marija� RadulovićDon� Anton� Belanmr� Stevan� Kordić

Prof.� dr� Milenko� PasinovićAntun� TomićMilan� SbutegaZoran� RadimiriŽeljko� BrguljanPetar� Palavršić

Radojka� AbramovićJelena� Karadžić

Slavko� DabinovićMilica� VujovićSmiljka� Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg� Bokeljske� Mornarice� 391� Kotor,� 82000

Telefon:� +382� (0)� 32� 304� 720Fax:� +382� (0)� 32� 325� 883

Website:� www.museummaritimum.come–mail:� pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom� Vlade� od� 18.� decembra� 2013.� g.formiran� je� Savjet� Pomorskog� muzeja� kojiće� naredne� 4� godine� raditi� u� sljedećem

sastavu:Ljiljana� Zeković,� predsjednikmr� Milena� Martinović,član

Maja� Ćetković,� članSlavko� Dabinović,� član

Pomorski� muzej� Crne� Gore� u� Kotoru� nastaoje� postepenim� razvitkom� prvobitne� zbirke

Bratovštine� "Bokeljska� mornarica",� utemelje-ne� oko� 1880.� godine,� koja� je� od� 1900.� godi-

ne� otvorena� za� javnost,� a� 1938.� godinepreuređena� i� otvorena� na� prvom� spratu

sadašnje� muzejske� zgrade,� barokne� palateplemićke� porodice� Grgurina� iz� početka� XVIIIvijeka,� koja� je� od� 1949-1952.� godine� kom-pletno� restaurirana� i� adaptirana� za� potrebe

Muzeja.� Danas� je� Pomorski� muzej� institucijakulture� Republike� Crne� Gore.

Misija� Pomorskog� muzeja� Crne� Gore� uKotoru� je� da� čuva� sjećanje� naše� zajednice� na

bogatu� pomorsku� istoriju� Boke� Kotorske,njeno� izuzetno� kulturno� nasleđe� kroz� priku-pljanje,� čuvanje� i� predstavljanje� naše� bogate

pomorske� tradicije� i� kulturne� baštine.

Krajem� jula� u� Palatu� Grgurina� je� iz� Južne� Koreje� stigla� maketabroda� Kotor,� koju� je� Pomorskom� muzeju� darivao� Stefan Da-binović,� vlasnik� brodarske� kompanije� Dabinović.

Riječ� je� o� novom� brodu� ove� kompanije� čija� je� gradnja� završenaoktobra� prošle� godine� u� južnokorejskom� brodogradilištu� YanaseTongyeong Shipbuilding,� a� čija� je� kuma� bila� tadašnja� gradonačel-nica� Kotora� Marija Maja Ćatović, rođena� Dabinović.U� pismenoj� izjavi� o� namjeri� koja� je� u� Muzej� stigla� početkom� jula

gospodin� Stefan� Dabinović� nam� je� poručio:Nadam� se� da� među� mnogobrojnim,� vrijednim� eksponatima� muzeja

koji� svjedoče� o� slavnim� bokeljskim� pomorcima� i� brodovlasnicima,među� kojima� je� od� 16.� vijeka� i� porodica� Dabinović,� čiji� sam� poto-mak,� ova� maketa� može� pronaći� svoje� mjesto� i� posvjedočiti� o� tradicijii� kontinuitetu� bokeljskog� pomorstva� sve� do� današnjih� dana.Maketa� je� inače� vjerna� kopija� broda� Kotor,� koji� pripada� klasi� bulk-

carriera.� Izrađena� je� u� omjeru� 1:200� i� nalazi� se� u� staklenoj� kutiji.Brod� Kotor od� 32.000� bruto-tona,� zaplovio� je� svjetskim� morima� u

novembru� prošle� godine.� Dužina� broda� na� vodenoj� liniji� je� 172� me-tra,� širina� 30� metara.� Ovaj� broj� je� prva� novogradnja� koju� je� kompani-ja� Dabinović nabavila� u� skoro� 60� godina� svog� uspješnog� poslovanja.Kompanija� Dabinović trenutno� posjeduje� četiri� trgovačka� broda

ukupne� nosivosti� skoro� 150.000� tona,� a� zapošljava� 175� pomoraca,većinom� iz� Boke� Kotorske.� Iako� su� uvijek� plovili� pod� stranim� zasta-vama,� prvenstveno� Svetog� Vincenta� i� Grenadina,� Dabinovićevi� bro-dovi� praktično� su� uvijek� bili� bokeljski� jer� je� većina� njih� nosila� i� nosiimena� po� mjestima� iz� Boke� Kotorske,� na� njima� radi� posada� koju� pre-ko� 90� odsto� čine� pomorci� iz� Boke,� a� njegovi� su� se� brodovi� najčešćeremontovali� u� Jadranskom� brodogradilištu� Bijela.Vlasnik� kompanije� Dabinović najavio� je� da� će� u� avgustu� posjetiti

Kotor� pa� smo� za� tu� priliku� zakazali� svečanu� primopredaju� makete.Za� našeg� cijenjenog� darodavca� pripremili� smo� specijalnu� zahvalni-cu.� Gospodinu� Stefanu� Dabinoviću� ovim� putem� najsrdačanije� sezahvaljujemo.

DAROVIDAROVI

Poklon gospodina Stefana Dabinovića

Maketa broda Kotor neposredno po dolaskuu naš Muzej smještena je privremeno u biblioteci

MAKETA SAVREMENOG BRODA KOTORSTIGLA U POMORSKI MUZEJ

Page 3: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

3Jedra Boke - jul/2015.

Pomorski� muzej� Crne� Gore� u� saradnji� sa� Hr-vatskim� građanskim� društvom� Crne� Gore� izKotora� i� Hrvatskom� maticom� iseljenika� –

ogranak� Split,� 1.� jula� je� u� Palati� Grgurina� organi-zovao� predstavljanje� filma� pod� nazivom� Najsta-rija splitska kavana,� autora� Gorana Borčića,muzejskog� savjetnika� Muzeja� grada� Splita.

Prisutnima� se� obratila� direktorica� Pomorskog� mu-zeja,� Mileva Pejaković Vujošević,� koja� je� oba-vjestila� da� je� autor� filma� bio� spriječen� da� to� večedođe� u� Kotor,� i� naglasila� da� je� gospodin� Borčićnapravio� nešto� veoma� korisno� i� za� nas.�

Večeras� smo� ovdje� da� potvrdimo� kako� smo� jedin-stveni� na� Mediteranu.� Možda� će� nas� ovaj� filmpodstaći� da� i� mi� uradimo� nešto� slično� i� ispričamopriču� o� gradskoj� kafani� Dojmi, istakla� je� gospođaPejaković� Vujošević.�

Ona� je� podsjetila� da� je� kotorsku� gradsku� kafanuDojmi podigao Stefan Dojmi 1864.� godine.�

Kafana� Dojmi� je� bilo� mjesto� gdje� je� bilo� dogo-vora,� igre� i� zabave,� čitanja� dobrih� novina� i� dobrihmuzičkih� vibracija.� Posjećivali� su� je� gosti� Kotora,

umjetnička� društva,� poznate� ličnosti...Sjećam� seda� sam� svojevremeno� matursko� veče� proslavilaupravo� u� kafani� Dojmi� dok� se� danas� maturske� ve-čeri� organizuju� van� Kotora.� No,� ipak� danas� ima-mo� gradsku� kafanu� u� potpuno� novom� ruhu.� Na-dam� se� da� ćemo� zato� napraviti� film� pod� nazivomKafana� Dojmi� –� juče,� danas,� sjutra.� Ovom� večeri� imi� se� pridružujemo� manifestaciji� Kotor� Art� koja� jenedavno� svečano� otvorena� u� našem� gradu –� kaza-la� je� Pejaković� Vujošević.�

Ispred� splitskog� ogranka� Hrvatske� matice� iseljeni-ka� prisutne� je� pozdravila� Branka Bezić Filipović.

Večerašnjim� događajem� završavamo� gostovanjau� okviru� obilježavanja� Dana� državnosti� Repub-like� Hrvatske.� Film� je� izašao� iz� radionice� GoranaBorčića,� a� govori� o� najstarijoj� splitskoj� kavani,okupljanju� i� druženju.� Nalazi� se� na� splitskoj� pija-ci,� uz� trg� koji� se� naslanja� uz� zidine� Dioklecija-nove� palate.� Ovdje� su� se� održavali� plesovi,� ma-turske� večeri,� maskenbali,� a� okupljanja� u� ovimkafanama� imaju� svoju� značajnu� istoriju� druženja–� rekla� je� Bezić� Filipović.

Najstarija splitska kavanaU PALATI GRGURINA 1. JULA ODRŽANA PROJEKCIJA FILMA

Foto

graf

ija: T

. Bon

Početak predstavljanja filma Najstarija splitska kavana:

Obraćanje mr Mileve Pejaković Vujošević

Page 4: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

Trg� na� kome� se� nalazi� najstarija� splitska� kava-na� formiran� je� još� prije� 15� vijeka� na� položa-ju� rimskog� i� srednjevijekovonog� groblja.� Kad

je� 1420.� godine� Venecija� zavladala� Splitom� naranijem� malom� trgu� Sv.� Lovre� sagrađen� je� kasno-gotički� sklop� zgrada� sa� vijećnicom,� komunalnompalatom,� kazalištem� i� tamnicama.� Sve� javne� paltesem� vijećnice� srušene� su� 1821.� godine.�Jugoistočni� sklop� kuća� na� mjestu� današnje� kava-

ne� i� hotela� Central vjerovatno� je� građen� u� 13.� vije-ku.� Ovaj� sklop� kuća� kupila� je� familija� Capogrossood� osiromašenih� splitskih� porodica,� čiji� su� članovikao� trgovci� došli� iz� Italije� u� 16.� vijeku.

Zgrade� u� jugoistočnom� dijelu� trga� potpuno� supromijenile� izgled� kada� su� 1887.� godine� prve� tripregrađene� u� hotel� i� kavanu� neorenesansnog� slo-ga.� Tako� je� nastala� nova� podjela� pročelja� na� trizgrade� koje� su� došle� do� iste� razine� krovišta� prem-da� je� unutrašnja� podjela� spratova� ostala� različita.

Na� istočnoj� kući� ostao� je� neožbukan� izvorni� zidprizemlja� i� tri� romanička� reljefa:� Sv.� Juraja� na� konju,Sv.� Mihovila� na� prvom� spratu,� te� kotač� za� kišnicuu� obliku� lavlje� glave� na� drugom� spratu.� Istočnastrana� u� današnjoj� Marulićevoj� ulici� izmijenjenaje� otvorima� u� prizemlju� prve� zgrade� i� kavanskimprozorima� u� gornjim� spratovima� ali� obrisi� roma-ničkih� i� gotičkih� otvora� ostali� su� i� dalje� vidljivi.U� Grafici� Narodnog� trga� Roberta Adama iz

1764.� � godine� pred� kućom� današnje� kavane� pri-kazana� je� grupa� građana� okupljena� oko� podija� s� ko-jega� ih� zabavlja� italijanska� Maschera il Capitano.Upravo� tu,� na� najatraktivnijem� dijelu� grada� gdjese� odvijao� sav� gradski� život,� u� prizemlju� zgrade,sedamdesetih� godina� 18.� vijeka,� a� možda� i� neštoranije� kavanu� je� otvorio� Mlečanin,� doseljeni� pro-fesionalni� gostioničar� Orazo Turcati.� Taj� njegovlokal� nazivao� se� Bottego di Caffe ili� Caffeteria.�Turcati� je� držao� ovu� kavanu� skoro� jedno� deset-

ljeće,� do� početka� 1781.� godine,� kada� su� ga� vla-snici� zgrade,� braća� Rosalem iz� Furlanije,� natjera-li� da� se� iseli.� U� istim� prostorijama,� oko� 1807.� go-dine,� doseljenik� iz� Italije� Nikola Selebam otvarakavanu� Caffe degli Svizzeri (Švicarsku� kavanu)� iotada� ona� postaje� kulturno,� zabavno� i� političkookupljalište� Splićana.

Fabrikant� soda� vode,� Italijan� Luigi Troccoli ko-ji� je� u� Split� došao� prodavati� limune� i� naranče,� aimao� je� kavanu� na� Obali� na� mjestu� kasnije� kava-ne� Nani, otkupio� je� oko� 1860.� kavanu� CaffeGrioni na� Pjaci.

Nakon� što� je� iz� zgrade� 1887.� godine� u� ulici� Cam-bij� (današnja� Bosanska� ulica)� preseljena� ljekarnasplitskog� doseljenika� Bartula Ricetta,� zatim lje-karna� Zuliani,� Troccoli� je� srušio� tu� kuću� da� bi� pro-širio� svoju� kavanu� nazvavši� je� Caffe dei Signori iizgradio� hotel� (današnji� hotel� Central)� s� još� većomi� vrlo� dobro� posjećenom� dvoranom� Gran Orfeo uprizemlju,� koja� je� svečano� otvorena� 1890.� godine.Isperd� kavane� postavio� je� nadstrešnicu� na� četiri

stupa,� koja� je� nosila� viticama� lijepo� ukrašenu� ogra-dicu� na� čijoj� je� sredini� bio� medaljon� s� natpisomCaffe dei Signori (Gospodska� kavana).� Ljeti� bise� tu� postavila� platnena� zavjesa� koja� je� štitila� odsunca.� Mnogi� su� dolazili� popit� čašu� Dreher piva,koje� su� samo� ovdje� mogli� dobiti,� dok� se� u� drugimkavanama� služilo� Pantigam i� Steinfel pivo.Unutrašnjost� kavane� bila� je� velegradski� uređena.

Zidove� je� oslikao� slikar� Josip Voltolini,� a� stropo-vi� su� ukrašeni� klasičnim� štukaturama.� Da� bi� se� po-stigla� iluzija� većeg� prostora,� na� zid� je� smještenoveliko� ogledalo� s� klasicističkim� okvirom.� Troccolije� bio� i� kazališni� impresario� te� je� za� � teatro� Baja-monti ugovarao� gostovanje� kazališnih� družina,� abudući� da� je� 1881.� godine� teatar� izgorio,� u� dvo-rani� na� spratu� (Sala� Superiore)� iznad� kavane� orga-nizovane� su� najkvalitetnije� operetne� i� operne� pri-redbe� i� plesovi� u� Splitu.Naveče� bi� studenti� šetali� Gospodskim� trgom,� a

kada� bi,� oko� 20� sati,� jenjala� šetnja� i� djevojke� oti-šle� kućama,� sjeli� bi� pred� kavanu� Troccoli ili� šetalido� lukobrana.� Poslije� šetnje� u� kavani� bi� ostali� sa-mo� muškarci:� studenti,� neženje,� stranci� i� časnici.�U� drugoj� polovini� 19.� i� na� prelazu� vjekova� ka-

vana� je� imala� važnu� ulogu� u� javnom� i� kulturnomživotu� grada.� U� dvorani� za� priredbe� Gran� Orfeoodržavani� su� plesovi,� koncerti� i� razne� zabave.Prva� vijest� o� muzičkoj� priredbi� u� njoj� potiče� iz1875.� godine,� a� zna� se� da� je� 1882.� godine� tamoodržan� i� prvi� koncert� Splitskog� filharmonijskogdruštva� Societa Filarmonica di Spalato.� Nakonpohrvaćenja� Splitske� opštine� 1882.� godine� u� dvo-rani� su� koncerte� održavali� brojni� domaći� i� gostu-jući� muzičari,� solisti� i� ansambli,� među� njima� Na-rodna� glazba,� Banda� Cittadina,� Hrvatsko� pjeva-čko� društvo� Zvonimir i� drugi.U� splitskim� novinama� 1891.� godine� mogle� su� se

pročitati� i� kritike� upućene� suviše� slobodnome� po-našanju� glumaca,� a� pogotovo� glumica,� ili� pak� in-cidentnim� pjesmama� zbog� kojih� se� tamo� ne� bimoglo� voditi� dame.� Zbog� toga� je� nesumnjivo� ...splitski� biskup� zabranjivao� posjećivanje� kavaneGran� Orfeo.�Tu� je� prije� osnivanja� Narodne� čitaonice� bilo

mjesto� buđenja� nacionalne� svijesti� i� borbe� oko

Šta film govori o najstarijoj splitskoj kavani

4 Jedra Boke - jul/2015.

Page 5: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

5Jedra Boke - jul/2015.

Narodnog� preporoda.� Kavanu� su� posjećivali� ple-mići� nižeg� ranga� te� novi,� bogati� građani,� časnici,došljaci� iz� splitske� okolice� i� strani� turisti,� a� pose-bno� građani� okupljeni� oko� narodnjačkih� društava.�Iako� je� bio� autonomaš� Troccoli� je� svake� godine

veliku� dvoranu� ustupao� za� društveni� ples� naro-dnjačkom� dobrovoljnom� vatrogasnom� društvu.Vjerovatno� je� u� tome� vidio� samo� dobru� zaradu.Ples� vatrogasaca� organizovan� 1890.� godine� u� tojdvorani� bio� je� tada� najsjajniji� u� Splitu.Kavanar� Troccoli� finansirao� je� od� 1873.� do� 1880.

godine� sve� troškove� organizovanja� završne� karne-valske� svečanosti� koja� se� tih� godina� na� pokladniutorak� naveče� održavala� na� trgu,� a� ne� na� Rivi.Možda� je� to� uslovljavao� sam� Troccoli� kao� spon-zor� priredbe� da� bi� njegova� kavana� te� večeri� imalaviše� gostiju� i� veći� prihod.Godine� 1878.� Troccoli� se� u� povorci� maškara� vo-

zio� s� Rive� na� čelu� povorke� u� raskošno� ukrašenojkočiji.� Na� stratište� na� prepunome� Gospodskomtrgu� doveden� je� Krnje� (Arlecchino� Batocchio)� upratnji� sveštenika� i� počasne� straže.� Nakon� što� jespaljen,� iz� Krnje� je� izbio� raznobojni� vatromet.�Naveče� bi� se� u� kavani� održavali� veliki� krabuljni

plesovi.� Kad� se� spaljivao� Krnje� presude� bi� se� izri-cale� u� prostorijama� kavane� Central,� a� osuđeni� bipreko� dvorane� uz� svečanu� pratnju� bio� iznesen� natrg� na� ramenima� mladića� i� spaljen.� Posebno� je� trgbio� prepun� maškara� dvadesetih� godina� kada� supucala� stakla� krcate� kavane.�Kavana� je� već� 1881.� godine� postala� mjesto� za-

četka� splitske� kinematografije,� gostovanjem� jednepanorame� koja� je� prikazivala� slike� na� staklu.�Novi� vlasnik� kavane� Federico Pirolo,� od� 1980.

godine� je� da� bi� udovoljio� gostima� počeo� posluži-vati� bijelu� kavu� u� šalici.�Salon� de� Manager (Salon� za� jelo)� bio� je� namje-

šten� okruglim� stolovima� i� stolicama� s� naslonom.Na� zidovima� su� bila� četvrtasta� ogledala,� a� na� za-padnom� zidu� bio� je� balkon� –� lođa� s� koje� je� svira-la� muzika.� Ispod� je� bio� ulaz� sa� zavjesama,� moždaulaz� u� kuhinju.� Zidne� gasne� lampe� osvjetljavalesu� prostoriju� a� sa� stropa� je� visilo� šest� lustera� sa� početiri� kugle.� Iznad� dva� četvrtasta� ogledala� na� juž-nom� zidu� bila� je� dekoracija� u� obliku� lepeze,� kojaje� možda� pokazivala� vrijeme� večere� i� ručka.� Ve-like� posude� sa� biljkama� ukrašavale� su� kutove.�U� Salon� de� Caffe (Salon� za� kavu)� nalazili� su� se

kružni� i� četvrtasti� stolovi,� a� na� sredini� dvorane� vi-sio� je� veliki� luster� sa� osam� kugli.� Strop� je� bio� višinego� što� je� danas,� a� uglovi� su� mu� bili� ukrašeništukaturom.� Veliki� otvori� sa� strana� imali� su� polu-kružni� završetak.� Na� zapadnom� zidu,� gotovo� ucijeloj� širini,� nalazilo� se� ogromno� ogledalo� sa� pro-filiranim� okvirom,� a� na� bočnim� zidovima� ogleda-la� četvrtasta� oblika.�U� kavani� su� uz� koncertni� repertoar� održavne� i

dramske� priredbe,� opera� i� operete� u� izvođenjudomaćih� i� italijanskih� družina.� Tako� je� bilo� svedo� 1893.� kada� se� scena� preselila� u� novo� splitskokazalište,� a� u� kavani� se� nastavio� repertoar� manjihkomornih� ansabala.�

1909.� godine� u� kavani,� koju� tada� drži� NijemacPanachoff,� nakon� što� ju� je� � neko� vrijeme� vodioRosbacher,� njemački� govore� portiri,� sluge� a� igosti� su� Nijemci.� Ispred� kavane� je� bio� veliki� šte-kat� u� kojem� je� bilo� oko� 30� stolova.� Za� stolovimaštekata� ljeti� su� prevladavli� stranci� a� zimi� bi� se� udvorani� okupljali� Splićani� građanskog� prijekla,� zarazliku� od� težaka� i� radnika� koji� su� više� voljeli� ko-nobe.� Pred� štekatom� je� klasičnu� muziku� sviraokvintet� koji� su� činili� pijanista,� violinista� i� tri� svira-ča� na� drvenim� instrumentima.� Dok� su� svirali� natrgu� je� vladao� mir� kao� u� koncertnoj� dvorani.� Ko-morna� muzika� svirana� je� na� otvorenome,� a� predkavanom� na� trgu� pjevaju� se� hrvatske,� njemačke,francuske,� italijanske,� ruske� i� mađarske� pjesme.�Kavana� ostaje� i� dalje� glavo� sastajalište� splitskih

javnih,� političkih� i� kulturnih� radnika,� a� već� 1926.godine� imala� je� svoje� klubove:� Stol� Splićana,� Stolmudraca,� Stol� zagorske� zadruge i� Stol� umjetnika.Te� je� godine� grupa� pravih� Splićana� naručila� odklesarske� radionice� Voltolini� i� Fabris mramornuploču� za� stol.� Stol� je� postavljen� u� januaru� idućegodine.� Na� ploči� je� bio� uklesan� grb� na� kojem� subili� prikazani� zvonik� sv.� Duje� i� stara� opština� samorem� pred� njom.� Nacrt� za� njega� je� napravioing. Fabijan Kaliterna.�Uz� stol,� u� klub� je� smješten� divan� i� posebni� naslo-

njači� obloženi� kožom.� Oko� tog� stola� sjedeli� supravi Splićani,� pili� kavu� i� raspravljali� o� svim� pita-njima� važnim� za� grad,� sa� željom� da� Split� zadržisvoj� osobni� karakter.� Pod� velikim� ogledalom,� zamramornim� stolom,� zasjedao� je� tzv.� Stol� mudracagdje� se� rapravljalo� i� kritiziralo� sve� kulturne� doga-đaje� u� gradu,� ali� ne� samo� njih.Karikaturisti� su� s� njima� britko� poigrali.� Napravili

su� veliku� karikaturu� i� objesili� su� je� baš� iznad� Mu-droga� stola.� Stol� natrpan� biranim� jelima,� a� povišeumjesto� glava� –� napuhani� baloni.� Jetka� satira� ko-jom� su� se� slikari� narugali� šupljim� razgovorima� zastolom� na� kojem� jedinu� vrijednost� predstavljajudobri� bokuni.� Nasmijali� su� se� i� mudraci� i� kupilikarikaturu� koja� je� odmah� bila� � izrađena� u� nekoli-ko� primjeraka� te� umnožena� kao� dopisnica.�1919.� godine� hotel� su� zajedno� sa� gostionicom

otkupili� od� dotadašnje� vlasnice,� gospođe� Pana-choff,� Miloš Prcović i� Mato Salata.� Nekoliko� da-na� poslije� bivši� nadkonobari� Matić� i� Božić� otku-pili� su� od� pomenute� dvojice� hotel� i� kavanu� te� suih� oni� dalje� vodili.� Promjena� vlasnika� je� ujednonametnula� i� promjenu� imena� pa� su� hotel� nemje-ravali� nazvati� Kosovo,� što� se� ipak� nije� ostvarilo,pa� je� kavana� postala� Narodna kavana a� hotelCentral – Matić.�9.� oktobra� 1920.� godine� otvoren� je� preuređen

restoran� Matić s� lijepo� obojenim� salonom,� a� sli-jedeće� godine� hotel� su� od� njegovog� vlasnika� ot-kupili� Trgovačka� banka� i� Jakov Čulić.� 1924.� go-dine� tadašnji� vlasnik� dao� je� postaviti� nova,� velika,savremena� ulazna� vrata� napravljena� tako� da� spri-ječavaju� propuh� pri� otvaranju.� Vrata� su� se� okreta-la� oko� središnje� osi� pa� se� njihovim� guranjemomogućavao� ulaz� i� izlaz.�

Page 6: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

Kavanar� i� hotelijer� Matić� 1926.� godine� temeljitoje� obnovio� hotel� i� proširio� kavanu� spojivši� tzv.staru� dvoranu� s� ovom� stvorenom� od� jedne� manjei� prostorija� koje� su� ranije� služile� za� kuhinje,� igrač-nice� itd.� U� kavani� je� uređena� nova� garderoba� zagospodu� i� dame,� a� kavana� je� spojena� s� dvoranomza� restoran.� Proširenjem� kavane� dobilo� se� 600mjesta� za� goste.� U� novom� dijelu� uvela� se� jednanovost,� odio� za� klubove� s� postavljenim� stolovimaza� pojedine� skupine.Istočna� dvorana� bila� je� namještena� malim� ok-

ruglim� stolovima� na� jednoj� nozi� oko� kojih� subile� drvene� stolice� s� naslonom.� Bočni� zidoviimali� su� izbočene� pilastre� s� pojednim� četvrtastimogledalom.�Zapadna� dvorana� s� velikim� lusterom� takođe� je

imala� na� polustropovima� ogledala� te� četvrtaste� iokrugle� stolove� sa� stolicama.� Pod� � jedne� i� drugedvorane� bio� je� prekriven� crno-bijelim� pločicama,a� strop� je� bio� malo� snižen.Bila� je� to� tada� druga� kavana� po� veličini� u� državi.

Svaka� druga� soba� hotela� dobila� je� telefon� i� kupelj,a� gostima� je� uređen� i� prostor� za� pisanje.� Hotel� jesnabdjeven� i� malom� telefonskom� centralom...�U� svim� prostorima� hotela� Central (Matić)� svoje

plesove� održavali� su:� J.Š.K.� Hajduk,� Pomorskišporstki� klubovi� Gusar i� Baluni,� Splitska� filharmo-nija� i� Narodna� glazba,� te� Vatrogasno� društvo.� Ka-vana� je� pretvorena� u� restoran� tako� da� je� zatvore-na� već� u� 21.00� sat,� stolovi� okićeni� a� kavana� ras-košno� umjetnički� uređena.� Te� godine� najviše� po-zornosti� izazvao� je� ples� J.Š.K.� Hajduka s� mnogo-brojnim� iznenađenjima...�Uzduž� svih� strana� plesne� dvorane� bio� je� podi-

gnut� podijum� s� foteljama� za� one� koji� bi� više� gle-dali� zabavu� nego� li� plesali.� Cijelu� noć� plesao� jeRadio� Jazz� The� night� club� Zagreb i� Jazz� orkestarGusara.U� subotu� 15.� februara� 1936.� godine� u� svim� pro-

storijama� restorana� održan� je� veliki� ples� hrvatskogmuzičkog� društva� Tomislav...

Bokelji nastanjeni u Splitu u kavni Centralproslavljali su na 3. februara Tripundan. Pos-lije službe Božije u crkvi sv. Filipa mali ad-miral odijeven u bogatu nošnju izrekao bisvo-je pohvale sv. Tripuna, svirala bi himnasv. Tripuna i kolo Bokeljske mornarice. Na-veče bi se u kavani održala obiteljska veče-ra, zaigralo bi se i tradicionalno kolo Bokelj-ske mornarice s 20 mornara a nastavilo bise plesom uz odigravanje tombole sve do 3sata ujutro.

Nakon� političkih� manifestacija� kavana� bi� uvijekbila� puna� i� tu� bi� se� javno� iskazivalo� zadovoljstvo,protest� i� patriotizam.�Koliko� je� hotel� Central-Matić bio� tada� na� glasu

govori� i� podatak� da� je� 1927.� na� velikoj� Interna-cionalnoj� izložbi� u� Liježu� u� Belgiji� bio� odlikovanvelikom� zlatnom� medaljom� za� moderan� komfor.�U� Split� je� sa� svojom� suprugom� 23.� maja� 1929.

godine� doputovao� književnik� Bernard Shaw (Šo).Odsjeo� je� u� hotelu� Central koji� mu� se� izuzetnodopao.� Dolazak� slavnog� irskog� pisca� pobudio� jenaročitu� pažnju� splitskog� kulturnog� kruga.� Bio� jeoduševljen� muzikom� u� hotelu� koja� je� svirala� sveod� Štrausa� do� savremnog� one-stepsa,� sa� većimukusom� nego� li� mnogi� zapadnjaci.� U� hotelu� muse� svidio� sastav� čela,� dvije� violine� i� saxsofona� sapianom,� koji� su� svirali� do� ponoći� pod� njegovimotvorenim� prozorom.Svjetski� šahovski� prvak� Aleksandar Aljehin dva

je� puta� boravio� u� Splitu,� 1930.� i� 1935.� godine,upravo� prije� meča� s� Maxom Euweom.� 1930.� go-dine� vozom� je� stigao� u� Split� a� dočekala� ga� je� up-rava� mjesnog� šahovskog� kluba� i� brojni� ljubiteljiša-ha.� Otpraćen� je� u� hotel� Central gdje� je� odsjeo.18.� novembra� u� osam� sati� započeo� je� simultankuu� hotelu� Central sa� 35� splitskih� i� šibenskih� igračauz� veliki� broj� kibica.� Natjecanje� je� trajalo� od� 8.00do� 15.00� sati.� Konačni� rezultat� je� bio� sedam� remi-ja� i� 28� Aljehinovih� pobjeda.�Za� vrijeme� jednodnevnog� boravka� u� Splitu� 9.� sep-

tembra� 1936.� godine� pred� kavanom� su� sladole-dom� posluženi� vojvoda i vojvotkinja od Kenta...Sjedeći� pred� kavanom� Matić� ostali� su� čitav� sat.�Hotel� u� vlasništvu� M.� Matića� ponovo� je� obnov-

ljen� 1936.� godine� i� tada� je� imao� 51� sobu� sa� 85kreveta.� Preuređena� je� i� kavana� sa� ulazom� izMatićeve� ulice...�Poslije� Drugog� svjetskog� rata� 1947.� godine� otvo-

ren� je� i� proširen� buffet� Central u� vlasništvu� Grad-skog� hotelskog� preduzeća� Marjan.� Kavana� je� pot-puno� preuređena,� zidovi� nanovo� obojeni,� a� udvorani� su� postavljene� nove� udobne� fotelje.� Uzširoke� stupove� na� sredini� postavljeni� su� stolići� zaone� koji� su� željeli� stojeći� popiti� piće,� a� iznad� sto-lića� postavljena� su� velika� ogledala.� Prostorije� subile� osvijetljene� neonskom� rasvjetom� koja� je� tadabila� novost.� Sobe� su� takođe� preuređene,� a� uvedenoje� i� centralno� grijanje� te� tekuća� topla� voda.�Još� jednom� 1957.� godine� preuređeni� su� hotel� i� ka-

vana� kada� su� na� sva� tri� sprata� u� 38� soba� postavlje-ni� sanitarni� uređaji� i� kupaonice.� U� prizemlju� zgradepreuređena� je� kavana� i� uklonjen� jedan� dio� naslo-njača.� Kavna� je� tada� imala� 350� sjedećih� mjesta.�1961.� godine� ponovo� je� preuređen� expres� resto-

ran� Central...� Pretvaranjem� kavane� u� ekspres� re-storan� ona� je� definitivno� izgubila� svoju� ulogu� udruštvenome� životu� grada.�Za� potrebe� snimanja� TV� serije� Velo� misto 1979.

godine� pred� kavanom� ponovo� su� se� sastali� načel-nik� Vice� Mihaljević,� škovacin� i� njegov� netjak.Vanjski� izgled� kavane� sa� nadstrešnicom� obnov-ljen� je� za� potrebe� snimanja.�Hotel� Central i� njegova� kavana� upisani� su� u� Re-

gistar� kulturnih� dobara� Republike� Hrvatske,� a2010.� i� 2011.� godine� arh. Vlasta Marčić izradi-la� je� idejni� i� glavni� projekt� obnove� u� kojem� jerespektovan� graditeljski� kontinuitet� i� kulturološkoznačenje� hotela� i� kavane,� te� bi� hotel� Central tre-bao� ponovo� zauzeti� mjesto� koje� zaslužuje� svojomspomeničkom� i� kulturološkom� vrijednošću.� � � � � � � �

6 Jedra Boke - jul/2015.

Page 7: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

7Jedra Boke - jul/2015.

AUKCIJA - FOTOGALERIJAAUKCIJA - FOTOGALERIJAFo

togr

afije

: D. B

rdar

FOTOGRAFIJE PO REDOLJEDU: Mr Mileva Pejaković Vujošević otvara� aukciju; Dušan Stanković vodi� aukciju; Melisa Niketić pokazuje� jedan� od� predmeta� ponuđenih� na� aukciji; Dva� najskuplja� pred-meta� otkupljena� na� aukciji:� stolica� od� rezbarenog� drveta,� neorenesansni� stil� i� bidermajer� stočić,� oba� iz

19� vijeka;� Dva� predmeta� koja� je� otkupio� Pomorski� muzej:� metalna� lampa� uljanica� iz� 19.� vijeka� iZajcova slika� u� tušu� parobroda Dubrovnik II; Jedrenjak,� 10x80� cm,� ulje� na� platnu, Dušan Stevović

Mesija; Primjerci� stare� crnogorske� nošnje;� Nekoliko� od� ponuđenih� slika� i� ikona;� Figura� fratra,� rezbarenodrvo,� i� mala� škrinja� iz� Boke� Kotorske,� polihromno� oslikano� drvo,� rustični� stil,� oba� predmeta� iz� 19.� vijeka.

Page 8: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

Upredivnom� ambijentu� Palate� Bujović,� sjediš-tu� Muzeja� grada� Perasta,� 15.� jula� otvorenaje� izložba� Turski fermani i berati iz� fun-

dusa� tog� muzeja,� koja� istovremeno� označava� i� prvusaradnju� institucija� kulture� Crne� Gore� i� Turske.Izložbu� je� otvorio� ambasador� Republike� Turske� uCrnoj� Gori� Mehmet Nijazi Tanilir, a� o� izložbi� sugovorili� Zejnel Abidin Turkoglu,� predsjednik

arhivskog� odjela� Vlade� Republike� Turske,� AdnanTorun,� pomoćnik� direktora� Istorijskog� arhiva� uAnkari,� te� dvije� autorke� izložbe,� kustosica� muzejaAleksandra Simeunović i� dokumentaristkinjaMirjana Vukasović.Prisutne� je� u� ulozi� domaćina� pozdravio Andro

Radulović,� direktor� OJU Muzeji Kotor.� Zbogspriječenosti� otvaranju� izložbe� nije� prisustvovao

8 Jedra Boke - jul/2015.

Foto

graf

ije: R

adio

Bokanews

Turski fermani i berati iz fundusaMuzeja grada Perasta

U PALATI BUJOVIĆA U PERASTU 15. JULA OTVORENA IZLOŽBA

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

U� etnografskom� odijeljenju� Pomorskom� mu-zeja� pred� kraj� jula� izvršili� smo� malu� reorganiza-ciju� eksponata,� tako� što� smo� na� jednom� mjestugrupisali� gotovo� sve� važnije� predmete� koje� namje� darivala� gospođa� Nada Radimir,� jedan� odnaših� najvećih� donatora.� Izuzetak� su� dvije� ve-će� škrinje� koje� su� ostale� na� svojim� mjestima.�

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Reorganizacija

Sa� manjom� grupom� djece� u� Pomorskom� mu-zeju� 1.� jula� smo� započeli� radionicu� brodomo-delarstva.� Želja� nam� je� bila� da� djeci� približimobrodomodelarstvo� i� da� ih� tako� upoznamo� saistorijom� brodogradnje� i� pomorstva.� Radionicusmo� prekinuli� zbog� velikih� vrućina� i� odložili� zaneko� bolje� vrijeme.� Sa� djecom� smo� počeli� izra-du� makete� jedrenjaka� San Giovanni Battista(Sv.Jovan Krstitelj)� čije� je� dijelove� izradilaizdavačka� kuća� DeAgostini.

Radionica brodomodelarstva

Page 9: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

ministar� kulture� Crne� Gore� Pavla Goranović, paje� pročitan� njegov� telegram� u� kome� se� ističe� dob-ra� saradnja� sa� turskim� ambasadorom,� koji� je� paku� svom� obraćanju� prisutnima� naveo� da� svaki� putkada� dođe� u� Perast� osjeća� smirenost,� a� kadanapušta� ovaj� grad,� uvijek� je� tužan.Pored� sve� ljepote� koju� posjeduje,� posebnu� lje-

potu� mu� daje� ovaj� muzej� koji� je� bogata� riznicagrada.� Ovdje� nisu� samo� izloženi� predmeti,� ovo� ježivi� organizam,� možemo� ga� posmatrati� kao� istra-živačko� odjeljenje� u� uslovima� koji� su� mogući.Ovdje� vidim� da� postoji� duša,� kada� god� uđete� uovaj� muzej� i� upoznate� se� sa� ovim� ljudima,� osje-ćate� tu� dušu.� I� zaista� u� skromnim� uslovima� AndroRadulović,� Mirjana� Vukasović� i� AleksandraSimeunović� vrijedno� rade� i� to� pokazuju� ovomizložbom� –� kazao� je� ambasador� Tanilir.�On� je� naveo� i� da� Osmanlije� nikada� nisu� zauzele

Perast,� ali� da� su� bile� oko� sedamdeset� godina� uRisnu.Izloženi� dokumenti� su� nastali� u� tom� periodu� i

pokazuju� koliko� su� bili� dobri� odnosi� između� Mle-tačke� republike� i� Osmanskog� carstva.� Ovakva� sa-radnja� je� prava� stvar� i� nešto� za� čim� imamo� potre-bu,� jer� protiv� rastućeg� ekstremizma,� koji� je� prijet-nja� svima� nama,� možemo� se� boriti� samo� sara-dnjom� i� prijateljstvom� –� kazao� je� Tanilir.�Prema� riječim� Andra� Radulović,� Muzej� grada

Perasta� posjeduje� i� izuzetnu� arhivsku� građu� koja

obuhvata� period� vladavine� Mletačke� republike,Austrougraske� monarhije,� vladavine� Francuske� iRusije.� Kuriozitet� su� arhivarije� vezane� za� Osman-sko� carstvo,� koje� su� za� ovu� izložbu� konzerviranei� izložene.Fermani� i� berati,� kao� carski� pisani� ukazi� i� carski

pisani� dokumenti� iz� fundusa� Muzeja� grada� Peras-ta,� konačno� su� dobili� svoju� pravu� vrijednost� na-kon� prevođenja� na� moderni� turski,� crnogorski� iengleski� jezik –� kazao� je� Radulović.�Mi� smo� na� to� naročito� ponosni� jer� smo� time� ot-

vorili� vrata� saradnje� ne� samo� OJU� Muzeji� Kotor� iDržavnom� arhivu� Turske,� već� i� svim� drugim� insti-tucijama.� Naš� muzej� je� postao� bogatiji� za� noveistorijske� podatke� zahvaljujući� nesebičnoj� pomo-ći� zaposlenih� u� Muzeju� i� znanju� i� predanom� radustručnjaka� iz� Turske –� rekao� je� Radulović.Predsjednik� arhivskog� odjela� Vlade� Republike

Turske� Zejnel� Abidin� Turkoglu� očaran� je� gradom� iperaškim� gostoprimstvom.�Ovo� je� samo� početak� i� nadamo� se� da� ćemo

nastaviti� saradnju.� Koristim� priliku� da� vas� pozo-vem� da� posjetite� Ankaru,� a� sve� u� našem� arhivušto� je� vezano� za� Crnu� Goru� spremni� smo� da� vam

učinimo� dostupnim –� rekao� je� Turkoglu.�Prije� godinu� dana� sam� prvi� put� došao� sa� kole-

gom� u� Perast� i� imao� priliku� da� radim� na� fermani-ma� i� beratima.� Izvršili� smo� transkripciju� tih� doku-menata,� ostali� smo� sedam� dana,� a� naša� saradnjaće� se� nastaviti -� kazao� je� pomoćnik� direktoraIstorijskog� arhiva� u� Ankari� Adnan� Torun.Boka� Kotorska� je� odvajkada� bila� stjecište� više

kultura� i� civilizacija� koje� su,� svaka� na� svoj� način,ostavile� traga.� Kao� mjesto� na� strateški� vrlo� važnojpoziciji� bila� je� i� na� udaru� raznih� osvajača� ,� a� naro-čito� Perast� -� grad� koji� je� kroz� istoriju� uvijek� biočuvan� i� branjen,� grad� u� kojem� se� odvijala� trgovi-na� i� kontakti� sa� sredozemnim� lukama� pa� su� Peraš-tani� sa� tih� svojih� putovanja� u� svoj� rodni� grad� do-nosili� duh� i� kulturu,� ali� ujedno� i� nastojali� da� oču-vaju� svoje� običaje –� kazala� je� kustoskinja� Aleksan-dra� Simeunović,� dodavši� da� tekovine� modernihvremena� donose� promjene� i� u� Perast� pa,� kako� jerekla,� namjera� je� bila� da� se� ovom� izložbom� pred-stavi� jedan� drugačiji� način� života.�Tokom� 19.� vijeka� osim� trgovinom� i� pomorstvom,

neki� Peraštani� su� bili� u� diplomatskoj� misiji� i� pred-stavnici� pomorskih� kompanija� na� teritoriji� Osman-skog� carstva� od� kojeg� su,� za� svoje� zasluge� bili� na-građivani� i� odlikovani.� O� tome� govori� večerašnjaizložba� na� kojoj� su� predstavljeni� fermani,� berati� iodlikovanja� koja� posjeduje� Muzej� grada� Perasta –rekla� je� Simeunović.

Dokumentaristkinja� Mirjana� Vukasović� je� pose-bno� govorila� o� odnosima� Perasta� i� Otomanskeimperije:�Izložba� je� posvećena� jednom� dijelu� peraške� isto-

rije,� odnosima� između� Perasta� i� Otomanske� im-perije.� Odnosi� nisu� bili� samo� ratno� neprijateljski,već� je� bila� očita� bliska� ekonomska� saradnja,� a� dosada� ova� vrsta� saradnje� nije� bila� predstavljena.Rad� na� fermanima� i� beratima� pričinjavao� je� čast,zadovoljstvo� i� obavezu� da� se� na� što� uvjerljivijinačin� prikaže� kultura� turskog� naroda� kroz� osman-sko� pismo� koje� je� vjekovima� živjelo� i� živi� na� ovimprostorima.� Prevodi� fermana� i� berata� ne� bi� bilimogući� bez� eminentnih� stručnjaka� iz� RepublikeTurske� Adnana� Toruna,� zamjenika� direktora� odje-ljenja� u� Arhivu� u� Ankari� i� Hakki Sahina, struč-njaka� iz� iste� institucije.� Prevodilac� na� ovom� pro-jektu� bio� je� student� turkologije� u� Sarajevu� SelverKrnić –� rekla� je� Vukasović.�Na� otvaranju� izložbe� bili� su� i� ambasador� Azerbej-

džana� Eldar Humbat Oglu Hasanov,� konzul� Re-publike� Srbije� u� Crnoj� Gori� Zoran Dojčinović,� gra-donačelnik� dr Aleksandar Stjepčević,� predstavni-ci� vjerskih� zajednica� i� kulturnog� i� javnog� života.

9Jedra Boke - jul/2015.

Page 10: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

10 Jedra Boke - jul/2015.

2015FašinadaFORMIRANJe� POVORKe� –� ODLAZAK� DO� OSTRVA� –� BACANJe� KAMeNJA

Drevni� peraški� običaj� Faši-nada, kada� vezane� bar-ke� idu� od� Perasta� ka� Go-

spinom� ostrvu� noseći� kamenjekako� bi� bacanjem� u� more� ojača-li� otok,� održana� je� 22.� jula,pred� zalazak� sunca� u� peraškomakvtoriju.� Ova� manifestcija� jedobila� ime� po� italijanskoj� riječifascia,� što� znači� traka� ili� povez,a� tako� je� nazvana� jer� barke� me-đusobno� povezane� i� napunjenekamenjem,� okićene� jablanovimgranama,� plove� ka� ostrvu� Gospeod� Škrpjela.� U� barkama� su� samomuškarci,� dok� ih� žene� pozdrav-ljaju� sa� obale.� Tokom� ove� svo-jevrsne� procesije� na� moru,� pje-vaju� se� bugarštice.

Kad� prva� barka,� u� kojoj� je� žup-nik,� nekada� predsjednik� OpštinePerasta,� danas� lokalne� zajednicei� predstavnik� Bokeljske� mornari-ce,� stigne� do� Školja,� crkvenozvono� oglašava� taj� svečani� trenu-tak.� Barke� zatim� čine� prsten� okoGospina� ostrva,� simbolizirajućina� taj� način� povezanost� sa� Ne-beskom� Majkom� i� kamenje� sebaca� u� more.

Fašinada� je� jedinstveni� i� jedanod� najživopisnijih� običaja� koji� jevezan� za� nastanak� i� obnovu� vje-štačkog� ostrva� Gospe� od� Škrpjela.

Bacanje kamenja iz barkiPovorka barki ispred Gospinog ostrva

TRADICIJATRADICIJA

Održava� se� već� pet� i� po� vjekovabez� prekida� svake� godine� 22.� jula.

Prvi� put� Fašinada je� održana� 22.jula� davne� 1452.� godine� kada� subraća Mortešić na� hridi,� škr-pjelu,� pronašli� ikonu� Bogoro-dice� sa� Kristom,� koja� se� danasnalazi� na� oltaru.� Jedan� od� njih� jeizmolio� ozdravljenje� po� zagovo-ru� Blažene� Djevice� Marije.� Na-kon� toga� Peraštani� su� počeligradnju� umjetnog� ostrva� i� crkvena� njemu.� Oni� su� nasipali� ka-menje� i� potapali� brodove� okoškrpjela� kako� bi� stvorili� ostrvo.Do� 1603.� godine� potopljeno� jestotinjak� brodova.�

Ranije� je� bilo� kažnjivo� akoneko� ne� bi� izveo� barku� iz� man-draća� i� bio� dio� ovog� drevnog

običaja.� Bila� je� to� obaveza� sva-kog� Peraštanina,� a� � posljednjihgodina� neke� barke� ostaju� veza-ne� u� mandraću.� Od� 2013.� godi-ne� Fašinada ima� status� nemateri-jalnog� kulturnog� dobra� naciona-lnog� značaja.

Fešta� Fašinada� ima� tradicijukoja� nikada� nije� prekidana� i� sasobom� nosi� obilježje� vjerskogturističkog� i� folklornog� karakte-ra,� običaja� koji� na� Mediteranunigdje� ne� možete� vidjeti� i� do-živiti� –� kazao� je� za� Boka� News,peraški� župnik� don SrećkoMajić.

Prva� kapela� Gospe� od� Škrpjelasagrađena� je� 1484.� godine,� dokdanašnji� oblik� dobija� nakon� ve-likog� potresa� 1667.� godine.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews

Page 11: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

Queen Victoria na vezu u Luci Kotor, 14. jula

Pomorstvo u KOTORU danasU� julu,� četvrtom� mjesecu� kruzing� sezone,� u� Kotor� je� sve� skupa� dolazilo� 29� većih� ili� manjih� turističkih

brodova� koji� su� ostvarili� 56� dolazaka.� Pojedini� brodovi� su� u� jednoj� turi� u� našem� gradu� boravili� po� dva� iliviše� dana,� kao� na� primjer,� Princess Eleganza, Athena i Sea Dream I.

Kotor su u julu posjećivali slijedeći brodovi:

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

Athena (3/4,� � 13/14� i� 24/25)Celebrity Constellation (8)Costa Mediterranea(6,� 13,� 20.� i� 27)Emerald Princess (16)La Belle de l'Adriatique(1,� 8,� 15,� 22.� i� 29)Le Lyrial (1)Mein Schiff 3 (2,� 16.� i� 30)MSC Musica (4,� 11,� 18.� i� 25)Nieuw Amsterdam (13.� i� 30)

Norwegian Spirit (17)Oceana (3,� 17.� i� 31)Princess Eleganza (6/7/8/9/10,� 27/28/29/30/31)Queen Victoria (14)Riviera (21.� i� 28)Royal Clipper (3,� 18.� i� 26)Sea Dream I (2/3,� 15/16.� i� 24)Seven Seas Mariner (25)�Silver Spirit (5/6.� i� 13.)Silver Wind (24)

Splendour of the Seas(12.� i� 26)Star Clipper (3.� i� 12)Star Pride (31)Tere Moana (28)Thomson Celebration (7.� i� 22)Variety Voyager (16.� i� 31)Vision of the Seas (24)Zenith (10)Zuiderdam (18)

11Jedra Boke - jul/2015.

Page 12: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

PROŠLOST

Rječnik

POMORSKA TRADICIJA je� kulturno-istorijskonasljeđe� jednog� ili� više� naroda� izraženo

običajima,� predajnim� vrijednostima,� istorijskimuzorima� pa� i� legendama� iz� pomorske� prošlosti,uslovljeno� od� pamtivijeka� prirodnim� faktorimakoji� stvara� psihološku� osnovu� pripadnosti� ele-mentu� mora� kao� izvorištu� životne� egzistencije.Pomorska� predanja� nadahnjivala� su� pomorstvo,jačala� odbranu� sopstvenog� mora� i� obala,� podsti-cala� mornaricu� i� plovidbu� u� prekomorski� svijet,

u� strane� zemlje� i� tržišta,� obogaćuju� se� uvjekovnom� razvitku� novim� sadržajima� kulturnih

i� naučno-tehničkih� dostignuća� s� napretkompomorstva� i� društva� uopšte.

Svaka� pomorska� zemlja� čuva� i� njeguje� pomorskutradiciju� kao� najživlju� osnovu� pomorske� orijen-tacije.� Nju� razvijaju� pomorsko-kulturne� mani-festacije,� istorijske� svečanosti,� proslave� pomor-skih� godišnjica,� stalne� ili� povremene� prosvetne

akcije,� djelatnost� naučnih� ustanova,� škola� ipomorskih� instituta,� udruženja� pomorskih� i

drugih� organizacija,� pomorski� muzeji,� društva� iklubovi,� pomorski� sajmovi� i� izložbe,� � izdavačkadjelatost,� sredstva� javnog� informisanja� te� pro-

izvodi� filmske� i� drugih� industrija.�S� obzirom� na� zajedništvo� mora� te� na� istovjetneuslove� u� kojima� se� razvija� pomorstvo,� tradicijagotovo� svih� zemalja� ima� vrlo� mnogo� sličnosti.�

QpnpstuwpJULSKI DANI U PERASTU POSLIJE VELIKE PIRAT-SKE POHARE 1624: Nakon� što� je� 22.� juna� 1624.� go-dine� oko� 2.000� levanta� (dobroobučeni� sjevernoafri-čki� janjičari)� poharalo� Perast� i� odvelo� u� roblje� oko450� lica,� u� julu� iste� godine� u� vezi� te� piratske� opera-cije� vodila� se� dramatična� aktivnost� kako� bi� se� otetiljudi� vratili� i� tako� oteli� nesretnoj� robovskoj� sudbini.Istovremeno,� mletačka� vlast� iz� bezbjedonosnih� razlo-ga� nastoji� da� utvrdi� sve� okolnosti� nemilog� događaja.Na� veliku� nesreću� preostalih� Peraštana� rezultati

nastojanja� da� se� nesretnici� vrate� nisu� dali� nikakverezultate,� iako� je� 25.� jula� 1624.� godine� do� Perastastigla� netačna� vijest� da� su� mletačke� pomorske� snagezarobile� piratske� brodove.� Mlečani� su� inače� zvani-čno� zastupali� stav� da� se� mora� postići� oslobađanjerobova� i� povraćaj� stvari� bez� naknade� ali� takav� stavnije� imao� nikakvu� praktičnu� vrijednost.� Znajući� daoslobađanje� neće� ići� tako� Senat� je� 4.� jula� te� godineizglasao� sumu� od� 200� dukata� kao� pomoć� dvojiciperaštana� Nikoli Vickovu i� Đorđu Palavićinijuda� raspravljaju� o� otkupu� zarobljenika.Sami� Peraštani� su� pokušavali� svoje� bližnje� da� izba-

ve� prodajom� svojih� dobara� (čak� i� brodova)� ali� oslo-bađanje� je� išlo� vrlo� sporo.� Godinu� dana� poslije� po-hare,� 2.� avgusta� 1625.� godine,� Senat� je� problem� ot-kupa� pokušao� da� riješi� tako� da� za� svakog� obezbijedi100� dukata.� Prema� podacima� Providura� nad� bolnica-ma,� zarobljenih� Peraštana� tada� je� bilo� oko� 250.� Če-tiri� godine� nakon� zlosretnog� događaja� bilježi� se� još70� zarobljenika.� Do� te� brojke� se,� međutim,� nije� sti-glo� samo� otkupom,� već� i� zato� što� se� situacija� mije-njala� zbog� umiranja� i� brojih� drugih� okolnosti.

Bark Sara; Bazi Ivanković, 1879; ulje na platnu; zbirka Svetišta Gospe od Škrpjela, Perast

Stari jedrenjaci u BokiStari jedrenjaci u Boki