Transcript
Page 1: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JUL 2015

Tradicionalna� aukcija� antikviteta� i� umjetninakoju� organizuju� Pomorski� muzej� Crne� Gore� iNVO� Antika,� � ove� godine� održana� je� 13.� jula

na� prvom� spratu� Palate� Grgurina.� Aukcija� je� temat-ski� bila� posvećena� Bokeljskom enterijeru do1900. godine. Za� kupovinu� je� bilo� ponuđeno� 140predmeta a� prodato� je� 11� predmeta� zbirne� prodajnevrijednosti� 3.200� eura.�

Dva� najskuplje� otkupljena� predmeta� bili� su:� bider-majer� stočić� sa� fijočicom� iz� 19.� vijeka,� visine� 67� cm,obložen� furnirom� oraha,� sabljasto� izvijene� noge,� testolica� od� rezbarenog� drveta� takođe� iz� 19.� vijeka106x63x61� cm,� neorenesansni� stil� s� ramom� stoliceu� obliku� slova� X� po� uzoru� na� antičke� rimske� stolice.Stočić� je� prodat� za� 1.000,� a� stolica� za� 1.200� eura.

Pomorski� muzej� je� na� ovoj� aukciji� otkupio� za� svojepotrebe� dva� predmeta:� metalnu� lampu� uljanicu� iz� 19.vijeka,� prečnika� 12� cm� i� Zajcovu sliku� u� tušu� broda

Dubrovnik� II,� 31x26� cm,� iz� 1932.� godine.

Na� aukciji� su� bili� ponuđeni� i� predmeti� sljedećeg� ti-pa:� knjige,� dokumenti,� mape,� razni� lični,� brodski� idrugi� predmeti,� kućni� namještaj,� nakit,� odabrani� dije-lovi� � crnogorske� nošnje,� oružje,� slike� i� drugo.�

Aukcija� je� održana� u� prisustvu� i� uz� učešće� naših� su-građana� i� ponekog� stranog� ljubitelja� antikviteta.� Po-nuđeni� su� predmeti� muzejske� vrijednosti� iz� zbirkibrojnih� kolekcionara,� kao� i� oni� iz� porodičnih� zao-stavština.� Kratkom� pozdravnom� besjedom� događaj� jeotvorila� direktorica� pomorskog� muzeja� mr MilevaPejaković Vujošević,� dok� je� samu� aukciju� vodioDušan Stanković,� direktor� NVO� Antika.� Pripremuaukcije� pomogla� je� kustoskinja� našeg� muzeja� Radoj-ka Abramović.� Za� aukciju� je� bio� pripremljen� katalogčiji� je� autor� Melisa Niketić.� Katalog� je� dizajniralaMarina Jovaović a� fotografije� je� uradio� AleksandarSaša Kordić.� � � � � � � � � (Fotogalerija aukcije na strani 7)

U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA

Tradicionalna aukcija antikviteta

Page 2: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

2 Jedra Boke - jul/2015.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je� mjesečna� publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruJul� 2015.� godine�

Direktor Pomorskog muzejamr� Mileva� Pejaković� Vujošević

Jedra� Boke� sadržajno� i� tehnički� oblikuje�Drago� Brdar

Prijatelji i saradniciProf.� dr� Anton� SbutegaProf.� dr� Gracijela� Čulić

Prof.� dr� Marija� RadulovićDon� Anton� Belanmr� Stevan� Kordić

Prof.� dr� Milenko� PasinovićAntun� TomićMilan� SbutegaZoran� RadimiriŽeljko� BrguljanPetar� Palavršić

Radojka� AbramovićJelena� Karadžić

Slavko� DabinovićMilica� VujovićSmiljka� Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg� Bokeljske� Mornarice� 391� Kotor,� 82000

Telefon:� +382� (0)� 32� 304� 720Fax:� +382� (0)� 32� 325� 883

Website:� www.museummaritimum.come–mail:� pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom� Vlade� od� 18.� decembra� 2013.� g.formiran� je� Savjet� Pomorskog� muzeja� kojiće� naredne� 4� godine� raditi� u� sljedećem

sastavu:Ljiljana� Zeković,� predsjednikmr� Milena� Martinović,član

Maja� Ćetković,� članSlavko� Dabinović,� član

Pomorski� muzej� Crne� Gore� u� Kotoru� nastaoje� postepenim� razvitkom� prvobitne� zbirke

Bratovštine� "Bokeljska� mornarica",� utemelje-ne� oko� 1880.� godine,� koja� je� od� 1900.� godi-

ne� otvorena� za� javnost,� a� 1938.� godinepreuređena� i� otvorena� na� prvom� spratu

sadašnje� muzejske� zgrade,� barokne� palateplemićke� porodice� Grgurina� iz� početka� XVIIIvijeka,� koja� je� od� 1949-1952.� godine� kom-pletno� restaurirana� i� adaptirana� za� potrebe

Muzeja.� Danas� je� Pomorski� muzej� institucijakulture� Republike� Crne� Gore.

Misija� Pomorskog� muzeja� Crne� Gore� uKotoru� je� da� čuva� sjećanje� naše� zajednice� na

bogatu� pomorsku� istoriju� Boke� Kotorske,njeno� izuzetno� kulturno� nasleđe� kroz� priku-pljanje,� čuvanje� i� predstavljanje� naše� bogate

pomorske� tradicije� i� kulturne� baštine.

Krajem� jula� u� Palatu� Grgurina� je� iz� Južne� Koreje� stigla� maketabroda� Kotor,� koju� je� Pomorskom� muzeju� darivao� Stefan Da-binović,� vlasnik� brodarske� kompanije� Dabinović.

Riječ� je� o� novom� brodu� ove� kompanije� čija� je� gradnja� završenaoktobra� prošle� godine� u� južnokorejskom� brodogradilištu� YanaseTongyeong Shipbuilding,� a� čija� je� kuma� bila� tadašnja� gradonačel-nica� Kotora� Marija Maja Ćatović, rođena� Dabinović.U� pismenoj� izjavi� o� namjeri� koja� je� u� Muzej� stigla� početkom� jula

gospodin� Stefan� Dabinović� nam� je� poručio:Nadam� se� da� među� mnogobrojnim,� vrijednim� eksponatima� muzeja

koji� svjedoče� o� slavnim� bokeljskim� pomorcima� i� brodovlasnicima,među� kojima� je� od� 16.� vijeka� i� porodica� Dabinović,� čiji� sam� poto-mak,� ova� maketa� može� pronaći� svoje� mjesto� i� posvjedočiti� o� tradicijii� kontinuitetu� bokeljskog� pomorstva� sve� do� današnjih� dana.Maketa� je� inače� vjerna� kopija� broda� Kotor,� koji� pripada� klasi� bulk-

carriera.� Izrađena� je� u� omjeru� 1:200� i� nalazi� se� u� staklenoj� kutiji.Brod� Kotor od� 32.000� bruto-tona,� zaplovio� je� svjetskim� morima� u

novembru� prošle� godine.� Dužina� broda� na� vodenoj� liniji� je� 172� me-tra,� širina� 30� metara.� Ovaj� broj� je� prva� novogradnja� koju� je� kompani-ja� Dabinović nabavila� u� skoro� 60� godina� svog� uspješnog� poslovanja.Kompanija� Dabinović trenutno� posjeduje� četiri� trgovačka� broda

ukupne� nosivosti� skoro� 150.000� tona,� a� zapošljava� 175� pomoraca,većinom� iz� Boke� Kotorske.� Iako� su� uvijek� plovili� pod� stranim� zasta-vama,� prvenstveno� Svetog� Vincenta� i� Grenadina,� Dabinovićevi� bro-dovi� praktično� su� uvijek� bili� bokeljski� jer� je� većina� njih� nosila� i� nosiimena� po� mjestima� iz� Boke� Kotorske,� na� njima� radi� posada� koju� pre-ko� 90� odsto� čine� pomorci� iz� Boke,� a� njegovi� su� se� brodovi� najčešćeremontovali� u� Jadranskom� brodogradilištu� Bijela.Vlasnik� kompanije� Dabinović najavio� je� da� će� u� avgustu� posjetiti

Kotor� pa� smo� za� tu� priliku� zakazali� svečanu� primopredaju� makete.Za� našeg� cijenjenog� darodavca� pripremili� smo� specijalnu� zahvalni-cu.� Gospodinu� Stefanu� Dabinoviću� ovim� putem� najsrdačanije� sezahvaljujemo.

DAROVIDAROVI

Poklon gospodina Stefana Dabinovića

Maketa broda Kotor neposredno po dolaskuu naš Muzej smještena je privremeno u biblioteci

MAKETA SAVREMENOG BRODA KOTORSTIGLA U POMORSKI MUZEJ

Page 3: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

3Jedra Boke - jul/2015.

Pomorski� muzej� Crne� Gore� u� saradnji� sa� Hr-vatskim� građanskim� društvom� Crne� Gore� izKotora� i� Hrvatskom� maticom� iseljenika� –

ogranak� Split,� 1.� jula� je� u� Palati� Grgurina� organi-zovao� predstavljanje� filma� pod� nazivom� Najsta-rija splitska kavana,� autora� Gorana Borčića,muzejskog� savjetnika� Muzeja� grada� Splita.

Prisutnima� se� obratila� direktorica� Pomorskog� mu-zeja,� Mileva Pejaković Vujošević,� koja� je� oba-vjestila� da� je� autor� filma� bio� spriječen� da� to� večedođe� u� Kotor,� i� naglasila� da� je� gospodin� Borčićnapravio� nešto� veoma� korisno� i� za� nas.�

Večeras� smo� ovdje� da� potvrdimo� kako� smo� jedin-stveni� na� Mediteranu.� Možda� će� nas� ovaj� filmpodstaći� da� i� mi� uradimo� nešto� slično� i� ispričamopriču� o� gradskoj� kafani� Dojmi, istakla� je� gospođaPejaković� Vujošević.�

Ona� je� podsjetila� da� je� kotorsku� gradsku� kafanuDojmi podigao Stefan Dojmi 1864.� godine.�

Kafana� Dojmi� je� bilo� mjesto� gdje� je� bilo� dogo-vora,� igre� i� zabave,� čitanja� dobrih� novina� i� dobrihmuzičkih� vibracija.� Posjećivali� su� je� gosti� Kotora,

umjetnička� društva,� poznate� ličnosti...Sjećam� seda� sam� svojevremeno� matursko� veče� proslavilaupravo� u� kafani� Dojmi� dok� se� danas� maturske� ve-čeri� organizuju� van� Kotora.� No,� ipak� danas� ima-mo� gradsku� kafanu� u� potpuno� novom� ruhu.� Na-dam� se� da� ćemo� zato� napraviti� film� pod� nazivomKafana� Dojmi� –� juče,� danas,� sjutra.� Ovom� večeri� imi� se� pridružujemo� manifestaciji� Kotor� Art� koja� jenedavno� svečano� otvorena� u� našem� gradu –� kaza-la� je� Pejaković� Vujošević.�

Ispred� splitskog� ogranka� Hrvatske� matice� iseljeni-ka� prisutne� je� pozdravila� Branka Bezić Filipović.

Večerašnjim� događajem� završavamo� gostovanjau� okviru� obilježavanja� Dana� državnosti� Repub-like� Hrvatske.� Film� je� izašao� iz� radionice� GoranaBorčića,� a� govori� o� najstarijoj� splitskoj� kavani,okupljanju� i� druženju.� Nalazi� se� na� splitskoj� pija-ci,� uz� trg� koji� se� naslanja� uz� zidine� Dioklecija-nove� palate.� Ovdje� su� se� održavali� plesovi,� ma-turske� večeri,� maskenbali,� a� okupljanja� u� ovimkafanama� imaju� svoju� značajnu� istoriju� druženja–� rekla� je� Bezić� Filipović.

Najstarija splitska kavanaU PALATI GRGURINA 1. JULA ODRŽANA PROJEKCIJA FILMA

Foto

graf

ija: T

. Bon

Početak predstavljanja filma Najstarija splitska kavana:

Obraćanje mr Mileve Pejaković Vujošević

Page 4: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

Trg� na� kome� se� nalazi� najstarija� splitska� kava-na� formiran� je� još� prije� 15� vijeka� na� položa-ju� rimskog� i� srednjevijekovonog� groblja.� Kad

je� 1420.� godine� Venecija� zavladala� Splitom� naranijem� malom� trgu� Sv.� Lovre� sagrađen� je� kasno-gotički� sklop� zgrada� sa� vijećnicom,� komunalnompalatom,� kazalištem� i� tamnicama.� Sve� javne� paltesem� vijećnice� srušene� su� 1821.� godine.�Jugoistočni� sklop� kuća� na� mjestu� današnje� kava-

ne� i� hotela� Central vjerovatno� je� građen� u� 13.� vije-ku.� Ovaj� sklop� kuća� kupila� je� familija� Capogrossood� osiromašenih� splitskih� porodica,� čiji� su� članovikao� trgovci� došli� iz� Italije� u� 16.� vijeku.

Zgrade� u� jugoistočnom� dijelu� trga� potpuno� supromijenile� izgled� kada� su� 1887.� godine� prve� tripregrađene� u� hotel� i� kavanu� neorenesansnog� slo-ga.� Tako� je� nastala� nova� podjela� pročelja� na� trizgrade� koje� su� došle� do� iste� razine� krovišta� prem-da� je� unutrašnja� podjela� spratova� ostala� različita.

Na� istočnoj� kući� ostao� je� neožbukan� izvorni� zidprizemlja� i� tri� romanička� reljefa:� Sv.� Juraja� na� konju,Sv.� Mihovila� na� prvom� spratu,� te� kotač� za� kišnicuu� obliku� lavlje� glave� na� drugom� spratu.� Istočnastrana� u� današnjoj� Marulićevoj� ulici� izmijenjenaje� otvorima� u� prizemlju� prve� zgrade� i� kavanskimprozorima� u� gornjim� spratovima� ali� obrisi� roma-ničkih� i� gotičkih� otvora� ostali� su� i� dalje� vidljivi.U� Grafici� Narodnog� trga� Roberta Adama iz

1764.� � godine� pred� kućom� današnje� kavane� pri-kazana� je� grupa� građana� okupljena� oko� podija� s� ko-jega� ih� zabavlja� italijanska� Maschera il Capitano.Upravo� tu,� na� najatraktivnijem� dijelu� grada� gdjese� odvijao� sav� gradski� život,� u� prizemlju� zgrade,sedamdesetih� godina� 18.� vijeka,� a� možda� i� neštoranije� kavanu� je� otvorio� Mlečanin,� doseljeni� pro-fesionalni� gostioničar� Orazo Turcati.� Taj� njegovlokal� nazivao� se� Bottego di Caffe ili� Caffeteria.�Turcati� je� držao� ovu� kavanu� skoro� jedno� deset-

ljeće,� do� početka� 1781.� godine,� kada� su� ga� vla-snici� zgrade,� braća� Rosalem iz� Furlanije,� natjera-li� da� se� iseli.� U� istim� prostorijama,� oko� 1807.� go-dine,� doseljenik� iz� Italije� Nikola Selebam otvarakavanu� Caffe degli Svizzeri (Švicarsku� kavanu)� iotada� ona� postaje� kulturno,� zabavno� i� političkookupljalište� Splićana.

Fabrikant� soda� vode,� Italijan� Luigi Troccoli ko-ji� je� u� Split� došao� prodavati� limune� i� naranče,� aimao� je� kavanu� na� Obali� na� mjestu� kasnije� kava-ne� Nani, otkupio� je� oko� 1860.� kavanu� CaffeGrioni na� Pjaci.

Nakon� što� je� iz� zgrade� 1887.� godine� u� ulici� Cam-bij� (današnja� Bosanska� ulica)� preseljena� ljekarnasplitskog� doseljenika� Bartula Ricetta,� zatim lje-karna� Zuliani,� Troccoli� je� srušio� tu� kuću� da� bi� pro-širio� svoju� kavanu� nazvavši� je� Caffe dei Signori iizgradio� hotel� (današnji� hotel� Central)� s� još� većomi� vrlo� dobro� posjećenom� dvoranom� Gran Orfeo uprizemlju,� koja� je� svečano� otvorena� 1890.� godine.Isperd� kavane� postavio� je� nadstrešnicu� na� četiri

stupa,� koja� je� nosila� viticama� lijepo� ukrašenu� ogra-dicu� na� čijoj� je� sredini� bio� medaljon� s� natpisomCaffe dei Signori (Gospodska� kavana).� Ljeti� bise� tu� postavila� platnena� zavjesa� koja� je� štitila� odsunca.� Mnogi� su� dolazili� popit� čašu� Dreher piva,koje� su� samo� ovdje� mogli� dobiti,� dok� se� u� drugimkavanama� služilo� Pantigam i� Steinfel pivo.Unutrašnjost� kavane� bila� je� velegradski� uređena.

Zidove� je� oslikao� slikar� Josip Voltolini,� a� stropo-vi� su� ukrašeni� klasičnim� štukaturama.� Da� bi� se� po-stigla� iluzija� većeg� prostora,� na� zid� je� smještenoveliko� ogledalo� s� klasicističkim� okvirom.� Troccolije� bio� i� kazališni� impresario� te� je� za� � teatro� Baja-monti ugovarao� gostovanje� kazališnih� družina,� abudući� da� je� 1881.� godine� teatar� izgorio,� u� dvo-rani� na� spratu� (Sala� Superiore)� iznad� kavane� orga-nizovane� su� najkvalitetnije� operetne� i� operne� pri-redbe� i� plesovi� u� Splitu.Naveče� bi� studenti� šetali� Gospodskim� trgom,� a

kada� bi,� oko� 20� sati,� jenjala� šetnja� i� djevojke� oti-šle� kućama,� sjeli� bi� pred� kavanu� Troccoli ili� šetalido� lukobrana.� Poslije� šetnje� u� kavani� bi� ostali� sa-mo� muškarci:� studenti,� neženje,� stranci� i� časnici.�U� drugoj� polovini� 19.� i� na� prelazu� vjekova� ka-

vana� je� imala� važnu� ulogu� u� javnom� i� kulturnomživotu� grada.� U� dvorani� za� priredbe� Gran� Orfeoodržavani� su� plesovi,� koncerti� i� razne� zabave.Prva� vijest� o� muzičkoj� priredbi� u� njoj� potiče� iz1875.� godine,� a� zna� se� da� je� 1882.� godine� tamoodržan� i� prvi� koncert� Splitskog� filharmonijskogdruštva� Societa Filarmonica di Spalato.� Nakonpohrvaćenja� Splitske� opštine� 1882.� godine� u� dvo-rani� su� koncerte� održavali� brojni� domaći� i� gostu-jući� muzičari,� solisti� i� ansambli,� među� njima� Na-rodna� glazba,� Banda� Cittadina,� Hrvatsko� pjeva-čko� društvo� Zvonimir i� drugi.U� splitskim� novinama� 1891.� godine� mogle� su� se

pročitati� i� kritike� upućene� suviše� slobodnome� po-našanju� glumaca,� a� pogotovo� glumica,� ili� pak� in-cidentnim� pjesmama� zbog� kojih� se� tamo� ne� bimoglo� voditi� dame.� Zbog� toga� je� nesumnjivo� ...splitski� biskup� zabranjivao� posjećivanje� kavaneGran� Orfeo.�Tu� je� prije� osnivanja� Narodne� čitaonice� bilo

mjesto� buđenja� nacionalne� svijesti� i� borbe� oko

Šta film govori o najstarijoj splitskoj kavani

4 Jedra Boke - jul/2015.

Page 5: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

5Jedra Boke - jul/2015.

Narodnog� preporoda.� Kavanu� su� posjećivali� ple-mići� nižeg� ranga� te� novi,� bogati� građani,� časnici,došljaci� iz� splitske� okolice� i� strani� turisti,� a� pose-bno� građani� okupljeni� oko� narodnjačkih� društava.�Iako� je� bio� autonomaš� Troccoli� je� svake� godine

veliku� dvoranu� ustupao� za� društveni� ples� naro-dnjačkom� dobrovoljnom� vatrogasnom� društvu.Vjerovatno� je� u� tome� vidio� samo� dobru� zaradu.Ples� vatrogasaca� organizovan� 1890.� godine� u� tojdvorani� bio� je� tada� najsjajniji� u� Splitu.Kavanar� Troccoli� finansirao� je� od� 1873.� do� 1880.

godine� sve� troškove� organizovanja� završne� karne-valske� svečanosti� koja� se� tih� godina� na� pokladniutorak� naveče� održavala� na� trgu,� a� ne� na� Rivi.Možda� je� to� uslovljavao� sam� Troccoli� kao� spon-zor� priredbe� da� bi� njegova� kavana� te� večeri� imalaviše� gostiju� i� veći� prihod.Godine� 1878.� Troccoli� se� u� povorci� maškara� vo-

zio� s� Rive� na� čelu� povorke� u� raskošno� ukrašenojkočiji.� Na� stratište� na� prepunome� Gospodskomtrgu� doveden� je� Krnje� (Arlecchino� Batocchio)� upratnji� sveštenika� i� počasne� straže.� Nakon� što� jespaljen,� iz� Krnje� je� izbio� raznobojni� vatromet.�Naveče� bi� se� u� kavani� održavali� veliki� krabuljni

plesovi.� Kad� se� spaljivao� Krnje� presude� bi� se� izri-cale� u� prostorijama� kavane� Central,� a� osuđeni� bipreko� dvorane� uz� svečanu� pratnju� bio� iznesen� natrg� na� ramenima� mladića� i� spaljen.� Posebno� je� trgbio� prepun� maškara� dvadesetih� godina� kada� supucala� stakla� krcate� kavane.�Kavana� je� već� 1881.� godine� postala� mjesto� za-

četka� splitske� kinematografije,� gostovanjem� jednepanorame� koja� je� prikazivala� slike� na� staklu.�Novi� vlasnik� kavane� Federico Pirolo,� od� 1980.

godine� je� da� bi� udovoljio� gostima� počeo� posluži-vati� bijelu� kavu� u� šalici.�Salon� de� Manager (Salon� za� jelo)� bio� je� namje-

šten� okruglim� stolovima� i� stolicama� s� naslonom.Na� zidovima� su� bila� četvrtasta� ogledala,� a� na� za-padnom� zidu� bio� je� balkon� –� lođa� s� koje� je� svira-la� muzika.� Ispod� je� bio� ulaz� sa� zavjesama,� moždaulaz� u� kuhinju.� Zidne� gasne� lampe� osvjetljavalesu� prostoriju� a� sa� stropa� je� visilo� šest� lustera� sa� početiri� kugle.� Iznad� dva� četvrtasta� ogledala� na� juž-nom� zidu� bila� je� dekoracija� u� obliku� lepeze,� kojaje� možda� pokazivala� vrijeme� večere� i� ručka.� Ve-like� posude� sa� biljkama� ukrašavale� su� kutove.�U� Salon� de� Caffe (Salon� za� kavu)� nalazili� su� se

kružni� i� četvrtasti� stolovi,� a� na� sredini� dvorane� vi-sio� je� veliki� luster� sa� osam� kugli.� Strop� je� bio� višinego� što� je� danas,� a� uglovi� su� mu� bili� ukrašeništukaturom.� Veliki� otvori� sa� strana� imali� su� polu-kružni� završetak.� Na� zapadnom� zidu,� gotovo� ucijeloj� širini,� nalazilo� se� ogromno� ogledalo� sa� pro-filiranim� okvirom,� a� na� bočnim� zidovima� ogleda-la� četvrtasta� oblika.�U� kavani� su� uz� koncertni� repertoar� održavne� i

dramske� priredbe,� opera� i� operete� u� izvođenjudomaćih� i� italijanskih� družina.� Tako� je� bilo� svedo� 1893.� kada� se� scena� preselila� u� novo� splitskokazalište,� a� u� kavani� se� nastavio� repertoar� manjihkomornih� ansabala.�

1909.� godine� u� kavani,� koju� tada� drži� NijemacPanachoff,� nakon� što� ju� je� � neko� vrijeme� vodioRosbacher,� njemački� govore� portiri,� sluge� a� igosti� su� Nijemci.� Ispred� kavane� je� bio� veliki� šte-kat� u� kojem� je� bilo� oko� 30� stolova.� Za� stolovimaštekata� ljeti� su� prevladavli� stranci� a� zimi� bi� se� udvorani� okupljali� Splićani� građanskog� prijekla,� zarazliku� od� težaka� i� radnika� koji� su� više� voljeli� ko-nobe.� Pred� štekatom� je� klasičnu� muziku� sviraokvintet� koji� su� činili� pijanista,� violinista� i� tri� svira-ča� na� drvenim� instrumentima.� Dok� su� svirali� natrgu� je� vladao� mir� kao� u� koncertnoj� dvorani.� Ko-morna� muzika� svirana� je� na� otvorenome,� a� predkavanom� na� trgu� pjevaju� se� hrvatske,� njemačke,francuske,� italijanske,� ruske� i� mađarske� pjesme.�Kavana� ostaje� i� dalje� glavo� sastajalište� splitskih

javnih,� političkih� i� kulturnih� radnika,� a� već� 1926.godine� imala� je� svoje� klubove:� Stol� Splićana,� Stolmudraca,� Stol� zagorske� zadruge i� Stol� umjetnika.Te� je� godine� grupa� pravih� Splićana� naručila� odklesarske� radionice� Voltolini� i� Fabris mramornuploču� za� stol.� Stol� je� postavljen� u� januaru� idućegodine.� Na� ploči� je� bio� uklesan� grb� na� kojem� subili� prikazani� zvonik� sv.� Duje� i� stara� opština� samorem� pred� njom.� Nacrt� za� njega� je� napravioing. Fabijan Kaliterna.�Uz� stol,� u� klub� je� smješten� divan� i� posebni� naslo-

njači� obloženi� kožom.� Oko� tog� stola� sjedeli� supravi Splićani,� pili� kavu� i� raspravljali� o� svim� pita-njima� važnim� za� grad,� sa� željom� da� Split� zadržisvoj� osobni� karakter.� Pod� velikim� ogledalom,� zamramornim� stolom,� zasjedao� je� tzv.� Stol� mudracagdje� se� rapravljalo� i� kritiziralo� sve� kulturne� doga-đaje� u� gradu,� ali� ne� samo� njih.Karikaturisti� su� s� njima� britko� poigrali.� Napravili

su� veliku� karikaturu� i� objesili� su� je� baš� iznad� Mu-droga� stola.� Stol� natrpan� biranim� jelima,� a� povišeumjesto� glava� –� napuhani� baloni.� Jetka� satira� ko-jom� su� se� slikari� narugali� šupljim� razgovorima� zastolom� na� kojem� jedinu� vrijednost� predstavljajudobri� bokuni.� Nasmijali� su� se� i� mudraci� i� kupilikarikaturu� koja� je� odmah� bila� � izrađena� u� nekoli-ko� primjeraka� te� umnožena� kao� dopisnica.�1919.� godine� hotel� su� zajedno� sa� gostionicom

otkupili� od� dotadašnje� vlasnice,� gospođe� Pana-choff,� Miloš Prcović i� Mato Salata.� Nekoliko� da-na� poslije� bivši� nadkonobari� Matić� i� Božić� otku-pili� su� od� pomenute� dvojice� hotel� i� kavanu� te� suih� oni� dalje� vodili.� Promjena� vlasnika� je� ujednonametnula� i� promjenu� imena� pa� su� hotel� nemje-ravali� nazvati� Kosovo,� što� se� ipak� nije� ostvarilo,pa� je� kavana� postala� Narodna kavana a� hotelCentral – Matić.�9.� oktobra� 1920.� godine� otvoren� je� preuređen

restoran� Matić s� lijepo� obojenim� salonom,� a� sli-jedeće� godine� hotel� su� od� njegovog� vlasnika� ot-kupili� Trgovačka� banka� i� Jakov Čulić.� 1924.� go-dine� tadašnji� vlasnik� dao� je� postaviti� nova,� velika,savremena� ulazna� vrata� napravljena� tako� da� spri-ječavaju� propuh� pri� otvaranju.� Vrata� su� se� okreta-la� oko� središnje� osi� pa� se� njihovim� guranjemomogućavao� ulaz� i� izlaz.�

Page 6: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

Kavanar� i� hotelijer� Matić� 1926.� godine� temeljitoje� obnovio� hotel� i� proširio� kavanu� spojivši� tzv.staru� dvoranu� s� ovom� stvorenom� od� jedne� manjei� prostorija� koje� su� ranije� služile� za� kuhinje,� igrač-nice� itd.� U� kavani� je� uređena� nova� garderoba� zagospodu� i� dame,� a� kavana� je� spojena� s� dvoranomza� restoran.� Proširenjem� kavane� dobilo� se� 600mjesta� za� goste.� U� novom� dijelu� uvela� se� jednanovost,� odio� za� klubove� s� postavljenim� stolovimaza� pojedine� skupine.Istočna� dvorana� bila� je� namještena� malim� ok-

ruglim� stolovima� na� jednoj� nozi� oko� kojih� subile� drvene� stolice� s� naslonom.� Bočni� zidoviimali� su� izbočene� pilastre� s� pojednim� četvrtastimogledalom.�Zapadna� dvorana� s� velikim� lusterom� takođe� je

imala� na� polustropovima� ogledala� te� četvrtaste� iokrugle� stolove� sa� stolicama.� Pod� � jedne� i� drugedvorane� bio� je� prekriven� crno-bijelim� pločicama,a� strop� je� bio� malo� snižen.Bila� je� to� tada� druga� kavana� po� veličini� u� državi.

Svaka� druga� soba� hotela� dobila� je� telefon� i� kupelj,a� gostima� je� uređen� i� prostor� za� pisanje.� Hotel� jesnabdjeven� i� malom� telefonskom� centralom...�U� svim� prostorima� hotela� Central (Matić)� svoje

plesove� održavali� su:� J.Š.K.� Hajduk,� Pomorskišporstki� klubovi� Gusar i� Baluni,� Splitska� filharmo-nija� i� Narodna� glazba,� te� Vatrogasno� društvo.� Ka-vana� je� pretvorena� u� restoran� tako� da� je� zatvore-na� već� u� 21.00� sat,� stolovi� okićeni� a� kavana� ras-košno� umjetnički� uređena.� Te� godine� najviše� po-zornosti� izazvao� je� ples� J.Š.K.� Hajduka s� mnogo-brojnim� iznenađenjima...�Uzduž� svih� strana� plesne� dvorane� bio� je� podi-

gnut� podijum� s� foteljama� za� one� koji� bi� više� gle-dali� zabavu� nego� li� plesali.� Cijelu� noć� plesao� jeRadio� Jazz� The� night� club� Zagreb i� Jazz� orkestarGusara.U� subotu� 15.� februara� 1936.� godine� u� svim� pro-

storijama� restorana� održan� je� veliki� ples� hrvatskogmuzičkog� društva� Tomislav...

Bokelji nastanjeni u Splitu u kavni Centralproslavljali su na 3. februara Tripundan. Pos-lije službe Božije u crkvi sv. Filipa mali ad-miral odijeven u bogatu nošnju izrekao bisvo-je pohvale sv. Tripuna, svirala bi himnasv. Tripuna i kolo Bokeljske mornarice. Na-veče bi se u kavani održala obiteljska veče-ra, zaigralo bi se i tradicionalno kolo Bokelj-ske mornarice s 20 mornara a nastavilo bise plesom uz odigravanje tombole sve do 3sata ujutro.

Nakon� političkih� manifestacija� kavana� bi� uvijekbila� puna� i� tu� bi� se� javno� iskazivalo� zadovoljstvo,protest� i� patriotizam.�Koliko� je� hotel� Central-Matić bio� tada� na� glasu

govori� i� podatak� da� je� 1927.� na� velikoj� Interna-cionalnoj� izložbi� u� Liježu� u� Belgiji� bio� odlikovanvelikom� zlatnom� medaljom� za� moderan� komfor.�U� Split� je� sa� svojom� suprugom� 23.� maja� 1929.

godine� doputovao� književnik� Bernard Shaw (Šo).Odsjeo� je� u� hotelu� Central koji� mu� se� izuzetnodopao.� Dolazak� slavnog� irskog� pisca� pobudio� jenaročitu� pažnju� splitskog� kulturnog� kruga.� Bio� jeoduševljen� muzikom� u� hotelu� koja� je� svirala� sveod� Štrausa� do� savremnog� one-stepsa,� sa� većimukusom� nego� li� mnogi� zapadnjaci.� U� hotelu� muse� svidio� sastav� čela,� dvije� violine� i� saxsofona� sapianom,� koji� su� svirali� do� ponoći� pod� njegovimotvorenim� prozorom.Svjetski� šahovski� prvak� Aleksandar Aljehin dva

je� puta� boravio� u� Splitu,� 1930.� i� 1935.� godine,upravo� prije� meča� s� Maxom Euweom.� 1930.� go-dine� vozom� je� stigao� u� Split� a� dočekala� ga� je� up-rava� mjesnog� šahovskog� kluba� i� brojni� ljubiteljiša-ha.� Otpraćen� je� u� hotel� Central gdje� je� odsjeo.18.� novembra� u� osam� sati� započeo� je� simultankuu� hotelu� Central sa� 35� splitskih� i� šibenskih� igračauz� veliki� broj� kibica.� Natjecanje� je� trajalo� od� 8.00do� 15.00� sati.� Konačni� rezultat� je� bio� sedam� remi-ja� i� 28� Aljehinovih� pobjeda.�Za� vrijeme� jednodnevnog� boravka� u� Splitu� 9.� sep-

tembra� 1936.� godine� pred� kavanom� su� sladole-dom� posluženi� vojvoda i vojvotkinja od Kenta...Sjedeći� pred� kavanom� Matić� ostali� su� čitav� sat.�Hotel� u� vlasništvu� M.� Matića� ponovo� je� obnov-

ljen� 1936.� godine� i� tada� je� imao� 51� sobu� sa� 85kreveta.� Preuređena� je� i� kavana� sa� ulazom� izMatićeve� ulice...�Poslije� Drugog� svjetskog� rata� 1947.� godine� otvo-

ren� je� i� proširen� buffet� Central u� vlasništvu� Grad-skog� hotelskog� preduzeća� Marjan.� Kavana� je� pot-puno� preuređena,� zidovi� nanovo� obojeni,� a� udvorani� su� postavljene� nove� udobne� fotelje.� Uzširoke� stupove� na� sredini� postavljeni� su� stolići� zaone� koji� su� željeli� stojeći� popiti� piće,� a� iznad� sto-lića� postavljena� su� velika� ogledala.� Prostorije� subile� osvijetljene� neonskom� rasvjetom� koja� je� tadabila� novost.� Sobe� su� takođe� preuređene,� a� uvedenoje� i� centralno� grijanje� te� tekuća� topla� voda.�Još� jednom� 1957.� godine� preuređeni� su� hotel� i� ka-

vana� kada� su� na� sva� tri� sprata� u� 38� soba� postavlje-ni� sanitarni� uređaji� i� kupaonice.� U� prizemlju� zgradepreuređena� je� kavana� i� uklonjen� jedan� dio� naslo-njača.� Kavna� je� tada� imala� 350� sjedećih� mjesta.�1961.� godine� ponovo� je� preuređen� expres� resto-

ran� Central...� Pretvaranjem� kavane� u� ekspres� re-storan� ona� je� definitivno� izgubila� svoju� ulogu� udruštvenome� životu� grada.�Za� potrebe� snimanja� TV� serije� Velo� misto 1979.

godine� pred� kavanom� ponovo� su� se� sastali� načel-nik� Vice� Mihaljević,� škovacin� i� njegov� netjak.Vanjski� izgled� kavane� sa� nadstrešnicom� obnov-ljen� je� za� potrebe� snimanja.�Hotel� Central i� njegova� kavana� upisani� su� u� Re-

gistar� kulturnih� dobara� Republike� Hrvatske,� a2010.� i� 2011.� godine� arh. Vlasta Marčić izradi-la� je� idejni� i� glavni� projekt� obnove� u� kojem� jerespektovan� graditeljski� kontinuitet� i� kulturološkoznačenje� hotela� i� kavane,� te� bi� hotel� Central tre-bao� ponovo� zauzeti� mjesto� koje� zaslužuje� svojomspomeničkom� i� kulturološkom� vrijednošću.� � � � � � � �

6 Jedra Boke - jul/2015.

Page 7: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

7Jedra Boke - jul/2015.

AUKCIJA - FOTOGALERIJAAUKCIJA - FOTOGALERIJAFo

togr

afije

: D. B

rdar

FOTOGRAFIJE PO REDOLJEDU: Mr Mileva Pejaković Vujošević otvara� aukciju; Dušan Stanković vodi� aukciju; Melisa Niketić pokazuje� jedan� od� predmeta� ponuđenih� na� aukciji; Dva� najskuplja� pred-meta� otkupljena� na� aukciji:� stolica� od� rezbarenog� drveta,� neorenesansni� stil� i� bidermajer� stočić,� oba� iz

19� vijeka;� Dva� predmeta� koja� je� otkupio� Pomorski� muzej:� metalna� lampa� uljanica� iz� 19.� vijeka� iZajcova slika� u� tušu� parobroda Dubrovnik II; Jedrenjak,� 10x80� cm,� ulje� na� platnu, Dušan Stevović

Mesija; Primjerci� stare� crnogorske� nošnje;� Nekoliko� od� ponuđenih� slika� i� ikona;� Figura� fratra,� rezbarenodrvo,� i� mala� škrinja� iz� Boke� Kotorske,� polihromno� oslikano� drvo,� rustični� stil,� oba� predmeta� iz� 19.� vijeka.

Page 8: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

Upredivnom� ambijentu� Palate� Bujović,� sjediš-tu� Muzeja� grada� Perasta,� 15.� jula� otvorenaje� izložba� Turski fermani i berati iz� fun-

dusa� tog� muzeja,� koja� istovremeno� označava� i� prvusaradnju� institucija� kulture� Crne� Gore� i� Turske.Izložbu� je� otvorio� ambasador� Republike� Turske� uCrnoj� Gori� Mehmet Nijazi Tanilir, a� o� izložbi� sugovorili� Zejnel Abidin Turkoglu,� predsjednik

arhivskog� odjela� Vlade� Republike� Turske,� AdnanTorun,� pomoćnik� direktora� Istorijskog� arhiva� uAnkari,� te� dvije� autorke� izložbe,� kustosica� muzejaAleksandra Simeunović i� dokumentaristkinjaMirjana Vukasović.Prisutne� je� u� ulozi� domaćina� pozdravio Andro

Radulović,� direktor� OJU Muzeji Kotor.� Zbogspriječenosti� otvaranju� izložbe� nije� prisustvovao

8 Jedra Boke - jul/2015.

Foto

graf

ije: R

adio

Bokanews

Turski fermani i berati iz fundusaMuzeja grada Perasta

U PALATI BUJOVIĆA U PERASTU 15. JULA OTVORENA IZLOŽBA

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

U� etnografskom� odijeljenju� Pomorskom� mu-zeja� pred� kraj� jula� izvršili� smo� malu� reorganiza-ciju� eksponata,� tako� što� smo� na� jednom� mjestugrupisali� gotovo� sve� važnije� predmete� koje� namje� darivala� gospođa� Nada Radimir,� jedan� odnaših� najvećih� donatora.� Izuzetak� su� dvije� ve-će� škrinje� koje� su� ostale� na� svojim� mjestima.�

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Reorganizacija

Sa� manjom� grupom� djece� u� Pomorskom� mu-zeju� 1.� jula� smo� započeli� radionicu� brodomo-delarstva.� Želja� nam� je� bila� da� djeci� približimobrodomodelarstvo� i� da� ih� tako� upoznamo� saistorijom� brodogradnje� i� pomorstva.� Radionicusmo� prekinuli� zbog� velikih� vrućina� i� odložili� zaneko� bolje� vrijeme.� Sa� djecom� smo� počeli� izra-du� makete� jedrenjaka� San Giovanni Battista(Sv.Jovan Krstitelj)� čije� je� dijelove� izradilaizdavačka� kuća� DeAgostini.

Radionica brodomodelarstva

Page 9: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

ministar� kulture� Crne� Gore� Pavla Goranović, paje� pročitan� njegov� telegram� u� kome� se� ističe� dob-ra� saradnja� sa� turskim� ambasadorom,� koji� je� paku� svom� obraćanju� prisutnima� naveo� da� svaki� putkada� dođe� u� Perast� osjeća� smirenost,� a� kadanapušta� ovaj� grad,� uvijek� je� tužan.Pored� sve� ljepote� koju� posjeduje,� posebnu� lje-

potu� mu� daje� ovaj� muzej� koji� je� bogata� riznicagrada.� Ovdje� nisu� samo� izloženi� predmeti,� ovo� ježivi� organizam,� možemo� ga� posmatrati� kao� istra-živačko� odjeljenje� u� uslovima� koji� su� mogući.Ovdje� vidim� da� postoji� duša,� kada� god� uđete� uovaj� muzej� i� upoznate� se� sa� ovim� ljudima,� osje-ćate� tu� dušu.� I� zaista� u� skromnim� uslovima� AndroRadulović,� Mirjana� Vukasović� i� AleksandraSimeunović� vrijedno� rade� i� to� pokazuju� ovomizložbom� –� kazao� je� ambasador� Tanilir.�On� je� naveo� i� da� Osmanlije� nikada� nisu� zauzele

Perast,� ali� da� su� bile� oko� sedamdeset� godina� uRisnu.Izloženi� dokumenti� su� nastali� u� tom� periodu� i

pokazuju� koliko� su� bili� dobri� odnosi� između� Mle-tačke� republike� i� Osmanskog� carstva.� Ovakva� sa-radnja� je� prava� stvar� i� nešto� za� čim� imamo� potre-bu,� jer� protiv� rastućeg� ekstremizma,� koji� je� prijet-nja� svima� nama,� možemo� se� boriti� samo� sara-dnjom� i� prijateljstvom� –� kazao� je� Tanilir.�Prema� riječim� Andra� Radulović,� Muzej� grada

Perasta� posjeduje� i� izuzetnu� arhivsku� građu� koja

obuhvata� period� vladavine� Mletačke� republike,Austrougraske� monarhije,� vladavine� Francuske� iRusije.� Kuriozitet� su� arhivarije� vezane� za� Osman-sko� carstvo,� koje� su� za� ovu� izložbu� konzerviranei� izložene.Fermani� i� berati,� kao� carski� pisani� ukazi� i� carski

pisani� dokumenti� iz� fundusa� Muzeja� grada� Peras-ta,� konačno� su� dobili� svoju� pravu� vrijednost� na-kon� prevođenja� na� moderni� turski,� crnogorski� iengleski� jezik –� kazao� je� Radulović.�Mi� smo� na� to� naročito� ponosni� jer� smo� time� ot-

vorili� vrata� saradnje� ne� samo� OJU� Muzeji� Kotor� iDržavnom� arhivu� Turske,� već� i� svim� drugim� insti-tucijama.� Naš� muzej� je� postao� bogatiji� za� noveistorijske� podatke� zahvaljujući� nesebičnoj� pomo-ći� zaposlenih� u� Muzeju� i� znanju� i� predanom� radustručnjaka� iz� Turske –� rekao� je� Radulović.Predsjednik� arhivskog� odjela� Vlade� Republike

Turske� Zejnel� Abidin� Turkoglu� očaran� je� gradom� iperaškim� gostoprimstvom.�Ovo� je� samo� početak� i� nadamo� se� da� ćemo

nastaviti� saradnju.� Koristim� priliku� da� vas� pozo-vem� da� posjetite� Ankaru,� a� sve� u� našem� arhivušto� je� vezano� za� Crnu� Goru� spremni� smo� da� vam

učinimo� dostupnim –� rekao� je� Turkoglu.�Prije� godinu� dana� sam� prvi� put� došao� sa� kole-

gom� u� Perast� i� imao� priliku� da� radim� na� fermani-ma� i� beratima.� Izvršili� smo� transkripciju� tih� doku-menata,� ostali� smo� sedam� dana,� a� naša� saradnjaće� se� nastaviti -� kazao� je� pomoćnik� direktoraIstorijskog� arhiva� u� Ankari� Adnan� Torun.Boka� Kotorska� je� odvajkada� bila� stjecište� više

kultura� i� civilizacija� koje� su,� svaka� na� svoj� način,ostavile� traga.� Kao� mjesto� na� strateški� vrlo� važnojpoziciji� bila� je� i� na� udaru� raznih� osvajača� ,� a� naro-čito� Perast� -� grad� koji� je� kroz� istoriju� uvijek� biočuvan� i� branjen,� grad� u� kojem� se� odvijala� trgovi-na� i� kontakti� sa� sredozemnim� lukama� pa� su� Peraš-tani� sa� tih� svojih� putovanja� u� svoj� rodni� grad� do-nosili� duh� i� kulturu,� ali� ujedno� i� nastojali� da� oču-vaju� svoje� običaje –� kazala� je� kustoskinja� Aleksan-dra� Simeunović,� dodavši� da� tekovine� modernihvremena� donose� promjene� i� u� Perast� pa,� kako� jerekla,� namjera� je� bila� da� se� ovom� izložbom� pred-stavi� jedan� drugačiji� način� života.�Tokom� 19.� vijeka� osim� trgovinom� i� pomorstvom,

neki� Peraštani� su� bili� u� diplomatskoj� misiji� i� pred-stavnici� pomorskih� kompanija� na� teritoriji� Osman-skog� carstva� od� kojeg� su,� za� svoje� zasluge� bili� na-građivani� i� odlikovani.� O� tome� govori� večerašnjaizložba� na� kojoj� su� predstavljeni� fermani,� berati� iodlikovanja� koja� posjeduje� Muzej� grada� Perasta –rekla� je� Simeunović.

Dokumentaristkinja� Mirjana� Vukasović� je� pose-bno� govorila� o� odnosima� Perasta� i� Otomanskeimperije:�Izložba� je� posvećena� jednom� dijelu� peraške� isto-

rije,� odnosima� između� Perasta� i� Otomanske� im-perije.� Odnosi� nisu� bili� samo� ratno� neprijateljski,već� je� bila� očita� bliska� ekonomska� saradnja,� a� dosada� ova� vrsta� saradnje� nije� bila� predstavljena.Rad� na� fermanima� i� beratima� pričinjavao� je� čast,zadovoljstvo� i� obavezu� da� se� na� što� uvjerljivijinačin� prikaže� kultura� turskog� naroda� kroz� osman-sko� pismo� koje� je� vjekovima� živjelo� i� živi� na� ovimprostorima.� Prevodi� fermana� i� berata� ne� bi� bilimogući� bez� eminentnih� stručnjaka� iz� RepublikeTurske� Adnana� Toruna,� zamjenika� direktora� odje-ljenja� u� Arhivu� u� Ankari� i� Hakki Sahina, struč-njaka� iz� iste� institucije.� Prevodilac� na� ovom� pro-jektu� bio� je� student� turkologije� u� Sarajevu� SelverKrnić –� rekla� je� Vukasović.�Na� otvaranju� izložbe� bili� su� i� ambasador� Azerbej-

džana� Eldar Humbat Oglu Hasanov,� konzul� Re-publike� Srbije� u� Crnoj� Gori� Zoran Dojčinović,� gra-donačelnik� dr Aleksandar Stjepčević,� predstavni-ci� vjerskih� zajednica� i� kulturnog� i� javnog� života.

9Jedra Boke - jul/2015.

Page 10: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

10 Jedra Boke - jul/2015.

2015FašinadaFORMIRANJe� POVORKe� –� ODLAZAK� DO� OSTRVA� –� BACANJe� KAMeNJA

Drevni� peraški� običaj� Faši-nada, kada� vezane� bar-ke� idu� od� Perasta� ka� Go-

spinom� ostrvu� noseći� kamenjekako� bi� bacanjem� u� more� ojača-li� otok,� održana� je� 22.� jula,pred� zalazak� sunca� u� peraškomakvtoriju.� Ova� manifestcija� jedobila� ime� po� italijanskoj� riječifascia,� što� znači� traka� ili� povez,a� tako� je� nazvana� jer� barke� me-đusobno� povezane� i� napunjenekamenjem,� okićene� jablanovimgranama,� plove� ka� ostrvu� Gospeod� Škrpjela.� U� barkama� su� samomuškarci,� dok� ih� žene� pozdrav-ljaju� sa� obale.� Tokom� ove� svo-jevrsne� procesije� na� moru,� pje-vaju� se� bugarštice.

Kad� prva� barka,� u� kojoj� je� žup-nik,� nekada� predsjednik� OpštinePerasta,� danas� lokalne� zajednicei� predstavnik� Bokeljske� mornari-ce,� stigne� do� Školja,� crkvenozvono� oglašava� taj� svečani� trenu-tak.� Barke� zatim� čine� prsten� okoGospina� ostrva,� simbolizirajućina� taj� način� povezanost� sa� Ne-beskom� Majkom� i� kamenje� sebaca� u� more.

Fašinada� je� jedinstveni� i� jedanod� najživopisnijih� običaja� koji� jevezan� za� nastanak� i� obnovu� vje-štačkog� ostrva� Gospe� od� Škrpjela.

Bacanje kamenja iz barkiPovorka barki ispred Gospinog ostrva

TRADICIJATRADICIJA

Održava� se� već� pet� i� po� vjekovabez� prekida� svake� godine� 22.� jula.

Prvi� put� Fašinada je� održana� 22.jula� davne� 1452.� godine� kada� subraća Mortešić na� hridi,� škr-pjelu,� pronašli� ikonu� Bogoro-dice� sa� Kristom,� koja� se� danasnalazi� na� oltaru.� Jedan� od� njih� jeizmolio� ozdravljenje� po� zagovo-ru� Blažene� Djevice� Marije.� Na-kon� toga� Peraštani� su� počeligradnju� umjetnog� ostrva� i� crkvena� njemu.� Oni� su� nasipali� ka-menje� i� potapali� brodove� okoškrpjela� kako� bi� stvorili� ostrvo.Do� 1603.� godine� potopljeno� jestotinjak� brodova.�

Ranije� je� bilo� kažnjivo� akoneko� ne� bi� izveo� barku� iz� man-draća� i� bio� dio� ovog� drevnog

običaja.� Bila� je� to� obaveza� sva-kog� Peraštanina,� a� � posljednjihgodina� neke� barke� ostaju� veza-ne� u� mandraću.� Od� 2013.� godi-ne� Fašinada ima� status� nemateri-jalnog� kulturnog� dobra� naciona-lnog� značaja.

Fešta� Fašinada� ima� tradicijukoja� nikada� nije� prekidana� i� sasobom� nosi� obilježje� vjerskogturističkog� i� folklornog� karakte-ra,� običaja� koji� na� Mediteranunigdje� ne� možete� vidjeti� i� do-živiti� –� kazao� je� za� Boka� News,peraški� župnik� don SrećkoMajić.

Prva� kapela� Gospe� od� Škrpjelasagrađena� je� 1484.� godine,� dokdanašnji� oblik� dobija� nakon� ve-likog� potresa� 1667.� godine.

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a N

ews

Page 11: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

Queen Victoria na vezu u Luci Kotor, 14. jula

Pomorstvo u KOTORU danasU� julu,� četvrtom� mjesecu� kruzing� sezone,� u� Kotor� je� sve� skupa� dolazilo� 29� većih� ili� manjih� turističkih

brodova� koji� su� ostvarili� 56� dolazaka.� Pojedini� brodovi� su� u� jednoj� turi� u� našem� gradu� boravili� po� dva� iliviše� dana,� kao� na� primjer,� Princess Eleganza, Athena i Sea Dream I.

Kotor su u julu posjećivali slijedeći brodovi:

Foto

graf

ije: D

. Brd

ar

Athena (3/4,� � 13/14� i� 24/25)Celebrity Constellation (8)Costa Mediterranea(6,� 13,� 20.� i� 27)Emerald Princess (16)La Belle de l'Adriatique(1,� 8,� 15,� 22.� i� 29)Le Lyrial (1)Mein Schiff 3 (2,� 16.� i� 30)MSC Musica (4,� 11,� 18.� i� 25)Nieuw Amsterdam (13.� i� 30)

Norwegian Spirit (17)Oceana (3,� 17.� i� 31)Princess Eleganza (6/7/8/9/10,� 27/28/29/30/31)Queen Victoria (14)Riviera (21.� i� 28)Royal Clipper (3,� 18.� i� 26)Sea Dream I (2/3,� 15/16.� i� 24)Seven Seas Mariner (25)�Silver Spirit (5/6.� i� 13.)Silver Wind (24)

Splendour of the Seas(12.� i� 26)Star Clipper (3.� i� 12)Star Pride (31)Tere Moana (28)Thomson Celebration (7.� i� 22)Variety Voyager (16.� i� 31)Vision of the Seas (24)Zenith (10)Zuiderdam (18)

11Jedra Boke - jul/2015.

Page 12: B U POMORSKOM MUZEJU 13. JULA ODRŽANA Tradicionalna ......pa: knjige, dokumenti, mape, razni lični, brodski i drugi predmeti, kućni namještaj, nakit, odabrani dije - lovi crnogorske

PROŠLOST

Rječnik

POMORSKA TRADICIJA je� kulturno-istorijskonasljeđe� jednog� ili� više� naroda� izraženo

običajima,� predajnim� vrijednostima,� istorijskimuzorima� pa� i� legendama� iz� pomorske� prošlosti,uslovljeno� od� pamtivijeka� prirodnim� faktorimakoji� stvara� psihološku� osnovu� pripadnosti� ele-mentu� mora� kao� izvorištu� životne� egzistencije.Pomorska� predanja� nadahnjivala� su� pomorstvo,jačala� odbranu� sopstvenog� mora� i� obala,� podsti-cala� mornaricu� i� plovidbu� u� prekomorski� svijet,

u� strane� zemlje� i� tržišta,� obogaćuju� se� uvjekovnom� razvitku� novim� sadržajima� kulturnih

i� naučno-tehničkih� dostignuća� s� napretkompomorstva� i� društva� uopšte.

Svaka� pomorska� zemlja� čuva� i� njeguje� pomorskutradiciju� kao� najživlju� osnovu� pomorske� orijen-tacije.� Nju� razvijaju� pomorsko-kulturne� mani-festacije,� istorijske� svečanosti,� proslave� pomor-skih� godišnjica,� stalne� ili� povremene� prosvetne

akcije,� djelatnost� naučnih� ustanova,� škola� ipomorskih� instituta,� udruženja� pomorskih� i

drugih� organizacija,� pomorski� muzeji,� društva� iklubovi,� pomorski� sajmovi� i� izložbe,� � izdavačkadjelatost,� sredstva� javnog� informisanja� te� pro-

izvodi� filmske� i� drugih� industrija.�S� obzirom� na� zajedništvo� mora� te� na� istovjetneuslove� u� kojima� se� razvija� pomorstvo,� tradicijagotovo� svih� zemalja� ima� vrlo� mnogo� sličnosti.�

QpnpstuwpJULSKI DANI U PERASTU POSLIJE VELIKE PIRAT-SKE POHARE 1624: Nakon� što� je� 22.� juna� 1624.� go-dine� oko� 2.000� levanta� (dobroobučeni� sjevernoafri-čki� janjičari)� poharalo� Perast� i� odvelo� u� roblje� oko450� lica,� u� julu� iste� godine� u� vezi� te� piratske� opera-cije� vodila� se� dramatična� aktivnost� kako� bi� se� otetiljudi� vratili� i� tako� oteli� nesretnoj� robovskoj� sudbini.Istovremeno,� mletačka� vlast� iz� bezbjedonosnih� razlo-ga� nastoji� da� utvrdi� sve� okolnosti� nemilog� događaja.Na� veliku� nesreću� preostalih� Peraštana� rezultati

nastojanja� da� se� nesretnici� vrate� nisu� dali� nikakverezultate,� iako� je� 25.� jula� 1624.� godine� do� Perastastigla� netačna� vijest� da� su� mletačke� pomorske� snagezarobile� piratske� brodove.� Mlečani� su� inače� zvani-čno� zastupali� stav� da� se� mora� postići� oslobađanjerobova� i� povraćaj� stvari� bez� naknade� ali� takav� stavnije� imao� nikakvu� praktičnu� vrijednost.� Znajući� daoslobađanje� neće� ići� tako� Senat� je� 4.� jula� te� godineizglasao� sumu� od� 200� dukata� kao� pomoć� dvojiciperaštana� Nikoli Vickovu i� Đorđu Palavićinijuda� raspravljaju� o� otkupu� zarobljenika.Sami� Peraštani� su� pokušavali� svoje� bližnje� da� izba-

ve� prodajom� svojih� dobara� (čak� i� brodova)� ali� oslo-bađanje� je� išlo� vrlo� sporo.� Godinu� dana� poslije� po-hare,� 2.� avgusta� 1625.� godine,� Senat� je� problem� ot-kupa� pokušao� da� riješi� tako� da� za� svakog� obezbijedi100� dukata.� Prema� podacima� Providura� nad� bolnica-ma,� zarobljenih� Peraštana� tada� je� bilo� oko� 250.� Če-tiri� godine� nakon� zlosretnog� događaja� bilježi� se� još70� zarobljenika.� Do� te� brojke� se,� međutim,� nije� sti-glo� samo� otkupom,� već� i� zato� što� se� situacija� mije-njala� zbog� umiranja� i� brojih� drugih� okolnosti.

Bark Sara; Bazi Ivanković, 1879; ulje na platnu; zbirka Svetišta Gospe od Škrpjela, Perast

Stari jedrenjaci u BokiStari jedrenjaci u Boki