3
PRESS RELEASE 6 de Fevereiru, 2018 “ONG Ba Futuru no OHM fo Tulun ba Feto atu Hari Dame no Dezenvolvimentu Ekonomia” Dili, Timor-Leste – ONG Ba Futuru servisu hamutuk ho Organizasaun Haburas Moris (OHM) sei ramata projetu pilotu hosi Projetu Feto Hari Dame no Dezenvolvimentu Ekonomia (Women Driving Peace and Economic Development Project) iha Fevereiru 2018. Projetu ne’e hala’o ba hadi’a feto nia abilidade hodi partisipa iha ekonomia no redus konflitu iha sira nia moris, hadi’a estabilizasaun, dame no rekuperasaun. Projetu hadi’a vida ne’e hetan apoia hosi Canada Fund Local Initiatives. Embaixadór Canada ba Indonézia no Timor – Leste, Peter MacArthur, espresa nia apoia ba projetu ne’e: “Canada komete atu habiit feto iha area hotu iha sira nia moris no redús violénsia-bazeia ba jéneru. Ami sente orgullu tamba suporta ona projetu ne’ebé hamosu rezultadu pozitivu no real (evidente) ba feto Timor – Leste, no ida ne’ebé fo ona lian ba feto sira iha sira nia komunidade.” Rezultado signifikativu balun hosi projetu ne’e maka hanesan, projetu ne’e fornese abilidade moris no matenek hodi hasa’e feto nia kapasidade iha relasaun ho hala’o sira nia negosiu rasik, identifika rekursus nesesáriu no apoia hosi partes interesada, no enkoraja feto atu foti desijaun kona-ba ekonomia família. Treinamentu ne’e mos habiit feto atu kontribui iha rezolusaun konflitu, no mos eduka sira kona ba violénsia-bazeia ba jéneru. Bazeia ba aktividade ida ne’e, partisipante ida ho tinan 43, nudar dirijenti hosi grupu feto nian, ne’ebé partisipa iha treinamentu Habiit Ekonomia Feto (Women Economic Empowerment) hatete “Ha’u kontente tebes ho

Ba Futuru – For the Futurebafuturu.org/.../2015/11/FADDE-Press-Release-Tetun.docx · Web viewoinsa atu buka asist é nsia hosi partes interesadas lokal ba hala’o negosiu, no aprende

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Ba Futuru – For the Futurebafuturu.org/.../2015/11/FADDE-Press-Release-Tetun.docx · Web viewoinsa atu buka asist é nsia hosi partes interesadas lokal ba hala’o negosiu, no aprende

PRESS RELEASE 6 de Fevereiru, 2018

“ONG Ba Futuru no OHM fo Tulun ba Feto atu Hari Dame no Dezenvolvimentu Ekonomia”

Dili, Timor-Leste – ONG Ba Futuru servisu hamutuk ho Organizasaun Haburas Moris (OHM) sei ramata projetu pilotu hosi Projetu Feto Hari Dame no Dezenvolvimentu Ekonomia (Women Driving Peace and Economic Development Project) iha Fevereiru 2018. Projetu ne’e hala’o ba hadi’a feto nia abilidade hodi partisipa iha ekonomia no redus konflitu iha sira nia moris, hadi’a estabilizasaun, dame no rekuperasaun. Projetu hadi’a vida ne’e hetan apoia hosi Canada Fund Local Initiatives.

Embaixadór Canada ba Indonézia no Timor – Leste, Peter MacArthur, espresa nia apoia ba projetu ne’e: “Canada komete atu habiit feto iha area hotu iha sira nia moris no redús violénsia-bazeia ba jéneru. Ami sente orgullu tamba suporta ona projetu ne’ebé hamosu rezultadu pozitivu no real (evidente) ba feto Timor – Leste, no ida ne’ebé fo ona lian ba feto sira iha sira nia komunidade.”

Rezultado signifikativu balun hosi projetu ne’e maka hanesan, projetu ne’e fornese abilidade moris no matenek hodi hasa’e feto nia kapasidade iha relasaun ho hala’o sira nia negosiu rasik, identifika rekursus nesesáriu no apoia hosi partes interesada, no enkoraja feto atu foti desijaun kona-ba ekonomia família. Treinamentu ne’e mos habiit feto atu kontribui iha rezolusaun konflitu, no mos eduka sira kona ba violénsia-bazeia ba jéneru.

Bazeia ba aktividade ida ne’e, partisipante ida ho tinan 43, nudar dirijenti hosi grupu feto nian, ne’ebé partisipa iha treinamentu Habiit Ekonomia Feto (Women Economic Empowerment) hatete “Ha’u kontente tebes ho treinamentu ne’ebé oferese hosi fasilitadór hosi ONG Ba Futuru ne’ebé maka iha dedikasaun no entuziasta. Treinamentu ne’e oferese informasaun importante kona-ba hala’o negosiu, identifika rekursus ne’ebé iha, oinsa atu buka asisténsia hosi partes interesadas lokal ba hala’o negosiu, no aprende liu tan kona ba orsamentu. Molok hola parte iha treinamentu ne’e, ha’u la hatene kona ba apoia ho rekursus sira ne’ebé iha atu ajuda ami loke ami nia negosiu rasik. Ho treinamentu ida ne’e, ha’u bele iha ona mehi rasik hodi ba halo ha’u nia planu asaun rasik. Ha’u rekomenda atu treinamentu ne’e sei kontinua iha futuru.”

Avaliasaun mini (survey) ne’ebe realiza, hatudu katak projetu ne’e iha impaktu signifikativa atu hadi’ak moris loron-loron partisipantes sira nian, iha munisipiu refere (Bobonaro). Rezultadu avaliasaun depoiz de treinamentu nian hatudu katak depois de treinamantu, partisipantes ho porsentu 95 maka bele dirije ona sira nia negosiu rasik, kompara ho porsentu 63 hosi molok treinamnetu nebe hetan. Molok treinamentu hahu, feto, 58% deit mak resposta katak sira bele identifika rekursus no apoia ne’ebé presija

Page 2: Ba Futuru – For the Futurebafuturu.org/.../2015/11/FADDE-Press-Release-Tetun.docx · Web viewoinsa atu buka asist é nsia hosi partes interesadas lokal ba hala’o negosiu, no aprende

atu hala’o negosiu ida. Porsentu ida ne’e sa’e ba 100% depois de treinamentu. Rezultadu depoiz de treinamentu mos hatudu katak feto 100% sente fiar an atu foti desijaun kona ba situasaun ekonomia família, kompara ho 58% iha molok treinamentu ne’ebé hatete katak sira la fiar-an.

Avaliasaun mini kona-ba treinamnetu sira ba rezolusaun konflitu no violénsia-bezeia ba jéneru, ne’ebé hatudu mos progresu signifikativu kona-ba oinsa partisipante sira nia komportamentu, persepsaun no abilidades ne’ebé troka iha durasaun molok i depoiz de treinamentu. Molok treinamnetus hahu, partisipantes 53% deit mak hatete katak sira bele resolve konflitu ida. Persentajein ne’e sa’e ba 73 depoiz de treinamentu. Tuir fali mai, molok treinamentu hahu, partisipantes 47% mak konkorda katak violénsia doméstika ne’e kontra lei, no númeru persentajen ne’e aumenta ba 95% wainhira treinamentu remata. Avaliasaun depoiz de treinamentu mos hatudu katak partisipantes 84% konkorda katak feto no mane tenke iha responsabilidade ba família ne’ebé hanesan, kompara ho molok treinamentu ne’ebé hatudu katak partisipantes ho 58% deit mak konkorda. Partisipante ida fo nia hanoin katak treinamentu sira ne’e ajuda ona sira atu identifika konflitu sira ne’ebé mosu no iha sira nia família rasik, no ajuda ona sira atu rezolve konflitu sira ne’ebé mosu.

Partisipante ida ho tinan 22, hatete katak “ha’u agradese tebes tamba bele ona partisipa iha treinamentu ne’e. Agora, ha’u iha ona komprensaun ne’ebé klean liu tan kona ba konflitu, maneiras atu rezolve konflitu ida, no abilidades atu foti desijaun. Dalabarak, ita rezolve konflitu ne’ebé iha ho dalan violénsia nian, maibe agora ha’u bele ona rezolve konflitu ho dalan lahó violénsia. Ha’u sei fahe informasaun sira ne’e ba ha’u nia família no kolega sira.”

Karik, istória ne’ebé susesu tebes hosi projetu ne’e maka feto sira agora sente kapasitadu atu hala’o sira nia negosiu rasik, sente enkoraja atu hola parte iha rezolusaun konflitu, no mos sira iha ona koñesimentu kona-ba violénsia-bazeia ba jéneru. Partisipantes lubuk ida maka iha ona inspirasaun atu buka tulun hosi organizasun lokal hodi apoia sira nia negosiu ki’ik hanesan loke loja suku ropa. Seluk hosi ne’e, partisipante barak maka hatete katak sira bele ona rezolve konflitu iha família no iha komunidade. Partisipante barak ne’ebé hola parte iha treinamentu ne’e mos hatudu ona mudansa barak ne’ebé evidente iha sira nia nível abilidade no koñesimentu hodi hahu sira nia negosiu rasik, no sente inspira atu kontribui iha komunidade.

Ho méritu no susesu hosi projetu pilotu ida ne’e, apoia atu kontinua projetu ne’e ba tinan tolu oin mai hetan hosi Misereor, German Catholic Bishops’ Organization for Development Cooperation (organizasaun Katóliku hosi Alemaña), hamutuk ho fundu ki’ikoan hosi Embaixada Estadus Unidus da America ba Timor – Leste iha Munisipiu Bobonaro no iha Illa Atauro.

###