Barbara Aničić RAČUNOVODSTVO OSNOVNIH SREDSTAVA U …oliver.efri.hr/zavrsni/734.B.pdf · stalnu imovinu (osnovna sredstva) i kratkotrajnu ili tekuću imovinu (obrtna sredstva)

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Barbara Aničić

RAČUNOVODSTVO OSNOVNIH SREDSTAVA U PODUZEĆU

KOMUNALAC d.o.o. OPATIJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAČUNOVODSTVO OSNOVNIH SREDSTAVA U PODUZEĆU

KOMUNALAC d.o.o. OPATIJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo troškova

Mentor: Prof. dr. sc. Mira Dimitrić

Student: Barbara Aničić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081114589

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ:

1. UVOD ..................................................................................................................... 4

1.1. Predmet istraživanja ...................................................................................... 4

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................. 5

1.3. Struktura rada i istraživačke metode ........................................................... 5

2. OSNOVNA SREDSTVA I INTERNI OBRAČUNSKI POSTUPCI................. 6

2.1. Pojam, vrste i temeljna obilježja osnovnih sredstava ................................. 6

2.2. Računovodstvena standardizacija dugotrajne imovine .............................. 9

2.2.1. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja .................................. 10

2.2.2. Međunarodni računovodstveni standardi .......................................... 11

2.3. Vrednovanje i troškovi u vezi sa osnovnim sredstvima .............................. 14

2.3.1. Priznavanje i mjerenje osnovnih sredstava ....................................... 14

2.3.2. Troškovi stjecanja osnovnih sredstava ............................................... 16

2.4. Amortizacija i rashodovanje osnovnih sredstava ........................................ 17

2.5. Financiranje i održavanje osnovnih sredstava ............................................ 21

3. RAČUNOVODSTVO OSNOVNIIH SREDSTAVA U PODUZEĆU

KOMUNALAC d.o.o. Opatija ............................................................................. 23

3.1. Osnovni podaci o poslovanju poduzeća ........................................................ 23

3.2. Vrijednost i struktura osnovnih sredstava ................................................... 26

3.3. Amortizacija i njezin učinak na financijski rezultat ................................... 29

3.4. Otpisanost osnovnih sredstava i nova ulaganja ........................................... 32

3.5. Knjigovodstveni dokumenti i poslovne knjige u računovodstvu

osnovnih sredstava ................................................................................................ 37

4. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 41

SAŽETAK............................................................................................................................................... 43

SUMMARY ............................................................................................................................................ 43

POPIS LITERATURE ........................................................................................................................... 44

POPIS TABLICA ................................................................................................................................... 46

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................................ 46

POPIS PRILOGA .................................................................................................................................. 47

PRILOZI ................................................................................................................................................. 48

4

1. UVOD

U uvodnom dijelu rada objašnjeni su tema odnosno predmet istraživanja, svrha i ciljevi rada,

sadržajna struktura te istraživačke metode koje su korištene u radu.

1.1. Predmet istraživanja

Tema diplomskog rada jest računovodstvo osnovnih sredstava u poduzeću Komunalac d.o.o.

Opatija. Prema Zakonu o računovodstvu, ˝računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada

podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema

i sastavljanje godišnjih izvješća, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge

potrebe˝ (Zakon o računovodstvu, 109/07, čl. 4). Dakle, računovodstvo daje pregled stanja

imovine poduzeća, prihode, rashode, dobit ili gubitak poslovne godine čime omogućuje

donošenje poslovnih odluka unutar poduzeća. Njegov dio je i računovodstvo osnovnih

sredstava. Sa stajališta orijentiranosti na određene poslovne događaje i korisnike

računovodstvenih informacija, računovodstvo se dijeli na: financijsko računovodstvo

računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo.

˝Financijsko računovodstvo se definira kao računovodstveno praćenje i proučavanje imovine,

dugova i kapitala te financijskog rezultata ukupnog poslovanja poduzeća s posebnim

naglaskom na financijskim odnosima s drugim gospodarskim subjektima i usmjerenošću

prema vanjskim korisnicima računovodstvenih informacija˝ (Dimitrić, n.d., str. 3).

Računovodstvo troškova prati i analizira troškove i učinke poslovanja odnosno procjenjuje i

proučava elemente poslovnog procesa od trenutka kada su raspoloživi, a ne samo tijekom

trošenja. Razvojem upravljačke ekonomike razvilo se upravljačko računovodstvo čija je

osnova troškovni pristup i veza s financijskim računovodstvom. Prema jednoj teoriji,

računovodstvo troškova smatra se podsustavom upravljačkog računovodstva dok je prema

drugoj teoriji računovodstvo troškova funkcionalni dio računovodstva, a upravljačko

računovodstvo je usmjerenost i troškovnog i financijskog računovodstva prema potrebama

upravljačke strukture. Na temelju podataka iz troškovnog i financijskog računovodstva,

upravljačko računovodstvo priprema podloge za donošenje odluka (Dimitrić, n.d., str. 3).

5

U ovom radu su objašnjeni pojam, uloga i obilježja osnovnih sredstava odnosno dugotrajne

imovine i to kroz teorijski prikaz i na primjeru poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija čije su

temeljne djelatnosti vodoopsrba i odvodnja te održavanje objekata komunalne infrastrukture

na području Grada Opatije, Općine Matulji, Općine Lovran te objekata poduzeća (objekti

vodoopskrbe i odvodnje, groblja, deponij, poslovne prostorije i zgrade).

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha rada jest ukazati na važnost, načela, metode i sadržaj računovodstva osnovnih

sredstava, kao segmenta financijskog i troškovnog računovodstva.

Cilj je prezentirati teorijski okvir koji objašnjava koncept osnovnih sredstava te najvažnije

pojmove i pojave vezane uz osnovna sredstva (temeljne karakteristike po kojima se razlikuju

od obrtnih sredstava, razvrstavanje prema računovodstvenim standardima, vrijednost i

troškove koji nastaju prilikom njihove nabave, pojmove amortizacije i rashodovanja te njihov

razlog i način provođenja, način financiranja i održavanja osnovnih sredstava). Cilj je također

i prikazati računovodstvo osnovnih sredstava u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija i

analizirati temeljne karakteristike poslovanja osnovnim sredstvima.

1.3. Struktura rada i istraživačke metode

Rad se sastoji od ukupno četiri poglavlja, uključujući Uvod i Zaključak. U uvodnom poglavlju

navedeni su tema rada, osnovni ciljevi, pretpostavke, korištene metode te sadržaj rada. Drugo

poglavlje, pod nazivom Osnovna sredstva i interni obračunski postupci, teorijski je prikaz

tematike podijeljen na pet potpoglavlja u kojemu su objašnjeni:

- definicija, podjela i karakteristike osnovnih sredstava;

- prikaz dugotrajne imovine prema računovodstvenim standardima (HSFI, MRS);

- vrijednosti osnovnih sredstava i troškovi koji se pojavljuju prilikom nabave;

- pojam amortizacije (postupno umanjivanje vrijednosti), načini i stope amortiziranja,

izuzeci od amortiziranja, povlačenje sredstava iz uporabe;

- načini pribavljanja osnovnih sredstava i njihovo održavanje tijekom uporabe.

6

Računovodstvo osnovnih sredstava u poduzeću Komunalac d.o.o. naslov je trećeg poglavlja u

kojemu su navedeni osnovni podaci o poslovanju poduzeća (sjedište, djelatnost,

organizacijska struktura), osnovna sredstva unutar poduzeća i njihova vrijednost, amortizacija

osnovnih sredstava u 2012. i 2013. godini te učinak na konačni rezultat poslovanja, vrijednost

otpisanih osnovnih sredstava te održavanje i ulaganja u osnovna sredstva. Prikazani su

primjeri knjigovodstvenih dokumenata i poslovnih knjiga, uz primjer bilance. U zaključnom

poglavlju sažeto su iznesena temeljna saznanja i osnovni zaključci rada.

Istraživačke metode korištene u radu su sljedeće:

- metoda deskripcije, kojom su opisani pojmovi i činjenice o glavnom predmetu rada;

- metoda kompilacije, kojom su preuzete spoznaje vezane uz tematiku;

- statistička metoda, kojom su prikupljeni, obrađeni, prikazani i interpretirani

kvantitativni podaci o osnovnim sredstvima poduzeća;

- metoda studija slučaja, kojom je tematika prikazana i analizirana na primjeru

poduzeća.

2. OSNOVNA SREDSTVA I INTERNI OBRAČUNSKI POSTUPCI

Osnovna sredstva dio su ukupne imovine svakog poduzeća, dijele se prema nekoliko kriterija

i imaju određene karakteristike prema kojima se bitno razlikuju od obrtnih sredstava.

Razvrstavaju se prema računovodstvenim načelima kao dugotrajna imovina, a prema

računskom planu na kontima razreda 0. U ovom poglavlju prezentirani su: pojam, vrste i

temeljna obilježja osnovnih sredstava, njihova vrijednost, troškovi koji nastaju u vezi s

osnovnim sredstvima, amortizacija, rashodovanje te financiranje i održavanje osnovnih

sredstava. O

2.1. Pojam, vrste i temeljna obilježja osnovnih sredstava

Kako bi poduzeća mogla poslovati, potrebna im je, između ostalog, imovina. ˝Imovina su

ekonomska sredstva koja su vlasništvo poduzeća i od kojih se očekuju buduće ekonomske

koristi˝ (Meigs, 1999:16). Dakle, imovina označava vlastite resurse poduzeća koje ono koristi

7

za obavljanje svojih djelatnosti. Prema vijeku trajanja, imovina se dijeli na dugotrajnu ili

stalnu imovinu (osnovna sredstva) i kratkotrajnu ili tekuću imovinu (obrtna sredstva). Obrtna

sredstva imaju kratak vijek trajanja, transformiraju se u novac u vremenu kraćem od godinu

dana, a uključuju novac u blagajni i na računima u banci, vrijednosne papire, materijal i

sirovine (zalihe) i prava odnosno potraživanja na osnovi kratkotrajne imovine (Poslovni

forum, 17.04.2014.). Za razliku od obrtnih sredstava, osnovna sredstva dio su imovine čiji je

vijek trajanja dulji od jedne godine, a najniža pojedinačna vrijednost im je 3.500,00 kn (Zakon

o porezu na dobit, NN 177/04, čl. 12). Osnovna sredstva čine trajnu osnovu za obavljanje

djelatnosti poduzeća, tijekom upotrebe se postupno troše ne mijenjajući svoj oblik, i nisu

namijenjena prodaji. Većina osnovnih sredstava se, za razliku od obrtnih, amortizira. Osnovna

sredstva ubrajaju se u dugotrajnu imovinu, a u uporabi je i naziv fiksna odnosno stalna

imovina ili postrojenja i oprema (Meigs, 1999., str. 455).

Ovisno o fazama poslovnog procesa, osnovna sredstva mogu biti u sljedećim stanjima

(Dimitrić, n.d., str. 41):

1. nabava (osnovna sredstva u pripremi);

2. prijenos u uporabu (osnovna sredstva u uporabi);

3. izdvajanje iz uporabe (osnovna sredstva izvan uporabe);

4. otuđenje (prodaja ili rashodovanje).

Prema pojavnim oblicima, osnovna sredstva mogu se podijeliti u dvije temeljne skupine

(Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, 2008):

1. materijalna imovina, koja ima fizički oblik, a dijeli se na nekretnine i opremu;

2. nematerijalna imovina, koja nije opipljiva odnosno ima oblik prava, a uključuje

patente, licencije, koncesije, zaštitni znak, software, dozvolu za ribarenje, franšize i

ostala prava, goodwill, predujmove za nematerijalnu imovinu.

Prirodna bogatstva također se ubrajaju u osnovna sredstva, imaju materijalni oblik, ali služe u

svrhu crpljenja prirodnih resursa čime se tijekom vremena pretvaraju u zalihe (Meigs, 1999.,

str. 456).

Nekretnine obuhvaćaju građevinske objekte svih namjena (poslovne zgrade, tvorničke zgrade,

hale, zgrade hotela, trgovina, motela, restorana, ograde, putevi, parkirališta, objekti

poljoprivrede i ribarstva, cjevovodi, vodospremnici, utvrđene obale, kanali, kanalizacija,

dalekovodi, skladišta, silosi,...) te zemljišta (RriF-ov računski plan za poduzetnike, 2012.).

8

Zemljišta imaju neograničen vijek upotrebe odnosno nije ih moguće potrošiti i zbog toga se

ne amortiziraju. Dijele se na građevinska zemljišta (zemljišta u gradovima i naseljima

gradskog karaktera te zemljišta namijenjena za izgradnju građevinskih objekata ili za javne

površine), poljoprivredna zemljišta (sve iskorištene ili neiskorištene oranice, vrt, voćnjaci,

maslinici, vinogradi, livade, neplodna zemljišta koja je moguće pretvoriti u plodna, ribnjaci) i

ostala zemljišta (šumska zemljišta prema Zakonu o šumama i sva ostala zemljišta koja se ne

ubrajaju u građevinska i poljoprivredna) (Gulin i sur., 2001., str. 219).

Oprema obuhvaća postrojenja, opremu, alat, inventar i transportna sredstva (tehnička

postrojenja, uređaji, spremnici, platforme, strojevi i alati, uredska i računalna oprema,oprema

servisa, putnička vozila, teretna i vučna vozila, auto dizalice, zrakoplovi, pogonski i skladišni

inventar, radni priključci,...) (RriF-ov računski plan za poduzetnike, 2012.). Potrebno je

napomenuti kako, prema računovodstvenoj konvenciji, postoje sredstva za rad koja se ne

ubrajaju u osnovna sredstva nego u materijal ili sitan inventar. U tom slučaju, ta sredstva za

rad nisu predmet računovodstva osnovnih sredstava, kao niti tuđa sredstva za rad (Dimitrić,

n.d., str. 41).

˝Patent je ekskluzivno pravo izumitelja čija je registracija zaštićena zakonom. Vlasnik patenta

zadržava isključivo ovlaštenje korištenja, proizvodnje, ponude i prodaje patentiranog izuma˝

(Gulin i sur., 2001:63). Patente je moguće razvijati unutar poduzeća, ali i kupiti (Gulin i sur.,

2001., str. 210).

˝Autorsko pravo je ekskluzivno pravo dobiveno od federalne vlade, kojim se štiti proizvodnja

i prodaja književnih ili umjetničkih materijala tijekom života stvaratelja i još 50 godina˝

(Meigs, 1999:478).

Zaštitni znakovi omogućuju prepoznatljivost poduzeća, imaju pravnu zaštitu, a mogu se

sastojati od simbola, riječi, crteža i slično. Ukoliko su razvijeni unutar poduzeća, prema

Međunarodnim računovodstvenim standardima 38, ne priznaju se kao nematerijalna imovina

(priznaju se samo oni koji su kupljeni) (Gulin i sur., 2001., str. 212).

˝Franšiza je pravo koje se stječe kada jedno društvo plaća drugom naknadu za određeno

poslovanje za točno definirano vrijeme, svrhu i područje˝ (Gulin i sur., 2001:63).

9

U ekonomskom smislu, goodwill predstavlja koristi nastale na temelju pozitivne reputacije

među kupcima, a u računovodstvenom ˝sadašnju vrijednost budućih zarada koje su veće od

uobičajenog povrata na neto imovinu koja se može identificirati˝ (Meigs, 1999:475). U ovoj

definiciji, neto imovina se odnosi na vlasničku glavnicu poduzeća. Neto imovina koju je

moguće identificirati uključuje svu imovinu osim goodwilla, umanjenu za obveze. Razlog

tomu je činjenica da je goodwill posljedica sposobnosti poduzeća (povoljan odnos s kupcima,

menadžment, učinkovitost proizvodnje,...). Uobičajeni povrat na neto imovinu koja se može

identificirati jest postavljena stopa povrata u određenoj grani djelatnosti. Poduzeće ostvaruje

goodwill u slučaju kada investitor plati veću cijenu jer poduzeće ostvaruje veću stopu povrata

od uobičajene (Meigs, 1999., str. 475).

U dugotrajnu nematerijalnu imovinu ubrajaju se i licencija i koncesija. ˝Licencija je

otkupljeno pravo korištenja tuđeg patentiranog izuma, znanja, žiga, uzorka ili modela˝

(Dražić-Lutilsky, 2010:210, prema Zakonu o obveznim odnosima NN 35/05). ˝Koncesija je

ugovor kojim jedna strana (davatelj koncesije) ustupa drugoj strani (stjecatelju koncesije)

raspolaganje dobrima ili prava na korištenje za što stjecatelj koncesije plaća naknadu˝

(Dražić-Lutilsky i sur., 2010:211, prema Zakonu o koncesijama).

Prirodna bogatstva obuhvaćaju rudnike, pričuve nafte i plina te velika šumovita područja. U

bilanci se prirodna bogatstva evidentiraju kao posjedi, postrojenja i oprema, ali ona se,

vađenjem, crpljenjem ili sječom pretvaraju u zalihe (Meigs, 1999., str. 456).

2.2. Računovodstvena standardizacija dugotrajne imovine

Financijski izvještaji koje poduzeća imaju obvezu sastavljati, izrađuju se prema načelima i

pravilima koje propisuju Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI) i Međunarodni

računovodstveni standardi (MRS). Njima se, među ostalim, definiraju pravila priznavanja i

vrednovanja dugotrajne imovine, kao i izvještavanja o njoj.

10

2.2.1. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja

Računovodstvena načela i pravila pri sastavljanju financijskih izvještaja u hrvatskim

poduzećima definirana su Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (HSFI)

objavljenima 2008. godine od strane Odbora za standarde financijskog izvještavanja, a

sukladno Zakonu o računovodstvu. Kao temeljne pretpostavke Hrvatskih standarda

financijskog izvještavanja navode se neograničenost vremena poslovanja (pretpostavka

vremenski neograničenog poslovanja poduzeća) i nastanak događaja (događaj se priznaje

prilikom nastanka), a njihova temeljna obilježja su: razumljivost, važnost, pouzdanost,

usporedivost, opreznost i potpunost. Hrvatskih standarda ima 17, a na osnovna sredstva

odnose se (Brkanić, 2008., str. 8):

HSFI 5 – Dugotrajna nematerijalna imovina;

HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imovina;

HSFI 7 – Ulaganja u nekretnine.

Hrvatski standard financijskog izvještavanja 5 propisuje računovodstvene postupke za

dugotrajnu nematerijalnu imovinu (imovina dužeg vijeka trajanja koja nema fizička obilježja).

Dugotrajna nematerijalna imovina uključuje (HSFI 5):

- izdatke za razvoj;

- patente;

- licencije;

- koncesije;

- zaštitne znakove;

- software;

- dozvolu za ribarenje;

- franšize i ostala prava;

- goodwill;

- predujmove za nematerijalnu imovinu;

- ostalu nematerijalnu imovinu.

Hrvatski standard financijskog izvještavanja 6 propisuje računovodstvene postupke za

dugotrajnu materijalnu imovinu (imovina dužeg vijeka trajanja koja ima fizička svojstva).

Dugotrajna materijalna imovina uključuje (HSFI 6):

- zemljišta;

- građevinske objekte;

- postrojenja i opremu;

11

- alate;

- pogonski inventar;

- namještaj i transportna sredstva;

- dugotrajnu biološku imovinu;

- predujmove za dugotrajnu materijalnu imovinu;

- ostalu dugotrajnu materijalnu imovinu.

Važno je istaknuti da se Hrvatski standard financijskog izvještavanja 6 ne primjenjuje na

dugotrajnu imovinu namijenjenu prodaji (HSFI 8), biološku imovinu (HSFI 17) i prava na

istraživanje rudnih rezervi (na primjer nafta i prirodni plin).

Hrvatski standard financijskog izvještavanja 7 propisuje računovodstvene postupke ulaganja u

nekretnine. Ulaganje u nekretnine znači da vlasnik ili najmoprimatelj nekretninu drži u

financijskom najmu u svrhu stjecanja prihoda od najma ili porasta tržišne vrijednosti imovine

ili oboje (Brkanić, 2008., str. 51).

2.2.2. Međunarodni računovodstveni standardi

Ujednačenost računovodstvenih podataka financijskih izvještaja u zemljama slobodnog

tržišnog gospodarstva omogućuju Međunarodni računovodstveni standardi (MRS).

Međunarodne računovodstvene standarde donosi Komitet za međunarodne računovodstvene

standarde sa sjedištem u Londonu (Safret, 2003., str. 15), trenutno ih ima 41, a na osnovna

sredstva odnose se: MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, MRS 36 – Umanjenje

imovine, MRS 38 – Nematerijalna imovina i MRS 40 – Ulaganje u nekretnine.

Računovodstvene postupke za nekretnine, postrojenja i opremu, ne uključujući iste koji su

namijenjeni prodaji te biološku imovinu i prava na iskorištavanje rudnih rezervi (osim ako se

biološka imovina i prava na iskorištavanje rezervi koriste za razvoj ili održavanje sredstava),

propisuju Međunarodni računovodstveni standardi 16. Skupina nekretnina, postrojenja i

opreme uključuje: zemljište, zemljište i zgrade, strojeve, brodove, zrakoplove, motorna

vozila, namještaj i opremu, uredsku opremu. Međunarodni računovodstveni standardi 38

propisuju računovodstvena načela za nematerijalnu imovinu: računalni softver, patenti,

autorska prava, filmovi, popis kupaca, založna prava, dozvole za ribarenje, uvozne kvote,

franšize, odnos s kupcima i dobavljačima, odanost kupaca, tržišni udjel i marketinška prava.

Na nematerijalnu imovinu koju obuhvaća drugi Međunarodni računovodstveni standard,

financijsku imovinu te mineralna prava i izdatke za istraživanje i/ili razvoj i vađenje minerala,

12

Međunarodni računovodstveni standardi se ne primjenjuju. Računovodstveni postupci za

ulaganja u nekretnine koja se drže u svrhu zarade od najma, radi povećanja kapitalne

vrijednosti imovine, ili oboje, propisani su Međunarodnim računovodstvenim standardom 40.

Primjer ulaganja u nekretnine može biti zemljište koje se drži u svrhu dugoročnog porasta

kapitalne vrijednosti ili zgrada koja se daje u najam (Brkanić, 2008., str. 401-808).

Međunarodni računovodstveni standardi (od 2004. g. Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja) objavljeni su s ciljem usklađivanja različitih računovodstvenih sustava u

zemljama diljem svijeta. U Republici Hrvatskoj, primjena Međunarodnih računovodstvenih

standarda bila je obvezna za sva poduzeća od 1993. do 2008. godine, kada su za mala i

srednja poduzeća objavljeni Hrvatski standardi financijskog izvještavanja. Hrvatski standardi

financijskog izvještavanja sastavljeni su prema MSFI i direktivama Europske unije, ali su

sadržajno puno sažetiji.

Standardi HSFI i MSFI po pitanju osnovnih sredstava razlikuju se, prije svega, prema

nazivima, što je pregledno prikazano u tablici 1.

TABLICA 1: Skupine osnovnih sredstava prema HSFI i MRS/MSFI

HSFI MRS/MSFI

Dugotrajna nematerijalna imovina (HSFI

5)

Nematerijalna imovina (MRS 38)

Dugotrajna materijalna imovina (HSFI 6) Nekretnine, postrojenja i oprema (MRS 16)

Ulaganja u nekretnine (HSFI 7) Ulaganja u nekretnine (MRS 40)

Umanjenje imovine (MRS 36)

Izvor: izrada autora prema HSFI i MSFI

U sljedećoj tablici prikazane su temeljne neusklađenosti HSFI i MSFI po pitanju osnovnih

sredstava.

13

TABLICA 2: Osnovna sredstva – različitosti između HSFI i MSFI

STAVKA HSFI MSFI

Kapitalizacija troškova

posudbe

Troškovi se mogu kapitalizirati Troškovi se moraju

kapitalizirati

Troškovi koji se ne terete kao

nabavni troškovi

Nisu utvrđeni Utvrđeni su

Razlikovanje pojmova

deprecijacija i amortizacija

Ne razlikuje navedene

pojmove

Razlikuje navedene pojmove

Utvrđivanje fer vrijednosti

bez tržišnih dokaza

Nije određeno Određeno je

Izvor: izrada autora prema HSFI i MSFI

Troškovi posudbe (kamate i drugi troškovi u vezi s posudbom sredstava) koji se mogu izravno

pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine, prema HSFI mogu se

kapitalizirati kao dio troška nabave te imovine, dok ih je, prema MSFI, obvezno kapitalizirati.

HSFI ne navode troškove koji se ne terete kao nabavni troškovi dok MSFI utvrđuju te

troškove. Budući da MSFI razlikuju pojmove amortizacija1 i deprecijacija

2, prema tim se

standardima dugotrajna materijalna imovina deprecira, a nematerijalna se imovina amortizira.

HSFI ne definiraju mogućnost utvrđivanja fer vrijednosti kada ne postoje tržišni dokazi zbog

čega nije jasno je li moguće provesti revalorizaciju u tom slučaju. Za razliku od HSFI, MRS

navode kako je fer vrijednost moguće procijeniti metodom prihoda ili amortiziranog

zamjenskog troška (Belak, prema HSFI, 2009., str. 56-74).

U slučajevima kada u HSFI nije utvrđena određena stavka ili nije dovoljno detaljno

razjašnjena, potrebno je konzultirati odredbe MSFI budući da je HSFI utemeljen na njima, a

one nisu u suprotnosti s odredbama HSFI (Belak, 2009., prema HSFI).

2.3. Vrednovanje i troškovi u vezi sa osnovnim sredstvima

1 Prema MSFI, ˝amortizacija je alokacija iznosa novca tijekom procijenjenoga vremenskog razdoblja čime se

terete rashodi i smanjuje knjigovodstvena vrijednost nematerijalne imovine (Intangible Assets), kao što su

koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke, ulaganje u softver, ulaganje na tuđoj imovini, ulaganje u

znanje i ostala prava.˝ 2 Prema MSFI, ˝deprecijacija odražava trošenje dugotrajne materijalne imovine koje se tereti na troškove i

istodobno smanjuje knjigovodstvenu vrijednost te imovine.˝

14

U ovom potpoglavlju objašnjene su vrijednosti osnovnih sredstava, načini utvrđivanja te

troškovi koji nastaju u vezi s osnovnim sredstvima.

2.3.1. Priznavanje i mjerenje osnovnih sredstava

Vrijednost je pojam koji označava koliko nešto vrijedi. Utvrđivanju vrijednosti imovine

prethodi priznavanje imovine i to samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi

povezane s imovinom pritjecati poduzetniku te ako se trošak imovine može pouzdano

izmjeriti (Belak, 2009., str. 246, prema HSFI). Osnovna sredstva imaju svoju nabavnu,

revaloriziranu i sadašnju vrijednost. Imovina se u bilanci prikazuje prema knjigovodstvenoj ili

iskazanoj vrijednosti koja predstavlja trošak nabave imovine umanjen za akumuliranu

amortizaciju. Akumulirana amortizacija ne predstavlja imovinu nego dio troška nabave

imovine koji se alocirao na rashode (ispravak vrijednosti) (Meigs, 1999., str. 461). Nakon

početnog priznanja, vrijednost imovine moguće je utvrditi dvjema metodama: metodom

troška (nabavna vrijednost umanjena za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja

vrijednosti) i metodom revalorizacije (fer vrijednost na datum revalorizacije troška nabave

umanjena za naknadni ispravak vrijednosti i naknadne akumulirane gubitke od umanjenja).

Poduzeća sama odabiru koju od dviju navedenih metoda će koristiti (Belak, prema HSFI,

2009., str. 247). ˝Vrijednost u upotrebi je sadašnja vrijednost novčanih tokova za koje se

očekuje da će nastati neprekidnom uporabom imovine i njezinim otuđenjem na kraju njezinog

vijeka uporabe ili se očekuje da će nastati prilikom namirenja obveza˝ (Hrvatski standardi

financijskog izvještavanja, 2008.). Za trenutnu vrijednost imovine često se koristi i naziv fer

vrijednost. ˝Fer vrijednost je iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obveza

podmiriti između informiranih nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju˝

(Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, 2008.).

Mjerenje dugotrajne imovine nakon početnog priznanja

Kao što je već istaknuto, dugotrajna materijalna imovina početno se priznaje po trošku

nabave, a nakon početnog priznanja, njezinu vrijednost moguće je utvrditi metodom troška i

metodom revalorizacije.

15

Upotrebom metode troška, nakon početnog priznanja, imovinu je potrebno iskazati prema

njezinom trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja

vrijednosti. Prema metodi troška, ukoliko postoje razlozi za dodatno umanjenje vrijednosti, na

svaki datum izvještavanja obvezna je procjena nadoknadivog iznosa imovine koji se određuje

kao viši iznos usporedbom fer neto prodajne vrijednosti jedinice koja stvara novac i

vrijednosti u upotrebi. Ukoliko niti jedan od navedenih iznosa ne prelazi knjigovodstvenu

vrijednost imovine, imovina se ne umanjuje i nije potrebno procijeniti drugi iznos. Razlog

tomu je činjenica da fer neto prodajna vrijednost premašuje knjigovodstveni iznos. Kada su

fer neto prodajna vrijednost i vrijednost u upotrebi niže od knjigovodstvenog iznosa imovine,

imovinu treba umanjiti do višeg iznosa. Takvo umanjenje vrijednosti dugotrajne materijalne

imovine predstavlja porezno priznati rashod (Zakonom o porezu na dobit nije predviđeno

povećanje porezne osnovice u ovom slučaju) (Belak, 2009., str. 65, prema HSFI).

Prema metodi revalorizacije, dugotrajna imovina iskazuje se po revaloriziranom iznosu koji

čini njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasniji ispravak vrijednosti i

kasnije akumulirane gubitke od umanjenja. Fer vrijednost dugotrajne imovine utvrđuju

profesionalno kvalificirani procjenitelji. Ukoliko poduzeće odabere metodu revalorizacije,

ona se mora provoditi za cijelu skupinu dugotrajne imovine kojoj ta imovina pripada.

Revalorizaciju je potrebno provoditi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos ne

razlikuje značajno od iznosa do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum

bilance, a učestalost ovisi o promjenama fer vrijednosti imovine koja se revalorizira. Ukoliko

se fer vrijednost revalorizirane imovine znatno razlikuje od njezine knjigovodstvene

vrijednosti, potrebna je daljnja revalorizacija. Iznos usklađivanja, koji se dobije

prepravljanjem ili isključivanjem ispravka vrijednosti, čini dio povećanja ili smanjenja

knjigovodstvene vrijednosti. Ako se knjigovodstvena vrijednost imovine poveća, povećanje se

odobrava kao revalorizacijska rezerva, a ukoliko se smanji, priznaje se kao rashod.

Revalorizacijska rezerva uključena u kapital koja se odnosi na dugotrajnu materijalnu

imovinu može se prenijeti u zadržanu dobit ukoliko je imovina povučena iz uporabe ili je

otuđena (neke revalorizacijske rezerve mogu se ostvariti realizirati ako poduzetnik koristi

imovinu). Prijenos revalorizacijske rezerve u zadržanu dobit ne provodi se u računu dobiti ili

gubitka (Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, 2008.).

16

2.3.2. Troškovi stjecanja osnovnih sredstava

Uz pribavljanje dugotrajne imovine vezuju se troškovi nabave koji uključuju: kupovnu cijenu,

uvoznu carinu i pristojbe, nepovratne poreze, troškove pri dostavljanju imovine, početno

procijenjene troškove demontaže. Prilikom utvrđivanja troška stjecanja oduzimaju se popusti i

rabati od kupovne cijene (Belak, 2009., str. 57). Troškovi koji nastaju pri dostavljanju

imovine odnose se na izdatke za prijevoz, osiguranje za vrijeme tranzita, instalaciju, probni

rad i ostale troškove. Ukoliko je utvrđeni način plaćanja višekratna otplata ili emisija

dužničkih vrijednosnih papira, kamate ili troškovi posudbe nisu dio troškova nabave nego

rashod. U slučaju kada poduzeće samo proizvede materijalnu imovnu za vlastite potrebe,

nastali troškovi kamata dio su troškova nabave imovine. Kao dodatni troškovi nabave

prilikom kupnje zemljišta, zgrada i ostale dugotrajne materijalne imovine, mogu se pojaviti i

provizije posrednicima, naknade za jamčevinu, zakonske naknade za provjeru i osiguranje,

pristojbe koje se javljaju zbog plaćanja nakon dospijeća, naknade za mjerenje, isušivanje,

čišćenje, određivanje nagiba posjeda (Meigs, 1999., str. 457). Prema Međunarodnim

računovodstvenim standardima 16, troškovi na teret nabavne vrijednosti prestaju kad je

sredstvo dostavljeno na mjesto isporuke, a nalazi se u stanju koje omogućuje poslovanje (t.20

MRS-a 16). Trošak sredstva vlastite izvedbe utvrđuje se prema jednakim načelima kao i

kupljena sredstva, a promjenom Međunarodnih računovodstvenih standarda 23 obvezno je

uključenje troškova posudbe (Belak, 2009., str. 58).

Trošak nabave nematerijalne imovine sastoji se od kupovne cijene i ovisnih troškova, na

primjer troškovi registracije patenata, sudske ili administrativne naknade (Gulin i sur., 2001.,

str. 81). Nematerijalna imovina razvijena unutar poduzeća uključuje izdatke za materijal i

usluge potrošene u stvaranju, troškove zaposlenog osoblja uključene u stvaranju te imovine,

naknade za registar prava, opće troškove (Gulin i sur., 2001., str. 82).

Pri utvrđivanju troškova nabave važno je razlikovati kapitalne izdatke i izdatke iz prihoda.

Kapitalni izdaci su izdaci za nabavu ili proširenje imovine, a izdaci za popravljanje,

održavanje, gorivo i slično, izdaci su iz prihoda i potrebno ih je knjižiti na računima rashoda.

Dakle, izdaci koji donose korist tijekom više računovodstvenih razdoblja predstavljaju

kapitalne izdatke, a oni koji donose korist samo u tekućem razdoblju predstavljaju izdatke iz

prihoda (Meigs, 1999., str. 458).

17

Za građevinske objekte, postrojenja i opremu, trošak nabave specifično se bilježi jer se radi o

imovini u pripremi. Nakon završene nabave, račun imovine u pripremi se zatvara, a imovina

se prenosi u upotrebu (Dražić-Lutilsky i sur., 2010., str. 221).

2.4. Amortizacija i rashodovanje osnovnih sredstava

Kao što je već istaknuto, osnovna sredstva, za razliku od obrtnih, upotrebljavaju se više od

jedanput čime se njihova vrijednost postupno smanjuje. Taj utrošak poduzeće nadoknađuje

amortizacijom. ˝Amortizacija je alokacija troškova nabave materijalne imovine na rashode u

razdobljima u kojima se ostvaruju usluge od imovine˝ (Meigs, 1999:460). Jednostavnije

rečeno, nakon prodaje i naplate proizvoda, utrošeni se dio (prenesen na nove proizvode ili

usluge) izdvaja u obliku amortizacije.

Prema Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja 6 i Međunarodnim

računovodstvenim standardima 16, amortizira se dugotrajna materijalna imovina (Belak,

2009., str. 74):

- s ograničenim vijekom trajanja;

- za koju se očekuje da će se koristiti duže od jedne godine;

- čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 2.000,00 kn (3.500,00 kn prema

Zakonu o porezu na dobit, op.a.);

- koja poduzetniku služi za upotrebu u proizvodnji, prodaji robe, pružanju usluga ili u

administrativne svrhe.

Međunarodni računovodstveni standardi 16 navode da se zemljište ne amortizira kada ima

neograničen vijek trajanja.

Dugotrajna materijalna imovina koja se ne amortizira obuhvaća (Belak, prema HSFI, 2009.,

str. 75):

- zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva (zbog neograničenog vijeka

trajanja);

- financijsku imovinu;

- spomenike kulture;

- umjetnička djela;

- imovinu namijenjenu prodaji i onu na kojoj je prekinuto poslovanje.

18

Međutim, ukoliko se na zemljištima kao što su ceste, ograde, parkirališta ili sustavi

navodnjavanja, vrše poboljšanja, ta se poboljšanja amortiziraju jer imaju ograničen vijek

trajanja i pritom se evidentiraju na posebnom računu. Prirodna bogatstva kao što su rudnici ne

amortiziraju se nego se postupno iscrpljuju (akumulirano iscrpljenje), a nakon što su potpuno

iscrpljena, napuštaju se ili se ostatak vrijednosti prodaje (Meigs, 1999., str. 457).

Nematerijalna imovina također se amortizira unatoč tome što je teško procijeniti njezin

korisni vijek upotrebe. Odbor za financijsko računovodstvene standarde propisuje 40 godina

kao maksimalno razdoblje za amortizaciju nematerijalne imovine (Meigs, 1999., str. 474).

Fizičko kvarenje prvi je od dva temeljna razloga amortizacije, a ono nastaje kao posljedica

korištenja, izloženosti klimatskim činiteljima i slično. Održavanje osnovnih sredstava može

produljiti njihov korisni vijek trajanja, ali naposljetku svako osnovno sredstvo dostiže svoj

maksimum i stavlja se izvan upotrebe. Drugi temeljni razlog amortizacije jest proces starenja

odnosno zastarijevanje što se događa zbog pojave novih, boljih sredstava. Uz zastarijevanje

često se navodi i neadekvatnost materijalne imovine (imovina je još uvijek funkcionalna, ali

nije dostatna za rastuće poduzeće zbog čega je ono primorano pribaviti veću, drugačiju

imovinu) (Meigs, 1999., str. 461).

Uz pojam amortizacije vezuje se pojam korisnog vijeka trajanja prema kojemu se određuju i

stope amortizacije. ˝Korisni vijek upotrebe je razdoblje u kojem se očekuje da će subjekt

koristiti sredstvo, ili, broj proizvoda ili sličnih jedinica koje subjekt očekuje ostvariti od tog

sredstva˝ (Brkanić, 2008:635, prema Hrvatskim računovodstvenim standardima). Pri

utvrđivanju vijeka trajanja potrebno je voditi računa o: očekivanoj upotrebi sredstva

(kapacitet), očekivanom fizičkom trajanju i trošenju, tehničkom i ekonomskom starenju,

ograničenjima kao što su zakoni ili datum isteka najma (Dražić-Lutilsky i sur., 2010., str.

245).

Osnovica za obračun amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine je njihova

bruto knjigovodstvena vrijednost odnosno trošak nabave. Trošak nabave moguće je umanjiti

za ostatak vrijednosti (rezidualna vrijednost) koji često ne predstavlja značajan iznos (Dražić-

Lutilsky i sur., 2010., str. 244).

19

Obračun amortizacije započinje od trenutka kad je sredstvo raspoloživo za uporabu (kada se

nalazi na lokaciji i u uvjetima koji omogućuju upotrebu), a prestaje kad je imovina potpuno

amortizirana. Amortizacija ne prestaje kad se imovina povuče iz upotrebe, osim u slučaju ako

je to sredstvo potpuno amortizirano (Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, 2008.).

Za izračun amortizacije moguće je koristiti različite metode. Hrvatski standardi financijskog

izvještavanja propisuju sljedeće metode (Dimitrić, n.d., str. 42):

1. vremenske:

- proporcionalna metoda;

- degresivna metoda.

2. funkcionalne:

- metoda broja sati;

- metoda outputa.

Upotrebom proporcionalne (linearne) metode amortizacije, iznos amortizacije ostaje jednak

tijekom vijeka uporabe, ako ostatak vrijednosti nije promijenjen. Degresivna metoda uzrokuje

smanjenje amortizacijskog iznosa tijekom vijeka uporabe. Funkcionalna metoda zasniva se na

očekivanoj upotrebi ili količini proizvoda. Odabir metode amortizacije ovisi o očekivanom

okviru trošenja ekonomskih koristi imovine, a odabrana metoda primjenjuje se dosljedno,

osim u slučaju promjene okvira trošenja budućih ekonomskih koristi imovine (Belak, prema

HSFI, 2009., str. 249).

Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima također je moguće koristiti

proporcionalnu (linearnu) metodu, degresivnu metodu (metoda opadajućeg salda) i metodu

jedinica proizvoda.

I prema MSFI, i prema HSFI, primijenjene metode amortizacije potrebno je preispitivati

barem na kraju svake poslovne godine, a ukoliko se ustvrdi značajna promjena očekivanog

okvira trošenja ekonomskih koristi u imovini, metodu amortizacije je potrebno promijeniti

kako bi odražavala promjene okvira.

Knjiženje amortizacije provodi se na temelju konačnog obračuna amortizacije, a koji je nastao

na temelju privremenog proračuna amortizacije nastalog tijekom godine. Elementi potrebni za

izračunavanje amortizacije su: vrsta dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, osnovica

20

za obračun amortizacije, stopa amortizacije, godišnji iznos amortizacije. Amortizacija se

knjiži kao povećanje troškova u iznosu ukupno obračunate amortizacije i kao smanjenje

imovine (potražna strana računa ispravka vrijednosti prikazuje akumuliranu amortizaciju)

(Žager i sur., 2007., str. 200). Pri obračunavanju amortizacije najvažnije je uzeti u obzir sve

godišnje promjene nad imovinom kako bi se primjenila ispravna stopa amortizacije.

Budući da visina obračunate amortizacije ima utjecaj na financijski rezultat poduzeća,

računovodstvena politika amortizacije vrlo je bitna. Važno je ispravno odabrati sredstva koja

se amortiziraju, razvrstati ih, odrediti osnovicu i metodu za obračun amortizacije.

Kada osnovna sredstva postanu neupotrebljiva potrebno ih je otuđiti odnosno povući iz

upotrebe. Jedan od načina jest njihovo rashodovanje što podrazumijeva isključivanje iz

knjigovodstvene evidencije (Brkanić, 2008., str. 49). Nakon povlačenja iz uporabe potrebno je

utvrditi je li moguće nadoknaditi neamortizirani iznos odnosno neto-knjigovodstveni iznos.

Ukoliko se utvrdi da je neto-prodajna vrijednost niža od neto-knjigovodstvenog iznosa

potrebno je provesti vrijednosno usklađivanje (Gulin i sur., 2001.). Rashodovanjem se

smanjuju troškovi poduzeća. Prihode ili rashode nastale rashodovanjem potrebno je navesti u

računu dobiti i gubitka (Brkanić, 2008., str. 49). Ukoliko se otuđenje izvrši po cijeni jednakoj

knjigovodstvenoj vrijednosti ne ostvaruje se ni dobitak ni gubitak (Meigs, 1999., str. 472).

Potrebno je istaknuti da se imovina koja je privremeno izvan upotrebe evidentira posebno (to

je imovina koja nije trajno izgubila uporabnu vrijednost za poduzeće, na primjer pri prijelazu

na novi proizvod). Dugotrajna nematerijalna imovina također se otuđuje što se evidentira

jednako kao i kod dugotrajne materijalne imovine. Međutim, otuđenje nekih stavki dugotrajne

nematerijalne imovine može značajno utjecati na poduzeće i djelatnost (na primjer, otuđenje

franšize može uzrokovati promjenu djelatnosti) (Dražić-Lutilsky i sur., 2010., str. 217).

Uz pojam amortizacije vezuje se i pojam otpis, a vrlo često se upotrebljavaju i kao sinonimi,

iako nemaju isto značenje. Kao što je već navedeno, amortizacija osnovnih sredstava je

ekonomska kategorija odnosno trošenje, a za razliku od amortizacije, otpis je

računovodstvena kategorija odnosno knjigovodstvena strana amortiziranja. Knjigovodstvenim

otpisivanjem (ispravak vrijednosti) korigira se odnosno umanjuje vrijednost osnovnih

sredstava. Razlika između amortizacije i otpisa može se primjerice pojaviti kod proračunskih

korisnika kod kojih se amortizacija ne priznaje kao trošak nego se sredstva sama otpisuju

(Dimitrić, n.d., str. 43).

21

2.5. Financiranje i održavanje osnovnih sredstava

Nematerijalnu imovinu moguće je steći kupnjom od drugih trgovačkih društava i institucija

(patenti, licencije, franšize, koncesije) ili razvijanjem unutar poduzeća (izdaci za patente i

razvoj, trgovačko ime,...). Dugotrajnu nematerijalnu imovinu moguće je steći na četiri načina

(Dražić-Lutilsky i sur., 2010., str. 206):

1. zasebnim stjecanjem (na primjer kupovina licencije na tržištu);

2. poslovnim spajanjem (na primjer vrijednost goodwilla stečenog trgovačkog društva);

3. državnim potporama (na primjer uvozne dozvole);

4. razmjenom (na primjer zamjena patenta između dva poduzeća).

Zaštitni znakovi, oznake, publicirajući nazivi, popisi kupaca i slično, nematerijalna je imovina

stvorena unutar poduzeća i ne priznaje se u bilanci. Ukoliko se imovina stječe nabavom na

tržištu, vrijednost se iskazuje prema trošku nabave, ukoliko se radi o državnim potporama

vrijednost se utvrđuje prema nominalnoj vrijednosti potpore, a ukoliko je imovina stečena

donacijom, početna vrijednost određuje se prema fer vrijednosti donirane imovine (Dražić-

Lutilsky i sur., 2010., str. 207).

Materijalnu imovinu moguće je steći (Gulin i sur., 2001., str. 102):

1. kupovinom na tržištu;

2. izradom u vlastitoj režiji;

3. razmjenom za drugo sredstvo;

4. darivanjem.

Najčešći način stjecanja imovine jest kupovina na tržištu koju je moguće izvršiti na dva

načina: kupnja dovršenog sredstva (kupnja objekta koji već je u funkciji) i izgradnja sredstva

(kada je poduzeće investitor izgradnje objekta) (Dražić-Lutilsky, 2010., str. 222). Rjeđe se

imovina pribavlja vlastitom proizvodnjom ili uzimanjem za vlastite potrebe gotovog

proizvoda namijenjenog prodaji. U tom slučaju nije moguće utvrditi trošak nabave cijenom jer

nema ostvarenog prometa na tržištu. Umjesto kupovne cijene određuju se troškovi određenog

proizvoda (trošak izgradnje, to jest trošak proizvodnje u vlastitoj režiji). Često se trošak

izgradnje uspoređuje s troškovima nabave istog sredstva na tržištu, a ukoliko postoje razlike,

utvrđuje se iznos koji je niži. Razmjena sredstava odnosi se na nabavu osnovnih sredstava

22

razmjenom za drugo sredstvo, nemonetarnu imovinu ili uslugu. Moguće je razmjeniti slična

sredstva približno iste vrijednosti, različita sredstva približno iste vrijednosti, slična sredstva

različitih vrijednosti, različita sredstva različite vrijednosti. Sličnost sredstava podrazumijeva

ista uporabna obilježja, a različitost sredstava različita uporabna obilježja. Kada sredstva nisu

jednake vrijednosti, razlika se podmiruje novčanim sredstvima čime se izravnava tržišna (fer)

vrijednost sredstava. Zamjena sredstava uređena je Zakonom o porezu na promet nekretnina i

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (za svaku nekretninu utvrđuje se kupoprodajna

cijena i obje podliježu oporezivanju). Zamjena objekata i opreme u računovodstvu se

prikazuje kao predaja predmeta i nabava predmeta. Nekretnine, postrojenja i opremu moguće

je steći i darivanjem i u takvom slučaju ne postoji trošak nabave i potrebna je procjena tržišne

vrijednosti koja služi kao osnova za priznavanje. Tržišna vrijednost poklonjene imovine

ujedno je i amortizacijska osnovica za obračun amortizacije. Poklanjanje je besplatno

odnosno ne zahtjeva nikakvu protunaknadu (Gulin i sur., 2001., str. 102-117).

Dugotrajna materijalna imovina može se steći i financijskim najmom i državnim potporama.

Najmom ili leasingom prenosi se pravo upotrebe određene imovine (najčešće prijevozna

sredstva) s najmodavca na najmoprimca. Najmoprimac u određenom razdoblju najmodavcu

isplaćuje naknadu za leasing (Dražić-Lutilsky i sur., 2010., str. 231).

Kako bi se omogućilo kontinuirano korištenje, objekti i oprema moraju se održavati pri čemu

je teško odrediti je li ispravnije nastale izdatke prilikom održavanja iskazati kao povećanje

imovine (investicijsko ulaganje) ili kao rashod (investicijsko održavanje). Prema

Međunarodnim računovodstvenim standardima 16, ˝naknadni izdatak koji se odnosi na već

priznati predmet nekretnina, postrojenja i opreme treba dodati knjigovodstvenom iznosu toga

sredstva kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi, koje prelaze izvorno procijenjeni

standard uspjeha postojećeg sredstva, dotjecati u poduzeće. Svaki drugi naknadni izdatak

treba priznati kao rashod u razdoblju u kojem on nastaje˝ (Gulin i sur., 2001:85). Neki ciljevi

održavanja jesu: produživanje vijeka uporabe modifikacijom sredstva, dogradnja dijelova,

novi proizvodni procesi čime se produžuje vijek uporabe, mijenja postojeća funkcija ili

povećava potencijal sredstva. Ako se radi samo o obnavljanju trenutne funkcije sredstva,

izdaci predstavljaju rashod i dijele se na troškove investicijskog održavanja (neravnomjerni, u

dužim obračunskim razdobljima) i troškove tekućeg održavanja (ravnomjerni) (Gulin i sur.,

2001., str. 86).

23

3. RAČUNOVODSTVO OSNOVNIH SREDSTAVA U PODUZEĆU KOMUNALAC

d.o.o. Opatija

U poglavlju o računovodstvu osnovnih sredstava u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija

prikazani su temeljni podaci o poslovnom rezultatu poduzeća, pokazateljima uspješnosti

poslovanja, organizacijskoj strukturi i zaposlenicima te su navedeni i interpretirani vrijednost

i struktura osnovnih sredstava u poduzeću, obračun amortizacije i njezin učinak na rezultat

poslovanja, održavanje osnovnih sredstava, nova ulaganja, knjigovodstveni dokumenti i

poslovne knjige u računovodstvu osnovnih sredstava.

3.1. Osnovni podaci o poslovanju poduzeća

Poduzeće Komunalac d.o.o. Opatija obavlja komunalne poslove na području Opatije i

susjednih općina. Temeljni podaci o poduzeću – naziv, sjedište, osobni identifikacijski broj,

početni kapital te poslovni rezultat, navedeni su u sljedećoj tablici.

TABLICA 3: Osnovni podaci o poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija

NAZIV PODUZEĆA Komunalac – društvo s ograničenom

odgovornošću za obavljanje komunalnih

poslova

SJEDIŠTE PODUZEĆA Stubište Lipovica 2, 51410 Opatija

OIB 30295003016

POČETNI KAPITAL 59.205.000,00 kn

POSLOVNI REZULTAT (DOBIT) 2010. = 514.437 kn 2012. = 266.982 kn

2013. = 198.172 kn 2011. = 118.129 kn

Izvor: izrada autora prema Skraćenom izvještaju o poslovanju Komunalac d.o.o. Opatija za 2012.

godinu + izvjesce za 2013.

24

Tvrtka Komunalac d.o.o. Opatija osnovana je 1. travnja 1952. godine, a 1. prosinca 1995.

upisana je pod nazivom Komunalac – društvo s ograničenom odgovornošću za obavljanje

komunalnih poslova (Komunalac d.o.o. Opatija). Temeljne djelatnosti tvrtke Komunalac

d.o.o. Opatija jesu vodoopskrba i odvodnja, usluga i održavanje na području četiri jedinice

lokalne samouprave: Grad Opatija, Općina Matulji, Općina Lovran, Općina Mošćenička

Draga.

Organizacijska strukutura poduzeća podijeljena je u četiri radne jedinice:

1. Radna jedinica Vodoopskrba i odvodnja

v Organizacijska jedinica Vodoopskrba

v Organizacijska jedinica Odvodnja

2. Radna jedinica Usluga

v Organizacijska jedinica Pometanje

v Organizacijska jedinica Odvoz i deponij

v Organizacijska jedinica Tržnice

v Organizacijska jedinica Pogrebne usluge

v Organizacijska jedinica Mehanička radiona

3. Radna jedinica Održavanje

v Organizacijska jedinica Građevinsko održavanje

v Organizacijska jedinica Cestari

v Organizacijska jedinica Održavanje javne rasvjete

4. Radna jedinica Zajedničke službe

v Sektor računovodstva i financija

v Sektor općih, pravnih i kadrovskih poslova

v Sektor nabave

v Sektor razvoja i investicija

Vlasničku strukturu tvrtke Komunalac d.o.o. Opatija čine:

- Grad Opatija (69%)

- Općina Lovran (13%)

- Općina Matulji (12%)

- Općina Mošćenička Draga (6%).

25

Temeljni kapital tvrtke Komunalac d.o.o. Opatija iznosi 59.205.000,00 kn, a tijela društva su:

Skupština, Nadzorni odbor i Uprava. Tvrtka Komunalac d.o.o. Opatija posjeduje dva

certifikata koji jamče kvalitetu pružanja usluga. Prvi certifikat je HR EN ISO 22000:2005

kojim se jamči isporuka kvalitetne i zdravstveno sigurne vode. Certifikat ISO 14001:2004

jamči smanjivanje ili potpuno uklanjanje negativnih utjecaja na okoliš. Posljednje četiri

godine poduzeće posluje pozitivno i ostvaruje dobit: 514.437 kn u 2010. godini, 118.129 kn u

2011. godini, 266.982 kn u 2012. godini, 198.172 kn u 2013. godini (Skraćeni izvještaj o

poslovanju Komunalac d.o.o. Opatija za 2010., 2011., 2012., 2013. godinu).

Tablica 4 prikazuje temeljne pokazatelje poslovanja poduzeća za 2013. godinu te podatke

potrebne za izračun navedenih pokazatelja.

TABLICA 4: Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja u poduzeću Komunalac d.o.o.

Opatija, 2013. g.

POKAZATELJI VRIJEDNOST (2013.)

Ukupni prihodi (u kn)

Ukupni rashodi (u kn)

EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA

70.064.800

69.614.784

1,00

Neto dobit (u kn)

Vlasnička glavnica (u kn)

PROFITABILNOST VLASTITOG KAPITALA

450.016

167.976.300

0,002

Kratkotrajna imovina (u kn)

Kratkoročne obveze (u kn)

TEKUĆA LIKVIDNOST

46.547.728

24.955.667

1,8

Ukupne obveze (u kn)

Ukupna imovina (u kn)

ZADUŽENOST

137.876.607

839.490.626

0,16

Izvor: izrada autora prema podacima iz Godišnjeg izvješća o poslovanju za 2013. godinu

(Račun dobiti i gubitka, Bilanca)

Prema koeficijentu ekonomičnosti, poslovanje poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija je

ekonomično (ostvareni prihodi gotovo su jednaki ostvarenim rashodima). Profitabilnost

vlastitog kapitala je pozitivna – poduzeće ostvaruje dobit, iako komunalna društva za cilj

nemaju stjecanje dobiti već ostvarenje prihoda kojima će pokriti rashode. Koeficijent tekuće

26

likvidnosti veći je od 1,5 što znači da je poduzeće likvidno odnosno da je sposobno

podmirivati svoje kratkoročne obveze. Koeficijent zaduženosti pokazuje da poduzeće nije

prezaduženo, budući da je zaduživanje niže od 50%.

U tablici 5 prikazano je kretanje ukupnog broja djelatnika u poduzeću, u razdoblju između

2010. i 2013. godine.

TABLICA 5: Ukupan broj djelatnika u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija, 2010.-2013.

godine

Godina

2010. 2011. 2012. 2013.

Broj djelatnika 226 230 229 220

Izvor: izrada autora prema podacima iz Godišnjeg izvješća o poslovanju za 2010., 2011.,

2012., 2013. godinu

U poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija kretanje broja zaposlenih neznatno je promjenjiv. Na

dan 31.12.2010. bilo je zaposleno ukupno 226 djelatnika. U 2011. i 2012. godini dolazi do

povećanja broja zaposlenih u poduzeću, a zatim u 2013., u usporedbi s prethodne 3 godine,

do smanjenja. Smanjenje broja zaposlenih unutar poduzeća moguće je povezati s

cjelokupnom gospodarskom situacijom i problemom nezaposlenosti.

3.2. Vrijednost i struktura osnovnih sredstava

Kao što je već istaknuto, poslovanje poduzeća Komunalac d.o.o. organizirano je kroz radne

jedinice, a svaka je opremljena sredstvima potrebnima za obavljanje propisanih djelatnosti.

Vodoopskrbni sustav organizacijske jedinice Vodoopskrba čini 477 km cjevovoda, 86

vodosprema i prekidnih komora, 82 reducir-stanice, 12 crpnih stanica. Organizacijska jedinica

Odvodnja sastoji se od 27 crpnih stanica i 1 taložnice. Ostale organizacijske jedinice

opremljene su sljedećim sredstvima: autočistilica, transportna sredstva, teretna vozila,

razvodne ploče, ulični usisivači, motorni puhači, metalni kontejneri, kontejneri za

27

akumulatore i sirova ulja, traktor, motorni trimeri, različite vrste pila, motorne kosilice,

motorne prskalice, posipači za sol i sipine, snježni plugovi, valjci, strojevi za čišćenje snijega,

rezači grana, kolica za posipavanje, drobilica za biomasu, prikolice za valjak, dizalice,

mješalice, punjači, brojila, digitalni fotoaparati, uredski namještaj (stolice, stolovi, klima

uređaji,...) (Računovodstvo poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija).

Sljedeća tablica prikazuje nabavnu, otpisanu i sadašnju vrijednost osnovnih sredstava u

poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija u 2010. i u 2013. godini, postotak otpisanosti skupine

sredstava te njihovo povećanje odnosno smanjenje u 2013. godini, a u odnosu na 2010.

godinu.

28

TA

BL

ICA

6: Vrijednost osnovnih sredstava u poduzeću K

omunalac d.o.o. O

patija, 2010. g. i

20

13

. g. (u

ku

nam

a)

Izvor: izra

da a

uto

ra p

rema K

onačn

om

obra

čunu sred

stava

za 2

010. i 2

013. g

. (Kom

unala

c d.o

.o.

Op

atija

)

POV./SMANJENJE VR. OSA (%)

NAZIV NABAVNA VR. OTPISANA VR. SADAŠNJA VR. % OTPISANOSTI NABAVNA VR. OTPISANA VR. SADAŠNJA VR. % OTPISANOSTI

Projekti 928.992 928.992 100 928.992 928.992 100

Računalni softver 878.742 597.333 281.409 68 1.089.581 986.326 103.255 91

Licence 58.891 52.473 6.417 89 101.367 71.196 30.171 70

Koncesija za zahvaćanje voda 80.000 79.333 667 99 80.000 80.000 100

Prava služnosti zemljišta 162.485 118.767 43.717 73 214.311 166.770 47.541 78

Oborinska kanalizacija 28.487.093 3.101.532 25.385.562 11 28.492.686 5.238.343 23.254.343 18

Oborinska kanalizacija Opatija 195.480 159.642 38.838 82 195.480 195.480 100

Oborinska kanalizacija Lovran 8.348.324 858.754 7.489.569.39 10 8.348.324 1.484.879 6.863.445 18

Oborinska kanalizacija M.Draga 124.383 29.229 95.154 23 124.383 38.558 85.825 31

Ulag. na tuđoj pokretnoj im. 53.501 35.302 18.199 66 53.501 51.522 1.979 96

Ulag. u vs. Kastav (K.D. VIK Ri) 42.959 42.959 0 100 42.959 42.959 100

Ulaganja u vs. Kastav 583.700 9.728 573.972 2

Poljoprivredna zemljišta 57.669 0 57.669 0 64.528 0 64.528 0

Šume, livade, pašnjaci 4.751.022 0 4.751.022 0 1.095.112 0 1.095.112 0

Ostala zemljišta 2.846.605 0 2.846.605 0 13.129.927 0 13.129.927 0

Građevinska zemljišta 325.689 0 325.689 0 4.681.260 0 4.681.260 0

Zemljišna prava 2.770.279 0 2.770.279 0 2.893.161 0 2.893.161 0

Građevinski objekti 348.343.138 114.744.061 233.599.077 33 354.831.234 127.125.268 227.705.966 36

Građ.objekti u upotrebi 171.130.700 5.276.413 165.854.288 3 255.766.816 16.891.413 238.875.403 7

Oprema 12.970.627 8.091.127 4.879.500 62 13.716.036 10.126.489 3.589.547 74

Oprema u upotrebi 16.048.480 2.924.742 13.123.738 18 27.739.548 9.293.590 18.445.958 34

Alat, namještaj, transp.sredstva 7.863.218 5.180.756 2.682.462 66 9.796.624 7.299.999 2.496.625 75

Financiranje drugih izvora 1.890.000 141.750 1.748.250 8 1.890.000 1.162.350 727.650 62

UKUPNO 608.358.278 142.363.166 465.995.112 23 725.859.532 181.193.863 544.665.669 25

2010. 2013.

29

Podaci u tablici 6 pokazuju da je, ukupno gledano, vrijednost osnovnih sredstava u poduzeću

Komunalac d.o.o. Opatija u 2013. godini povećana za 19% u odnosu na 2010. godinu.

Najveći udio u povećanju čini povećanje dugotrajne materijalne imovine dok je vrijednost

dugotrajne nematerijalne imovine povećana ulaganjem u računalni softver, licence i prava

služnosti zemljišta. U 2013. godini izvršena su i potpuno nova ulaganja u vodovodni sustav

Kastav (sanitarni kolektori). Trend kretanja vrijednosti osnovnih sredstava u poduzeću je

pozitivan.

U 2010. i 2013. godini u potpunosti su otpisana i isknjižena sljedeća sredstva dugotrajne

nematerijalne imovine:

- projekti,

- ulaganja u vodovodni sustav Kastav,

- koncesija za zahvaćanje voda,

- oborinska kanalizacija Opatija.

Niti jedno sredstvo dugotrajne materijalne imovine nije u potpunosti otpisano.

Ukupno gledano, u 2010. godini otpisano je 23% sredstava, a u 2013. godini otpisano je 25%

sredstava.

3.3. Amortizacija i njezin učinak na financijski rezultat

Amortizacija ima utjecaj na vrijednost imovine, a shodno tomu i na podatke koji se objavljuju

u financijskim izvještajima. Tablica 7 prikazuje iznos amortizacije u poduzeću Komunalac

d.o.o. Opatija, u 2012. i 2013. godini, raščlanjen prema organizacijskim jedinicama i načinu

terećenja te udjelu u ukupnim troškovima poduzeća.

TABLICA 7: Amortizacija u poduzeću Komunalac d.o.o., 2012., 2013. g. (u kunama), prema

organizacijskim jedinicama

AM/R.J. 2012. UDIO

(%)

2013. UDIO

(%)

INDEKS

VODOOPSKRBA I

ODVODNJA

14.088.720.92 34,4 15.271.624,06 38,7 108

na teret posl.prihoda 5.015.213,74 12,2 5.134.987,28 13,0 102

30

na teret prih.potpora 9.073.507,18 22,1 10.136.636,78 25,7 112

PROČIŠĆAVANJE

OTPADNIH VODA

- - 826,01 0,14 -

na teret posl.prihoda - - 826,01 0,14 (+)

na teret prih.potpora - - - - -

USLUGA 1.495.220,15 8,3 1.316.753,97 7,3 88

na teret posl.prihoda 1.286.853,23 7,1 1.110.538,15 6,1 86

na teret prih.potpora 208.366,92 1,2 206.215,82 1,1 99

POMETANJE 116.985,99 4,1 57.746,90 2,0 49

na teret posl.prihoda 116.531,93 4,1 57.507,95 2,0 49

na teret prih.potpora 454,06 0,0 238,95 0,0 53

ODVOZ I DEPONIJ 675.547,30 6,6 605.153,80 5,8 90



TRŽNICE 421.595,68 32,8 419.830,56 33,6 100



POGREBNE USLUGE 258.792,78 8,5 207,234,13 6,8 80


na teret prih.potpora 681,08 0,0 358,42 0,0 53

MEHANIČKA

RADIONA

22.298,40 4,1 26.788,58 5,6 120

na teret posl.prihoda 19,867,44 3,7 24.357,62 5,1 123


ODRŽAVANJE 409.089,19 3,6 395.516,88 3,3 97

na teret posl.prihoda 406.062,15 3,6 393.923.91 3,3 97

na teret prih.potpora 3.027.04 0,0 1.592,97 0,0 53

UKUPNO 15.993.030.26 22,7 16.983.894.91 24,4 106

na teret posl.prihoda 6.708.129,12 9,5 6.639.449.34 9,5 99

na teret prih.potpora 9.284.901.14 13,2 10.344.445.57 14,9 111

Izvor: izrada autora prema Računu dobiti i gubitka (Komunalac d.o.o. Opatija, 2012., 2013.)

31

Tablica 7 prikazuje iznos amortizacije (u kunama) prema organizacijskim jedinicama

odvajajući amortizaciju na teret poslovnih prihoda i amortizaciju na teret prihodnih potpora.

Organizacijska jedinica Vodoopskrba i odvodnja ostvaruje najveći trošak amortizacije koji je

u 2013. godini povećan za 8% u odnosu na prethodnu 2012. godinu. Razlog tomu je

kompleksnost odnosno veličina te organizacijske jedinice i količina osnovnih sredstava.

Trošak amortizacije u organizacijskoj jedinici Usluga smanjen je za 8% u 2013. godini u

odnosu na 2012. godinu, a najveći udio otpada na odvoz i deponij, tržnicu, a zatim, znatno

manje, na pogrebne usluge i mehaničku radionu. Organizacijska jedinica Održavanja ima

najmanji udio u ukupnim troškovima (3,6%) koji je u 2013. godini neznatno smanjen u

odnosu na 2012. godinu. Ukupno gledano, trošak amortizacije u 2012. godini u 2013. godini

povećan je za 6%. Veći udio čini amortizacija na teret prihodnih potpora. To se odnosi na

primljene potpore jedinica lokalne samouprave, Hrvatskih voda Zagreb i državnog proračuna

za izgradnju objekata komunalne infrastrukture. Primljena sredstva evidentiraju se po

dobitnom (prihodnom) načelu što znači da se potpore iskazuju kao odgođeni prihod koji se

sustavno smanjuje, ovisno o visini obračunate amortizacije za imovinu nabavljenu iz

namjenskih sredstava i prijenosu odgovarajućeg iznosa na prihode obračunskog razdoblja.

Poduzeće Komunalac d.o.o. Opatija od 2008. godine primjenjuje samo dobitni pristup3.

Temeljna načela postupanja s primljenim potporama i državnim pomoćima utvrđena su

Međunarodnim računovodstvenim standardima 20 – Računovodstvo za državne potpore i

objavljivanje državnih pomoći (Godišnje izvješće o poslovanju za 2013. godinu).

U 2013. godini, ostali poslovni prihodi poduzeća povećani su, a u najvećem ih dijelu čine

prihodi u visini amortizacije imovine nabavljene iz namjenskih sredstava. Porast prihoda

rezultat je porasta troškova amortizacije objekata financiranih namjenskim sredstvima

jedinica lokalne samouprave, Hrvatskih voda, Republike Hrvatske i naknada za razvoj

(Godišnje izvješće o poslovanju za 2013. godinu).

Obračun amortizacije u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija vrši se po linearnoj metodi,

pojedinačno za svako sredstvo razvrstano po amortizacijskim grupama. Stope amortizacije

3 Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima 20, postoje dva pristupa računovodstvu državnih

potpora, a to su kapitalni i dobitni pristup. Prema kapitalnom pristupu, potpora se odobrava direktno u korist

udjela dioničara dok se prema dobitnom pristupu, ona unosi u dobit ili gubitak tijekom jednog ili više razdoblja.

Dobitnim pristupom, državne potpore priznaju se u dobit ili gubitak na sustavnoj osnovi kroz razdoblja u kojima

subjekt troškove pokriću kojih su potpore namijenjene, priznaje kao rashod (MRS 20, Računovodstvo za državne

potpore i objavljivanje državne pomoći).

32

koje poduzeće Komunalac d.o.o. Opatija primjenjuje ne prelaze porezno dopustive stope, a u

2013. su iznosile (Godišnje izvješće o poslovanju za 2013. godinu):

à za nematerijalnu imovinu

- projekti 20%

- ulaganja u tuđa sredstva 2,5%

- koncesijska naknada 5%

- software 25%

à za materijalnu imovinu

- objekti vodovoda i kanalizacije 2% - 2,5%

- putevi i objekti na putevima 3%

- upravne i stambene zgrade 1,3%

- objekti za komunalne djelatnosti 1,5% - 5%

- montažni objekti, barake i ostalo 6%

- oprema za obavljanje komunalnih djelatnosti 10% - 20%

- postrojenja na objektima vodovoda i kanalizacije 5% - 12,5%

- transportna sredstva 10% - 25%

- računalna oprema 20%

Nabavljena imovina amortizira se od prvog dana sljedećeg mjeseca kad se stavi u uporabu, a

u slučaju rashodovanja ili prodaje, amortizira se zaključno s mjesecom u kojem je došlo do

rashoda ili otuđenja. Sredstvo dugotrajne imovine koje je jedanput amortizirano više se ne

otpisuje (Godišnje izvješće o poslovanju za 2013. godinu).

3.4. Održavanje osnovnih sredstava i nova ulaganja

U tijeku poslovanja vrlo je važno održavanje osnovnih sredstava kako bi ona što duže bila u

uporabi. Tekuće održavanje obuhvaća manje popravke i kontrolu sredstava tijekom godine

dok investicijsko održavanje podrazumijeva veće popravke u dužem vremenskom razdoblju.

Primjeri tekućeg održavanja u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija:

- zamjena transportnog vodovodnog cjevovoda;

- popravak vodospreme;

- godišnja mjerenja kvalitete vode;

- sanacija komunalnog odlagališta;

33

- kontrola elektroinstalacija;

- servis ventilatora bifiltera;

- ručno i strojno čišćenje.

Primjeri investicijskog održavanja u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija:

- optimizacija vodoopskrbnog sustava kroz daljinski nadzor i upravljanje;

- izgradnja vodoopskrbnog sustava i sustava sanitarne kanalizacije;

- promjena uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Tablica 8 prikazuje vrijednost troškova održavanja u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija u

2013. godini.

TABLICA 8: Vrijednost troškova održavanja u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija, 2013. g.

(u kn)

TEKUĆE ODRŽAVANJE INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE UKUPNO

848.239,62 384.873,38 1.233.113

Izvor: Godišnje izvješće o poslovanju za 2013. g.

Troškovi tekućeg održavanja čine 69% ukupnih troškova održavanja, a preostali, znatno manji

dio odnosi se na troškove investicijskog održavanja. Najveći udio u troškovima održavanja u

poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija, imaju troškovi održavanja voznog parka i radnih

strojeva.

Istekom vijeka trajanja, sredstvo je potrebno povući iz upotrebe i slijedom toga izvršiti

ulaganja u novu imovinu. Sljedeći grafikon prikazuje ulaganja u osnovna sredstva u poduzeću

Komunalac d.o.o. Opatija u razdoblju od 2010. do 2013. godine.

34

GRAFIKON 1: Ulaganja u osnovna sredstva u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija, 2010.-

2013. g.

Izvor: izrada autora prema Skraćenim izvještajima o poslovanju Komunalac d.o.o. Opatija za 2010.,

2011., 2012., 2013. godinu

Za ulaganja u osnovna sredstva u poduzeću Komunalac d.o.o. uloženo je:

è 29.896.613,55 kuna u 2010. godini

è 103.243.745,00 kuna u 2011. godini

è 63.186.536,00 kuna u 2012. godini

è 59.721.690,00 kuna u 2013. godini

Poduzeće Komunalac d.o.o. Opatija najviša je ulaganja u osnovna sredstva ostvarilo u 2011.

godini, iako je ostvarena dobit u 2011. godini najniža.. Ulaganja u 2012. i 2013. godini

povećana su dvostruko u odnosu na 2010. godinu, ali su značajno smanjena u odnosu na

2011. godinu.

U 2010. godini poduzeće Komunalac d.o.o. Opatija ugradilo je elektro-turbine s

proizvodnjom struje za sam objekt (na izvorištu Mala Učka), nabavilo je veliko vozilo,

smećar, kapaciteta 16m3 za prikupljanje i prijevoz otpada te je obnovilo fond posuda za

prikupljanje mješovitog i razvrstanog otpada (Skraćeni izvještaj o poslovanju Komunalac

d.o.o. Opatija za 2010. godinu). U 2011. godini poduzeće Komunalac d.o.o. Opatija

ulaganjem je steklo nova sredstva: aplikacija Alarmna ploča ugrađena je u sustav daljinskog

12%

40% 25%

23%

Ulaganja u osnovna sredstva u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija, 2010. - 2013. g.

2010.

2011.

2012.

2013.

35

upravljanja, izgrađen je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i kupljen je stroj za pranje

javnih površina vodom. Aplikacija

Alarmna ploča u velikoj je mjeri unaprijedila kvalitetan nadzor i upravljanje sustavom.

Početkom godine poduzeće Komunalac d.o.o. Opatija dobilo je građevinsku dozvolu za

izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaj je lociran u Ičićima, a do kraja

godine izvedeni su svi građevinsko-obrtnički radovi i započela je ugradnja opreme i

elektronistalacija (Skraćeni izvještaj Komunalac d.o.o. Opatija za 2011. godinu). U 2012.

godini poduzeće Komunalac d.o.o. izvršilo je sljedeća ulaganja: izgradnja transportnog

cjevovoda prema Sloveniji, izgradnja privremene crpne stanice, nabava vozila. Izgradnjom

transportnog cjevovoda prema Sloveniji eliminirati će se kupnja vode iz Ilirske Bistrice. Na

području Škaje tijekom 2012. godine započelo je prespajanje postojećih vodovodnih

priključaka sa starih vodovodnih linija na nove što se nastavilo i tijekom 2013. godine.

Budući da je ljeti potrošnja vode veća, u Mošćeničkoj Dragi je izgrađena privremena crpna

stanica. Kao zamjena za postojeće, dotrajalo vozilo, nabavljeno je novo (kamion smećar) u

vrijednosti 156.000 eura, a stavljeno je u upotrebu početkom 2013. godine (Skraćeni izvještaj

o poslovanju Komunalac d.o.o. Opatija za 2012. godinu). U 2013. godini poduzeće

Komunalac d.o.o. Opatija najveća je ulaganja izvršilo u zemljišta i pravo građenja, a zatim u

građevinske objekte te opremu, alat, namještaj i transportna sredstva (Godišnje izvješće o

poslovanju za 2013. godinu).

Sredstva za ulaganja osigurana su iz sljedećih izvora:

- proračuni Grada Opatije, Općine Lovran, Općine Matulji, Općine Mošćenička Draga;

- Državni proračun;

- Hrvatske vode;

- Komunalac d.o.o.;

- kredit Hrvatske banke za obnovu i razvitak;

- kredit Svjetske banke;

- kredit Erstesteirmerkische bank;

- kredit Zagrebačke banke.

Grafikon 2 prikazuje koliki udio u financiranju ulaganja u osnovna sredstva ima svaki od

navedenih izvora.

36

GRAFIKON 2: Struktura izvora financiranja u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija, 2013. g.

Izvor: Godišnje izvješće o poslovanju za 2013. g.

Najveći udio u strukturi izvora financiranja ulaganja u osnovna sredstva u poduzeću

Komunalac d.o.o. Opatija, čine namjenska sredstva Hrvatskih voda, zatim namjenska sredstva

jedinica lokalne samouprave te krediti. Najmanji udio u izvorima financiranja čine namjenska

sredstva Republike Hrvatske i poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija.

Usporedbom postojeće vrijednosti osnovnih sredstava i novih ulaganja, moguće je zaključiti

kako je trenutna vrijednost osnovnih sredstava 9 puta veća od uloženog iznosa, dakle,

vrijednost novih ulaganja u 2013. godini čini 11% vrijednosti osnovnih sredstava. Za razliku

od 2013. godine, u 2010. godini ta je vrijednost iznosila 6% što znači da je došlo do porasta i

da je kretanje vrijednosti ulaganja u osnovna sredstva pozitivno.

11

68

6 10

5

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

100

Namjenska

sredstva JLS

Namjenska

sredstva

Hrvatskih voda

Namjenska

sredstva

Republike

Hrvatske

Primljeni

namjenski

dugoročni krediti

Komunalac

d.o.o. Opatija

%

IZVORI FINANCIRANJA

STRUKTURA IZVORA FINANCIRANJA U PODUZEĆU KOMUNALAC D.O.O. OPATIJA

37

3.5. Knjigovodstveni dokumenti i poslovne knjige u računovodstvu osnovnih sredstava

Svaku poslovnu promjenu unutar poduzeća obavezno je zabilježiti. Te se zabilješke nazivaju

knjigovodstvene isprave na temelju kojih se sastavljaju poslovne knjige. Poslovne knjige

sadrže sve promjene vezane uz imovinu, glavnicu, dugove, rashode i prihode, a dijele se na

temeljne poslovne knjige (dnevnik i glavna knjiga) i pomoćne poslovne knjige (analitičke

knjige i druge pomoćne knjige) (Safret, 2003.).

Prilikom nabave osnovnog sredstva, poduzeće Komunalac d.o.o. Opatija prikuplja ponude,

među kojima odabire jednu na temelju koje se sastavlja odluka o odobrenju nabave osnovnog

sredstva (prilog 1).

Na temelju odluke o odobrenju, sastavlja se narudžba osnovnog sredstva (prilog 2), a zatim se

zaprima ulazni račun (prilog 3). Ulazni račun je račun primljen od dobavljača za nabavu

određenog sredstva, a sadrži sve bitne podatke o prodavatelju, kupcu i predmetu kupnje.

Nalog za knjiženje interna je, nalogodavna isprava kojom se daje nalog za knjiženje

kupljenog sredstva, a sadrži sve temeljne elemente knjigovodstvene isprave - naziv i adresu

izdavatelja, naziv i redni broj isprave, datum i mjesto izdavanja isprave, vrijednosti, potpis i

pečat (prilog 4).

Nalog za plaćanje isprava je kojom se traži izvršenje platne transakcije, a moguće ga je

ispuniti ručno i računalno (obrasci Hrvatske udruge banaka).

Nakon zaprimanja naručenog sredstva, određena radna jedinica poduzeća izdaje zahtjevnicu o

prijenosu osnovnog sredstva u uporabu (prilog 5).

Kada dođe do potrebe za otuđenjem osnovnog sredstva, poduzeće sastavlja odluku o prodaji

(prilog 6) ili odluku o rashodovanju (prilog 7).

Pregled promjena na osnovnim sredstvima u određenom razdoblju, knjigovodstveni je

dokument koji povezuje knjigovodstvo osnovnih sredstava s financijskim knjigovodstvom i

knjigovodstvom proizvodnje (prilog 8).

38

Knjiga inventara (knjiga osnovnih sredstava) jedna je od pomoćnih poslovnih knjiga, a u nju

se bilježe promjene nastale u vezi dugotrajne materijalne imovine. Sljedeća tablica prikazuje

dio knjige inventara poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija.

TABLICA 9: Dio knjige inventara poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija

Izvor: izrada autora prema Knjizi inventara poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija

Knjiga inventara prikazuje inventarski broj, naziv sredstva, datum nabave, dobavljača,

nabavnu vrijednost, ispravak vrijednosti, revaloriziranu vrijednost, smještaj i ostale

napomene. Važno je naglasiti da se knjiga inventara vodi kronološki (prema datumu nabave

sredstva).

Kartoteka pojedinačnih osnovnih sredstava također je jedna od poslovnih knjiga u

troškovnom računovodstvu, a u vezi s osnovnim sredstvima. Kartica pojedinačnog osnovnog

sredstva bilježi sve poslovne događaje u vezi s određenim osnovnim sredstvom (prilog 10).

Inv.br

oj

NAZIV

OSNOVNO

G

SREDSTVA

Nomenklatura

šifra

Dobavljač Dokument

nabave

Dokument

plaćanja

SMJEŠTAJ Likvidacija Bilješke (tvornički broj i znak, prodaja,

prijenos, otpis i dr.)

Naziv - mjesto Datum

nabave

Nabavna

vrijednost

Od

jel

br.

Datu

m

Od

jel

br.

Datu

m

Od

jel

br.

Datu

m

Vrsta

datum –

temelj.broj

6561 CS IKA 003/02B

1,5%

T-4/Z1 31.12.2012. 1,656,811,11 0201

2000

12 √ 2,14

6562 STROJNA

OPREMA U

CS IKA

030/00H

12,50%

T-4/Z1 31.12.2012. 898,419,06 0211

2000

12 √ 2,14

6563 CS PUNTA

KOLOVA 003/02B

1,5%

T-4/Z1 31.12.2012. 1.425.275,11 0201

2000

12 √ 2,12

6564 STROJNA

OPREMA U

CS PUNTA

KOLOVA

030/00H

12,50%

T-4/Z1 31.12.2012. 1.074.821,00 0211

2000

12 √ 2,12

6565 KOLEKT.SA

NIT.KANAL

.NAS.MATU

LJI-

MIHOTIĆI-FRANČIĆI

003/04 D

2,50%

T-4/Z1 31.12.2012. 12.615.137,58 0201

2000

12 √ 2,30

6566 STROJNA

OPREMA

CS

LUSKINO

030/004

12,50%

T-4/Z1 31.12.2012. 151.848,04 0211

2000

12 √ 2,30

39

Financijsko računovodstvo prikazuje sve ekonomske transakcije unutar poduzeća odnosno

daje sustavni računovodstveni pregled u obliku financijskih izvještaja: bilance, računa dobiti i

gubitka, izvještaja o novčanim tokovima, bilješki uz financijske izvještaje (Deželjin i sur.,

1993.). Sljedeća tablica prikazuje kretanje dijela dugotrajne imovine u poduzeću Komunalac

d.o.o. Opatija u razdoblju od siječnja do lipnja 2013. godine.

TABLICA 10: Dio bilance poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija (1.2013. – 6.2013.)

POČETNO STANJE TEKUĆI PROMET UKUPNO SALDO

D P D P D P D P

0010000 RAČUNALNI SOFTWARE

1.013.947,21 0,00 39.770,00 0,00 1.053.717,21 0,00 1.053.717,21 0,00

0011000 LICENCE

101.367,13 0,00 0,00 0,00 101.367,13 0,00 101.367,13 0,00

0012000 KONCESIJA ZA ZAHVAĆANJE VODA ZA JAVNU VODOOPSKRBU

80.000,00 0,00 0,00 0,00 80.000,00 0,00 80.000,00 0,00

001 SOFTWARE, LICENCE, KONCESIJE

1.915.314,34 0,00 39.770,00 0,00 1.235.084,34 0,00 1.235.084,34 0,00

0020000 PRAVA SLUŽNOSTI ZEMLJIŠTA

173.847,18 0,00 5.380,56 0,00 179.227,74 0,00 179.227,74 0,00

002 PRAVA

173.847,18 0,00 5.380,56 0,00 179.227,74 0,00 179.227,74 0,00

0100000 POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE – ORANICE, VINOGRAD

57.668,99 0,00 0,00 0,00 57.668,99 0,00 57.668,99 0,00

0100100 ŠUME, LIVADE, PAŠNJACI, NEOBRAĐENA ZEMLJIŠTA

25.031.949,02 0,00 0,00 20.280.927,14 25.031.949,02 20.280.927,14 4.751.021,88 0,00

0100200 OSTALA ZEMLJIŠTA

14.004.775,66 0,00 0,00 0,00 14.004.775,66 0,00 14.004.775,66 0,00

0101000 GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

4.681.260,30 0,00 0,00 0,00 4.681.260,30 0,00 4.681.260,30 0,00

0102000 ZEMLJIŠNA PRAVA

40

2.770.278,62 0,00 0,00 0,00 2.770.278,62 0,00 2.770.278,62 0,00

010 ZEMLJIŠTA

46,545.932,59 0,00 0,00 20.280.927,14 46.545.932,59 20.280.927,14 26.265.005,45 0,00

0200000 GRAĐEVINSKI OBJEKTI

569.903.147,68 0,00 48,729,48 0,00 569.951.877,16 0,00 569.951.877,16 0,00

0201000 GRAĐEVINSKI OBJEKTI U UPOT. S 31.12.07. FINANCIRANI IZ DRUGIH IZVORA

213.427.921,79 0,00 0,00 0,00 213.427.921,79 0,00 213.427.921,79 0,00

020 GRAĐEVINSKI OBJEKTI

569.903.147,68 0,00 48.729,48 0,00 569.951.877,16 0,00 569.951.877,16 0,00

0210000 OPREMA

13.140.834,54 0,00 141.769,34 61.559,83 13.282.603,88 61.559,83 13.221.044,05 0,00

0211000 OPREMA U UPOT. S 31.12.07. FINANCIRANA IZ DRUGIH IZVORA

19.677.654,68 0,00 0,00 0,00 19.677.654,68 0,00 19.677.654,68 0,00

021 POSTROJENJA I OPREMA

32.818.489,22 0,00 141.769,34 61.559,83 32.960.258,56 61.559,83 32.898.698,73 0,00

0220000 ALAT, NAMJEŠTAJ I TRANSPORTNA SREDSTVA

9.495.470,20 0,00 144.588,12 15.635,97 9.640.058,32 15.635,97 9.624.422,35 0,00

0221000 ALAT, NAMJEŠTAJ I TRANSPORTNA SREDSTVA FINANCIRANA IZ DRUGIH IZVORA

1.890.000,00 0,00 0,00 0,00 1.890.000,00 0,00 1.890.000,00 0,00

022 ALAT, NAMJEŠTAJ I TRANSPORTNA SREDSTVA

11.385.470,20 0,00 144.588,12 15.635,97 11.530.058,32 15.635,97 11.514.422,35 0,00

Izvor: Bilanca poduzeća za period od 1.2013. do 6.2013. (Komunalac d.o.o. Opatija)

Podaci iz tablice 10 prikazuju kretanje stanja dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine

između siječnja i lipnja 2013. godine. Na temelju podataka moguće je utvrditi sljedeće:

- poduzeće je izvršilo ulaganja u računalni software u iznosu od 39.770,00 kn čime je

ukupna vrijednost računalnog softwarea porasla za 3%;

- stanje licencija i koncesija nije se promijenilo što ukazuje na činjenicu da poduzeće u

navedenom razdoblju nije ulagalo u tu vrstu dugotrajne nematerijalne imovine;

- vrijednost prava povećana je za 3% budući da je poduzeće steklo pravo služnosti

zemljišta u iznosu od 5.380,56 kn;

41

- vrijednost poljoprivrednih zemljišta (oranice i vinogradi) te ostalih zemljišta nije se

promijenila dok je vrijednost šuma, livada i neobrađenih pašnjaka smanjena što

ukazuje na mogućnost prodaje, a isto je i s građevinskim zemljištima, zemljišnim

pravima i ostalim zemljištima;

- vrijednost građevinskih objekata, postrojenja i opreme, alata, namještaja, transportnih

sredstava također je smanjena, ali neznatno.

Prikaz osnovnih sredstava (i svih ostalih stavki u bilanci) vrlo je značajan jer pruža uvid u

imovinsko stanje poduzeća na temelju kojeg se donose menadžerske odluke. Na primjer,

uvidom u kretanje osnovnih sredstava moguće je utvrditi koja sredstva nedostaju u

poslovanju, a kojih ima dovoljno i na temelju toga donijeti odluku o novim ulaganjima

(uzimajući u obzir i financijski rezultat).

4. ZAKLJUČAK

Računovodstvo za poduzeća predstavlja važan izvor informacija i pregled pomoću kojeg je

moguće pratiti sve poslovne promjene u organizaciji, uključujući i financijsko, i upravljačko i

troškovno računovodstvo. Osnovna sredstva odnosno dugotrajna imovina samo su jedan dio

predmeta računovodstvenog praćenja, a uključuje praćenje imovine s vijekom trajanja duljim

od jedne godine, čija vrijednost istovremeno iznosi najmanje 3.500,00 kn pojedinačno, a koja

se tijekom upotrebe postupno troši ne mijenjajući pritom svoj oblik. Dugotrajna imovina

raščlanjuje se prema Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja na dugotrajnu

nematerijalnu imovinu, dugotrajnu materijalnu imovinu i ulaganja u nekretnine, a prema

Međunarodnim računovodstvenim standardima na nekretnine, postrojenja i opremu,

nematerijalnu imovinu i ulaganja u nekretnine. Najčešća podjela dugotrajne imovine vrši se

prema pojavnim oblicima: materijalna imovina (nekretnine i oprema), nematerijalna imovina

(patenti, nakladnička prava, zaštitni znakovi, franšize, goodwill, licencije, koncesije), prirodna

bogatstva (crpilišta). Prilikom nabave osnovnih sredstava stvara se trošak nabave koji se

sastoji od kupovne cijene i ovisnih troškova, a imovina se vrednuje prema nabavnoj,

revaloriziranoj i sadašnjoj vrijednosti. Sva dugotrajna imovina, uključujući i nematerijalne

oblike, ali izuzev zemljišta, podliježe obračunu amortizacije odnosno alokaciji troškova

nabave na rashode u razdobljima u kojima se od te imovine stječu koristi. Nakon što sredstva

42

prestanu proizvoditi ekonomske vrijednosti potrebno ih je rashodovati, izdvojiti iz uporabe.

Najčešći način stjecanja osnovnih sredstava je kupovina na tržištu, a ostale mogućnosti su

izrada u vlastitoj režiji, razmjena za drugo sredstvo i darivanje. Unatoč činjenici što sva

osnovna sredstva prestaju biti korisna tijekom vremena, potrebno ih je kontinuirano održavati.

Poslovanje poduzeća Komunalac d.o.o., čije su temeljne djelatnosti vodoopskrba i odvodnja,

usluga i održavanje na području četiri jedinice lokalne samouprave: Grad Opatija, Općina

Matulji, Općina Lovran, Općina Mošćenička Draga, ostvaruje pozitivan financijski rezultat u

posljednje četiri godine. Trend kretanja vrijednosti osnovnih sredstava je pozitivan odnosno ta

je vrijednost povećana za ukupno 19% u 2013. godini u odnosu na 2010. godinu. Za obračun

amortizacije poduzeće koristi linearnu metodu, a obračun se vrši pojedinačno za svako

sredstvo razvrstano po amortizacijskim grupama. Stope amortizacije koje poduzeće

Komunalac d.o.o. Opatija primjenjuje ne prelaze porezno dopustive stope. Vrijednost tekućeg

održavanja u poduzeću veća je nego vrijednost investicijskog održavanja budući da

komunalna poduzeća imaju velik broj manjih popravaka i kontrola. Vrijednost novih ulaganja

u poduzeću opadajuća je od 2011. godine (pretpostavka je da je uzrok tomu ekonomska

kriza). Poduzeće uredno vodi knjigovodstvene dokumente i poslovne knjige vezane uz

osnovna sredstva. Analizom računovodstva osnovnih sredstava poduzeća Komunalac –

društvo s ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalnih poslova sa sjedištem u

Opatiji utvrđeno je da ono odgovorno i učinkovito, u skladu s računovodstvenom politikom

osnovnih sredstava, upravlja osnovnim sredstvima u poduzeću. Poduzeće propisno

obračunava amortizaciju, vrši otpis i nova ulaganja kojima unaprjeđuje svoje usluge i

ostvaruje pozitivan financijski rezultat. Zaključno, moguće je potvrditi pretpostavke navedene

u uvodu prema kojima su osnovna sredstva i način upravljanja njima bitna sastavnica kako u

računovodstvu tako i u cjelokupnoj organizaciji.

43

SAŽETAK

Predmet diplomskog rada pod nazivom Računovodstvo osnovnih sredstava u poduzeću

Komunalac d.o.o. Opatija jest prikaz računovodstva osnovnih sredstava navedenog poduzeća.

U prvom dijelu rad se bavi teorijskim pojmovima i značajkama vezanima uz dugotrajnu

imovinu: vrste i standardizacija dugotrajne imovine, vrijednost i troškovi, obračun

amortizacije, pojam rashodovanja te načine održavanja i pribavljanja dugotrajne imovine.

Drugi dio prikazuje računovodstvo osnovnih sredstava u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija

– vrijednost i strukturu, amortizaciju i njezin utjecaj na financijski rezultat, otpisana sredstva i

nova ulaganja te knjigovodstvene dokumente i poslovne knjige u računovodstvu osnovnih

sredstava.

Ključne riječi: osnovna sredstva, vrijednost, amortizacija, otpis, ulaganja

SUMMARY

The subject of this master work Accounting of fixed assets in company Komunalac d.o.o.

Opatija is overview of accounting fixed assets in it. In first component the content is about

theoretical definitions and properties about long-term asset: types and standardization, value

and costs, amortization calculation, expenditure and maintaining and procurement of long-

term asset. The second component is about accounting of fixed assets in company Komunalac

d.o.o. Opatija – value and structure, amortization and its effect on outcome, written-of assets,

new investments and accounting documents and business books in Accounting of fixed assets.

Key words: fixed assets, value, amortization, deduction, investments

44

POPIS LITERATURE

I. KNJIGE:

1. Belak, V., 2009., Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine prema HSFI/MSFI i

novi računovodstveni postupci, Belak excellens d.o.o., Zagreb

2. Brkanić, V., 2008., Hrvatski računovodstveni sustav, RriF Plus d.o.o., Zagreb

3. Deželjin, J., Lončar Galek, D., Mrša, J., Proklin, P., Spremić, I., Vašiček, V., Žager,

K., 1993., Računovodstvo društava kapitala, priručnik, Progres, Zagreb

4. Dražić-Lutilsky, I., Gulin, D., Mamić-Sačer, I., Tadijančević, S., Tušek, B., Vašiček,

V., Žager, K., Žager, L., Računovodstvo, 2010., Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb

5. Gulin, D., Idžojtić, I., Sirovica, K., Spajić, F., Vašiček, V., Žager, L., 2001.,

Računovodstvo trgovačkih društava uz primjenu Međunarodnih računovodstvenih

standarda i poreznih propisa, HZFRD, Zagreb

6. Meigs, R.F., Meigs, W. B., 1999., Računovodstvo: temelj poslovnog odlučivanja,

deveto izdanje, Mate d.o.o., Zagreb

7. Safret, M., 2003., Knjigovodstvo s bilanciranjem 1, Školska knjiga, Zagreb

8. Žager, K., Tušek, B., Vašiček, V., Žager, L., 2007., Osnove računovodstva,

računovodstvo za neračunovođe, HZRIFD, Zagreb

45

II. OSTALA LITERATURA:

1. Brkanić, V., Habek, M., 2012., RrIF-ov računski plan za poduzetnike, RRiF,

Biblioteka Računovodstvo, Zagreb

2. Dimitrić, M., Računovodstvo troškova, sinopsis

3. Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, 2008., dostupno na:

http://www.osfi.hr/Default.aspx?sid=152&p=1&salt=3610

4. Međunarodni računovodstveni standard 20, Računovodstvo za državne potpore i

objavljivanje državne pomoći, dostupno na:

http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/12_MRS_20.htm

5. Podaci iz računovodstva osnovnih sredstava u poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija

6. Poslovni forum, Obrtna sredstva, dostupno na:

http://www.poslovniforum.hr/about/obrtna_sredstva.asp, preuzeto 17.04.2014.

7. Skraćeni izvještaji o poslovanju Komunalac d.o.o. Opatija za 2010., 2011., 2012.

godinu

8. Zakon o računovodstvu (Narodne novine 109/07, članak 4)

9. Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, 177/04, članak 12)

46

POPIS TABLICA

REDNI BROJ NASLOV TABLICE STRANICA

1. Skupine osnovnih sredstava prema HSFI i MRS/MSFI 12

2. Osnovna sredstva – različitosti između HSFI i MSFI 13

3. Osnovni podaci o poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija 23

4. Financijski pokazatelji uspješnosti poslovanja u

poduzeću Komunalac d.o.o. Opatija, 2013. g.

25

5. Ukupan broj djelatnika u poduzeću Komunalac d.o.o.

Opatija, 2010.-2013. g.

26

6. Vrijednost osnovnih sredstava u poduzeću Komunalac

d.o.o. Opatija, 2010. i 2013. g., u kn

28

7. Amortizacija u poduzeću Komunalac d.o.o., 2012.,

2013. g. (u kunama), prema organizacijskim jedinicama

29

8. Vrijednost troškova održavanja u poduzeća Komunalac

d.o.o. Opatija, 2013. g., u kn

33

9. Dio knjige inventara poduzeća Komunalac d.o.o.

Opatija

38

10. Dio bilance poduzeća Komunalac d.o.o. Opatija

(1.2013. – 6.2013.)

39

POPIS GRAFIKONA

REDNI BROJ NASLOV GRAFIKONA STRANICA

1. Ulaganja u osnovna sredstva u poduzeću Komunalac

d.o.o. Opatija, 2010.-2013. g.

34

2. Struktura izvora financiranja u poduzeću Komunalac

d.o.o. Opatija, 2013. g.

36

47

POPIS PRILOGA

REDNI BROJ NASLOV PRILOGA STRANICA

1. Odluka o nabavi osnovnog sredstva

48

2. Narudžba osnovnog sredstva 50

3. Ulazni račun 51

4. Nalog za knjiženje 52

5. Zahtjevnica za predaju osnovnog sredstva u upotrebu 53

6. Odluka o prodaji osnovnog sredstva 54

7. Odluka o rashodovanju osnovnog sredstva 55

8. Pregled promjena na osnovnim sredstvima 56

9. Kartica osnovnog sredstva 57

48

PRILOZI

PRILOG 1 - ODLUKA O ODOBRENJU NABAVE OSNOVNOG SREDSTVA

49

50

PRILOG 2- NARUDŽBA

51

PRILOG 3 – ULAZNI RAČUN

A1 AUTO d.o.o. za trgovinu i servisiranje vozila

Avenija Dubrava 320, Zagreb

OIB: 23728161708

Račun: HR 96 2484 0081 1050 4842 3 (RBA Zagreb)

KOMUNALAC D.O.O. Račun br. 10/T

JURDANI BB fiskalni broj: 10-1-4

HR 51213 JURDANI Datum računa: 24.05.2013.

Datum dospijeća: 24.05.2013.

plaćanje: virman

OIB: 30295003016

Cijena: 62.506,80 Rabat %: 0,00

vrsta vozila: M1 OSOBNI AUTOMOBIL

marka vozila: LADA 2121 40Y broj sjedala: 4

tip vozila: 2121 masa vozila: 1.285 kg

model vozila: LADA 4x4 vrsta motora: 61 kW

boja: BIJELA white radni obujam: 1690 cm3

broj šasije: XTA212140D2120132 broj vrata: 2

proizvođač: VAZ

država proizvodnje: RUSIJA

godina proizvodnje: 2013

naziv opreme količina cijena rabat% cijena iznos

UKUPNO 62.506,80

PDV 25,00% na 62.506,80 15.626,70

SVEUKUPNO HRK 78.133,50

OCARINJENO PO JCD-U BR. 43036/640/7015 OD 20.05.2013., OBRAČUNATA NAKNADA ZA

GOSPODARENJE OTPADNIM VOZILIMA U IZNOSU OD 1.028,50 KN

52

PRILOG 4 - NALOG ZA KNJIŽENJE

Komunalac d.o.o. Opatija, 29.05.2013.

Opatija

Stube Lipovica 2 Temeljnica broj 124

Nalog za knjiženje br. 16 / 5-13

Ul. Računi inv.

Broj KUL 1941

NAZIV Konto Duguje Potražuje Knjiž.

Iznos

DOBAVLJAČI ZA INVESTICIJE A1

AUTO D.O.O., 10

2201000 78.133,50

PDV 100% PO ULAZNIM RAČUNIMA

ZA OSOBNA

11 O.J. VODA

4451101 15.626,70

ALAT, NAMJEŠTAJ I TRANSPORTNA

SREDSTVA

0220000 62.506,80

INVESTICIJE U TIJEKU – OPREMA 0253000 62.506,80

INVESTICIJE U TIJEKU – OPREMA 0253000 62.506,80

Ukupno: 140.640,30 140.640,30

Šef računovodstva Likvidator

53

PRILOG 5 – ZAHTJEVNICA O PRIJENOSU OSNOVNOG SREDSTVA U UPORABI

54

PRILOG 6 – ODLUKA O PRODAJI OSNOVNOG SREDSTVA

55

PRILOG 7 – ODLUKA O RASHODOVANJU OSNOVNOG SREDSTVA

56

PRILOG 8 –PREGLED PROMJENA NA OSNOVNIM SREDSTVIMA

57

PRILOG 9 – KARTICA OSNOVNOG SREDSTVA

58

Documents

Barbara Aničić RAČUNOVODSTVO OSNOVNIH SREDSTAVA U …oliver.efri.hr/zavrsni/734.B.pdf · stalnu imovinu (osnovna sredstva) i kratkotrajnu ili tekuću imovinu (obrtna sredstva)