universitas | veljača 2012.24

Dov ršetak petogodiš -njeg konzervatorsko-resta-uratorskog zahvata na slici Gospa Lurdska iz crkve Ime-na Isusova/Imena Marijina u Postinju Gornjem obilje-žen je javnim predavanjem na Umjetničkoj akademi-ji, prvim u nizu javnih pre-davanja kojima nastavnici i studenti Odsjeka za kon-zervaciju-restauraciju žele upoznati stručnu i širu jav-nost sa svojim radom. Pored restauratorskog zahvata na slici, prezentiran je rad stu-denata i odsjeka na popisi-vanju kulturne baštine u splitskoj Zagori. Potaknu-ti predavanjem, čelni ljudi Splitsko-makarske nadbi-skupije predlažu osnivanje Ureda za sakralnu baštinu, koji bi se bavio pitanjima očuvanja kulturnih dobara u vlasništvu Crkve.

Učenje kroz rad na umjetninama

Sve je počelo 2005. godi-ne, kada je don Ivan Barišić, tada novi župnik župe Donji Muć, pronašao teško ošte-ćenu sliku s prikazom Gos-pe Lurdske. Slika je rad ne-poznatog slikara, a datira s kraja 19. stoljeća. Potječe iz crkve Imena Isusova/Ime-na Marijina u Postinju Gor-njem. Osamdesetih godina prošloga stoljeća crkva je preuređena, a slika odlije-pljena sa stropa, smotana u rolu i pohranjena u podrum obližnje kuće.

Kad ju je Barišić prona-šao, slika je bila kontami-nirana gljivicama i jako pr-ljava, platno izobličeno i na više mjesta poderano, a sli-kani sloj razmrvljen. Njezi-no je restauriranje povjere-no Odsjeku za konzervaci-ju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu, točnije radionici za restauriranje slika. Zahvat je izveden u sklopu specijalističkog ko-legija na četvrtoj godini stu-dija, trajao je pet godina, a u njemu je sudjelovalo šest generacija studenata kon-zervacije-restauracije.

Ministarstvo kulture za projekt je osiguralo nešto vi-še od dvadeset tisuća kuna. Skroman je to iznos, ako se u obzir uzme opseg posla, odno-sno broj utrošenih radnih sa-ti. Ipak, voditeljima radionice važnija od zarade bila je činje-nica da su sačuvali baštinu za buduće generacije. Uz to, rad na umjetninama studentima je prilika za učenje i razvija-nje praktičnih vještina.

baština

Vrijeme je za plan zaštite sakralne baštineJavnim predavanjem na UMAS-u obilježen je dovršetak restauracije Gospe Lurdske, u kojoj je sudjelovalo šest generacija studenata. Usporedo sa zahvatom, studenti su popisali inventar dviju crkava u splitskoj Zagori. Potaknuti predavanjem, iz Splitsko-makarske nadbiskupije najavljuju otvaranje Ureda za sakralnu baštinu

Piše:Sagita MirjaM Sunara Petogodišnji restauratorski zahvat

Projekt restauriranja slike Gospa Lurdska vodila je Sagita Mirjam Sunara, uz asistenciju Jurice Matijevića i Lane Kekez. U njemu je sudjelovalo 15 mladih stručnjaka za restauri-ranje štafelajnih slika i polikromiranog drva: Ivana Babić (Bojić), Lana Kekez, Tomislav Grzunov, Maja Đapić Kranjac, Elena Jurić, Tanja Bačić, Bruna Kordić, Ana Dukić, Aida Grga, Kristina Krivec, Jerko Matoš, Petar Radović, Petra Perlain, Jelena Zagora te Stjepan Krešić. Od studenata, najviše se istaknula Jelena Zagora, koja zajedno s kolegicom Petrom Perlain želi predstaviti projekt izložbom u Postinju Gornjem, no još uvijek traže sponzore za tiskanje izložbenih panoa.

Detalj slike Gospa Lurdska u fazi rekonstruiranja preparacije i nakon restauratorskog zahvata

Budući da slika nije bila za-štićena, odnosno registrirana kao kulturno dobro, Ministar-stvo kulture nije odmah odo-brilo sredstva za projekt. Po-stupak (preventivne) zaštite proveo je nadležni konzerva-torski odjel na inicijativu vo-diteljice projekta. Ni druge umjetnine u crkvi Imena Isu-sova/Imena Marijina nemaju status kulturnoga dobra, a ni one u crkvi Marijina Rođenja u Muću Donjem. (Dvije crkve pripadaju istoj župi.) Činjeni-ca da nezaštićene i neregistri-rane umjetnine lako dospije-vaju na crno tržište ponukala je autoricu ovoga teksta da se, usporedo sa zahvatom na slici Gospa Lurdska, pozabavi tim problemom.

Pod njezinim su mentor-

stvom studenti konzervacije-restauracije (p)opisali pokret-ni inventar dviju crkava.

Situacija na terenu bila je alarmantna: utvrđeno je da su neke umjetnine nestale, dok ih je velik broj izmijenjen nestručnim restauriranjem. Nestao je, primjerice, kip Bo-gorodice s Djetetom iz kame-ne edikule koja je nekoć bila ugrađena u zid groblja pored crkve Marijina Rođenja. Veli-ki je to gubitak, budući da se radi o jedinoj figuralnoj kame-noj skulpturi u splitskoj Zago-ri. Drveno polikromirano ras-pelo iz iste crkve, importira-no iz Venecije u 18. stoljeću, “restaurirao” je neki dobro-namjerni župljanin. Izvorni drveni križ s kartušom za-mijenio je novim, potpuno

neprimjerenim, a skulpturu premazao debelim slojem la-ka za drvo. Restauratorima će trebati mjeseci da odstrane taj premaz, a križ i kartuša nepo-vratno su izgubljeni. Bilo je i lijepih iznenađenja: među od-bačenim umjetninama u pot-krovlju crkve Marijina Rođe-nja pronađeni su ostaci sre-brnog procesionalnog križa. Izgled te umjetnine poznaje-mo samo s jedne fotografije iz 1958. godine.

Obrazovanje vlasnika baštine

Prečesto se događa da se “ljepše” i “vrjednije” umjet-nine nekoliko puta restauri-raju, dok one skromije umjet-ničke vrijednosti – a takva

je, ako ćemo iskreno, glavni-na našeg umjetničkog blaga – trunu po tavanima i podru-mima. Iz toga je razloga uz popis umjetnina sastavlje-na i lista prioriteta za kon-zervatorsko-restauratorske zahvate. Na temelju struč-nog elaborata o umjetnina-ma iz crkve Marijina Rođe-nja, prošloga je ljeta cijela zbirka preventivno zaštiće-na. (Zahvale idu Marijeti Ba-bin iz Konzervatorskog odje-la u Trogiru, koja je provela taj postupak.) Elaborat o po-kretnim kulturnim dobrima iz crkve Imena Isusova/Ime-na Marijina privodi se kra-ju, a u njemu će svoje mjesto naći i nedavno restaurirana slika Gospa Lurdska.

Inventarizacija i edukacija – preduvjeti za očuvanje baštine

Inventarni popisi nužan su preduvjet za očuvanje kulturne baštine, no eduka-cija vlasnika nije ništa manje važna. Ono što mi u crkvama prepoznajemo kao umjetni-ne, župnici uglavnom vide kao predmete koji imaju ili nemaju funkciju. Ako nema-ju funkciju, završit će na ta-vanu ili u kontejneru. Naš je zadatak poučiti vlasnike što je vrijedno čuvanja, a zatim kako se čuva.

Nadalje, trebamo im obja-sniti da se restauriranjem smiju baviti samo školova-ni stručnjaci. Župljanin koji je u crkvi Marijina Rođenja “restaurirao” raspelo iz 18. stoljeća učinio je to, vjeru-jem, u najboljoj namjeri. No, dobre namjere nisu dovoljne: potrebne su godine školova-nja, puno sati učenja kemije, fizike, povijesti umjetnosti, ikonologije...

Da bi upoznale širu jav-nost s onim čime se bave, pa i sa zahvatom na slici Gos-pa Lurdska, dvije studentice konzervacije-restauracije, Jelena Zagora i Petra Perla-in, prošle su godine pokre-nule blog Stažiranje među umjetninama. Javno preda-vanje o konzervatorsko-re-

stauratorskom zahvatu na slici Gospa Lurdska imalo je istu svrhu: predstaviti pro-jekt i podignuti svijest o pro-padanju sakralne baštine u Dalmatinskoj zagori.

Rezultat nije izostao: na-kon predavanja, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, don Ivan Ću-belić, iznio je ideju o osni-vanju Ureda za sakralnu baštinu koji bi se bavio ka-talogizacijom, poticanjem konzervatorsko-restaura-torskih zahvata i očuvanjem kulturnih dobara. Na Odsje-ku za konzervaciju-restaura-ciju taj je prijedlog dočekan s oduševljenjem, budući da je suradnja s Crkvom, kao vlasnikom najvećeg dijela hrvatske kulturne baštine, godinama priželjkivana. Ba-štinu ne bismo trebali čuva-ti od vlasnika, već s njima, a ovo je veliki korak u tom smjeru.

Vjerujem da možemo uči-niti još više! Dugo se već go-vori o potrebi uvođenja ko-legija o očuvanju sakralne baštine u studijske progra-me Katoličko-bogoslovnog fakulteta: na nama je da tu ideju provedemo u dje-lo. Možda ne možemo zna-čajno promijeniti sadašnje stanje, ali možemo utjecati na budućnost.

Studenti su na terenu fotografirali i opisivali umjetnine iz dviju crkava

Pružanje ‘prve pomoći’ najoštećenijim umjetninama