BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

Dionica Osijek - Đakovo

A5

LEGENDA

u prometu 2007.

u prometu 2009.

u planu

ostale autoceste

MOST DRAVA

ODMOR. STROSSMAYEROVAC

MOST HRASTINKA

MOST SAVA

PUO Andrijevci

ZAGREB

SARAJEVO

LIPOVAC

Sredanci

SvilajR. HRVATSKA

BiH Most Sava, L = 756 m

PUO Ivandvor

Most preko zapadnog lateralnog kanala, L = 133 m

Most Hrastinka, L = 176 m

Most Topolina, L = 131 m

PUO Strossmayerovac

PUO Beketinci

Osijek

PUO Mursa

Most Drava, L = 2485 m

PUO Baranja

Beli Manastir

R. HRVATSKA

BUDAPEST

A5

A3 A3

Most

u prometu 2007.

u prometu 2009.

u planu

ostale autoceste

LEGENDA

LINIJSKI PRIKAZ AUTOCESTE A5

AUTOCESTA A5 // BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

3

Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj, dio je međunarodnog Paneuropskog cestovnog koridora Vc i jedan od najvažnijih ogranaka TEM/TER Projekta. Predmetna autocesta je dio europske mreže prome-tnica s oznakom E73, koja sjever Europe povezuje s Jadranom. Prometni koridor Vc, koji se pruža od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča složena je poveznica sjeverne – srednje i južne Europe te predstavlja izuzetnu vri-jednost za privrednu i prometnu integraciju srednjo-europskog prostora. Izgradnjom prometnog koridora Vc povezanost i transparentnost prometnih pravaca cestovnog, željezničkog, riječnog i zračnog prometa direktno će utjecati na razvoj šireg i snažnijeg prome-tnog povezivanja Europe i Azije.

Autocesta A5 Beli Manastir - Osijek - Svilaj

4

Na dijelu Vc koridora, koji prolazi kroz teritorij Repu-blike Hrvatske, nalazi se autocesta A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj, koja se proteže od granice s Repu-blikom Mađarskom do granice s Republikom Bosnom i Hercegovinom, te autocesta A10, koja se proteže od granice s Republikom Bosnom i Hercegovinom do luke Ploče.U prometnoj mreži Republike Hrvatske ovaj cestovni pravac predstavlja okosnicu istočnog dijela države i spaja Osječko-baranjsku županiju na koridor X, tj. au-tocestu Zagreb - Lipovac. Planirana autocesta, osim kraćeg, bržeg i ugodnijeg putovanja između istočnog i primorskog dijela Hrvatske, značajno će pridonijeti gospodarskom razvoju krajeva kroz koje prolazi.

Autocesta A5 Beli Manastir Osijek – Svilaj, dužine 88,6 km, podijeljena je na sljedeće dionice:

Granica Rep. Mađarske - Beli Manastir dužine 5,0 kmBeli Manastir – Osijek dužine 24,6 kmOsijek – Đakovo dužine 32,5 kmĐakovo – Sredanci dužine 23,0 kmSredanci – granica Republike BiH dužine 3,5 km Dionica Đakovo – Sredanci puštena je u promet 2007. godine. Programom građenja i održavanja javnih ce-sta Vlade Republike Hrvatske u razdoblju od 2009. do 2012. godine utvrditi će se dinamika izgradnje dionice Beli Manastir – Osijek te graničnih dionica na autoce-sti A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj.

AUTOCESTA A5 // BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

DIONICA OSIJEK - ĐAKOVO

5

Puštanjem u promet ove dionice autoceste A5, stvorene su pretpostavke za kvalitetnije povezivanje slavonskog-baranjskog prostora s ostalim dijelom Hrvatske, za gospodarski razvitak Slavonije i Bara-nje kao i značajan poticaj razvoju turističkih lokalite-ta od kojih se najviše ističu Park prirode Kopački rit, Bizovačke toplice i grad Osijek.

Grad Osijek je sjedište Osječko - baranjske županije i najveći grad u istočnom dijelu Hrvatske.

Zbog brojnih osvajanja i rušenja tijekom povijesti, može se ponositi arhitektonskim nasljeđem nastalim u posljednjih tristotinjak godina, a sačuvana arhite-ktura i brojni kulturno-povijesni predmeti govore nam da je Osijek sudjelovao u svim razdobljima srednjoeu-ropskog kulturnog života.

Grad Osijek je oduvijek bio značajno središte, raskrižje na putu razmjene roba istoka i zapada, a danas je suvremeni grad srednjoeuropske provenijencije s mnoštvom obrtnika, turističkih resursa i posjeduje za-vidne gospodarstvene i ljudske potencijale.

6

Izgradnjom dionice od Osijeka do Đakova, duljine 32,5 km Slavonija i Baranja dobivaju mogućnost uključivanja u glavne europske prometne tokove i europski gospo-darski sustav.

Konfiguracija terena omogućava ispruženu trasu koja je položena u ravničarskom terenu u prosjeku cca. 1,3 m iznad terena osim na dijelovima prelaska preko postojećih vodotoka, prometnica, prolaza za životinje.

Dimenzioniranje elemenata, horizontalne, vertika-lne i poprečne geometrije glavne trase izvršeno je za računsku brzinu vr = 130 km/h.

ELEMENTI POPREČNOG PROFILA

Razdjelni pojas

Vozni trak

Preticajni trak

Zaustavni trak

Rubni trakovi

Bankine, berme

4,00 m

3,75 m

3,75 m

2,50 m

0,5 + 0,2 m

2,00 m

DIONICA OSIJEK - ĐAKOVO

DIONICA OSIJEK - ĐAKOVO

7

Na dionici od Osijeka do Đakova izgrađeno je 29 objekata: - 3 vijadukta - 8 mostova - 17 nadvožnjaka - 1 podvožnjak

te prateći sadržaji na autocesti: - 2 odmorišta – Beketinci i Strossmayerovac - centar održavanja i kontrole prometa Čepin

Sva križanja s postojećom prometnom mrežom riješena su van razine. Spojevi s autocestom mogući su samo u čvorovima, a izgrađeni su sljedeći čvorovi:

Dionica Osijek – Đakovo nalazi se u zatvorenom sustavu naplate s dva cestarinska prolaza CP Osijek i CP Čepin. Ukupna vrijednost investicije za ovu dionicu sadrži: otkup zemljišta, arheološka istraživanja, izmještanje instalacija, projektiranje, građenje, opremanje i na-dzor, iznosi 2.199.221.000,00 kn.

Čvor Osijek spoj na državnu cestu D2 (obilaznica Osijeka)

Čvor Josipovac na državnoj cesti D2 (obilaznica Osijeka)

Čvor Čepin spoj na županijsku cestu Ž4105 te državnu cestu D7

ČVOROVI

8

Čvor Čepin omogućava prometnu vezu autoceste na državnu cestu D7 preko županijske ceste Čepin – Martinci Čepinski (fa-zno rješenje do izgradnje „Podravske magistrale“).

U sklopu izgradnje pre-dmetnog čvora izgrađen je cestarinski prolaz Čepin koji čine 6 naplatnih kućica i 7 prolaza za vozila te ce-ntar za održavanje i kontro-lu prometa (COKP) Čepin.

Povezivanje dionice Osijek - Đakovo na postojeću ce-stovnu mrežu ostvaruje se preko čvorova Osijek - Jo-sipovac i Čepin. Svi čvorovi projektirani su u obliku trube. Tlocrtni elementi krakova čvorova Osijek, Josipovac i Čepin projekti-rani su za projektnu brzinu Vp= 40 km/h.

Čvor Osijek – Josipovac pro-jektiran je kao sustav dvaju čvorova koji omogućavaju prometnu vezu šireg osječkog područja s auto-cestom:

- čvor Osijek na autocesti - čvor Josipovac na južnoj obilaznici Osijeka (D2).

U sklopu izgradnje pre-dmetnih čvorova izgrađena je spojna cesta od auto-ceste do obilaznice Osijeka te cestarinski prolaz Osijek. Cestarinski prolaz Osijek projektiran je i izgrađen s 8 naplatnih kućica i 9 prolaza za vozila.

9

Objekti u trasi izvedeni su u punom profilu auto- ceste, a najznačajniji objekti su:

Vijadukt “Drenovica”, duljine 101 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vožnje, dopuštena brzina vožnje iznosi 130 km/h.

Vijadukt “Jošava”, duljine 266 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vožnje, dopuštena brzina vožnje iznosi 130 km/h.

Most “Topolina”, duljine 131 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vožnje, dopuštena brzina vožnje iznosi 130 km/h.

Most “Hrastinka”, duljine 176 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak za svaki smjer vožnje, dopuštena brzina vožnje iznosi 130 km/h.

OBJEKTI U TRASI AUTOCESTE

DIONICA OSIJEK - ĐAKOVO

10

Danas se zbog gradnje mnogih prometnica inte-nziviraju zaštitna arheološka iskopavanja, kojima se mogu istražiti velike površine, pa se tako može doći do iznimno korisnih novih spoznaja o našoj arheološkoj baštini.

Na trasi autoceste locirano je 14 arheoloških lokaliteta pri čemu ukupna površina arheoloških nalazišta koja su istražena u sklopu izgradnje dionice Osijek - Đakovo iznosi 953.500 m2. Istražene su velike površine naselja ili nekropola iz gotovo svih razdoblja pretpovijesti, od mlađeg kamenog doba datiranog u 6. tisućljeće pr. Kr. pa do mlađeg željeznog doba, kao i iz razdoblja sre-dnjega vijeka. Pronađeni su ostaci raznih povijesnih razdoblja obzirom na različite kulture i narode koji su naseljavali predmetno područje.

Tako su na istraženom području pronađeni dijelovi naselja povijesnih razdoblja:

- neolitika- eneolitika (Lasinjska, Retz-Gajary, Badenska, Kostolačka i Vučedolska kultura) - ranog, srednjeg i kasnog brončanog doba (Belegiš, kultura polja sa žarama, kulturna grupa Barice-Gređani, Virovitička grupa)- mlađeg željeznog doba- antike- srednjeg i novog vijeka.

Arheologija

11

U naseljima su iskopani razni objekti; uglavnom je riječ o otpadnim jamama i o dugačkim, uskim ka-nalima i stupovima, koji su najvjerojatnije služili za pridržavanje konstrukcije, možda nadstrešnice, di-jelovi ograda oko kuća ili prostora namijenjenih za čuvanje stoke, duboke jame zvonolika oblika koje su služile kao spremišta, odnosno mjesta za čuvanje zali-ha (naknadno pretvorene u otpadne jame ili u mjesta u kojima su sahranjivani pokojnici ili ritualno žrtvovane životinje). Najvažniji su nalazi nadzemnih i ukopanih objekata, odnosno većih radnih i stambenih prostora.

ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA U SKLOPU DIONICE OSIJEK - ĐAKOVO

Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

INVESTITOR: Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb

STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA: INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d., Poslovni centar Osijek DALEKOVOD PROJEKT d.o.o., Zagreb ZG-PROJEKT d.o.o. Zagreb TEB INŽENJERING d.d., Zagreb IPZ-SPELPROJEKT d.o.o. Zagreb GRAĐEVINSKI FAKULTET, Zagreb PROJEKTNI BIRO AK d.o.o., Zagreb IN-ARH d.o.o., Zagreb GEODETSKI ZAVOD d.d., Osijek ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., Zagreb

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA: MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE Arheološki muzej iz Zagreba Arheološki muzej iz Osijeka Muzej Slavonije iz Osijeka Institut za arheologiju iz Zagreba Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru

IZVOĐAČI RADOVA: KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d., Split VIADUKT d.d., Zagreb HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., Zagreb STRABAG AG Spittal/Drau DALEKOVOD d.d., Zagreb CESTA VARAŽDIN d.d., Varaždin ZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Varaždin OSIJEK KOTEKS d.d. Osijek ĐURO ĐAKOVIĆ-MONTAŽA d.d., Slavonski Brod SWITELSKY B.m.b.H. ALPINE MAYREDER BAU G.m.b.H. GP GRANIT AD WERKOS d.o.o., Osijek VODOVOD OSIJEK d.o.o., Osijek

NADZOR I KONTROLA: INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb INVESTINŽENJERING d.o.o., Zagreb

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA: Zdravko Livaković, predsjednik nadzornog odbora Boris Ordulj, zamjenik predsjednika nadzornog odbora Nikola Blagaić, član nadzornog odbora Franjo Lucić, član nadzornog odbora Josip Mostovac, član nadzornog odbora

UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA: Jurica Prskalo, predsjednik Uprave Marijo Lovrinčević, član Uprave Ivica Mlinarević, član Uprave Josip Sapunar, član Uprave

SUDIONICI U REALIZACIJI PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE OSIJEK - ĐAKOVO

Nakladnik: Hrvatske autoceste d.o.o.

Za nakladnika: Jurica Prskalo, Marijo Lovrinčević,

Ivica Mlinarević, Josip Sapunar

Autori: Miodrag Furdin, Nina Mulc Mihalić,

Gregor Mihelčić, Ivana Miklošić, Joackeline Balen

Uredila: Darija Petrović

Fotografije autoceste: Fimi media (Damil Kalogjera)

Grafičko oblikovanje i priprema za tisak: Fimi media

Tisak: Printera Grupa

Naklada: 500 kom