12. studeni 2008. I 12. sijeËanj 2009.

TEHNI»KI MUZEJ,

ZAGREB, HRVATSKA 2008.

BESKRAJEM SVIJETA

TV STUDIO U NAPRTNJAČI

monografska

izložba

posvećena

Mariu Salettu;

stvaralaštvu

i njegovim

16 mm-skim

kamerama

s priborom

Kazalo

Proslov

Mario Saletto (1935. - 2006.)

Urednik, scenarist, snimatelj i redatelj

Putopisno-dokumentarna serija (125 x 30')Afrika (13)Azija (20)JužnaAmerika (11)Skijališta svijeta (2)

Jedrima oko svijeta (45)Pustolovina u Hrvatskoj (24)

TV studio u naprtnjači

16-milimetarska filmska kamera Bolex

Kataloške jedinice

Popis donacije Marija Saletta

Beskrajem svijeta

Beskrajem svijeta

Na tri oceana (10)

Osnovna pravila montažnoga snimanja

Zahvaljujem gospođi Jasni Ferlugi, desnoj ruci (kako je sam znao reći)Marija Saletta, na njezinoj pomoći prilikom postavljanja izložbe, koja je,budući da je i sama sudjelovala u stvaranju tog opusa, uvelike pridonijelakvalitetnoj i sveobuhvatnoj obradi građe.

ProslovMario Saletto jedan je od najplodnijih, ako ne i najplodniji autor televizijskogaputopisno-dokumentarnog æanra u Hrvatskoj.

Na monografskoj izloæbi Beskrajem svijeta - TV studio u naprtnjaËi otkrit Êemo ka-ko su nastale njegove televizijske serije snimljene 16-milimetarskom filmskom ka-merom, koje smatramo, posebno s obzirom na uvjete u kojima su proizvedene,neponovljivim vrhuncem njegova stvaralaπtva.

Beskrajem svijeta objedinjuje serijale dobro poznate ljubiteljima televizijskih putopisa:Beskrajem svijeta - Afrika (13), - Azija (20), - Juæna Amerika (11), - Skijaliπta svijeta(2) i - Na tri oceana (10); Jedrima oko svijeta (45) i Pustolovina u Hrvatskoj (24),πto Ëini ukupno 125 polusatnih epizoda, od kojih je 97 i na engleskome jeziku.

TV studijo u naprtnjaËi, kako ga zove Saletto, predstavljen je 16-milimetarskimkamerama i ostalom opremom nuænom za snimanje u teπkim uvjetima. Opremaje prilagoena uvaæavajuÊi Salettov koncept rada, prema kojemu u pravilu naterenu snima samo s dvoËlanom ekipom, i teænju za πto boljom kvalitetom snimljenamaterijala. Pri radu se koristi svim svojim znanjima i vjeπtinama dugogodiπnjegasnimatelja, automobilista, planinara, ronioca itd. Rezultat su svojevrsne suvremeneodiseje u kojima prikazuje za ono doba nepoznate, egzotiËne i veÊini nedostupnekrajeve. Tehnika koja je Ëinila TV studio u naprtnjaËi dobrotom gospodina Salettapripala je TehniËkome muzeju, tako da danas Muzej ima u fundusu njegove 16-milimetarske kamere s pripadajuÊom opremom.

Vrlo rijetko ljubitelji filmova, posebno poklonici putopisno-dokumentarnoga æanra,imaju priliku upoznati se s tehnikom koja je upotrijebljena prilikom stvaranjaodreenog djela. OpÊe je poznato da je filmsko djelo rezultat kreativnosti njegovaautora, ali rijetko smo svjesni ograniËenja koja njegovu stvaralaπtvu nameÊu uvjetirada, a pogotovo tehnika koja mu je na raspolaganju.

Kako bismo razumjeli zaπto su pojedinaËni kadrovi snimljeni na odreeni naËin,potrebno je upoznati se s moguÊnostima tehnike, tj. kamere i pripadajuÊe opreme.

Hrvatska kao relativno mala zemlja pojedine grane stvaralaπtva vrlo Ëesto ne moæefinancirati u potrebnome opsegu, πto domaÊe autore stavlja u neravnopravanodnos u pogledu izvedbe ideje u usporedbi s djelima nastalima s mnogo viπenovca. To valja svakako uzeti u obzir æelimo li objektivno vrednovati rezultat njihovarada. I upravo nas je to dodatno motiviralo na postavljanje ove izloæbe u kojojmonografski, kroza stvaralaπtvo Marija Saletta, pokuπavamo objediniti temeljneËimbenike filmskoga stvaralaπtva, autora i njegovo djelo, s naglaskom na tehnici.

0.5 1.0 7

8 0.5 1.0

Jasna Ferluga

Mario Saletto (1935. - 2006.)

Svestranost je rijeË kojom bismo opisali Marija Saletta, strastvena ljubitelja pu-tovanja i putopisca, urednika, redatelja, scenarista, snimatelja i novinara, uËiteljaskijanja, planinara s poloæenim ispitom Gorske sluæbe spaπavanja, sportskogautomobilista i ronioca, predana nautiËara, samograditelja...

Roen je u Zagrebu 4. studenoga 1935. Prva znanja iz podruËja tehnike stjecaoje na elektrosmjeru zagrebaËke srednje TehniËke πkole, koju zavrπava 1954.Od 1969. do 1973. studira izvanredno uz rad na zagrebaËkoj Akademiji kazaliπnei filmske umjetnosti i pripada njezinoj prvoj generaciji koja se πkolovala zapotrebe televizijskog medija. Prvi predmet bila mu je filmska kamera, a drugifilmska montaæa.

Planinario je od malih nogu. Pjeπke, biciklom i sa πatorom obilazio je planinskapodruËja tadaπnje Jugoslavije, a potkraj 1957. kupuje svoj prvi motocikl. Od1959. putuje automobilom i sa πatorom. Godine 1961. prvi put odlazi u inozem-stvo. Do 1973. proputovao je Europu od Crnoga mora i Sredozemlja do Baltika,posebno se zanimajuÊi za Balkansko gorje, Alpe od Slovenije do Francuske teTatre u »eπkoj, SlovaËkoj i Poljskoj. Posjetio je ©panjolsku i dijelove SovjetskogaSaveza.

Prve putopise sa svojih putovanja objavio je u Ëasopisu Naπe planine, a kaokinoamater putovanja snima 8-milimetarskom filmskom kamerom. Najviπi vrhna koji se popeo jest Kilimandæaro, 1985.

Kao vrlo aktivan planinar poloæio je poËetni alpinistiËki teËaj te ispit za spasiocau Gorskoj sluæbi spaπavanja, u kojoj je kao dobrovoljac aktivan desetak godina(od 1960. do 1970.).

ZahvaljujuÊi svojim mnogobrojnim iskustvima s putovanja, 1970. objavljujeknjigu Ljepote kampiranja (drugo izdanje 1985.).

Godinama je bio i natjecatelj na domaÊim i meunarodnim automobilskimrelijima (1965. na reliju Sutjeska osvaja drugo mjesto u ukupnom plasmanu,a 1966. prvo mjesto u kategoriji automobili), πto mu omoguÊuje sudjelovanjekao novinara suvozaËa u nacionalnom timu na dvama Camel Trophyjima(SSSR 1990. i Tanzanija-Burundi 1991.).

Ivan

Het

rich

iMar

ioS

alet

to, 1

957.

1990. i Tanzanija-Burundi 1991.).

U zagrebačkoj Visokoj školi za fizičku kulturu 1973. stekao jediplomu učitelja skijanja, a iste godine položio je i ispit zasportskog ronioca za potrebe prve podvodne serije JRT-a

.

Na Hrvatskoj radio-televiziji radio je od njezina prvogaeksperimentalnog javnog emitiranja sa Zagrebačkoga jesenskogvelesajma u rujnu 1956. pa sve do smrti 15. studenoga 2006.U početku je honorarni djelatnik, a u stalni radni odnos natadašnjem Radio Zagrebu stupa 1. studenoga 1956. na mjestuasistenta kamermana u grupi za televiziju. Tako kao kamerman natrećoj kameri snima prvu službenu javnu emisiju 29. studenoga1956. iz prvoga studija u Jurišićevoj ulici. Elektronskom kameromsnimio je, kako je sam izračunao, više od 200 televizijskih drama ijoš veći broj zabavnih, dokumentarnih i reportažnih emisija.

Prvo snimanje na kojem njegova šira znanja i sposobnosti dolazedo izražaja jest crno-bijela serija o nacionalnim parkovimaJugoslavije. Od 1972. do 1975. ljeti radi u seriji JRT-a

, gdje je zadužen za podvodno snimanje.

Od 1979. do 1981. odlukom vodstva Televizije član jesnimateljske ekipe dokumentarne serije .

Osim što radi kao snimatelj, sve više proizvodi samostalne prilogeza razne TV programe ( , ,

, , ,, ...).

Sjedinjujući u jednoj osobi i vizualnoga i tekstualnog autora, od1981. do 2001. sa svojim malim timom ostvaruje dosad najvećiputopisno-dokumentarni serijal u nas (ukupno 125 epizoda), podzajedničkim nazivom , snimljen filmskomkamerom i proizveden na Hrvatskoj radio-televiziji,.

Istodobno radi i serijal te razne drugeemisije kao novinar-snimatelj i autor stručnih priloga o temama

, skijanju, planinarenju, kampiranju, jedrenju i ronjenju.Samostalno radi i dulje putopisno-dokumentarne emisije (od 35 do45 minuta): 1983. godine

TajneJadrana

TajneJadrana

Velike bitke u Jugoslaviji

Naša domovina - vaša domovina SpektarDnevnik 10 Nedjeljno poslijepodne Uradi - uštedi Porodičnimagazin Zagrebačka panorama

Beskrajem svijeta

Hrvati u svijetu - Sudbine

uradi sam

Suvremeno skijanje, Kemping Nautika i

Mar

ioS

alet

tona

snim

anju

seri

jala

, 197

3.Ta

jne

Jadr

ana

Krevet vaš - usluge naše Pod jedrima regate CupDalmacija 84 Pažnja: Žabari na Jadranu Do ribe na dah

Nacionalni parkovi Amerike 5000 km kroz Mexico Tragom braćeSeljan Beskrajem svijeta

Beskrajem svijeta

Marija Jurić-Zagorka

Jedrima oko svijetaIvan Šibl

, 1984. i, 1985. , i

druge

Godine 2001. odlazi u mirovinu, ali i dalje radi honorarno. Snimadigitalnom tehnikom i videotehnikom. Zajedno s ciklusima

, iserija ima sveukupno 154 polusatne

epizode, od kojih je 97 prevedeno na engleski jezik.

Radeći kao dopisnik, suradnik, novinar, urednik rubrika iliposebnih izdanja te pišući novinarske i publicističke radove udnevnim novinama i časopisima, ukupno je objavio oko dvijetisuće kartica teksta.

Autor je zbirke putopisnih reportaža , objavljene1989.

Godine 1995. dobio je godišnju nagraduHrvatskoga novinarskog društva za najbolju TV reportažu za trećuetapu , a 1997. nagradu HTV-a za životno djelo

.

Mar

ioS

alet

tona

snim

anju

seri

jala

, 199

7.P

usto

lovi

nau

Hrv

atsk

oj

JJasna Ferluga

i bi da ti RTZ plati safari u Keniji;najprijedokažiteda jemogućeuprofesionalnomstandardutakoproizvestidokumentarce,paćetetektadaputovatisdnevnicama."

BespućimaKenije.

Beskrajem svijeta

Beskrajemsvijeta

Urednik, scenarist, snimatelj i redateljBeskrajem svijeta

Mario Saletto ponudio je 1981. godine Hrvatskoj televiziji (tada Radio-televizijaZagreb)putopiskojibisnimiobezklasičneekipenaputovanjupoAfrici.ScenarijjezainteresiraourednikaDokumentarnogprogramaAngelaMiladinova,koji jeipakbiopomaloskeptičan,štojeirazumljivosobziromna činjenicu da su do tada i za mnogo jednostavnija snimanja slali velikeekipe iopremukojunemoženinositi, akamoli snjomeraditi jednaosoba.Saletto se sjeća njegovih riječi: "… t

Salettosvojimnovcemkupujekameruioslanjajućisenaprivatnaiposlovnapoznanstva, na razne načine nabavlja jeftine zrakoplovne karte. Godine1981. snima u Keniji, 1982. na Kanarima, 1984. i 1985. u Peruu, Boliviji iČileutedvaputauTanzaniji.Naputovanjumupomažusuputnici.Televizijamu ne plaća troškove putovanja, nego mu samo odobrava plaćeni godišnjiodmor.

Godine1983.emitirasvojprviputopis, NHKizJapanaotkupljujepravazaprikazivanjetepolusatneepizodeza14.063dolara,štojeutovrijemepovoljnacijena.

Do 1985. postavio je temelj serije : devet polusatnihepizodaizAfrikeiprveepizodeizJužneAmerike.PravazaemitiranjetražeČSSRiTVSlovenija.

Njemački distributer Telepool zainteresiran je za prodaju i postavljaprecizne normative potrebne za svjetsko tržište. Sve epizode moraju seunificiratiiprevestinaengleskijezik.Kakobisemogaorealiziratitajposao,urednik Obrazovnog programa Zlatan Prelog 1986. uspijeva doneklelegalizirati rad Saletta i njegovih najbližih suradnika. To su: Jasna Ferluga,kojagapratinavećiniputovanjajošod1981.,organizatorica,prevoditeljicaipremapotrebisnimateljicatona,drugisnimateljifotografkinjanaterenu,auZagrebu producentica; Ivica Drnić, realizator postprodukcije

I filmska montažerka Vesna Ferenčak; skladatelji Arsen Dedić iSrđanSacherteanimatorIvanFlegar.

SalettoiFerlugapridružujuse1986.godine3.ZAHE-u(3.zagrebačko

Jasn

aF

erlu

gaiM

ario

Sal

etto

uvu

lkan

skom

era

juA

nda

jhimalajskojekspediciji)naAmaDablan,asudjelujuinaidućadva,kojimaje cilj Ngozumba Kang (1987.) i Everest (1989.). Samostalno organizirajuput po Nepalu, Tajlandu, Singapuru i Filipinima i tako snimaju veći dioepizodaizAzije.

Od 1988. do 1995. nastaje ciklus prvobitno zamišljenkao putopisno-dokumentarna serija o plovidbi broda do Rta Horn, ukojojbiznačajnijedijelovesnimiosamSaletto,aostaločlanoviposade.Tajje pristup u praksi pokazao brojne mane, pa na kraju opet veći dio poslaodrađuje dvočlana Salettova ekipa. Putuju oko svijeta, dalje no što suplanirali, teploveidrugimbrodovima,posebnotradicionalnima,stavljajućinaglasaknaobičajevezaneuzmore.Iztihmaterijalamontiranjeiciklus

.

Od 1996. do 2001. nastaje posljednji ciklussnimljen16-milimetarskomfilmskomkamerom.

Salettakrasi izvanrednasposobnost . Iakoprisiljennakratke kadrove i prekide svake tri minute, uspijeva nepogrešivo snimitidogađaje u kontinuitetu i cjelini. Bez obzira na uvjete njegove su snimketehničkikorektne.Snima iz zraka, pod vodom te na svim mogućim plovilima, vozilima iletjelicama. Prvi je snimateljTVZ-a koji je snimao skijajući se. Za kameruizmišlja jeftina (i lagana) rješenja kako bi rezultat bio sličan onome koji sepostiže njemu nedostupnom tehnikom. U improviziranoj -crnojvrećiciodglota-naterenuspretnomijenjafilmove.S obzirom na to da je većim dijelom prisiljen raditi bez sinkronog tona,pozorno bira sekvence koje se mogu kvalitetno u Zagrebu. Kaonovinarsmatradajetelevizijamedijukojemtekstmorabitipodređenslicitestoganajprijemontiraslikuitekondaprematočno sekvencamapiše tekst. Njegovi scenariji puni su duhovitih zapažanja. Želja dagledateljimapružištovišeinformacijaujednojeinjegovanajvećapogreškajertimekatkadzagušujeljepotuslikekojasamaposebigovorivišeodteksta.

Njegoveemisijedobrosuprihvaćenekodnašihgledatelja,kritičari ihhvaletesuvišeputareprizirane.ProdanesuuBugarsku,Češku,Slovačku,Italiju,Japan, Koreju, Mađarsku, Portugal, Sloveniju i Poljsku. Osim toga 43 suepizode,kaoprvihrvatskiTVproizvod,emitiraneuprestižnubritanskomesatelitskomprogramuSKY-TraveliSKY-Movie.

Serija , snimana temeljenomna16-milimetarskim filmskim kamerama, postala je najprodavaniji HTV-ovproizvoduinozemstvuteprvikoji jeprodajompokriotroškoveputovanjaisnimanjaposvijetu.

Jedrima oko svijeta,Hir 3

Natrioceana

Pustolovina u Hrvatskoj,

montažnogsnimanja

tamnoj komori

pošumiti

odštopanim

Beskrajemsvijeta TVstudijemunaprtnjači

Mar

ioS

alet

tona

snim

anju

seri

jeTa

jna

Usk

ršnj

egot

oka

BESKRAJEM SVIJETA

Jasna Ferluga

Beskrajem svijeta

1. Sretni otoci (Kanarski otoci: Tenerife, Gran Canaria, La Palma)

Živjeti s vulkanom

Bespućima Kenije

self drive safari)

Morogoro (

Od Kilwe do Zanzibara

Putopisno-dokumentarna serija(125 x 30')

Afrika (13 x 30')

Beskrajem svijeta

Pod nazivom objedinjujemo 125 epizodasnimljenih 16-milimetarskom filmskom kamerom, koje suobjavljene sa špicama:1. Beskrajem svijeta -Afrika (13), -Azija (20), - JužnaAmerika (11), -Skijališta svijeta (2) i - Na tri oceana (10);2. Jedrima oko svijeta (45);3. Pustolovina u Hrvatskoj (24).

Upoznajemo zapadne Kanarske otoke uz prikaz suvremenoga životana njima i razvoja turizma, glavne gospodarske grane.

2. (Kanarski otoci: La Gomera, Lanzarote,Tenerife)Istočni Kanarski otoci nastali su na velikom broju ugaslih malihvulkana. Pratimo stvaranje i osobitosti života na njima. Penjemo se navulkanski krater Las Ca adas i Pico del Teide, najviši vrh Španjolske.

3. (Kenija: Naiwasha, Samburu, Meru, MassaiMara,Amboseli)Putujemo automobilom i šatorom ( oko 3000 kmkroza slabo nastanjene i divlje kenijske predjele, nacionalne parkove iživotinjske rezervate.

4. Tanzanija: Savanama i podmorjem I)Upoznajemo Tanzaniju, pretežno poljoprivrednu zemlju, na početkuindustrijalizacije. Najvećim dijelom riječ je o tvrtkama koje dolaze sprostora bivše Jugoslavije, njihovu utjecaju na razvoj zemlje itradicionalni način života tamošnjih stanovnika.

5. (Tanzanija: Savanama i podmorjem II)Filmska razglednica Tanzanije prikazuje rezervat Great Ruahu, južnuTanzaniju do Kilwe Masoka, podmorje i otok Zanzibar.

ñ

Bes

pući

ma

Ken

ije,

prip

adni

capl

emen

aS

ambu

ru

6. (Tanzanija: Savanama i podmorjem III)Putovanje nastavljamo podvodno po koraljnim grebenima okootoka Zanzibara i najjužnijega tanzanijskog otoka Mafije. Malimzrakoplovom odlazimo na sjever na kroz savane do jezera inacionalnog parka Manyara.

7. (Tanzanija: Savanama i podmorjem IV)Spuštamo se u golem krater rezervata Ngorongoro. Upoznajemopleme Masai i život u njihovu selu. Na arheološkom lokalitetuOlduvai otkriveni su najstariji ostaci pračovjeka. Krajnje odredišteepizode jest nacionalni park Serengeti s desecima tisuća životinja.

8. (Tanzanija: Kilimandžaro)U pet dana osmočlana se ekspedicija, uz četrnaest nosača, uzimsko doba uspela na dva najviša vrha Kilimandžara, krater Kiboi Uhuru peak (5900 m). Njihov uspon, dugačak nešto više od 40kilometara, popraćen je opisima povijesti otkrićâ i osvajanjâ tegeološkim i prirodnim zanimljivostima.

9. (Maroko: Od Casablance do Sahare)Upoznajemo Saharu s osvrtom na život plemena Tuarega iBerbera, povijest naseljavanja i današnji život na rubu te najvećesvjetske pustinje.

10. (Burundi I)Priča o traženju izvora Nila protkana je slikama o životu iobičajima dviju najvećih plemenskih zajednica Hutua i Vatutsija tedoživljajima snimateljske ekipe.

11. (Burundi II)Najjužniji izvor Nila tek je 1934. prvi ugledao njemački istraživačBenarth Waldecker. Nastavljamo put po planinama posjećujućipoznate plantaže čaja i kave. Posebno se divimo

iz Gitege, koji su svojim izvanrednim osjećajem zaritam jedni od najpoznatijih izvođača afričke glazbe.

12. (Mali: Bamaka, Mopti, Bandiagar)Pridružujemo se ekipi zagrebačkoga Instituta za antropologiju,koja na 120 km dugačkim i 300 m visokim stijenama Bandiagarana jugu Sahare istražuje povijest, život, običaje i kulturne obredeplemena Dogon, koje tu stoljećima živi gotovo izolirano.

Od Mafije do Manyare

safari

Serengeti

Na krovu Afrike

Život otet pijesku

U potrazi za izvorom Nila

Zemlja svetih bubnjeva

kraljevskimbubnjarima

Otkriti zemlju Dogona

Sava

nam

ai p

odm

orje

mTa

nzan

ije

IV, d

jeca

plem

ena

Mas

ai

13. (Mali: Pleme Dogona)Dogoni su sagradili svoja čudnovata sela, čiji tlocrt ima oblikljudskoga tijela, od blata i kamenja. Tamo su ostali zemljoradnicikoji mukotrpno uzgajaju proso i luk. Sačuvali su svoje izvorneobičaje, tajanstvene mitove i plesove, kojima prenose plemenskelegende novim naraštajima.

1. (Peru: Od Lime doApurimaca)Prvi susret sa . Iz glavnoga grada Perua Limeputujemo uz pacifičku obalnu pustinju, penjemose na peruanski ravnjak (Altiplano) i stižemo do izvora pacifičkih iamazonskih (atlantskih) rijeka na razvođu.

2. Bolivija - Peru: Od Kon Tikija dokulture Inka)Upoznajemo povijesne legende i stvarnost južnoameričkogakontinenta. Tragom boga Sunca krećemo od bolivijskogaAltiplana i hrama Tiahuanuca na jezero Titicaca te dalje doglavnoga grada Inka, Cuzca u Peruu. SvetomDolinom Urumbambe dolazimo do skrovita grada Machu Picchua.Posjećujemo obredno svetište Ollantantaytambo, negdašnjutvrđavu Pisaq i na kraju hram Raqchi.

3. (Peru: Od Lime do Huascarana)Putopisni prikaz života i prirodnih osobitosti od obalne pustinje uzPacifik do Bijelih Kordiljera i Huascarana, najvišega vrha Perua.

4. (Bolivija - Peru: Od Titicace do pustinjeAtacama)Putujemo iz bolivijske na peruansku stranu jezera Titicaca i nakongradića Puno istražujemo život na plivajućim otocimaindijanskoga plemena Uros. Peruanskim dijelom obalne pacifičkepustinje Atacame vozimo se do Nazce i .Nailazimo na nekropolu iz 300. godine pr.n.e. Cachuaci,proučavamo predinkovsku kulturu na poluotoku Paracas iposjećujemo Ballestras, otoke ptica i morskih lavova.

5. (Čile - Bolivija:Arica, La Paz,Yungas)

Živjeti na rubu Sahare

Tama svijetlog putazelenim kontinentom

Pan Americanom

Putovima Inka i Sunca (

pupka svijeta,

Izazov Bijelih Kordiljera

S Titicace u pustinju

Danikenovih linija

Snjegovi vulkana i tropa

JužnaAmerika (11 x 30')

Put

ovim

aIn

kai S

unca

, skr

ovit

i gra

dM

achu

Pic

chu

uP

eruu

Putovanje počinjemo u Arici, najsjevernijoj čileanskoj luci.Vozimo se prema jugu i skrećemo u Ande te nacionalni park

gdje nas zaustavlja snježna vijavica. Kamionom prelazimou Boliviju i spuštamo se na ravnjak Altiplano i La Paz (4100 m),najvišu svjetsku prijestolnicu. Nakon zanimljiva geološkogfenomena Valle de luna odlazimo na Cachaltayu, najviše uređenoskijalište na svijetu (5400 m). S pacifičke prelazimo na atlantskipristranak Andi i spuštamo se u suptropski Yungas, najplodniji dioBolivije, gdje uz tropsko voće raste i kokino lišće.

6. (Peru - Bolivija:Arequipa, Oruro)Peruanski Altiplano bogata je rudna regija. Arequipa podnovulkana Misti jedan je od najljepših gradova na našem putu. Tu je igrad u gradu - golemi samostan Sv. Catalina.Rudama obiluje i bolivijski planinski lanac Cordillera Real. Oruro,glavni bolivijski rudarski grad, dobrim su dijelom podigli ihrvatski doseljenici.

7. (Bolivija: Amazonija I: Cochabamba,Cachuela Esperanza)Dolazimo na prag , do najvećih svjetskih plantažakokina lišća u bolivijskom ispod istočnih pristranakaKraljevskih Kordiljera. Putujemo od Chochabambe, glavnogagrada istoimene pokrajine, i do napuštenoga grada CachuelaEsperanza, nekadašnje prijestolnice .

8. (Bolivija: Amazonija II: Riberalta,Portachuella)Riberalta, 4000 km uzvodno od ušća Amazone, najudaljeniji jebolivijski gradić u džungli. Nakon posjeta logoru specijalnihjedinica za borbu protiv krijumčarenja i mafije, ukrcavamo se u

- desetmetarski brod Pavla Šimca, autora knjigei pratimo dio njegova života koji je

opisao u toj knjizi.

9. (Bolivija - Peru: Amazonija III:Benesuaya, Iquitos)Plovimo rijekom Beni u sve šire vodene putove i bilježimopodručje u kojemu godinama plovi Slovenac Pavle. Vraćamo se uRiberaltu i zrakoplovima prebacujemo u peruanski dioAmazonije.Iz Puccallpe, posljednje lučice na rijeci Ucayalli, koja je cestompovezana sa svijetom, čamcem dolazimo do indijanskog plemena

Lauca,

Najviši rudnici svijeta

Bijeli pakao Amazonije

bijeloga paklatropiku

kralja kaučuka

U džunglama Bolivije

Cruz del sur Nadivljim rijekama Bolivije,

Amasumu - šum velike vode

Udž

ungl

ama

Bol

ivij

e,na

kit i

zsj

emen

ki, r

iblj

ihko

sti i

sl.

Shipibos. Iz Iquitosa, najveće i najvažnije peruanske luke naAmazoni, posjećujemo donedavno još divlje pleme Yagos. I nakraju odlazimo u Belem, trgovačku riječnu luku, gdje se stječu svabogatstvaAmazonije u zamjenu za ono što doplovi izAtlantika.

10. (Čile: Calama, San Pedro deAtacama)Protežući se 1600 km duž obala Perua i Čilea, Atacama je najvećapustinja JužneAmerike. Ta čudesna žutosmeđa pustara jedno je odnajbogatijih područja . Obiluje salitrom,raznim mineralima, srebrom i zlatom te je jedno od najvećihnalazišta bakra na svijetu.Krećemo tragom hrvatskih useljenika, koji su tu u

bili vlasnici trećine svih .

11. Čile - Argentina: Lonquimay,Petrohue, Bariloche)U andskoj pokrajini Los Lagos spuštamo se raftom po rijekama,plovimo jezerima i upoznajemo prekrasne vulkanske vrhove.Prisustvujemo erupciji vulkana Lonquimay i posjećujemo

- grad Bariloche.

1. (Cipar)Cipar je poput svojevrsne stražarnice smješten na tromeđi Azije,Afrike i Europe. Uz osnovne povijesne zanimljivosti upoznatćemo i suvremeni trenutak tog sredozemnog otoka, borbuciparskih Grka za plodno tlo i vodu te razvoj suvremenepoljoprivrede, ribarstva i turizma.

2. . (Nepal: Kathmandu)Nepal posjećujemo u hinduističkoj 1108., budističkoj 2043. isuvremenoj 1987. godini. Katmandu je jedna od najslikovitijihsvjetskih prijestolnica, u kojem vrijeme kao da je stalo u 18.stoljeću. Uz ostale zanimljivosti upoznajemo najpoznatijebudističke hramove i stupe, prisustvujemo žrtvovanju životinja uhinduističkom svetištu Daksin Kali i novogodišnjoj svečanosti upovodu njihove Nove godine.

Bogata pustinja Atacama

zelenoga kontinenta

zlatnimdvadesetima salitrera

U vulkanskom raju Anda (

argentinski St. Moritz

Na tromeđi kontinenata

Kathmandu - godina 1108

Azija (20 x 30')

Uvu

lkan

skom

raju

And

a,E

rupc

ija

vulk

ana

Lon

quim

ay

3. (Nepal: Patan i Bhaktapur)Patan i Bhaktapur uz Katmandu, drevni kraljevski gradovi,podignuti su od sirove ili pečene cigle s prekrasno izrađenimdrvorezima i pozlaćenim božanstvima te mnogobrojnimvišekatnim krovovima. Najveće svetište Swajambunathpodjednako služi i hinduistima i budistima, koji tu žive u slozi. Uhinduskom svetištu Pashupatinahu prisustvujemo obreduspaljivanja pokojnika. Rijeka Bagmati, koja je nekoć dijelila, sadaspaja sva tri kraljevska grada u dolini Katmandua.

4. (Nepal 3. ZAHE I. dio: OdKathmandua doAma Dablama)Pratimo na6856 m visokAma Dablam (Majčinu čudotvornu kutijicu).

5. (Nepal 3. ZAHE II. dio: Od AmaDablama do Chitwana)Brojne rijeke spuštaju se s Himalaja u jednom slijevu sve doJužnokineskoga mora, a u drugome, preko Indije, do svete rijekeGanges i Indijskoga oceana. Rijekama Trisuli i Narayani spuštamose pneumatskim čamcem do jedine nepalske ravnice, Teraia.Nakon uzbudljiva raftinga, na slonovima kroz močvare i džunglena granici s Indijom u nacionalnom parku Chitwan, u nekadašnjimlovištima maharadža, tražimo oklopne nosoroge i druge rijetkeživotinje.

6. (Nepal 4. ZAHE I. dio: Od Thamea doNgojumba Kanga)Emisija je posvećena nepalskim nizinskim nosačima koji,pretežno bosonogi, prenose sav teret potreban u himalajskoj regijijer su staze prestrme, a riječne bujice preopasne za tegleću stoku. Izdvorišta katmanduškoga hotela do baznog logora

na ledenjaku Ngojumba, na granici Tibeta,potrebno je prenijeti tri i pol tone tereta. Takozvani odmjesta Jiri do Namche Bazara, taj200 km dugački put preko pet planinskih grebena i riječnihkanjona od ukupno 6000 m visinske razlike, članovi ekspedicije i60-ak nosača svladavaju u dva tjedna.

7. (Nepal 4. ZAHE II. dio: Od Thamea doNgojumba Kanga)Posljednji dio puta do baznoga logora na visini od 5300 m oprema

Kraljevski gradovi Nepala

Trekking u Solou Khumbu

3. zagrebačku alpinističku himalajsku ekspediciju

Veslajući s Himalaja do Indije

Bosi do zemlje Šerpa

4. zagrebačkehimalajske ekspedicije

Everest trekkglavnog grada zemlje Sherpa

Preživjeti pod Everestom

Bos

i do

zem

lje

Šerp

a,u

Nep

alu

jeve

liki

broj

naro

dnos

tii p

lem

ena

putuje na leđima himalajskoga goveda jaka. Zatrpavši logor s dvametra snijega, velika snježna mećava odrezala je ekspediciju odsvijeta. Ipak, krajnjim naporima osvojen je do tada po visini drugijoš neosvojeni vrh svijeta, 7743 m visok Ngojumba Kang.

8. (Tajland: Bangkok, Chao Phraya, Saduak)Do 1939. godine Kraljevina Sijam, a poslije, do danas, KraljevinaTajland, jedina na području nekadašnje Indokine nikada nije bilakolonija. Tako je očuvala izvornu kulturu i osebujan razvojvećinskoga naroda Tai, koji i danas, uz nešto Kineza i Malajaca,čini 90 posto stanovništva koji su gotovo svi budisti.

9. (Tajland: Od Surina do Chieng Maia)U gradiću Surin održava se Festival slonova posvećen toj nekoćnezamjenjivoj životinji za pomoć u teškim poslovima i ratu. Ugradu Chieng Mai najveći je godišnji praznik Loy Krathong,posvećen vodi – dobročiniteljici plodnosti rižinih polja.

10. (Tajland: Od Chieng Maia do tromeđeTajlanda, Burme i Laosa)

čija je južna kateta u Tajlandu, kod mjesta Cheng Rai,a istočna i zapadna u Laosu i Burmi, najveći je svjetskiopijuma. Motociklom i čamcima prelazimo taj teško prohodnibrdoviti kraj u kojem živi nekoliko Akha,Karen, Yao, Lisu, Lahu i drugi. Odjeveni su u slikovite nošnje smetalom okićenim pokrivalima za glavu. Osim skromnompoljoprivredom bave se pretežno uzgojem glavica opijumskogmaka.

11. (Tajland: Otočja Koh Samui, AngThong i Tarutao)Uski Malajski poluotok što ga dijele Malezija i Tajland bio je s objestrane, u Južnokineskome moru, a osobito u uskome Malajskomtjesnacu između Sumatre i Malezije, pravi svjetski gusarski raj.Danas otočja u tom akvatoriju sve više osvajaju turisti. Uz KohSamui, divan otok s tradicionalnim ribarskim životom iplantažama kokosa na kojima plodove beru dresirani majmuni,posjećujemo i dva nacionalna parka, Ang Thong u Sijamskomzaljevu i Tarutao u Malajskom tjesnacu, gdje živi posljednjihstotinjak, kako ih zovu, .

12. (Malezija: Malacca, Gergetown, Kuala

Sjaj drevnog Siama

Svetkovina vode i slonova

U trokutu opijuma

Zlatni trokutizvoznik

planinskih plemena:

Otoci Malajskih gusara

morskih Cigana

Od Melake do Malezije

Utr

okut

uop

ijum

a,pr

ipad

nica

loka

lnog

apl

emen

a

Lumpur)Nekadašnja kolonijalna Malaja, u čijim su neprohodnimdžunglama ne baš tako davno živjeli posljednji azijski ljudožderi,danas je - kao nezavisna federativna država Malezija - jedna odnajnaprednijih islamskih država. Od prve kolonijalne lukeMellace, kojom su se koristili Portugalci i Nizozemci, gdje danaspretežno žive Kinezi, putujemo preko 14 km duga mosta Penangdo Georgetowna, prijestolnice iz vremena Britanaca. Današnjaprijestolnica Kuala Lumpur jedan je od najsuvremenijih svjetskihgradova.

13. (Singapur)Upoznajemo se s prošlošću i sadašnjim životom Singapura,sićušne države na otoku Singapore i nekoliko susjednih otočića,nastanjenih pretežno Kinezima, koji su se oduvijek dobro koristilisvojim strateškim i trgovačkim položajem na ulazu u Malajskitjesnac.

14. (Hrvatska, Nepal, Tibet 5. ZAHE I. dio: Zagreb,Kathmandu, Rongbuk)Vrh svijeta Mount Everest ili Qomolangma, kako ga nazivaju uTibetu, najviši između Nepala i Kine, teško jedostupan. Prvi dio priče o pokušaju uspona na taj, premanajnovijim mjerenjima, 8872 m visoki vrh, sa sjeverne, kineskestrane, govori o složenoj organizaciji i logistici transporta članovai opreme iz Zagreba preko Nepala i Tibeta do baznoga logora na5200 m u blizini budističkoga samostana Rongbuk.

15. (Tibet 5. ZAHE II. dio: Od baznog logoraprema vrhu)Pratimo život i rad 40 članova zagrebačke ekspedicije kojizarobljeni na 30 dužinskih i 3 visinska kilometra u potkrovljusvijeta borave dulje od 50 dana u carstvu snijega, leda i lavina. Odsvih dotadašnjih ekspedicija tek je svaka četvrta bila uspješna, avjerojatnost da se penjač koji pokuša doseći sam vrh Everestanikada neće vratiti jest 50 posto Te jeseni Qomolangma (Boginjamati svijeta) nije osvojena, no bila je milostiva i nije zatražila inajveće žrtve - ljudske živote.

16. Tibet: Khasa, Tingri, Xegar, Rongbuk)Upoznajemo tradicionalni način života tibetanskih nomadastočara, koji su na četiri do pet tisuća metara visoku tibetansku

Singapore, vodoravno i okomito

Na vrh svijeta

granični stup

Everest nije htio

S nomadima Tibeta (

Na

vrhu

svij

eta;

uspo

n

visoravan došli prije otprilike 3000 godina, a još i danas jedan suod stupova nacionalne ekonomije.Prateći nomade, stižemo do baznoga logora stranih ekspedicijakraj samostana Rongbuk, gdje nomadi sa svojim jakovima prenoseterete ekspedicija do vječnoga snijega i leda Everesta.

17. (Tajland: Pruga Tajland - Burma, Most na rijeciKwae)Da nije bilo filma svijet bi vrlo malo znao ozabačenoj željezničkoj pruzi u tajlandskim i burmanskimdžunglama i jednome bezličnu željeznome mostu, kakvih je usvijetu na tisuće, koji i danas nadsvođuje rijeku Kwai u Tajlandu.Spretni Tajlanđani organizirali su na temelju umnogome istinitefilmske priče o patnjama i smrti 18.000 savezničkih zarobljenikatijekom gradnje te zanimljiv i unosan oblik turizma.

18. (Rusija: Južni Sibir, jezero Bajkal)Probijajući se helikopterom i džipom kroz bespuća, ulazimo u srceSibira, ozbiljno narušena prirodnoga okruženja u kojem skromnoživi sibirski seljak. U nacionalnom parku Bajkal sovjetski kamperijoš uživaju u prirodnim ljepotama i ribolovu, a u staroj prijestolniciIrkutsku siva je ekonomija, umjesto nekadašnjih kažnjeničkih

tipična slika suvremenoga urbanog Sibira.

19. (Mongolija: Ulan Bator, Terelj)Najzanimljivija dionica transsibirske željeznice vodi prekozelenih južnih sibirskih planina u kamenitu stepu i tajanstvenuMongoliju. Ta budističko-lamaistička zemlja vraća se svojimizvorima i počinje razvijati turizam. Nakon posjeta glavnomegradu Ulan Batoru (Crvenom Heroju), prateći neobuzdane jahače,mongolske nomade stočare, stižemo do planina Khangai blizuTerelja.

20. (Mongolija: Pustinja Gobi, gorjeAltaj)Oko 700 kilometara južno od Ulan Batora, u središtu pustinje Gobinaselje je tradicionalnih šatora, jurti, preuređenih u bungalove zastrance. Krstareći Gobijem uzduž i poprijeko, sve do surovihplanina Altaj i vječnoga snijega blizu granice s Kinom,upoznajemo život u toj i danas pretežno stočarskoj zemlji.

Pruga smrti

Most na rijeci Kwai,

pruge smrti,

Ranjeno srce Sibira

gulaga,

Put u zemlju Džingis-Kana

Kroz Altaj i pustinju Gobi

Pru

gasm

rti,

kanj

onri

jeke

Kw

ai

Skijališta svijeta (2 x 30')

Na tri oceana (10 x 30')

1. (Francuska: Trois Vallées)U potkrovlju Europe, južno od Mt. Blanca, u francuskimSavojskim Alpama nalazi se najveće skijalište na svijetu, glasoviti

(Tri doline). Donedavno usred puste bjeline, navisinama do 3800 m danas se sustav brojnih međusobno povezanihžičara nalazi na više od 400 km skijaških terena.

2. (Francuska - Švicarska: Portes du Soleil)Otprilike na pola puta između Chamonixa i Ženeve nalazi se, nafrancusko-švicarskoj granici, planinsko sedlo zvano

(Vrata Sunca), jer ga zrake izlazećeg Sunca dotaknu prije nošto osvijetle dolinu Illiez u njegovu podnožju. To ime danas nosi iposlovna zajednica koja omogućuje slobodno krstarenje pojedinstvenu turističkom području dvanaest većih francuskih išvicarskih skijališta s visinskom razlikom od 1000 do 2500 mnadmorske visine.

1. (Egipat: Od Gize do Karnaka)Nakon megalopolisa Kaira, putujući tragom faraona, uzvodno uzNil, stižemo najprije do ostataka prve faraonske prijestolniceMemfisa. Nedaleko od Kaira, u Gizi, najpoznatije je čudostaroegipatske civilizacije, Keopsova, Kefrenova i Mikerinovapiramida. Petsto kilometara južnije ostatak je prijestolnicestaroegipatskoga Srednjeg carstva, Tebe, te hramovi Karnak iLuxor.

2. (Egipat: Od Tebe doAbu Simbela)Iz Luxora prelazimo u glasovitu Dolinu kraljica, a nešto dalje upodnožju kamenite Tebanske planine posjećujemo Dolinukraljeva. Uza spomenike najrazvijenije stare afričke civilizacijeduž cijele doline Nila odvija se današnji život, koji je za seljake,felahe, gotovo isti kao u faraonsko doba. Jedreći felukom,doživljavamo nilske otoke i poznate asuanske brane. Put krozstaroegipatsku povijest završavamo u svjetski poznatimhramovima Ramzesa II. uAbu Simbelu.

Najveće skijalište na svijetu

Trois Vallées

Vrata Sunca - Avoriaz

Portes duSoleil

Nil, tragom faraona

Nil, dolinom kraljeva

Nil

, tra

gom

fara

ona,

hram

Kar

nak

uL

uxor

u

3. (Filipini: Otok Luzon)Osebujan golem grad Manila s osam milijuna stanovnika, u svijetuje poznat po okićenim minibusima nastalimapregradnjom starih vojnih džipova, a i po najvećoj koncentracijijavnih kuća na svijetu. Povijesne tvrđave Port Santiago iIntramuros španjolski su dio grada. Istražujemo i kinesku četvrt injihov . Posjećujemo otok Luzon kako bismoupoznali tradicionalni život u selima te odlazimo u Nacionalnipark .

4. (Filipini: Otoci Luzon, Panay i Boracay)Kaskadna rižina polja na otoku Luzonu smatraju se

. Posjećujemo povijesni grad Pangsanjan, a zatimtradicionalnim kanuima odlazimo do slapova i brzaca istoimenoganacionalnog parka. Iz zaljeva Batangas suvremenim katamaranomstižemo do otoka Panay - prave tropske slikovnice. U blizini jeostatak nedirnutog raja na Zemlji, koraljni otočić Borocay.

5. (Papua-Nova Gvineja)Nakon razgledavanja današnjega glavnoga grada zemlje PortMoresbya iz Madanga, nekadašnje prijestolnice njemačkog dijelaPapue, odlazimo na otočiće arhipelaga Amphlett i Trobriand, gdjedomoroci, Motui, žive tradicionalnim životom uzgajajući yam isvinje. Na južnoj obali Nove Gvineje u prašumama Gulfaposjećujemo katoličku salezijansku misiju .

6. (Sri Lanka: Otok Ceylon središnji dio)Nakon posjeta glavnom gradu Šri Lanke Colombu upoznajemojedan od najvećih budističkih hramova Gangatilaka Vihara nasvetoj rijeci Kalu Ganga. Nakon još jednoga velikogabudističkoga hrama u Tissi Kirindi stižemo i u najveće šrilanškohinduističko hodočasničko svetište u Katargami. Zbog izvanredneplodnosti Cejlon je bio posebno zanimljiv kolonijalistima, koji sutu počeli uzgajati mirodije i kakao, zatim kaučukovac i kavu te nakraju najpoznatiji šrilanški proizvod - cejlonski čaj.

7. (Sri Lanka: Otok Ceylon unutrašnjost)S mnoštvom hodočasnika krećemo prije ponoći 7500 stubadugačkim usponom na 2300 m visok Adamov vrh, posebno svetbudistima i hinduistima.Putujući dalje kroz tu lijepu zemlju, koja se diči prvim botaničkim

Na sjeveru Filipina

jeepnejima

Grad mrtvih

1000 otoka

Čarobni Boracayosmim

svjetskim čudom

U prašumama Papue

Don Bosco

Zemlja čaja i mirodija

pekoe

Od Adama i Svetog zuba

Živ

otza

skup

usm

rtta

uta

u, d

rven

i kip

vrtovima i životinjskim rezervatima još iz 16. stoljeća, stižemo upodručje drevne šrilanške kraljevine Kandy i golem budistički

.Na kraju putovanja prisustvujemo , velikom festivaluslonova u Colombu.

8. (Indonezija: Otok Java središnji dio)Java je jedno od najgušće naseljenih svjetskih područja. Glavna jegospodarska djelatnost uzgoj riže, osnovne živežne namjernice, aprirodna je osobitost mnoštvo aktivnih vulkana. Jedan odomiljenih nacionalnih sportova jesu borbe pijetlova i bika. Iz našeje perspektive još neobičniji običaj , ples konjâ i natjecanjeletećih kokoši. Penjući se na vulkan Mount Bromo, upoznajemo iosebujno javansko pleme Tenggares. Dio njihove tradicije jest

, ples hipnotiziranih muškaraca koji se ponašaju kaoda su konji.

9. (Indonezija: Otok Java povijesnigradovi)Yogyakarta, današnje umjetničko i obrtničko središte Indonezije,u 16. je stoljeću bila središte hinduističkoga kraljevstva Majapahit.Dvjesto godina poslije prevladava islam, od kojega je ostalaraskošna sultanova palača .U dolini Prambanan posjećujemo ostatke velikoga kompleksahinduističkih hramova. Četrdesetak kilometara dalje glasovito jebudističko središte Borobodur s hramom i golemim stupama.Stižemo u Nyai Lara Kidul na obali Indijskoga oceana, hrambožice južnih mora.

10. (Indonezija: Otok Sulawesi Tana Toraja)Tanu Toraju (Zemlju Planinskih Ljudi) u unutrašnjosti Sulawesijakrasi neobična civilizacija. Njihove izrezbarene drvene kuće

imaju krov u obliku čamca i ukrase od bivoljih rogova.Njihov tradicionalni dug i skup pogreb, uza žrtvovanje mnoštvaživotinja, zadržao se do danas unatoč činjenici što su stanovnicisada službeno katolici. traje i do tri godine, a pokojnik sena kraju u nišu isklesanu u nepristupačnoj stijeni.

Hram sv. Zubaparaheri

Java, riža i vulkan

kencak

kuda kepang

Kraljevski gradovi Jave

Kraton

Život za skupu smrt

tongkonan

Sprovodpokapa

Java

, riž

ai v

ulka

n,vu

lkan

Mou

ntB

rom

o

Jedrima oko svijeta (45 x 30')

I. etapa: Jadran - Sredozemlje -Atlantik do Cape Horna

1. (Atlantski ocean: kursom Kolumbovihputovanja: Cádiz, Santa Cruz)Regata u povodu 500. obljetnice prvog putovanja KristoforaKolumba i otkrića Novoga svijeta okupila je zacijelo najveću flotustarih jedrenjaka u 20. stoljeću. Ploveći na jednoj od najbržihsuvremenih regatnih jedrilica, krstašu istražujemo zašto su ičime Europljani, kao nacija s najvećim darom za otkrivanje iistraživanje novih zemalja, plovili kroz povijest.

2. (Hrvatska: Biograd, Kornati, Palagruža)U brazdi jadranskih pomorskih tradicija krenuli smo na vlastituplovidbu istražujući obale te čarobne crte kojerazdvajaju more i kopno, a spajaju ljude, legende i običaje.Nakon nekoliko dana koje smo preživjeli na robinzonski način uslikovitu Kornatskom arhipelagu, odlazimo na otvoreno more.

3. (Italija: Mesina, Agrigento, Mazara, Lipari,Stromboli)Sicilija, otok na kojemu su prema legendama živjeli brojni antičkibogovi, naseljena još u paleolitiku, oduvijek je imala važnustratešku ulogu na sredozemnim morskim putovima. Njezinivulkani, vječni prirodni dimni i vatreni svjetionici, bili su važniputokazi pomorcima kroz stoljeća.

4. (Italija: Calgliari, Carloforte, Bosa, CostaSmeralda)Brojne pomorske invazije potisnule su Sarde u brda te su tamo,strahujući od mora, ostali sve do posljednje šezdesetihgodina 20. stoljeća - suvremenog turizma.Nautičko jedrenje sada je sve više i ljubav i izvor prihodaSardincima.

5. (Sredozemno more: Baleari, Gibraltar, Ceuta,Tanger)Idemo prema vratima Atlantika - Gibraltarskom tjesnacu, kojinadziru tri grada: britanski Gibraltar, španjolska Ceuta imarokanski Tanger.Iz njihovih marina svake godine u Novi svijet kreće više od 500sportskih krstaša.

U brazdi Kolumba

maxi,

Robinzoni na Jadranu

Jedrima oko svijeta

Vulkani Sicilije

Strahovi Sardinije

invazije,

Vrata Atlantika

Stra

hovi

Sard

inij

e,vr

šeza

ribo

lov

nam

oru

6. (Atlantik: Casablanca, Gran Canaria)Jimmy Cornell, iskusni britanski nautičar, izabrao je GranCanariju za polazište ARC-relija, organiziranog prijelazaAtlantika za nautičare amatere. Još je Kolumbo tu nabavljaosvježu hranu i vodu tijekom svojih transatlantskih putovanja.

danas svoje blagostanje zahvaljuju turizmu.

7. (Kanari, Barbados, Grenada, Trinidad)U društvu dvjestotinjak jedrilica isplovljavamo iz Las Palmasa.Pravila ARC-relija, tog zajedničkog jedrenja do 2000 kmudaljenih Kariba, vrlo su jednostavna - najvažnije je sudjelovati.Na Grenadi mijenjamo dio posade i odlazimo u Port of Spain,glavni grad Trinidada i Tobaga.

8. (Trinidad, Tobago)Najvažniji događaj godine na Trinidadu jest znameniti karneval.Uz glazbu i bujnu maštu nastupajućih skupinavelikim su dijelom prisutne maske nadahnute morskim motivima.Hrabro izdržavši četverodnevnu karnevalsku neveru, opet upornoguramo pramac dalje, prema ekvatoru.

9. (Gvajana, Surinam)U Britanskoj Gvajani letimo do fantastičnih slapova Keitur.Imamo sreću jer u Georgtownu slave proglašenje neovisnosti - štou karipsko-južnoameričkom podneblju opet znači karneval.Naša je sljedeća luka Paramaribo u nekadašnjoj NizozemskojGvajani. Grad izgleda kao mala Nizozemska zabunom prenesenau trope.

10. (Francuska Gvajana, Brazil)Jedreći kanalom prokopanim kroz ušće rijeke Mahury, dolazimodo glavnoga grada Francuske Gvajane Cayenna. Popunjavamobrodske zalihe i krećemo prema Brazilu.

ekvator na 48. stupnju meridijana, ušli smo u Rio Para.Sidrimo se 140 km uzvodno u amazonskoj luci Belém.

11. (Atlantski ocean: Salvador, Rio deJaneiro, Montevideo, BuenosAires)Pred nama je najduža etapa plovidbe niz istočnu obalu

, od ekvatora do 35. stupnja južne širine.Iz Urugvaja plovimo preko široka ušća Rio del Plate (Srebrne

Na Sretnim otocima

Sretni otoci

Od Kanara do Kariba

Karneval na Trinidadu

steel-bandova

Kroz plićake Gvajane

Ujedriti u Amazonu

Presjekavši

Obale Srebrne rijeke

zelenogakontinenta

Kar

neva

l na

Trin

idad

u,m

ašto

vite

mas

kei p

rekr

asni

kost

imi

rijeke) do BuenosAiresa.

12. (Atlantski ocean: Rio Gallegos,Magellanes, Rt Horn)Tragom prvih hrvatskih doseljenika prečacem preko patagonskihpustara, duž Magellanova tjesnaca dolazimo na krajnji jugOgnjene Zemlje.Tu, na samom pragu Antartika, priča o još jednoj pobjedi: OzrenBakrač i Mladen Šutej na jedrilici prvi su hrvatski sportskijedriličari koji su oplovili strašni Rt Horn.

II. etapa: Južni Pacifik

13. (Argentina - Čile: Pto Williams, CanalBeagle, Ushuaia)Pred posadom drugi je, najveći ocean, Pacifik. Pristajemona najjužnijemu stalnom naselju na svijetu Puerto Williamsu, apotom prošavši kroz tjesnac Canal Beagle, uplovljavamo i unajjužniji grad na svijetu Ushuaiju.

14. (Čileanskim kanalima do PtoAquirre)Plovimo sjevernim odvojkom Kanala Beagle u predvorjuAntartika. Osim ponekog ribara tuda prođe godišnje najvišesedam-osam jedriličara, koji sami sebi žele dokazati da to mogu.Tako 28 dana nismo susreli ni žive duše sve do naselja PuertoEden. Tek 37. dana stižemo u predvorje civilizacije - PuertoAguirre.

15. (Čile: Chiloé, Vadivia, Juan Fernandez,Uskršnji otok)Nakon 2000 milja opasne plovidbe kroz kanale Ognjene Zemlje iPatagonije napokon uplovljavamo u mirne vode otoka Chiloéa.Nakon povijesnoga gradića Ankuda sljedeće je sidrište slikovitaValdivia.Tu umalo da nije završio put - to je spriječio uporni skiperMladen odlučivši da sam bez posade odjedri više od 4500 milja doTahitija. Najprije se dokopao Otoka Robinzona Crusoea.

16. (Čile: Uskršnji otok)Već površan pogled na , kako su ga nazvaliprastanovnici, otkriva da je taj otok, udaljen od najbližega kopna

Osvojiti Cape Horn

Hir 3

Na južnom rubu svijeta

Hira 3

U ledu Ognjene Zemlje

Daleko je Rapa Nui

Hira 3

Tajna Uskršnjeg otokaPupak svijeta

Tajn

aU

skrš

njeg

otok

a,m

oai u

kleč

ećem

polo

žaju

više od 3000 km, čudesno djelo prirode nastalo spajanjem erupcijanekoliko vulkana.Upoznajemo povijest i osobitosti života tog otoka, gdje posebnupozornost izazivaju moai – čovjekolike statue izrađene odvulkanskoga stijenja.

17. (Francuska Polinezija: Rangiroa, Tahiti)S naseljena tek dva od sedamnaest koraljnih otočića, Rangiroa,veličinom drugi atol na svijetu, ima još djelić iskonskoganetaknutog prirodnog raja, arhipelaga Tuamotu.Šest stotina kilometara južnije nalazi se Tahiti, najveći otok uarhipelagu Otoka privjetrine. Na njemu, posebno u glavnomegradu Papeeteu, živi više od 70 posto stanovnika FrancuskePolinezije.

18. (Francuska Polinezija: Huahine, BoraBora, Moorea)Nevelik strmi vulkanski otok Huahine, potpuno okružen ogrlicomkoraljnih grebena, u skupini Otoka zavjetrine, izvorište je starepolinezijske kulture i mitova, koji su se odatle raširili po cijelojPolineziji.Bitno je različit Bora Bora, za mnoge najljepši atol na svijetu, kojije uvelike izmijenjen masovnim turizmom. No djelić jošpostoji na otoku Moorea, gdje ćemo upoznati dio izvornePolinezije i uzbudljiv erotski ples .

19. (Američka i Zapadna Samoa)Dvije Samoe, na polinezijskome dva su arhipelaga,politički podijeljena na 171. meridijanu na Američku Samou inezavisnu Zapadnu Samou. Iako na objema ljudi govore isti jezikte imaju istu tradiciju i običaje, danas žive posve različitimživotom.

20. (Fiji: Viti Levu, Ovalau)Pola je planeta za nama: na krugu oko svijeta prešli smo 180.meridijan i jedan dan.Otočje Fiji sasvim je slučajno otkrio slavni kapetan Bligh nakonpobune na brodu 1789. To

danas je poznato po proizvodnji šećerne trske i turizmu.

21. (Vanuatu: Efate, Espirtu Santo)

Atoli Tuamotu i Tahiti

Polinezijom amo-tamo

raja

tamure

Svete kokoši SamoeSvete kokoši,

Fiji, otočje šećera

zaradili

Bounty opasno otočje nepredvidljivihljudoždera

Vanuatu, zemlja iz mora

Vanu

atu,

zem

lja

izm

ora,

dom

oroc

i na

otok

uE

spir

ito

San

to

Središte Melanezije, arhipelag Vanuatu, sa svojih 340 otokaprotegnuo se Pacifikom u obliku golema slova Y. Luka Port Villana Efateu najbolje je sidrište za jahte između Polinezije iAustralije, pa je tako i postaja prve dvogodišnje amaterske regateoko svijeta.Posjećujemo i otok Espirito Santo, gdje je u Drugome svjetskomratu bila najveća američka opskrbna baza na južnom Pacifiku.

22. (Solomonsko otočje: Guadalcanal,Malaita)Doživjeti Solomone, s tisuću otoka treći najveći arhipelag južnogaPacifika, nemoguće je bez sjećanja na najkrvavije bitke uDrugome svjetskom ratu na Guadalcanalu. Iako je domorocima ratznatno izmijenio život, u dijelovima zemlje stanovnici još živetradicionalnim životom u skladu s prirodom.

23. (Solomonsko otočje - Papua NovaGvineja: Malaita, Port Moresby,Alotau, Dobu, Fergusson)U prostranoj koraljnoj laguni Malaite ribarsko pleme Lausagradilo je od kamenja više od 50 umjetnih otoka. Baveći sepretežno ribolovom, Laui su na tim otocima bili prilično sigurni odmalaitskih ljudoždera, nevičnih moru. Časte duhove predaka kojižive u morskim psima i izrađuju novac od školjaka, kojim sekupuju svinje i žene.Tragom novca školjaka odlazimo do Papue Nove Gvineje,gdje na otocima D'Entrecasteaux još proizvode velike piroge -jedrilice za prekomorska trgovačka putovanja.

24. (Papua Nova Gvineja: Wagifa,Trobriani, Port Moresby)Više od 750 otoka između Nove Gvineje na jugu i Nove Britanijena sjeveru područje je najočuvanijih tradicija na zapadnomePacifiku. Ritualna razmjena darova, međusobnopovezuje otoke u zaljevu Milna. Na sličan način povezana su selana Trobrianima obredom - gomoljem sličnim krumpiru, kojitamo služi i kao novac.Krećemo prema trećem oceanu, Indijskome, tragomtradicionalnih putovanja kojima su pomorska plemenaPapue Nove Gvineje na (višetrupnim pirogama odpalmina lišća u obliku rakovih kliješta) prevozila grnčariju uzamjenu za škrob palme .

Otoci kralja Salamona

Umjetni otoci Malaite

repa

Čudesna jedra Papue

Kula ring,

yama

Hiri moalelagatoima

sago

Um

jetn

i oto

ciM

alai

tela

gato

i, v

išet

rupn

ate

retn

aje

dril

ica

III. etapa: Indijski ocean - Crveno more - Sredozemlje - Jadran

25. (Indonezija: Timor, Rote)Najveći svjetski arhipelag, Indonezija, s 13.000 otoka, razvučen jena više od 5000 km Indijskoga oceana. Najjužniji od njih, Timor,jedan je od povijesno najzanimljivijih. Timorci, pretežno izplemena Tetum i Aton, bave se zemljoradnjom i ribolovom.Susjedni otok Rote ljetna je baza iz plemenaBajo, koji love morske pse s pomoću koju proizvodeljuskama kokosova oraha.

26. (Indonezija:Alor, Pantar, Pura)Otoci Pantar i Alor, uz desetak manjih, rubni su dio 600 kmdugačkog arhipelaga Nusa Tenggara.Posjetili smo Abuie, izvorno pleme lovaca na glave. Otkad znajuza sebe, ratovali su za čudesne brončane bubnjeve, koje su,osim za kupnju žena, upotrebljavali i u obredima čašćenja duhovapredaka.

27. (Indonezija: Lomblen: Lewoleba,Lamalera)Na teško dostupnim Solorskim otocima misionari su tek početkom20. stoljeća uspjeli tamošnja plemena preobratiti na službenokršćanstvo, no običaji prinošenja žrtava dušama predaka još se idanas strogo poštuju.Na otoku Lomblen u selu Lowoleba prisustvujemo katoličko-animističkim obredu : nakon što izmole katoličkumolitvu na grobu, na svetom otočiću u gorući krug škrope krvzaklane kokoši kao obveznu žrtvu dušama oca i majke. Nasuprotnoj strani otoka u selu Lamalera žive lovci na kitove koji jošlove bambusovim harpunom. Jedra njihovih brodova

su iz palmina lišća.

28. (Indonezija: Flores, Lombok, Bali)Arhipelag Sundskih otoka, dug oko 1000 km, samo je jedno od 111otočja Indonezije, najveće otočne zemlje svijeta. Na otoku Floreszanimljiv je vulkan Kelimutu s tri jezera različitih boja. Na otokuLombok živi muslimanska sekta Wektu telu, koja smatra da je Bogsveprisutan, pa tako nije potrebno graditi posebna mjesta zamolitvu, a specifični su i po tome što jedu svinjetinu. Otok Bali ima

Timorska glazba za pse

morskih nomadaglazbe

Alorski lovci na glave

mokoe,

Solori: Tuamagu i kitovi

Tua Magu

peledangastkana

Draži Sundskih otoka

Dra

žiSu

ndsk

ihot

oka,

otok

Flo

res -

vulk

anK

elim

utu

s tri

krat

era

bogatu hinduističku kulturu i poznat je turistički raj.

29. (Indonezija: Bali, Pulau Gili)Bali je jedan od najmanjih indonezijskih otoka, ali povijesno ikulturološki zacijelo je najzanimljiviji. Na njemu je više hramovanego stambenih kuća. Balijci sa svojim duhovima.Jedan je od obreda (darivanje željeznimpredmetima). Vrlo plodna unutrašnjost daje stanovnicima obiljesvega potrebna za ugodan život. Na nekoliko sati udaljenomekoraljnom otočiću Gili živi se posve drugačije - samo od mora.

30. (Indonezija Java: Banjuwangi, Muncar,Jakarta)Java je prenapučen agrarni otok, ali zbog nedostatka poljâstanovnici su radi preživljavanja postali i vješti ribari. Suvremenioblik zarađivanja umjetni je uzgoj škampa na nekadašnjim rižinimpoljima. U selu Muncar sudjelujemo u godišnjoj svetkovini

(Uzmi iz mora što više). Jakarta je u odnosu naveličinu zemlje malena prijestolnica i u njoj živi samo 4 postoIndonežana.

31. (Indonezija Sulawesi: Watampone,Tanah Bahru, Ujung Pandang)Plemena Makassar, Bugis i Bone, koja žive na Sulawesiju, najboljisu brodograditelji, mornari i ribari u ovom dijelu svijeta. Uindonezijskim vodama još plovi više od 600 njihovih brzih škunanosivosti od 20 do čak 500 tona; to je najveća svjetska flotatrgovačkih jedrenjaka današnjice.

32. (Singapore; Malezija, Melaka,Langkawi; Thailand: Tarutao, Krabi, Phuket)Raznovrsnom ponudom privlačan Singapore usputna je luka zaopskrbu većine jedriličara na putu oko svijeta. Povijesno važnaluka Melaka nalazi se 300 km sjevernije. Ploveći Malajskimtjesnacem, stižemo do stoljetnoga carstva malajskih gusara,arhipelaga Lankawi, i nekoliko milja dalje do tajlandskogaarhipelaga Tarutao. Posjećujemo turistički grad Krabi i otokPhuket.

33. (Sri Lanka: Dondra, Weligama,Unawatuna, Galle)Iako je Šri Lanka ponajprije plodna poljoprivredna zemlja, mnogo

Raskoš starog Balija

komunicirajuTumpek Landep

Ribarska jedra Jave

PetikLaut Muncar

Sulawesko čudo pinisi

Kroz Malajski tjesnac

Šivani čamci Sri Lanke

Kro

zMal

ajsk

i tje

snac

, od

tla

podi

gnut

eko

libe

ljudi na prenaseljenom jugozapadu prisiljeno je preživljavati odmora. Njihovi tradicionalni ribarski brodovi dijelom susašiveni kokosovom užadi. U selu Weligama ribari satima love sprečaka motki zabodenih 50 m od obale. Darežljivo more osimhrane daje i građevni materijal; prženjem drobljena mrtvogakoralja dobivaju kredu.

34. (Sri Lanka: Matara, Hambatota, Yala,Negombo)Duž južne obale Šri Lanke ljudi žive uglavnom od prirode i s njom.Posjećujemo Yalu, drugi po veličini od ukupno šest nacionalnihparkova. Grad Negombo na zapadnoj obali najveće je središteribarstva. Iz njegova zaljeva svakodnevno stotine brzih dvotrupnihjedrilica dižu svoja smeđe obojena četvrtasta jedra u lovu naškampe.

35. (Maldivi:Atol Kaafu, Vaavu iAlif)Maldivi objedinjuju 26 većih atola s ukupno 13.000 otočićarazasutih po 750 km dugačkom i 120 km širokom akvatoriju.Jedreći na osebujnu domaćem jedrenjaku istražujemo atoleKaafu, Waavu i Alif. Tu otočani ponegdje kao novac jošupotrebljavaju školjke, a preživljavaju velikim dijelom od lova natune i morske pse. Roneći doživljavamo čudesan svijetpodmorskoga raja.

36. (Djibouti, Egipat: Port Sudan,Hurghada)U državici i gradu Džibutiju, na prijelazu iz Arapskoga u Crvenomore, ponovo smo se ukrcali na 13-metarsku jedrilicu

, koju smo pratili u nekoliko etapa prve jedriličarskeamaterske regate oko svijeta. Naša sedmeročlana britansko-hrvatska posada jedri na najtežoj regatnoj dionici togdvogodišnjeg relija - na etapi od 700 nautičkih milja do PortSudana i zatim još toliko do ulaza u Sueski kanal.

37. (Egipat: Port Suez, Ismailia, Port Said)Svojim konačno stižemo do Sueskoga kanala,te najveće brodske veze između Europe i Azije, koji povezujeSredozemlje s Crvenim morem. Upoznajemo i usporedni plovniput po rijeci Nil. Uz ostale manje brodove tuda plove stotinetradicionalnih jedrenjaka .

oruwe

Brze cejlonske oruwe

oruwa

Maldivi, život na atolu

dhoni,

Pakao Crvenog mora

ElanAdventurer

Kanalom uz SaharuElan Adventurerom

feluka

Mal

divi

, živ

otna

atol

u,ra

lje

mor

skog

aps

atr

ažen

susu

veni

r

38. (Turska: Side,Antalya, Fethiye, Marmaris,Bodrum)Prejedrivši Sredozemno more rutom antičkih od Egipta doMale Azije, stigli smo do drevne Anadolije. Danas je to jedno odvažnijih raskrižja turskih , kojima domaćijedrenjaci razvoze znatiželjnike po najzanimljivijimpovijesnim i turističkim odredištima duž turske rivijere odAntalyje do Izmira.

39. (Grčka: Dodekanezi, Cikladi, Egina,Korint, Itaka)Grčka je s više od 3000 otoka i otočića pravi nautički raj. Uzkristalno more i jak, ali ugodan stalni vjetar naš 15-metarski sloop jedri od Dodekaneza do Ciklada. Od otokaMilosa kurs nas vodi ravno na sjever do najjužnijeg rta Atike,Souniona, svetišta boga Posejdona. Kroz Korintski kanaluplovljavamo u Jonsko more i stižemo do Odisejeve Itake.

40. (Albanija: Saranda, Vlora, Durres,Shengjin)Dobivši dozvole za plovidbu kakve vrijede za teretne brodove, jerih za jahte još nije bilo, u ljeto je 1994. bila prva hrvatskasportska jedrilica koja je slobodno krstarila albanskim vodama.

, kako Albanci oduvijek ponosno nazivaju svojupretežno planinsku domovinu, bila je posljednje turističkinedirnuto područje u Europi i prva zemlja na našem putu okosvijeta u kojoj nismo vidjeli ni jedno jedino jedro na moru.

41. (Hrvatska: Korčula, Lastovo, Sušac,Palagruža, Vis, Brusnik, Rava)Sve hrvatske sportske jedrilice koje su oplovile svijet, sretno su sevratile u Jadran, prva od njih 1967. Naša zatvorila jekrug u gradu Korčuli. Iz lučice Lumbardetradicionalnim jedrenjakom krećemo na istraživanjepodmorja najudaljenijih jadranskih otoka i hridi. Plovimo daljeprema sjeveru do Kornatskog arhipelaga i Dugog otoka, gdje je naotočiću Ravi ljetno sidrište Renate i Jože Horvata, doajenahrvatskoga sportskog jedrenja oko svijeta.

42. (Hrvatska: Dugi otok, Kornat, Žut,Rovinj)Ako su old-timeri, svečanost Gospe od Tarca i slične tradicije

Turski modri putovi

feluka

modrih putovaguleti

Otoci drevne Helade

meltemiCyndi 7

Ploviti zemljom orlova

Cyndi 7

Zemlja orlova

Krug spojen u Jadranu

Besa Cyndi 7Jedrima oko svijeta

Stonac

Jadransko jučer i sutra

Jadr

ansk

oju

čer i

sutr

a,pl

ovit

i se

mor

a,ži

vjet

i se

nem

ora

jedrenjačka prošlost Jadrana, suvremeno školovanje sportskihjedriličara njegova je budućnost.Preobrazbom jedara od sredstva za rad u rekvizit za vrhunski sportHrvatska iznova stvara stotine pomoraca sposobnih nastaviti djeloposade slavnoga kapetana Ivana Visina, koja je - sedma nakonMagellana - jedrima oplovila svijet.

IV. Posebne emisije

43. (Joža Horvat I: jedrenje oko svijeta1965. - 1967.)Na 15-metarskome željeznom keču ("zadana riječ")književnik Joža Horvat sa suprugom Renatom, sinom Mićom iprijateljem Vladom Hrlićem krenuo je iz najjužnije jadranske lukeKotora na prvo hrvatsko amatersko jedrenje oko globusa. RenataHorvat, prva snimateljica na tadašnjoj TV Zagreb, snimila je tuuzbudljivu pustolovinu. je ispunila besu. Horvatovi su prvihrvatski nautičari amateri koji su jedrima oplovili svijet.

44. (Joža Horvat II: Atlantik,Sredozemlje, Jadran)Godine 1973. Joža Horvat odlazi na drugo jedrenje oko svijeta.Brod je stakloplastični 17-metarski keč . Plovidba jetrebala trajati pet godina. Horvat je namjeravao

i potpunije doživjeti, a ne samo oploviti svijet.Nije mu bilo suđeno. Uza sve nevolje, tijekom plovidbe umiru muoba sina: Mićo u prometnoj nesreći, a Marko, nepunu godinuposlije, u vodama Venezuele.Plovidba se prekida, Joža poklanja -nautičkoj školi i zaklinje se da više nikada neće na jedrilicu. Nouporni Horvatovi, neizlječivo zaraženi

ipak se vraćaju moru.

45. (Jadransko more: regata Rimini, Krf,Rimini)Godine 1993. na transjadranskoj 10.000 milja dugačkoj non-stopregati krstaša od talijanskoga grada Riminija do grčkoga otokaKrfa i natrag sudjelovale su tri hrvatske jedrilice, među kojima inajveći brod u regati, maksikrstaš . S njegove palubepratimo regatu u kojoj na kraju, nakon neočekivanih doživljaja,zauzima drugo mjesto u svojoj klasi.

Besa zadana oceanima

Besa

Besa

Modra lasta - crna ptica

Modra lastaispraviti pogreške

s prvog putovanja

crnu pticu Modru lastu

zovom pučine koja uvijekiznova mami,

Jadranska pustolovina

ACI No 1

Jadr

ansk

apu

stol

ovin

a,bo

naca

i jat

ode

lfin

a

mogućega. Spuštamo se i u podzemlje u špilju Manita peć, a udugom dijelu pustolovine s članovima Gorske službe spašavanjauspinjemo se na Klek.

2. (Rafting na rijekama Kupi, Dobri ipritokama)Nakon plovidbe rijekom Kupom od izvora do Ozlja, upoznajemorijeku Dobru od Kamačnika i Bistraca do glavnoga toka, gdjesudjelujemo u turističkome, a zatim i u 30 km dugačkomenatjecateljskom spustu..

3. (Kajakaštvo i trekking: Kornati, Dugi otok,Pašman)Posada na pet kajaka dvojaca putem Planinarske transverzale odMurtera do Biograda kroz Nacionalni park Kornati i Park prirodeTelašćica vesla od otoka do otoka i penje se na najzanimljivijeotočne vrhove.

4. (Jahanje: Rovinj, Bale, Vodnjan, Fažana,Brijuni, Pula)Iz poljodjelsko-stočarske farme Mon dell'Arche s četirijahača krećemo na istraživanje zapadne Istre. Jašemo kroz gradićBeli, u Nacionalnom parku Brijuni razgledavamo tamošnjeantičke spomenike i te prvu etapu pustolovinezavršavamo u Puli i VespazijanovojAreni.

5. (Jahanje: Marlera, Loborika, Motvuran,Barban)Duž istočne obale Istre jašimo do ostataka Nesactiuma, posljednjeprijestolnice Ilira. Prolazimo kroz slikoviti utvrđeni gradićMotvuran te noćimo na tradicionalnoj farmi. Pustolovinu Istromna konju završavamo šaljivim utrkama magaraca u selu Orbanićite u Barbanu.

6. (Tradicionalnim čamcem krozLonjsko polje)U zaštićenom parku prirode Lonjsko polje ekipa se spušta trimatradicionalnim čamcima rijekom Lonjom.Ulazimo u močvare i plovne kanale koji odvode plovne vode uSavu, upoznajući život roda, kormorana i drugih ptica. Kočijom skonjima endemske pasmine posavac prolazimo selima starihdrvenih kuća i završavamo put u Europskom selu roda Čigoču.

Na divljim vodama

Čamcem na planinu

Istrom na konju I. dio

stancije

safari park

Istrom na konju II. dio

utrkom na prstenac

Veslajući Lonjskim poljem

Kli

novi

ma

done

ba, n

acio

naln

i par

kV

elik

aP

akle

nica

7. (Biciklima: Buje, Oprtalj, Motovun,Vižinada, Grožnjan)Upoznajemo unutrašnjost Istre i -stazamadijelom trase nekadašnje željezničke pruge od

u Bujama do berbe tartufa u dolini rijeke Mirne.

8. (Biciklima: Buzet, Roč, Hum,Grimalda, Pazin, Labin)Na vinogradarskoj farmi u Kostanjici sudjelujemo u berbi grožđa,Alejom glagoljaša nastavljamo vožnju do

Huma. Put nas vodi dalje do Pazina i Gračišća te krozkanjon rijeke Raše do Labina.

9. (Biciklima preko otoka Cresa i Krka)Na otoku Cresu težak je uspon do Gorice, a zatim ugodan spust ugradić Bali, gdje se gnijezde bjeloglavi supovi. Uspinjemo se donajvišega otočnog sela Lubenice i vozimo uz Vransko jezero.Na otoku Krku istražujemo staze od grada Krka do najstarijegakaštela hrvatskih plemića Frankopana, Gradeca iz 12. stoljeća. Naputu do cilja, grada Omišlja, posjećujemo špilju Biseruljku teostatke antičkog Fulfiniuma i Mirine, najveće sredozemneranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća.

10. (Balonima, paraglidima i zmajevima odZagreba do Varaždina)Iz Zagreba balonima i paragliderima prelijećemo Medvednicu iupoznajemo povijesne Stubičke Toplice, pa dvorce StubičkiGolubovec, Gornju Stubicu i Hellenbach te Muzej seljačkih buna iGupčevu lipu. Cilj su nam zanimljive viteške igre uvaraždinskome Starom gradu.

11. (Balonima, paraglidima izmajevima od Zaprešića do Klokovca)Spuštamo se kraj Novih dvora bana Josipa Jelačića, a zatimupoznajemo niz dvoraca u dolini Save i Sutle: Lužnicu, Januševeci Laduč. Preletjevši drevni Cesargrad, spuštamo se u Kumrovec iposjećujemo etnomuzej Staro selo. Zatim letimo do slikovitadvorca grofova Celjskih Miljane, Keglevićeva Bežanca i na krajudolazimo do novouređenog Ožegovićeva Klokovca.

12. (Balonima, paraglidima i

Istrom s 21 brzinom I. dio

vinskim mountainbikeParenzane,

Praznika grožđa

Istrom s 21 brzinom II. dio

najmanjega grada nasvijetu

Biciklom po otocima

Balonom u Zagorje

Zmajevi nad Zagorjem I. dio

Zmajevi nad Zagorjem II. dio

Bal

onom

uZ

agor

je, b

alon

nad

Vel

ikim

Tabo

rom

zmajevima od Velikog Tabora do Maruševca)Golemi dvorac grofova Celjskih Veliki Tabor nadlijećemobalonom, zatim letimo do Pregrade i Gorice, dvorca grofovaKeglevića, te sudjelujemo u bučnoj godišnjoj svečanosti

.Letimo dalje do najpoznatijega hrvatskog feudalnog dvorcaTrakošćana, sjedišta grofova Draškovića, i dvorca Klenovnik.Pustolovinu završavamo u dvorcu Maruševcu na igrokazukrunidbe izmišljena Jure I. Veličanstvenog.

13. (Gajetom falkušom: Vis, Jabuka,Svetac, Palagruža)Komiški ribari s otoka Visa već su od 11. stoljeća odlazili malenomgajetom na vesla i jedra u ribarenje daleko na otvoreno more.Najbolja lovišta bila su oko otočića Palagruže, a zbog malo mjestaza siguran vez onamo se stoljećima išlo u surovim regatama, čestoi s više od šesnaest sati veslanja kako bi se zauzelo bolje mjesto.Šezdeset dvije godine nakon posljednje održane

ponavljamo tu uzbudljivu pustolovinu u svimpojedinostima novorođenom replikom drevne falkuše.

14. (Gajetom falkušom: Palagruža,Biševo, Vis)S posadom falkuše , koju vode 62-godišnjaci Grujei Ivan, vični svim tradicionalnim vještinama plovidbe, uz Bepa iPina, mlade članove ribarske družine, i mi jedreći stižemo doPalagruže. Ponavljamo sve što su komiški ribari morali učiniti daprežive na tim surovim stijenama i dođu kući s punimsrdela.

15. (Turnim skijama: Tršće, Platak,Snježnik)U petnaesteročlanoj ekspediciji planinara, članova Gorske službespašavanja i specijalaca MUP-a krećemo na turnim skijama odskijališta Tršće preko Smrekove Drage i Belice te stižemo doPlatka i Snježnika, idealnih terena za zahtjevno visokogorskoturno skijanje.

16. (Turnim skijama: Risnjak,Mrkopalj, Begovo Razdolje, Bjelolasica)S krznom sintetičkih pod skijama, koji olakšavaju uspone,penjemo se na vrh Risnjaka.

Kostelskapištola

Falkušom do Palagruže I. dio

palagružanskeregate

Falkušom do Palagruže II. dio

Comeze Lisboe

barilima

Sa psima pod skijama I. dio

Sa psima pod skijama II. dio

cucaka

Fal

kušo

mdo

Pal

agru

že, t

radi

cion

alna

gaje

ta

Nakon posjetu Nacionalnom parku Risnjak u mesopusnomugođaju preko Lokvarskog jezera i Fužina stižemo do Mrkoplja,kolijevke hrvatskoga turnog skijanja. Preko legendarne Matićpoljane uspinjemo se do skijališta Begovo Razdolje i istraživanjezavršavamo na najvišem vrhu Gorskoga kotara Bjelolasici.

17. (Daskom za jedrenje odizvora rijeke Krke do Visovca, Skradina, Šibenika i Brača)Trojica iskusnih surfera daskom za jedrenje svladala su73 km dugačku rijeku Krku, njezine plićake, slapove i kanjone.Prošavši Roški slap, jezero Visovac s franjevačkim samostanom,Skadarski buk i Šibenski kanal, zajedrili su Jadranom te stigli dootoka Brača i glasovite pustinje Blaca, drugog samostana na tomneobičnom .

18. (Daskom za jedrenje odBrača do Pelješca, Korčule i do Nacionalnog parka Mljet)Ekipa surfera jedri u dnevnim etapama na daskama tako da nanjima i jedu i odmaraju se. Tek u sumrak prelaze na pratećujedrilicu. Tako stižemo do Pelješca i Vignja, surferskog raja naJadranu.Razgledavši Korčulu i tamošnju školu , surfamo doMljeta. Uspijevamo ujedriti u Veliko jezero i stići do cilja,benediktinskog samostana na otočiću Sv. Mariji.

19. (Tradicionalnim brodicama,biciklom i trekkingom deltom Neretve)Kroz burnu povijest delte Neretve glasoviti neretvanski gusaribranili su hrvatsku obalu. S njihovim potomcima, veslajući natradicionalnim u koje smo ukrcali planinske bicikle iopremu za trekking, na pustolovan način doživljavamo prirodne ipovijesne znamenitosti delte.

20. (Džipovima : Požega,Papuk, Kutjevo, Dilj, Slavonski Brod)Na pucanj iz mužara krenuli smo s desetakdžipova iz povijesnoga grada Požege u guste šume planine Papuk.Odvezli smo natjecanje u slalomu te orijentacijsku vožnju dopovijesne tvrđave Ružica iznad Orahovice i dvorca iz 13. stoljeća uKutjevu.Cilj ove etape bio je Slavonski Brod i posjet folklornome

.

Surfom od Knina do Mljeta I. dio

morskom

windsurfingu

Surfom od Knina do Mljeta II. dio

windsurfinga

Tragom neretvanskih gusara

lađama

Bespućima Slavonije I. dio off road

Trenkovih pandura

Slavonskom kolu

Surf

omod

Kni

nado

Mlj

eta,

dask

omza

jedr

enje

doot

oka

21. (Džipovima : SlavonskiBrod, Gajna, Babina Greda, Vukovar, Erdut,Aljmaš)Obalom Save vozimo prema istoku duž granice s BiH. Skonjičkom postrojbom policije obilazimoGajnu. U Babinoj Gredi upoznajemo život tipične seoske farme

. Istražujemo Vučedol i Vukovar te etapuzavršavamo u Erdutu, gdje su najveće drvene bačve na svijetu.

22. (Džipovima i čamcima: Aljmaš,Kopački rit, Batina, Osijek, Brođanci)Ova etapa -pustolovine po močvarama Baranje bila jenajteža. Vozači džipova morali su se probiti do dvorca Tikveša uParku prirode Kopački rit, a suvozači su zaplovili Dunavom izAljmaša. Tradicionalnim prošli smo ušće Drave i Dunav iuplovili u 15 km dugačak Vemeljski Dunavac.U Kopačevu upoznajemo tipično baranjsko gospodarstvo. Nakraju ove pustolovine ekipa se natječe na Olimpijadi starihsportova u Brođancima.

23. (Biciklima, pješke, kajacima, kanuima,konjima i kočijom Cetinom od izvora do Blata)Četveročlani tim prema pravilimapopularnih svjetskih utrka kreće od izvora Cetineplaninskim biciklima. Kod povijesnoga turskoga hana iz 17.stoljeća uzjahali su alkarske konje i, prešavši Sinjsko polje,upoznali i Sinj. Iduću dionicu po rijeci odveslali su u kanuima.Pješke posjećuju selo Grab, gdje se nalaze 600 godina staremlinice. Nakon etnosela Klarići vraćaju se u kanue i kajake teveslaju do sela Blato i kampa Trmbusi.

24. (Biciklom, pješke, raftom, kanjoningom,kajakom i kanuom: Cetinom od Blata do Omiša, Gornja i DonjaBrela, Makarska, Biokovo)Blizu Zadvarja naš se tim 1 + 3 (jedna djevojka, tri momka)uključuje u natjecanje te prolazi Cetinu doRadmanovih mlinica kod Omiša. Odatle svih 56 natjecateljaplaninskim biciklima juri do padina Biokova te se pješke spušta doDonjih Brela. Tamo se ukrcavaju u morske kajake i završavajunatjecanje veslajući do Makarske. A mi se još penjemo donajvišega vrha Biokova.

Bespućima Slavonije II. dio off road

zaštićeni krajolik

šokačkog stana

U močvarama Baranje

off road

čiklama

Svi izazovi Cetine

Pustolovne akademije HTV-aEco Challenge

Cetina-Biokovo 1+3

Cro Challenge

Bes

pući

ma

Slav

onij

e,s p

rire

dbe

Bij

elo

bise

rje

Sla

voni

je