BE

SP

LA

TN

O

2

v i j e s t i

U povodu dana HP-a 10. listopada u Barbanu je sve~ano otvorenanova po{ta na Placi. Tom je prilikom otvorena i novoure|ena~ekaonica ambulante i stomatolo{ka ordinacija za koju su Op}ina i@upanija izdvojile 300 tisu}a kuna. Za ure|enje nove po{te HP jeizdvojio 453 tisu}e kuna.

Javna rasvjetaRje{avanjem dijela duga za odr`avanje javne rasvjete prema poduze}uElektroistra Pula od po~etka listopada zapo~elo je ponovno redovnoodr`avanje javne rasvjete za podru~je ~itave op}ine. Probleme sjavnom rasvjetom gra|ani mogu prijavljivati na telefon 567-635,op}inskom referentu Aldu Osipu.

Seoski turizamU prilogu Barbanskog glasnika dobili ste anketni list za

seoski turizam, kojim se `eli ustanoviti interes

stanovni{tva op}ine Barban za bavljenjem ovom

djelatno{}u. Molimo da isti ispunite i dostavite u

Op}inu. Izrada Prostornog planaPo~etkom listopada potpisan je ugovor o izradi Prostornog planaure|enja Op}ine Barban s poduze}em ICON d.o.o. iz Rovinja.Zakonom je definirano da izrada prostornih planova jedinica lokalnesamouprave mora biti gotova do kraja o`ujka 2002. godine. Mole segra|ani da potrebe za uvr{tenjem njihovih parcela u zone gra|enjadostave u Op}inu. Tijekom izrade Prostornog plana bit }e organiziranajavna rasprava na podru~jima mjesnih odbora.

U posljednje vrijeme poduzeto je nekoliko akcija s ciljemure|enja op}inskog sredi{ta. Sa stare kule uklonjeno jedivlje raslinje, dok }e drugi korak, u suradnji skonzervatorima, biti pra`njenje zemlje i gra|evinskogmaterijala iz ovog povijesnog zdanja. Ofarbana je ~eli~naograda crkve, ograda gornje {kole, rije{ena ograda uzko{arka{ko igrali{te uz magistralnu cestu Pula-Rijeka. Uznovu boju na {pinama i {ternama, poduzeto je kompletnovanjsko i unutarnje farbanje zgrade u kojoj je smje{tenaOp}ina Barban, Istarska banka i Puljanka.Uz crkvicu sv. Antuna pustinjaka postavljena je za{titnaograda (stupi}i s lancem), ure|eno je dje~je igrali{te uzvrti} (novi pje{~anik, njihaljke, ljulja~ke), preure|en je ulazu Dru{tveni dom, koji je obojen iznutra i izvana, a lakiran jei parket te ure|en sanitarni ~vor, ~ime su u~enici osnovne{kole dobili bolje uvjete za odr`avanje nastave tjelesnogodgoja. Sru{ena je kona~no i stara baraka na putu zagroblje, te montirana fontana kod gornje osnovne {kole. Nastavilo se s ure|enjem sportsko-rekreacijske zoneMrzlica. Navezeno je oko tisu}u kubi~nih metara zemlje,ure|eno pomo}no igrali{te, “manje`” za konje, te zapo~elosa izgradnjom dvostaznog bo}ali{ta.Dana 17. studenog odr`ana je radna akcija MO Barbankojom je ure|ena lokva na Ravnici.

SaniranjedivljihdeponijaTijekom srpnja i kolovozasanirano je 30-tak divljihdeponija na podru~ju svih osammjesnih odbora op}ine Barban.Sada se o~ekuje svako naseljeodredi jednu poziciju zaodlaganje sme}a, kako bi se upotpunosti izbjegla divljaodlagali{ta.

Za izdava~a: Denis Konto{i}, prof. ing. • Urednik: Dragan Ogurli} • Fotografije: Dragan Ogurli} Grafi~ko oblikovanje‚ priprema: Ivica Oreb/Studio oblik, Rijeka • Tisak: Tiskara Zambelli, Rijeka • Naklada: 1200 primjeraka

ISSN 1333 - 4468 • Izlazi 3 puta godi{nje • Broj 1 • Prosinac 2001 • Izdava~: Op}ina Barban • www.barban.hr

I m p r e s s u m

G l a s i l o O p } i n e B a r b a n w w w . b a r b a n . h r

Promocijanovog CD-a i kazeteU povodu 25. obljetnicaneprekinutog djelovanjaKUD Barban snimio je noviCD i kazetu “Zora rudi”,~ija }e promocija biti upetak 7. prosinca nasve~anoj sjednici Kulturno-umjetni~kog dru{tva uprostorijama Dru{tvenogdoma u Barbanu.

Ure|enje op}inskog sredi{ta

S akcije ure|enja lokve na Ravnici

Nova po{ta

foto vijest Na hajki Lova~kogdru{tva “Kamenjarka”28. listopadasudjelovala su 42strijelca, a ustrijeljenasu dva srnjaka i dvijelisice

3

v i j e s t i

Rije~ na~elnika

Lipe moje Barbanke i Barbanci,po{tovani gra|ani Op}ineBarban!

Eko, jo{ mali hipac i prihitit}emo se u 2002. lito. Pasalo jeve} i po lita da je nova{kvadra na timunu ud Op}ineBarban. Vrime zaspravlje leti ini ~a ~ekat, ko ne ulovit sedela, ko se ~a `eli prikurat.Pofat tega smo se zajno ilevali, prez harte ~uda mi{at.^etiri lita je ~uda i malo,{ekondo z kega se kantunagleda. “Za na{u Barban{tinu”je bija na{ predizborni slogan iz tin gremo trdo naprid. Izapo{tajte jenu: svaka pedljaop}ine, svako selo, svakaper{ona, svi }e ud nas bit nasvenu furmu potratani. A uno~a smo na{li je: dosta zapu{}eni `alosan Barban i sela ka se nipitalo ~uda za zdravlje. Povrhsvega, ni se ni znalo kamo bistija ti brod barbanski u maglisklatit.

Strategija dr`ave, `upanije,op}ine, strategija poduze}a,obitelji, pojedinca - to su vrlobitne stvari, jer tek ako znamociljeve u prostoru i vremenu,tada je na{e gibanjeusmjereno, a sve aktivnostitrebaju voditi ka tome. Misada znamo kuda idemo i tosmo spremni svima re}i.

Strate{ke odrednice Op}ineBarban su: razvoj seoskogturizma te malog i srednjegpoduzetni{tva, koje ne}eugroziti prirodni ambijentprekrasne, zelene Barban{tine.@elimo dovesti Evropljane izzaga|enih, urbanih sredina naodmor u barbanskadoma}instva, ponuditi imzanosan mir i bu|enje uzpijetlove, {etnje po na{im{umama uz miris poljskogacvije}a. Poduzetni~ka zona,koju smo nazvali “Barbanbusiness center” (Barbanskibiznis centar), u neposrednojblizini Barbana, bi trebalaokupiti sve barbanskepoduzetnike na jednomemjestu i pru`iti mogu}nostsna`nije poslovnekomunikacije, te naravno datimogu}nost zapo{ljavanja`iteljima na{e op}ine. Resurseimamo, prepoznali smo ih,valja ih jo{ staviti u funkciju.

Barban treba urediti: nastavitiizgradnju nove osnovne {kole,izgraditi zaobilaznicu napotezu Frke~i - Spomenik,pro{iriti groblje i izgraditimrtva~nicu, urediti {portsko-rekreacijski centar Mrzlica,krenuti u ure|enje starihzgrada i fasada, rije{itivodovodnu mre`u dijelaBarbana i II. fazu kanalizacije,pro{iriti mre`u javne rasvjete,

izgraditi autobusne ~ekaonice,urediti kulu i dr.

Sela se pritom ne}e zapustiti.Zato sam i zapo~eodvomjese~no saKoordinacijama predsjednikaMjesnih odbora, koji bi sevaljali za na{e susretepripremiti, obaviti sastanke poselima i donijeti praveinformacije o problemimanaselja na njihovom podru~ju.Za sada vidimo da sunajizra`eniji problemi:neodr`avanje javne rasvjete,potreba za kontejnerima zasme}e i zavr{etak asfaltiranja.Rje{avanjem dijela duga, kojise nije pla}ao od 1999. god.,“Elektroistra” od po~etkalistopada opet redovno, napoziv Op}ine, odr`ava javnurasvjetu. Za kontejnere senastoji prona}i najbolji modelfinanciranja: nedostaje namoko 120 malih kontejnera, a~ekanje na reparirane odstrane poduze}a “Herculanea”je dugotrajno, pa nam valjakontejnere kupiti. Tijekomsrpnja se saniralo vi{e odtrideset divljih deponija, asada se o~ekuje od svakogasela da odredi jednu lokacijuna koju }e deponirati otpad,dok se ne rije{e kontejneri. Zaasfaltirati je ostalo jo{ oko 10kilometara cesta.

Pro{irenje groblja je nu`no ina Prnjanima, kao i izgradnjamrtva~nice, koju valjaizgraditi i na groblju [kita~a.Ukratko, dva pro{irenjagroblja i izgradnja trimrtva~nice. Op}ina je ve}naru~ila izradu idejnihprojekata, a sada je potrebnoprona}i i model financiranja.

Produ`enjem radnogavremena Op}ine,

utorkom i ~etvrtkom popodne,te prijemom gra|anstva odstrane na~elnika petkom,nastojalo se pribli`iti `iteljimaOp}ine Barban. Dakle, biti ustalnom kontaktu s Vama.Uostalom, op}inske slu`be su iustrojene zbog Vas.

Ovom prigodom ne}uspominjati dugove koje smozatekli i koji se godinama nisuvra}ali (vi{e o tome na str. 5).Valjalo nam je najprijeuspostaviti dobre odnose sasvima kojima dugujemo, tesada mo`emo re}i da se svimamjese~no otpla}uje dio duga,koliko je to mogu}e, a da seipak ne paralizira `ivotOp}ine.

Na{a je `elja da Vi budetestalno informirani ode{avanjima u na{oj Op}ini,pa smo stoga i krenuli sa“Barbanskim glasnikom”, kao is Internet stranicom. Nemamo{to tajiti, a niti ne}emo. Doslijede}eg, Uskr{njeg brojaglasnika, ostaje mi jo{ za`eljetiVama i Va{im obiteljimasretne bo`i}ne i novogodi{njeblagdane. @elin Van ud srca~uda zdravlja, sri}e i veselja unoven 2002. litu. Dajte sikuraja!

Va{ na~elnikDenis Konto{i}, prof.ing.

Za na{u Barban{tinu

4

v i j e s t i

Stipendije za daroviteNa 6. sjednici Op}inskog vije}a done{ena je odluka o dodjelistudentskih stipendija za studentsku godinu 2001/2002.Darovitim studentima Tanji Buli}, Zoranu Buli}u, Emanueli Klevai Jeleni Latin, koji su ve} dobivali stipendiju, pridru`ili su seBarbara Cviti}, Neven [padi}, Maja Grgorini}, BarbaraKancelar, Ana Ciceran, Mirko Radolovi}, Daniela Rojni}, AndrejBa{a i Goran Proro}i}. Svima pripada mjese~na stipendija uiznosu 400 kuna.

Zbog sna`nih vibracijaizazvanih teretnim kamionimakoji “defiliraju” starom jezgromBarbana, popucali su zidovitristo godina stare `upne crkvesv. Nikole, a u opasnosti je ibarbanska kula i crkva sv.Antuna pustinjaka, spomeniknulte kategorije. Barbanskastara gradska jezgra postala jekoridor za prijevoz kamena izsredi{nje Istre prema luciBr{ica ovog ljeta, a promette{kih tereta se intenzivirao.Rje{enje za ovaj problem uOp}ini vide u izgradnjizaobilaznice Frke~i-Hrbokivrijedne 12 milijuna kuna. U@upanijskoj upravi za cestetvrde da je projekt zaobilazniceuklju~en u program izgradnjecesta do 2004. godine, aHrvatske ceste (koje pla}ajupolovicu vrijednosti

investicije) trebale bi najprijeprihvatiti `upanijski programizgradnje cesta. Za to vrijeme,stara barbanska jezgra je uvelikoj opasnosti i tra`i hitnodjelovanje.

Popucalizidovi `upnecrkve

Na izborima za ~lanovepredstavni~kih tijela jedinicalogalne i regionalne samoupraveu op}ini Barban pobijedila jelista SDP-a, ispred kandidacijskihlista IDS-a i HDZ-a. Od 2451upisanog bira~a, i uz 66neva`e}ih listi}a, kandidacijskalista SDP-a dobila je 921 glas,odnosno 6 mjesta upredstavni~kom tijelu. IDS jedobio 712 glasova, odnosno 4mjesta, dok je HDZ sa 187glasova osvojio jedno mjesto uOp}inskom vije}u.Za ~lanove Op}inskog vije}aOp}ine Barban izabrani su: DenisKonto{i}, Mladen Filipovi},Mirko Buli}, Beti Radola, AntonPer~i}, Dean Mauri} (SDP),Slobodanka Vale, Ivan Borula,

Edo [ugar, Dean Radolovi}(IDS) te Otavio Prhat (HDZ). Za predsjednika Op}inskogavije}a na Osniva~koj sjednici 15.lipnja 2001. izabran je DenisKonto{i}. Na 2. sjedniciOp}inskog vije}a za zamjenika jeizabran Mladen Filipovi}. Kakoop}ina Barban ima manje od3000 stanovnika, Op}inskovije}e je ujedno i u funkcijiPoglavarstva, a predsjednikOp}inskoga vije}a obna{adu`nost Op}inskog na~elnika. Odaziv bira~a u op}ini Barbanbio je sa 68,2 posto najbolji ucijeloj Istri, a impozantan i zaprostore RH. ^injenica da je npr.IDS dobio zna~ajno vi{e glasovaza `upanijsku nego za op}inskulistu, pokazuje da su se bira~i

ipak opredijelili za osobe, a neslijepo za stranke.

Pobjedni~ka lista mo`e svojuspjeh zahvaliti programu kojegsu ponudili bira~ima za period2001.-2005. godine. Strategijurazvitka op}ine oni vide krozrazvoj obrta i poduzetni{tva uzonama male privrede na svimdijelovima Barban{tine, razvojseoskog turizma i promocijombarbanskih osobitosti,poljoprivrede (naro~itovinogradarstvo i vinarstvo),pobolj{anje cestovneinfrastrukture i putnih pravaca,kao i pobolj{anu koordinaciju sMjesnim odborima kako bi serje{avanju problema pristupiloorganiziranije i efikasnije. Vrlo jeznakovita i najava valorizacijebarbanske obale u turisti~kesvrhe.

KAKO SU PROTEKLI LOKALNI IZBORI -IZBORNI REZULTATI 20. SVIBNJA 2001. GODINE

Uredit }e se i pristup barbanskom moru

Op}insko vije}e je ujedno i ufunkciji Poglavarstva

Odaziv bira~a bio je najve}i u Istri, ~ak 68,2 posto

Pobjeda barbanskihsocijaldemokrata

5

v i j e s t i

1. ISTRAGRADNJA, Pula -

oko 400 tisu}a kuna - dug senije vra}ao od 1999. god., a prijeodlaska prija{nji je na~elnikpotpisao Sporazum o prihva}anju12% zateznih kamata, ~ime sedug popeo na gotovo 700.000kuna. Dug se odnosi na radove zapro{irenje groblja [kita~a. Sapla}enih 300 tisu}a kn, ukupna

cijena ko{tanja pro{irenja groblja [kita~a iznosi tako 1 milijun kuna,a groblje jo{ danas nije zavr{eno. Mjese~no sada otpla}ujemo 10-15tisu}a kuna.

2. ELEKTROISTRA, Pula - 440 tisu}a kn - dug je preuzet odnekada{nje Op}ine Pula i odnosi se na utro{ak el. energije za javnurasvjetu. Sve ostale op}ine, nastale na prostoru biv{e Op}ine Pula susvoj dug rije{ile, osim na{e.

3. CESTE d.d., Pula - oko 420 tisu}a kn - dug se odnosi naasfaltiranja, ali se godinama nije vra}ao. Sada mjese~no otpla}ujemo3-5 tisu}a kuna.

4. PULA-HERCULANEA d.o.o., Pula - 113 tisu}a kn - dug seodnosi na odvoz sme}a sa groblja i godinama se ne pla}a. Sadaotpla}ujemo oko 3 tisu}a kuna mjese~no.

5. [ETI] d.o.o., Labin - 120 tis. kuna - dug se odnosi nakopanja gra|evinskom mehanizacijom za potrebe telefonske ivodovodne mre`e. Sada mjese~no otpla}ujemo 5 tisu}a kuna.

6. GP LABIN, Labin - 100 tisu}a kn - dug se odnosi na sanacijutemelja `upne crkve u Barbanu.

7. KORONA d.o.o., Rijeka - knjigovodstveno dugovanje je 28tisu}a kuna, a poduze}e tuma~i da je dug daleko ve}i, ~ak 125 tisu}akn. Dug se odnosi na izgradnju biolo{koga pro~ista~a. Realan dug tektreba utvrditi, jer nije bilo okon~anog obra~una.

8. ELEKTROISTRA, Pula - 94 tisu}e kuna - dug se odnosi naodr`avanje javne rasvjete. Vratili smo 23 tisu}e kuna, a mjese~nootpla}ujemo oko 5 tisu}a kuna (uz to mjese~no se pla}a i 10-12tisu}a kuna za utro{ak el. struje za javnu rasvjetu) i time smouspostavili redovan sustav odr`avanja od 1. listopada na dalje.

9. PULAPROMET, Pula - 72 tisu}e kuna - dug za autobusniprijevoz za teku}u godinu. Sada se mjese~no pla}a 12 tisu}a kuna,temeljem ugovora za nabavku novih autobusa, a treba rje{iti i dug.

10. VODOVOD, Pula - 34 tisu}e kuna - dug za vodu (pla}alo sevodu ~ak i za Streljanu kojom upravlja Lova~ko dru{tvo). Sada jerje{en dug za 1999. i 2000. te se svakoga mjeseca pla}a par tisu}akuna.

Napomena: Sva su dugovanja prikazana bez zatezne kamate, kojazakonski iznosi 18%, ako se druga~ije ne dogovori. Izvje{}e Komisijeza primopredaju, koje }e biti gotovo do kraja godine, pokazat }eukupan dug Op}ine Barban na dan 15.06.2001., a naravno i listupotra`ivanja Op}ine.

TOP-LISTA NAJVE]IH DUGOVA OP]INE BARBANna dan 15.06.2001. god.

Uo~i Svih svetih ure|en jeulazni dio i staze na grobljuPrnjani (na slici). Molimogra|ane da sve uo~enenedostatke i primjdbe vezane uzodr`avanje groblja dojave na tel.567-635 op}inskim referentima:Milio Buli} (groblja Barban i[kita~a) i Aldo Osip (grobljaPrnjani i Sutivanac).

Odr`avanje groblja

* [to blagdan sv. Nikole zna~iza `upu Barban?- To je najva`niji blagdan `upe,koja je za svog za{titnika koji naszagovara pred Bogom uzelasvetoga Nikolu. Jo{ u davnavremena, dok je u Barbanu bilazborna crkva, slavio se sv. Nikola.Njemu je posve}ena `upna crkvai glavni oltar. Taj svetac poznat jepo dare`ljivosti i dobrim djelima.Kao biskup u gradu Mira u MalojAziji u tajnosti je obilazio ljude uoskudici i darivao ih. Ovdje samve} tre}u godinu i moguposvjedo~iti da je narodu tajblagdan va`an. On povezujepraroditeljske obi~aje i vjeru sa

sada{njo{}u. Osim toga, tog dana6. prosinca slavi se i Dan op}ine,pa je sve u svemu to bitan dan zaop}inu Barban.* Dolazite nam iz jedne dalekezemlje?- Ja sam iz Brazila, moje rodnomjesto otpriliku 400 km od SaoPaola. Pravi sam Brazilac, iakotako mo`da ne izgledam po bojiko`e. Moji praroditelji su biliTalijani, koji su prije 150 godinado{li u Brazil. Moje puno ime jeDaniel Enhike Saturi. Ro|en sam1972. godine.* Pa kako ste se Vi na{li uHrvatskoj? - Prije svega, kao mladi} osjetio

sam poziv od Boga da muposvetim svoj `ivot. Tu je bilaljubav prema crkvi i Kristu, iodlu~io sam postati misionar,oti}i u slu`bu Bo`ju onamo gdjeje potrebno. U ju`noj Italiji, uPorto San Giorgu, gdje smo bilimi bogoslovi smje{teni, izvukli sume `drijebom da idem uHrvatsku. Potom sam bio uRijeci na Bogosloviji nekolikogodina, zatim sam kao sve}enikslu`io godinu dana u Puli, odakle

me biskup Ivan Milovan 1998.godine odredio da vodim istarsku`upu Barban. * Jeste li imali problema s na{imjezikom?- Ha, vidite i sami. Jo{ imam.Hrvatski nije tako lak za nau~itiza nas koji imamo jezi~nu bazulatinskog. Kad sam do{ao uBarban, morao sam ponovo u~iti,ovaj put istarski dijalekt, koji seovdje prete`ito govori. Lak{e mije bilo svladati dijalekt, negohrvatski.* Kako su Vas prihvatili ljudina Barban{tini?- Jako, jako dobro. Bio sam iiznena|en tim prijemom.Op}enito, ljudi u Hrvatskoj, kadsam do{ao jo{ za vrijeme rata,odli~no su me primili. A uBarbanu su me prihvatili naposeban na~in. Ja sam sadaistarski sve}enik.* Kako biste najkra}e opisaliljudi u Va{oj `upi?- Da su prijatelji. To je ono {to jaosje}am u Barbanu. Takvi sunaprosto ljudi.

6

r a z g o v o r

Lova~ko dru{tvo “Kamenjarka”iz Barbana, jedno je od lova~kihdru{tava s najdu`om tradicijomu Istri. Dru{tvo je osnovanodavne 1948. godine, kada jeimalo 18 ~lanova. Danas, 53godina kasnije, dru{tvo ima 204stalna ~lana.- Zadnjih godina ulo`ili smovelik osobni rad u lovi{tima,svjedo~i predsjednik Lova~kogdru{tva Milan Rajko. - ^lanarinanam je najjeftinija u Istri, 600kuna, a pravilnikom smo seobvezali da ni`u cijenu~lanarine nadoknadimo

radovima u lovi{tima, okozasijavanja, staza, ~i{}enja,pojili{ta, stvaraju}i uvjete kojimogu omogu}iti divlja~i da nana{em stani{tu opstane iostane. - Iz godine u godinu poslujemopozitivno, dodaje tajnik dru{tvaAn|elo Dimini}. - Bavimo selovnim turizmom i imamodugogodi{nje partnere,talijanske lovce, od kojihnekolicina ve} ~etrdesetakgodina lovi ovdje kod nas. Uzadnjih pet-{est godina glavninam je zadatak obnavljanje

divlja~i u lovi{tu. Problem je,kao i u drugim lovi{tima diljemHrvatske, upravo krivolov.Prvenstveno izvana, ali ne{to~ak i iz vlastitih redova.Pogotovo nas brinu no}nikrivolovci koji s automobilima sreflektorima idu od parcele doparcele i uni{tavaju divlja~.Ukoliko budemo imali podr{kuod odgovornih u policiji, stat}emo na kraj krivolovu.U zadnjih ~etiri-pet godinadoista je vidljiv napredak na{eglova~kog dru{tva. Imamo dostamladih ljudi. Ove godine jedevet novih kandidata, i dvakandidata od lani, koji trebajupolo`iti lova~ki ispit nakonobveznih 120 sati {kolovanja. - Svakako me|u na{impostignu}ima treba istaknutimodernu fazanariju u Sutivancukoju smo napravili vlastitimradom i sredstvima,

nadopunjuje Milan Rajko. -Kapacitet joj je 450-500 fazana,i ve} tre}u godinu tamo za na{epotrebe uzgajamo fazane. To jeponukalo i jednog lovca naPrnjanima koji je u vlastitoj re`ijinapravio jo{ jednu fazaneriju. Za javnost, za na{u Barban{tinui ovo na{e lova~ko dru{tvoposebno je va`na neosporna~injenica: jo{ davnihsedamdesetih godina lovcilova~kog dru{tva “Kamenjarka”Barban izradili su streljanu nana{em Gradi{}u koja ima svepredispozicije olimpijskestreljane. To je jedna odnajkvalitetnijih streljana napodru~ju Istre. Godinama smomuku mu~ili da se ta streljanavrati na gospodarenje lovcima ilova~kom dru{tvu koje je svojimradom nju izgradilo. Napokon jepravda zadovoljena; odlukompoglavarstva op}ine Barbanpred dvije godine streljana jedata na gospodarenje na{emlova~kom dru{tvu. To je velikpotencijal i poticaj u poslovanjulova~kog dru{tva.- Zahvaljuju}i toj streljani,zaklju~uje Dimini}, imamodr`avnog prvaka, i juniore kojisu u vrhu, pa se i na tom poljumo`e o~ekivati jo{ puno dobrihrezultata.

BARBANSKI @UPNIK DANIEL ENHIKE SATURI

Va`an dan Barban{tine

Daniel Enhike Saturi

LOVA^KO DRU[TVO “KAMENJARKA” BARBAN: PREDSJEDNIK MILAN RAJKO I TAJNIK AN\ELO DIMINI]

Odli~ni rezultati lova~kog dru{tvaJeftinu ~lanarinu nadokna|ujemo radovima ulovi{tima, isti~u u lova~kom dru{tvu

Blagdan sv. Nikole u Barbanu povezujepraroditeljske obi~aje i vjeru sa sada{njo{}u

An|elo Dimini} i Milan Rajko,tajnik i predsjednik Lova~kogdru{tva “Kamenjarka” iz Barbana

Zakuska za lovce (srnetina s palentom) organizirana je u objektuagroturizma u Pavli}ima

7

r a z g o v o r

Rubriku “Barbanci u svitu”po~injemo pravim BarbancemMilanom Rojni}em, direktoromljubljanske “Agroemone”, kojikoristi svaku prigodu da bude usvom kraju. Iz Dom`ala, gdjestanuje i radi, do Barbana mutreba ne{to vi{e od dva sata. - Iz Barbana sam po{a 1979. nastudij u Ljubljanu na Biotehni~kifakultet, smjer agronomija. Za{toba{ agronomija? E, to vam jepri~a. Znate, ja sam finijatrgova~ku {kolu u Puli. Onda sedesilo jedamput, po{to sviramharmoniku, da je muzika{ bijapijan ve} u podne. I mene je do{amoj barba zvat neka gren sviritsvatima u Rabac. Bilo je to uo{tariji “Bukaleta”, dana{nja“Panorama”, gdje sam kaozavr{eni |ak pitao vlasnicu Lidijuako bi me uzela za konobara.

Rekla je da bi, a da }u usput maloi svirit. A dolje u prizemlju jebija pansion od Kovinotehne -Tehnomerkatora iz Celja. Njimasam se svidio i preko njih samzapravo oti{ao u Sloveniju nastudij. Moja dana{nja suprugaMarinela, rodom iz Mar~ane,tako|er se odlu~ila za Ljubljanu,za studij agronomije. Danastako|er radi u bran{i, u Zavoduza poljoprivredu.* Po{li ste s namjerom da sevratite?- S namjerom da se vratim.

Nakon fakulteta vratio sam sedoma, no bio sam nezaposlen iprije i poslije vojske 1985.godine. Kako nije bilo posla,po{ao sam nazad u Ljubljanu gdjesam dobio pripravni{tvo unekada{njoj Agrotehnici. Radiosam kao prodava~-savjetnik.Nakon pripravni~kog sta`a uAgrotehnici, radio sam kaosavjetnik za za{titu upoljoprivredi, a nakon toga po{aou Agroemonu gdje su raspisalinatje~aj za samostalnogkomercijalistu. Agroemona jebila u dosta lo{em stanju,prakti~ki pred ste~ajem - bili sudu`ni 3,5 milijuna maraka. I kadje stari direktor 1991. godineoti{ao, mene su radnici kaokomercijalnog direktora podr`ali ipostao sam generalni direktor. Ito sam jo{ dan-danas. * Ka`ete da ste poduze}e zatekliu katastrofalnom stanju. A ukakvom je ono danas?- Danas je poduze}e u stanju danema ni tolara kredita. Sve seradi vlastitim sredstvima. Pla}esu na vrhu u poljoprivrediSlovenije. Po rezultatimaproizvodnje mlijeka smo prvi.Imamo sedamdeset radnika, a dolani smo obra|ivali 2100 hektarazemlje. Zbog denacionalizacijenam je ostalo jo{ samo 1100hektara. Imamo dvije farme saukupno tisu}u krava. Prosje~namlije~nost po kravi je oko 7.500litara mlijeka, a imamo i kravakoje daju 11.000 litara.* Emitivno tr`i{te?- Svu na{u sirovinu prodajemoLjubljanskim mlekarnama. Doprije dvije godine prodavali smoje~am Pivovarni La{ko. Imamo ine{to tr`nih vi{kova p{enice, nosve je sada uglavnom podre|enokravama - kukuruz, trava,pa{njaci. Svake godine, naravno,dobijamo nagrade, gotovoredovito od Privredne komoreSlovenije.* Dakle, mlad ste i vrlouspje{an u svom poslu. Kako bise va{e iskustvo moglo preto~itiu va{ rodni kraj?

- Jako te{ko. Premda moram re}i,dolaskom novog na~elnikavjerujem da bi se stvari moglejako puno kambjat. Do sada jeop}enito bilo jako te{ko ne{tonapraviti jer je sve povezano spolitikom. Politika bi trebalaslu`iti gospodarstvu, a neobrnuto. Mojim Barbancimamoren jako puno pomo} sasvojim savjetima, sa savjetimastru~njaka koji su kod mene ufirmi, i op}enito stru~njacima izSlovenije, od profesoraagronomije, sto~arstva ili nekedruge bran{e u poljoprivredi. Sasavjetima se more jako punopomo}. Recimo, da ljudi kojidelaju s kravama imaju punomanje uginu}a, da krave imajuve}u mlije~nost, da imaju manjetro{kove i da im ostane vi{e {oldi.U Barbanu bi, s druge strane,trebalo vidjeti koji su i koliki

tr`ni vi{kovi poljoprivrednihkultura i pomo}u nekog robnogaimena plasirati ih na tr`i{te. * Barbanci recimo proizvodeizuzetno crno vino, a sve ostaneu ba~vama?- Zaista, u Barbanu je jakodobrega vina. Ali se isto takozbog zemlje razlikuje od podru~jado podru~ja. Na{e ljude trebalobi udru`iti i pokazati im kako sedela proizvod za tr`i{te:konkretno, od buteljke dodobavnice. U Barbanu nisu ljuditoliko slo`ni, i na tome trebapuno delat. U Barbanu bi se, dazaklju~im, dalo jako punodobroga napravit, ali samoslo`no, kao prijatelji. MojiBarbanci mogu do}i bilo kadapuli mene, jer ja sam jako “nagusto” tu, skoro svaku {etemanu.I bilo ~a da im rabi, ja }u imdrage volje pomo}.

Trebalo bi vidjeti koji su i koliki tr`ni vi{kovipoljoprivrednih kultura i pomo}u nekog robnogaimena plasirati ih na tr`i{te

BARBANCI U SVITU: MILAN ROJNI], DIREKTOR LJUBLJANSKE “AGROEMONE”

Milan Rojni} - deset godina generalni direktor “Agroemone”

Rojni}: Ja sam jako “na gusto” tu,skoro svaku {etemanu

Lambik u [padi}ima U selu [padi}ima u barbanskoj op}ini u funkciji je stari kotao(lambik) od pravoga bakra, izra|en u majstorskoj radionicinekog Kastavca Spin~i}a jo{ prije 45 godina. U Istri se jo{samo na jednom mjestu, u Barbarigi, mo`e na}i sli~an kotao.Rakija se u ovom kotlu zapremine 240 litara kuha oko ~etirisata. Rakije koje se kuhaju u novim kotlovima (od legure) nemogu se mjeriti s ovom, ka`e nam doma}in Anton Prhat,vlasnik staroga kotla.Doma}in nam jeodao recept ljekovitetravarice koja seskuhala u njegovulambiku: trava ruda,koroma~, ku{,maj~ina du{ica,pelin, menta, malolavande i dunje (akoje ima).

Dalo bi se u Barbanu puno dobroga napravit, ali samo slo`no

8

d o g a | a j i

Turizam mo`e predstavljatisna`nu komponentu razvojana{eg kraja. Svojimnedevastiranim krajolikom,brojnim kulturno-povijesnimznamenitostima, ljepotom stareistarske arhitekture Barban{tinamo`e razviti svoj model seoskogturizma. Tzv. “antistres turizam”podrazumijeva dovo|enje turista

iz urbanih, zaga|enih sredinazapadnoga svijeta na barbanskaseoska imanja, na u`ivanje upitomom, blago brdovitom,zelenom krajoliku. Barban{tina }e uskoro dobiti iplan prostornog ure|enja. On jetemeljni dokument na osnovukojeg }e se racionalnoorganizirati prostor op}ine,

izgradnja kompletneinfrastrukture, {irenje naselja,smje{taj poduzetni~ke zone,turisti~ke zone i dr.Seoski turizam, kao polugarazvoja Barban{tine, imapo~etke unatrag petnaestakgodina. Sve pretpostavke zarazvoj turizma na Barban{tini suprepoznate, pa stoga trebakrenuti njihovom kvalitetnomosmi{ljavanju, po{tuju}iautohtonost i eko-norme. Zato se osnivanje Turisti~kezajednice pojavljuje kao nasu{napotreba Barban{tine. Zahtjev

prema Ministarstvu turizma, zaprogla{enjem Barbana i op}ineBarban turisti~kim mjestom,samo je korak prema budu}oj,osmi{ljenoj turisti~koj promocijicijele Barban{tine.

UZ INICIJATIVU ZA PROGLA[ENJEM BARBANA I OP]INE BARBAN TURISTI^KIM MJESTOM

Seoski turizampoluga razvoja

Crkvica sv Petra i Pavla u @eliskiTuristima treba pru`iti mogu}nost jahanja

Vinske ceste treba ~im prije trasirati na Barban{tini

Po prvi puta je 20. listopada ovegodine na Barban{tini organiziranaizlo`ba gljiva, na inicijativu prof.Zdenka Osipa iz Pule, vrsnogpoznavatelja gljiva (raspoznaje ihvi{e od 400) i porijeklom Barbanca iz Draguzeti. - Vrlo smo zadovoljni izlo`bom, posjetom, kao iatmosferom koja je vladala prije i za vrijeme temanifestacije. Interes je bio velik, prikupili smo preko130 vrsta gljiva u nekoliko sati i po dosta burnomvremenu. Svi su mje{tani sudjelovali; netko je braomahovinu, neki su popravljali krov dru{tvenog doma,drugi su dotjerivali prostor, tre}i su brali gljive. Finodru`enje dalo je i lijep rezultat. * Kako ste uop}e do{li na ideju da to napravite uDraguzetima?- Pa, Draguzeti su prva postaja ka barbanskoj {umi, kojase prostire na neprekinutom potezu od Draguzeta pa svedo Bali}a. To je potez duga~ak vi{e kilometara, {to je zaIstru dosta atipi~no. Na tom prostoru raste velik brojvrsta gljiva i to one najkvalitetnije vrste. Ljudi bi semo`da mogli i vi{e orjentirati na sabiranje gljiva, da seto prirodno bogatstvo iskoristi na kulturan i pametanna~in iskoristi.

Prof. Zdenko Osip

PRIKUPLJANJE I IZLO@BA GLJIVA U DRAGUZETIMA

Gljiva kao u pri~i

9

u d r u g e

OBLJETNICE: 25 GODINA KUD-a BARBAN

Tradicija nastala na `ivom vrelu Barban{tineTradicija nastala na `ivom vrelu Barban{tineOsnivanje dru{tva potakao je iskren osje}ajpripadnosti ovom kraju i potreba da se sa~uva iprezentira naslje|e na{ih starih

Kulturno-umjetni~ko dru{tvoBarban ove godine slavi ~etvrtstolje}a postojanja. Nastalo na`ivom vrelu narodne svirke,pjesme i plesa, KUD je u svimsvojim godinama nadahnutipromicatelj barbanske i istarske

folklorne ba{tine. Jo{ od one1976. godine kada su osniva~iKUD-a Josip Mauri}, RomanoBroskvar, Antun Per~i}, LucijanBenkovi}, Olga [tifani} i RenataOsip odlu~ili spontana okupljanjanarodnih pjeva~a u Barbanuosmisliti i pro{iriti krozorganiziranu djelatnost.Jednostavno, ka`u dana{njiiskusniji ~lanovi, bio je to iskrenosje}aj pripadnosti ovom kraju ipotreba da se sa~uva i prezentira

naslje|e na{ih starih. U vrijeme nastanka KUD-apostojale su folklorna irecitatorska sekcija te mje{ovitipjeva~ki zbor. Kasnije se odr`alasamo folklorna sekcija, kojatrenutno u KUD-u Barbanokuplja 60-tak ~lanova.Svojevrstan mali KUD Barbandjeluje pri Osnovnoj {koli

Barban, {to zna~i da je budu}nosttradicije osigurana. U proteklih ~etvrt stolje}a krozkulturno-umjetni~ko dru{tvopro{lo je vi{e od tristo ~lanova,odr`ano 400 nastupa u zemlji iinozemstvu: u Austriji, Italiji,Sloveniji, Njema~koj, Ma|arskoji Danskoj. Dru{tvo je sudjelovalona svim op}inskim fe{tama,smotrama folklora Pulj{tine iIstre, na Me|unarodnimsmotrama folklora u Zagrebu tena Vinkova~kim jesenima, ~ak16 puta. KUD Barban snimio jena Radio Puli 141 pjesmu ({to jeoko 7 sati pjesme i svirke).Godine 1982. objavljena je LPplo~a “Cvi}e mi je pokrilo” nakojoj nastupaju 33 izvo|a~a, a1984. i kazeta. Novi CD i kazeta“Zora rudi” KUD objavljujepovodom svoje vrijedneobljetnice, a bit }e promovirani7. prosinca 2001. u Barbanu. Sada{nji predsjednik KUD-aBarban Josip Tro{t napominje daje glavna zada}a KUD-a i ubudu}nosti “okupljanje mladih daih kroz svirku, pjesmu i plesupoznamo s obi~ajima na{ihpredaka i da kroz sve topoku{amo od zaborava sa~uvatitu ljepotu na{ega barbanskog -istarskog folklora.”- Zahvaljujemo svim ljudima kojisu nam sve ovo vrijeme na bilokoji na~in pomogli i doprinijelida opstanemo kroz sve te godine,isti~e Josip Tro{t.

KUD Barban - U proteklih ~etvrt stolje}a kroz kulturno-umjetni~ko dru{tvo pro{lo je vi{e od tristo ~lanova

Predsjednik KUD-a Josip Tro{t

10

o g l a s i

Tel. 052/567-022Fax 052/567-483 Tel/fax 214-495Mobitel 099/483-124

SRDA^NE ^ESTITKE KUD-u BARBANZA 25. RO\ENDANUZ ISKRENE @ELJE

ZA JO[ PUNO USPJE[NIH I PLODNIHGODINA DJELOVANJA

Op}insko vije}e Op}ine Barban

^ESTIT BO@I] I SRETNU NOVU2002. GODINU

SVIM GRA\ANIMA OP]INE BARBAN

`eli

Op}insko vije}e Op}ine Barban

FIGURA d.o.o. PulaInfo tel. 091/101-2009E-mail: figura@siol.net

Proizvodnjaortopedskihmadraca ipripadaju}eopreme zazdravospavanje: jastuci,pokriva~i imadraciizra|eni od100 % merinovune

• izrada po narud`bi

Spavajte zdravo i uzagrljaju prirode!

export-import52207 BARBAN 39

AUTO SERVIS FILIPOVI]

11

AUTO SERVIS FILIPOVI]

s p e c i j a l i z i r a n i O P E L s e r v i s t e l . 0 5 2 / 5 6 7 - 1 9 1v u ~ n a s l u ` b a 0 - 2 4 m o b . 0 9 1 / 5 1 2 - 7 9 1 9

t r g o v i n a a u t o d i j e l o v i m a t e l . 0 5 2 / 5 6 7 - 7 8 2

F r k e ~ i 4 1 / b , 5 2 2 0 7 B A R B A N

t r g o v i n a m j e { o v i t o m r o b o m

prodaja i monta`a auto guma

prehrana - drogerija - {kolski pribor,

bijela tehnika - igra~ke - obu}a i odje}a

vl. Gracijana i Damir Bili}tel. 052/567-350

GSM 098/219-670

Draguzeti 1b 52207 BARBAN

o g l a s i

12

A G R O T U R I Z A M • S E O S K I T U R I Z A M

v l . N a d i a O s i pD r a g u z e t i 3 , 5 2 2 0 7 B a r b a n

t e l : + 3 8 5 / 5 2 / 5 6 7 - 2 0 7g s m : + 3 8 5 9 8 4 2 0 5 0 1

vl. Mladen i Nedjeljka Filipovi}Frke~i 48, Barban

tel./fax. 052 / 567 - 133, 567 - 477 • gsm: 098 219 - 188 • mobitel: 099 484 - 990

p o d u z e } e z a p o g r e b n e u s l u g e , t r a n s p o r t , t r g o v i n u i c v j e } a r n a d . o . o .

o g l a s i

13

o g l a s i

BARBAN, Belo}i 6

- proizvodnjapiljene gra|esvih dimenzija iostali stolarskiproizvodi- masivne vrtnegarniture - zidni TV nosa~i imetalnagalanterija

Tel/fax 052/580-290

Tel. ++385 (0)52/567-150 Fax. 567-041

GSM. (0)98/367-455

Prijevoz tereta u unutarnjem ime|unarodnom cestovnom prometu

vl. Vedran Rojni}BARBAN, Poljaki 23

trgovina neprehrambenih artikala

- repromaterijal za polj. proizvodnju i reprodukciju,`eljezarija, boje i lakovi, gume, akumulatori

- zastupstvo STIHL-a (motorne pile, ~ista~i i trimeri,Viking program - motorne kosilice)

Tel/fax 052/382-217, 382-218, 567-629Barban 9, BARBAN

d.o.o.

14

o g l a s i

- proizvodnja metalni

konstrukcija i gra|evinke

bravarije od metala

- proizvodnja cisterni,

rezervoara i sl. posuda od

metala

- op}i mehani~ki radovi -

tokarenje, struganje, bru{enje

predmeta od metala

Gorica 9, SUTIVANAC, 52341 @MINJ

Tel/fax 052/567-180

Radiona 052/567-095

mob. 091/517-4703

K A M E N O K L E S A R S K A R A D I O N A

D A M I J A N R A B A K

BARBAN, Maj~i}iTel: 052/567-522, Cronet: 098/254-017

Sve ~a se od grote more storit

za Vas }emo u~init!

Sve ~a se od grote more storit

za Vas }emo u~init!

SKUPINA EMONA

agroemonaPROIZVODNJA MLIJEKAODGOJ PRIPLODNIH JUNICA CRNO-BIJELE PASMINERATARSKA PROIZVODNJA

Svima koji `ele govedo visoko kvalitetnog plemenitog porijekla,

preporu~ujemo kupovinu:

- visoko kvalitetnih priplodnih junica crno-bijele pasmine

- telad za daljnji uzgoj ili klanje

- krave za daljnji uzgoj ili klanje

Nudimo savjetovanje u ratarskoj i

sto~arskoj proizvodnji

UVJERITE SE I SAMI U

NA[ KVALITET

Levstikova 39, 1230 DOM@ALE

Tel + 386 1/7213-680, 7213-685

Fax + 386 1/7213-690

TRGOMETAL d.o.o, SUTIVANAC, Gorica 11 b 52341 @MINJ * Tel. 052/567-209

ELEKTROMATERIJAL @MINJ tel. 052/846-387Mob. 091/205-1274

- Usluga autodizalice (30 i 70 tona)

- Hidrauli~ne korpe do 20 m visine

- Izrada i monta`a metalnih konstrukcija

- Izrada poljoprivredne opreme i trgovina

- Usluga autodizalice (30 i 70 tona)

- Hidrauli~ne korpe do 20 m visine

- Izrada i monta`a metalnih konstrukcija

- Izrada poljoprivredne opreme i trgovina

Bravarsko-tokarski obrt

vl. Viktor Roce

15

SPECIJALIZIRANA

RADIONICA

ZA PROIZVODNJU

INOKS

NAUTI^KE OPREME@ELISKI 1/D • 52207 BARBAN TEL: 052 / 567 333 • FAX: 052 / 567 273 • MOB: 099 483 210

o g l a s i

PODUZE]E ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU NAUTI^KEOPREME

Trg 1. Istarske brigade 9, Pulatel: 052/500 500fax:052/5000 766