Upload
tranphuc
View
225
Download
7
Embed Size (px)
Citation preview
Bez krava nema ni leptira
mr. sc. Miljenko Ernoić
mr. sc. Roman Ozimec
Dragutin Vincek, dipl. ing.
5. Sajam proizvoda hrvatskog sela
Zagreb, 10. i 11. lipanj 2006.
Ciljevi okruglog stola
Utvrditi smjernice razvoja govedarstva u Hrvatskoj s obzirom na prirodne prednosti i mogućnosti Hrvatske
Ukazati na probleme koji nastaju napuštanjem tradicijskog načina uzgoja i držanja goveda
Potreba očuvanje i manjih seljačkih gospodarstava
Dati prijedloge nadležnim institucijama kako održivo upravljati i gospodariti ruralnim prostorom
Bogatstvo krajobraza i staništa
Čak 16 osnovnih krajobraznih jedinica Od SZ Hrvatske do obalnog područja srednje
i južne Dalmacije Razvijena područja svijeta, a posebno
zapadna Europa imaju umjetna ili poluprirodna područja (Nizozemska posebno – polderi)
Naši krajobrazi – posebna vrijednost u ekološkom i estetskom smislu
Ekološki sustavi i staništa
Stare pasmine domaćih životinja i tradicijsko stočarstvo uravnoteženi s ekološkim sustavima i staništima
Osnovni ekološki sustavi u kojima žive domaće životinje su prirodni travnjaci i livade, šume, krš, otoci, močvare i vode.
Unutar toga brojna i raznovrsna staništa –gotovo 600
Pozitivna interakcija domaćih životinja s okolišem
Različiti eko sustavi i staništa
“Intenzivan” uzgoj koji ţeli postići rekorde u proizvodnji nije jedini preduvjet dohodovnosti u stočarstvu
Hrvatska nije Nizozemska – ne mora “otimati” zemlju moru
HR NL
Broj stan. 4.3 mil. 16.2 mil
Površina 56 000 km2 37 000 km2
Broj krava 230.000 1.900.000
Krava po ha 0.36 2.4
Tradicijsko stočarstvo
Držanje domaćih životinja na prirodnim pašnjacima, u šumama i dr. na tradicionalan način izravno utječe na:
Povećanje opće biološke raznolikosti – održivost divljih životinja, biljnih vrsta i gljiva
Pojavu novih staništa – uz lokve, pojila i dr.
Ukupno atraktivniju sliku krajobraza - tradicionalna gradnja i uređenje prostora prirodnim materijalima, prirodno čišćenje terena i dr.
Učimo na lošim primjerima iz prošlosti:
Promjenom načina uzgoja konja populacija konja smanjena je u 30-tak godina sa 190.000 na svega 10-tak tisuća konja u Hrvatskoj
Izravni utjecaj domaćih ţivotinja na okolinu
Održavanje pašnjačkih površina i livada košanica
Sprječavanje obrastanja travnjačkih površina (sukcesija korova) i stvaranja šikare koja lako plane, a teško se gasi
Hrvatska ima oko 1.5 mil. ha pašnjaka i prirodnih livada koje su stanište mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta – ugrožena su zbog pretvaranja u oranice, te napuštanja tradicijskog stočarenja - pretvaraju se u zakorovljena područja
Očuvanjem domaćih ţivotinja štitimo divlje vrste
Držanjem i uzgojem domaćih životinja na prirodan način u otvorenim sustavima tradicijskog stočarenja stvaraju se optimalni uvjeti za održivost velikog broja divljih životinja, te biljnih vrsta i gljiva.
Domaće životinje su izvor hrane, uz njih se nalazi voda, “hrane” tlo, “čiste” teren, daju sklonište, prenose sjemenke i dr.
Muhe, lastavice, ovce i koze
Stado goveda, koza ili ovaca u ravnici iz daljine se prepoznaje po zaposlenom jatu lastavica koje oblijeću iznad stada loveći muhe, obade i druge napasnike
Domaće životinje u stadima domaćini su mnogim parazitima i nametnicima (buhe, uši, krpelji, muhe, komarci, pijavice, obadi, metilji i dr.) – koji predstavljaju hranu insektivornim vrstama - lastavicama, muharicama, pčelaricama, šišmišima i drugim.
Što kotrlja sveti kotrljan?
Izmetine domaćih životinja po pašnjacima, travnjacima, šumama osim što održavaju plodnost tla, predstavljaju i supstrat bez kojeg ne mogu opstati neke vrste životinja i gljiva.
Sveti kotrljan (skarabej) u kuglice od izmeta koje kotrlja u pripremljene rupe polaže jaja.
Izmeti domaćih ţivotinja i gljive
Na izmetu nakon kiše nalazimo neke vrste gljiva stapčarki, prvenstveno iz obitelji gnojštarki
Berači pečurki vrlo dobro znaju da ih trebaju brati na livadama na kojima pase stoka
Gljive su hrana mnogim divljim životinjama
Krave, konji, rode, ţabe i jeleni
Na poplavnim pašnjacima Lonjskog polja nije rijetka slika gdje u stadu krava ili konja pase i pokoji jelen ili košute, odnosno srne.
Još češće ćete vidjeti dugonoge rode ili čaplje koje strpljivo u stopu prate krave i konje, te iza njih u močvarnome tlu nalaze žabe, puževe, a o insektima koji prate stada da i ne govorimo.
Srednja i krupnija stoka - plijen vuka, risa i medvjeda
Rijetke su zemlje u Europi koje se kao Hrvatska mogu pohvaliti da imaju sva tri najveća europska predatora – vuka, risa i medvjeda
Nekada je u Hrvatskoj bilo oko 2 milijuna goveda i oko 1.5 milijun ovaca i koza – koje su sve uzgajane na otvorenim prirodnim staništima – predstavljale su značajan izvor hrane zvijerima
Lokve – staništa mnogim biljnim i ţivotinjskim
vrstama
Uz lokve rastu močvarne biljke (trska, rogoz, šaševi – čak i lopoči i lokvanji)
Neke od ovih biljaka su domaćini gusjenicama leptira
Kad nestane stoke, čovjek zapusti lokvu –nestane vode – nestane močvarnog bilja –nestane gusjenica i nestane leptira
Ukratko:
kad nestane krava nestat će i leptira
BIODIVERZITET DOMAĆIH ŢIVOTINJA –utječe na opstanak čovjeka
smanjenje biodiverziteta domaćih životinja - ugrožena proizvodnja hrane i opstanak čovječanstva
npr. 70% svjetske proizvodnje mlijeka ovisi o jednoj pasmini krava (HF)
INTENZIVNI UZGOJ – MORALNA DVOJBA OPSTANKA ĈOVJEĈANSTVA
krave koje daju 100 litara mlijeka dnevno pilići koji žive 35 dana konji koji skaču 2 metra u vis svinje koje za 160 dana imaju 100 kg kokoš koja daje 400 jaja godišnje…… itd.
posebni uvjeti njege, hrane, držanja, selekcije od slobodnih životinja postale su “strojevi” za
proizvodnju hrane u zatvorenim i klimatski kontroliranim prostorima
godišnje umre 40 milijuna ljudi od gladi (840 mil. trpi glad)
više od 60 % biljne hrane od samo tri kulture– riže, kukuruza i pšenice
neravnopravna raspodjela bogatstva (EU oko 35 milijardi € subvencije, a za uništenje viškova dodatnih 7 milijardi € )
Preduvjet za opstanak čovječanstva??
Hrvatsko govedarstvo
Koji put odabrati?
Visoka proizvodnja po kravi i malo krava
ili
niţa proizvodnja i više krava?
Određivanje kvota - Hrvatska - procjena
HR (Zahtjev)
(000)
EU
(000)
DOGOVOR (000)
Prodano mljekarama
532.841 404.960 436.930
Neposredna prodaja
478.628 143.590 328.680
UKUPNO 1.011.469 548.550 765.610
Procjena autora
Put odabiremo sami
EU će nam odrediti mliječne kvote, ali ne i broj krava s kojim moramo proizvesti dozvoljene količine mlijeka
Naša je odluka dali ćemo npr. 750 milijuna litara mlijeka proizvesti sa:
120.000 krava
ili sa 400.000 krava
ili više
Brojke - idu nam u prilog
Broj krava
Broj stanovnika
mil.
Broj krava na 100 stanovnika
Hrvatska 230.000 4.4 5
Slovenija 180.000 2.0 9
Austrija 800.000 8.1 10
Veličina stada
Hrvatska – 5 do 7 krava
Austrija - 14 krava
Slovenija - 8 do 10 krava
Danska – 70 krava
Dali plašimo seljake?
Poruka koja se šalje govori o:
Velikim stadima
Intenzivnoj proizvodnji po kravi
Velikim ulaganjima i kreditima
Nemogućnosti da manji seljaci uopće prežive
Seljaka će biti svega 3% itd.
A sve to nam nameće EU i mi tu ništa ne možemo učiniti
Posljedice
Seljacima koji imaju 10-tak krava (a koje smo ranije poticali na proizvodnju i razvoj) danas poručujemo da smo digli ruke od njih
seljaci će odustati od govedarstva, njihova djeca će otići tražiti posao u grad,
selo će odumirati, zemlja stajati pusta i zakorovljena i izgubiti će na cijeni
na kraju će je netko jeftino kupiti i na njoj početi proizvoditi ono što mi nismo znali ili htjeli
Razlozi za pravilnu odluku
1.5 milijuna ha travnjaka i pašnjaka
Nezaposlenost oko 18% (SLO 6.5%)
Uvoz mlijeka i mesa
95% proizvod. mlijeka i mesa na OPG-ima
Pasminska struktura – više od 80% simentalac
Zapuštenost poljoprivrednog zemljišta
Očuvanje krajobraza i biodiverziteta
Valja ulagati u govedarstvu i u manja gospodarstva
Razlozi
Samo krupni preživač kao govedo može održati krajobraz uredno
Zadržavaju se ljudi u seoskom prostoru
Gospodarska korist za zajednicu
Ne robovati postizanju rekorda po kravi već gledati kravu u ukupnom prostoru
“Krava je idealan komunalni redar”
Pravilna odluka
– proizvodnja sa puno krava
Sačuvati tradicijsko stočarenje uz neminovnu prilagodbu tržišnim uvjetima
Sačuvati autohtone pasmine
Poticati kombiniranu proizvodnju – mlijeko -meso
Dati priliku “manjim stadima” za razvoj i održivost
Uz postojeću industriju razvijati i manje mljekare sa tradicijskim proizvodima
Sačuvati kulturna baština i poboljšati turističku ponudu na selu
Rezultat
Imati ćemo “živo selo” sa puno krava i leptira
Da li smo spremni donijeti pravilnu
odluku?
Hvala na pažnji!