SEMINARSKI RAD Bezbijednost BiH na putu ka evropskim integracijama

Slaana Koljani

Banja Luka, novembar 2007.

UvodKada sam jednom profesoru rekla naziv teme, na koju u da uradim seminarski rad, on se nasmijao i rekao mi: "Kakve veze ima politika sa bezbjednou?" Ovo je samo jedan od primjera, koji jasno pokazuje stvarnu sliku, koliko su graani u Bosni i Hercegovini upueni tj. neupueni u oblast bezbijednosti. Nezainteresovanost pasivnost graana da dokaz tekog vremena i neto vie saznaju o problematici bezbijednosti, samo je koje je ostavilo traga u srcima i ivotima ljudi, koji se

svakodnevno zapitaju hoe li sutra imati ta da jedu i hoe li neko pomisliti na njih i na njihove probleme. Zabrinuti za sopstvenu egzistenciju graani Bosne i Hercegovine, mnoge bitne stvari, prepustili su odlukama naih politiara pa tako i odluke ne znajui ponaanja da koji i oni sami, mogu nau zemlju pogaaju, kako unutar o bezbijednosti, devijantnih pomoi u spreavanju mnogih same Bosne i

Hercegovine, tako i izvana.Radei anketu po gradovima irom BiH, izdvojiu samo neke od dgovora o bezbijednosti naih graana, koji su privukli moju panju:" O vanim odlukama, pa i odlukama o bezbijednosti neka odluuju politiari, jer ne mogu ja da mislim o bezbijednosti dok kui imam teko bolesno dijete" odgovor je srednjih godina koji ivi u Banjaluci. "Zato da se optereujemo pitanjima bezbijednosti, kad plaamo politiare da o tome vode rauna, bezbijedno u svojim svaki jer se nas i tako nita ne pita" rekao je student iz Brko Bosne i Hercegovine, jer se oni osjeaju a nas obine graane pitajte, kako Distrikta. O bezbijednosti, preivljavamo S jedne pitajte politiare vozilima, gospodina

blindiranim

dan" izjavio je penzioner iz Sarajeva. Kao to moemo zakljuiti, objasniti u kakvom su odnosu politika i

pred nama mladim politiarima, buduim liderima Bosne i Hercegovine, teak je zadatak. strane, trebamo graanima bezbijednost i da su oni, kao dravljani BiH, vani za donoenje kljunih odluka, kako o politici tako i o bezbijednosti. S druge strane, tu smo mi mladi politiari, koji moramo voditi vie rauna o bezbijednosti naih graana ali i nae drave, a to emo postii samo ako naim graanima obezbijedimo, ljepu, sigurniju i bezbjedniju budunost.

2

1. Istorijski razvoj bezbijednostiProblematikom bezbijednosti bavilo se vie nastavno naunih disciplina. Taj period je trajao sve do kraja Drugog svjetskog rata, kada su se stvorili uslovi za nastanak jedne nove discipline koju su nazvali "osnovi bezbijednosti " . U prolosti se o bezbijednosti nije mnogo vodilo rauna, niti je teorijski obraivana. Danas postoji izuavati : potreba za jednom novom nastavnom disciplinom koja e cjelovito

a) sve izvore i oblike ugroavanja b) nosioce ugroavanja c) naine zatite od oblika i nosilaca ugroavanja. Na nastanak osnova bezbijednosti, uticale su drutvena i nauna potreba faktora, a najznaajniji su: i vei broj

1) sve brojniji i destruktivniji oblici ugroavanja, pojedinane i kolektivne bezbijednosti 2) dinaminost i sloenost drutvanih odnosa, prirodnih i tehnikih dogaanja koji su u uzrono posljedinoj vezi sa problemima unutranje i spoljanje bezbijednosti graana drave i meunarodne zajednice; 3) postignut stepen znanja i informacija, kako o izvorima i oblicima ugroavanja drutva, tako i o potrebi uspostavljanja efikasnog sistema integralne zatite. Razvoj ove discipline imao je dvije faze: I faza je - integracija znanja u druge nauke i II faza je - diferencijacija znanja u pogrenu nauku. 1.1. Odnos osnova bezbijednosti i drugih n.n. disciplina Postoji direktna i indirektna veza izmeu osnova bezbijednosti i drugih nastavnonaunih disciplina. Na primjer: veza osnova bezbijednosti i drutveno - politikih - ekonomskih i meunarodnih odnosa - koji su osnova organizovanja i funkcionisanja bezbijednosti; vojnih nauka - geopolitike - geostrategije - pri izuavanju spoljnog oblik ugroavanja i zatite; kriminologije - kriminalistike - pri izuavanju unutranjeg oblika ugroavanja i zatite; ustavnog prava - pri izuavanju osnova organizacije i funkcionisanja sistema bezbijednosti i zatite ljudskih prava. Najdirektnija veza postoji sa naunim oblastima kriminalistike i kriminologije, iji nauni fundamenti za kvalifikovano obavljanje poslova predstavljaju upravo osnovu bezbijednosti.

3

1.2. Predmet izuavanja osnova bezbijednosti Osnovni konstituensi svake nauke su predmet, teorija, jezik i metod. Predmet izuavanja osnova bezbijednosti moemo posmatrati u uem i irem smislu: u irem smislu - bezbijednost naeg drutva i drave na unutranjem i spoljnom planu; u uem smislu - svi izvori, oblici, vidovi i nosioci ugroavanja bezbijednosti na zatiti vitalnih vrijednosti drutva i drave od istih. Predmet izuavanja osnova bezbijednosti su sljedee teorijske oblasti i sadraji: 1. bezbijednost kao funkcija drave; 2. teorija sistema bezbijednosti; 3. pojave i oblici ugroavanja bezbijednosti; 4. unutranja bezbijednost i oblici ugroavanja; 5. savremeni bezbjednosni problemi; 6. obavjetajne slube; 7. specijalni rat; 8. savremeni terorizam; 9. sistem bezbijednosti; 10. istraivanje bezbjednnosnih pojava i sl. 1.3. Znaaj prouavanja predmeta osnova bezbijednosti Znaaj naunog prouavanja problematike bezbijednosti moe biti viestruk: 1. teorijski 2. pedagoki i 3. drutveni. 1. Teorijski znaaj je opredijeljen shvatanjem odnosa teorije i prakse. 2. Pedagoki znaaj je potreba drutva da bezbjednosnu praksu podigne na optimalan nivo. Ne postoji bolji nain da se nivo bezbijednosti drutva ili drave podigne na vii nivo od toga da se predaje u koli. 3. Drutveni znaaj je sticanje znanja u promjeni odnosa pojedinaca. Potrebno je podii svijest pojedinca tako da shvate da je bezbijednost vana i da je ona osnovna potreba drutva. 1.4. Dravna funkcija Drava predstavlja posebnu drutvenu tvorevinu, koju nazivamo drutvenom organizacijom. To je osnovni i najvaniji oblik politikog organizovanja drutva. Dravu moemo posmatrati u uem i irem smislu: a) u uem smislu - drava podrazumijeva "dravni aparat", odnosno hijerarhijsku organizaciju sastavljenu od individualnih i kolektivnih nosilaca dravne vlasti b) u irem smislu- drava je cjelokupno drutvo (teritorija i stanovnitvo obuhvaeno jednom dravnom organizacijom). Slobodan Jovanovi1 dravu smatra nepotpunom harmoninom zajednicom, a dravnu silu neophodnom za ostvarivanje harmonije u drutvu. A to bi znailo da drava monopol primjene fizike sile koristi za regulisanje najvanijih politikih i ekonomskih odnosa radi ostvarivanja jedinstvenih drutvenih procesa i ciljeva.

1

Slobodan Jovanovi : O dravi , Geca Kon , Beograd , 1922.

4

Osnovne dravne funkcije su: 1. zakonodavna; 2. izvrna; 3. sudska; 5. usluna; 6. ekonomska; 7. ideoloka;

4. regulativna; 8. bezbjednosna.

Sve funkcije drave, supstrat su bezbjednosne funkcije drave i usmjerene su direktno ili indirektno na ouvanje vitalnih vrijednosti drutva. 1.5. Zatitna funkcija drave Zatitna funkcija drave se dijeli na dvije grupe: 1. klasina (vojska, javni poredak, zatita, spoljna politika, finansije i zakonodavstvo) i 2. drutvena (privreda, kultura i sl.) Bitan uslov za sprovoenje zatitne funkcije drave nalazi se upravo u njenoj moi. Politiku2 mo drave moemo odrediti kao: a) unutranju - mo regulisanja unutar dravnih odnosa i b) spoljanju - mo da se donose odluke koje se odnose na interese drugih drava. Da bi se upotpunila slika o moi drave, neophodno je sagledati determinante i elemente moi. Determinante moi su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. vojne pretpostavke morfoloke pretpostavke demografske pretpostavke organizacione pretpostavke ekonomske pretpostavke spoljna integracija.

Elementi moi su : 1. mo znanja; 2. ekonomska mo i 3. vojna mo.

2

Gri, M. : nav. Djelo, str. 135.

5

1.6. Bezbijednost kao atribut i funkcija drave Kao funkcija bezbijednost je nerazdvojni atribut drave i podrazumijeva vrenje poslova bezbijednosti, radi zatite odreenih vitalnih vrijednosti, bez obzira na drutveno ureenje, politiki sistem i oblik vlasti. Funkcija bezbijednosti i organizacija bezbijednosti ine sistem bezbijednosti. U ustavnim rjeenjima, mnogih zemalja, predviene su sljedee funkcije drave: 1. obezbjeenje i zatita dravnog suvereniteta 2. obezbjeenje i zatita nezavisnosti i teritorijalne cjelokupnosti 3. voenje meunarodne politike i meunarodnih odnosa i 4. ostvarivanje i zatita osnovnih sloboda i prava graanina. Postojanje bezbjednosne funkcije drave ima dva oblika djelovanja:

1. preventivno - gdje svojim postojanjem predstavlja instrumentodvraanja od svih oblika i izvora ugroavanja i 2. represivno - otklanjanjem uzroka ugroavanja i eliminisanjem njihovih nosilaca silom na pravno dozvoljen nain. Mjera izmeu preventivnog jednog drutva. i represivnog djelovanja, pokazatelj je "stabilnosti "

Ako jedno drutvo preventivno rjeava probleme, ono je stabilnije od onog koje ga rjeava represivno. Nosioci sile jedne drave, zadueni za represiju, moraju biti strogo kontrolisani od strane drave. Kontrola se ostvaruje: 1. civilnom kontrolom i 2. pravnom kontrolom. 1.7. Vitalne vrijednosti drutva "Onaj koji nije u stanju da ivi u zajednici, kao i onaj koji zbog svoje samodovoljnosti za tim nema potrebu, nije nikakav dio drave nego je zvijer ili Bog3 " Svako drutvo ili zajednica, da bi ostali i funkcionisali kao cjelina, moraju da imaju izgraen sistem vrijednosti. Taj sistem predstavlja zajedniki cilj pripadnika drutva, ali u isto vrijeme i kriterije i obrasce ponaanja u njemu4. Drutvene vrijednosti su sve ono to je objekat drutvenog interesa, a time i drutvene zatite.

3 4

Aristotel Dr Milo Bokovi , Kriminologija sa patologijom - Socijalna patologija , Pravni fakultet , Novi Sad , 2002. str 25.

6

Drutvene vrijednosti se mogu podijeliti na: 1. vrijednosti pojedinaca - individualne vrijednosti 2. vrijednosti grupa 3. vrijednosti drava - nacionalne vrijednosti 4. vrijednosti meunarodne zajednice - meunarodne vrijednosti. Individualne vrijednosti - vrijednosti pojedinaca, koje se prava, a ljudska prava su: a) univerzalna b) neotuiva c) stiu se roenjem. Vrijednosti grupa - specifine su za odreene drutvene Npr: nacionalne manjine, izbjeglice, interno raseljena lica, seksualne manjine itd. Nacionalne vrijednosti - od znaaja su za cjelokupno drutvo govoriti o: a) ustavnom i pravnom poretku drave b) javnom poretku, redu i miru c) nezavisnosti drave d) teritorijalnoj cjelokupnosti drave e) dravnom suverenitetu f) zdravoj ivotnoj sredini. Meunarodne vrijednosti su: 1. meunarodni mir i bezbijednost ovjeanstva 2. saradnja i prijateljski meudravni odnosi 3. meunarodna pomo ugroenim dravama i narodima 4. meudravna i meunacionalna tolerancija. 1.8. Pravo kao osnov i granica djelovanja organa bezbijednosti Pravo i pravna norma, osnov je za osnivanje organa bezbijednosti. Pravo je skup normi kojima se tite politiki, ekonomski i drugi odnosi u drutvu u izraz volje i zatitu interesa veine u drutvu i koje u krajnjoj liniji sankcionie drava svojim aparatima prinude5 Osnovni ciljevi svakog drutva jesu ouvanje spoljne i unutranje bezbijednosti, a osnov njihovog pravnog ureenja su principi sadrani u pravnim aktima najjae pravne snage ( ustav ). Glavne determinante pravne koncepcije bezbijednosti su: 1. naelo zakonitosti; 2. pravna drava i 3. drutvene potrebe. "Graanin smije da ini sve ono to je nije zabranjeno, a drava samo ono to je dozvoljeno " U pravnoj dravi sila mora da bude u slubi prava, jer ako je pravo u slubi sile ne moe se govoriti o pravnoj dravi, rije je o diktaturi. oznaavaju kao ljudska

grupe. osobe sa invaliditetom, i dravu, a tu se moe

5

Mala politika enciklopedija , Savremena administracija , 1966.

7

1.9.

Razliita shvatanja pojma bezbijednosti

Razliite nauke, sa razliitih stanovita, razliito shvataju pojam bezbijednosti. Oblici i nosioci ugroavanja razlikuju se od drave do drave. Ono to za jednu dravu moe da bude ugroavanje, za drugu to ne mora da bude. Bezbijednost i nebezbijednost (ugroavanje ) su obrnuto srazmjerne pojave,to znai, da kad jaa bezbijednost, slabi nebezbijednost i obrnuto pri emu idealna i maksimalna stanja praktino ne postoje. Najea tumaenja pojma bezbijednosti polazi od pretpostavke da se pod tim terminom podrazumijeva: odreeno stanje, organizacija, funkcija i sistem. "Bezbijednost6 ovjeka je stanje zatienosti ovjeka od opasnosti". "Bezbijednost drave je stanje zatienosti drave od opasnosti, tj. od ugroavanja i povreivanja svih osnovnih elemenata drave i to dravne vlasti, stanovnitva, teritorije, pravnog poretka i dr. Bezbijednost ovjeka nije mogua bez bezbijednosti drave i obrnuto, bezbijednost drave nije mogua bez bezbijednosti ovjeka Slobodan Mileti7 - bezbijednost definie kao pravno ureivanim i drutvenim odnosima uspostavljeno, odrano i unapreeno stanje u dravi, koje omoguava efektivnu zatienost drave i graana koji u njoj ive od protivpravnih akata kojima se ugroavaju sve vitalne vrijednosti drutva. Ljubomir Staji8 istie da ovoj definiciji treba dodati da je bezbijednost i: 1. stanje odsustva svih prirodnih, tehniko - tehnolokih, psihikih i duhovnih ugroavanja 2. stanje odsustva ugroavanja meunarodne zajednice i susjeda 3. stanje odsustva svih oblika ugroavanja zdravlja, socijalnog i kulturnog razvoja 4. stanje odsustva ugroavanja okoline i prirode uopte. Prema objektu zatite razlikuju se: 1. nacionalna bezbijednost 2. javna bezbijednost 3. kolektivna bezbijednost 4. lina i imovinska bezbijednost. Univerzalni vidovi organizacije savremenog drutva poznati su pod nazivom: 1. nacionalna bezbijednost; 2. javna bezbijednost i 3. vojna bezbijednost. Sistem bezbijednosti moe biti razliito organizovan, tako da se razlikuju tri vida funkcije: 1. zasnovan isto na vojnim principima zatite i isto militaristikim i oblicima dravne organizacije; 2. kao vid klasine dravne zatite i 3. kao oblik kombinacije dravnog, odnosno drutvenog mehanizma zatite u sistemima koji idu na odreene oblike prodrutvljavanja i funkcije bezbijednosti. Stanje bezbijednosti opredjeljuje podruje aktivnosti i nosilaca stabilnosti, odnosno ugroavanja datog poretka, pa se u tom smislu moe govoriti o razliitim oblicima bezbjednosnog stanja (politiko-bezbjednosna situacija, stanje kriminaliteta, javnog reda i mira, bezbijednost saobraaja i sl.). 1.10. Pojam i znaaj teorije bezbijednosti6 7 8

Slobodan Mileti , : Policijsko pravo , Policijska akademija , Beograd , 1997. Slobodan Mileti , : Policijsko pravo , Policijska akademija , Beograd , 1997. , str. 13. Ljubomir Staji , : Osnovi bezbijednosti , Beograd , 2006. , str. 25.

8

Teorija bezbijednosti je skup znanja i naunih objanjenja, kao i upraksi provjerenih hipoteza o zakonitostima u nastajanju, razvoju i prestanku bezbjednosnih pojava, kao i pojava ugroavanja koje su u neposrednom meusobnom odnosu. Znaaj teorije bezbijednosti: a. objektivno sagledavanje tendencije u razvoju bezbjednosnih pojava; b. usmjeravanje tih bezbjednosnih pojava u eljenom pravcu; c. poveava se svijest o potrebi zatite; d. pronalaze se i prilagoavaju metode i sredstva za eliminisanje svih i izvora i oblika ugroavanja. 1.11. Komponente sistema bezbijednosti Svaka drava, bez obzira na unutranje ili meunarodne protivnike, unutar same drave i spolja od drugih drava. inioce ima svoje

Sa stanovita bezbijednosti drava moe biti ugroavana: 1. djelovanjem organizovanih snaga unutar drave; 2. djelovanjem spolja, od strane drugih drava ili organizacija i 3. kombinovanim djelovanjem snaga unutar drave i izvan nje. Sistem bezbijednosti ima dvije komponente: 1. za spoljnu bezbijednost i 2. za unutranju bezbijednost. Sadraj "spoljne" bezbijednosti - ini zatita suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i ravnopravnost lanstva u meunarodnoj zajednici. "Unutranja" bezbijednost - titi unutranji suverenitet drave od svih antidrutvenih pojava, odnosno od svih pojava kojima se ugroava dravno ureenje.

2. Pojam ugroavanjaUgroavanje podrazumijeva one pojave ili ponaanja nastala djelovanjem ovjeka (pojedinano ili grupno), prirodnih ili tehnikih sistema u duem periodu, koje su znaajnijeg obima, pri emu nastaju ili mogu nastati tetne posljedice po integritet ovjeka i subjektivitet drave i njenih institucija. "Izvori" ugroavanja su one pojave i procesi koji svojom kombinacijom izazivaju odreenu negativnu reakciju. Stalniji su i tee ih je promjeniti, u sutini i sami po sebi ne ine ugroavanje, ve se pojavljuju kao faktori koji olakavaju ili oteavaju nastajanje procesa ugroavanja. "Oblici" ugroavanja - su konkretni naini ispoljavanja ugroavanja. Podloniji su promjenama, jedni nestaju, drugi nastaju, neki se mijenjaju (usavravaju se ) npr: rat. "Nosioci " ugroavanja - to su oni subjekti koji preduzimaju "radnju izvrenja" tj. koji sprovode oblike ugroavanja.

9

2.1. Klasifikacija ugroavanja Izvore ugroavanja moemo podijeliti na: 1. drutvene; 2. prirodne i 3. tehniko - tehnoloke. "Drutveni " izvori - ugroavanja su: 1. suprotnost interesa u sferi nacionalnog, profesionalnog i linog 2. drutvena neusklaenost 3. neujednaenost drutveno - ekonomskog razvoja 4. kultura i religija 5. ideologija 6. demografski razvoj 7. meunarodni odnosi 8. politika 9. meunarodni status. "Prirodni" izvori - ugroavanja su: klima; teritorija i geografski poloaj. "Tehniko tehnoloki - izvori ugroavanja su: postojanje i razvijenost tehniko - tehnolokih postrojenja nosilaca ugroavanja njihovog zdravlja, kao i ivotne sredine. Prema "direktnosti" na bezbijednost izvori ugroavanja dijele se na: posredne i neposredne. Prema "aktivnosti" dijele se na: 1. latentne i 2. aktivne. Prema "konstantnosti" mogu biti: ljudi, meudravnog, religioznog,

1. stalni i

2. povremeni. Prema "vremenu nastanka" dijele se na: 1. prole; 2. sadanje i 3. budue.

10

2.2. Drutveni izvori ugroavanja Suprotnost interesa kao izvor ugroavanja: sukob, odnosno ugroavanje bezbijednosti nastaje kada stepen suprotnosti dostigne takav nivo da se on ne moe rijeiti nekim miroljubivim i dozvoljenim sredstvima. Najekstremniji oblici sukoba su oruani sukobi, koji uzrokuju ljudske rtve i velika razaranja materijalnih dobara. Drutvena neujednaenost kao izvor ugroavanja: pod ovim pojmom podrazumijeva se - neravnomjernost ekonomskog razvoja kako u okviru dijelova jednog drutva ( oblasti, regiona), tako i izmeu drava. Nisu rijetki sluajevi, da je upravo drutvena neusklaenost prouzrokovala duboke drutvene potrese, krize, pa i raspade mnogih drava.

Drutvena neusklaenost kao izvor ugroavanja: pod pojmom "neusklaenost" ciljeva i sredstava - podrazumijeva se shvatanje odreenih drutvenih grupa da svoje ciljeve moraju ostvariti, bez obzira na sredstva koja su im na raspolaganju i bez obzira na uslove u kojima se ti ciljevi postavljaju. Pogreno postavljanje ciljeva u odnosu na mogunosti njihovog ostvarenja dovodi do drutvenih sukoba, koji mogu imati razliite tetne posljedice. Uvijek je lake rei i objasniti, da se u sukob krenulo zbog ugnjetavanja i siromatva nego iz nacionalistikih, separatistikih i vjerskih pobuda.

Politika kao izvor ugroavanja

politika - obuhvata ukupnost onih procesa, odnosa i institucija

kojima se ostvaruje svjesno regulisanje konfliktnih situacija i interesa i odluuje o zajednikim poslovima i ivotnim aktivnostima jedne globalne drutvene zajednice. Jasno je da od opredjeljenja i djelovanja politikih uesnika ( i na unutranjem planu i na spoljanje planu ) zavisi da li e rezultanta u rjeavanju politikih interesa i sukoba krenuti ka smirivanju ili eskalaciji do razliitih oblika sukoba, oruane pobune, intervencije ili rata, kao najekstremnijih oblika ugroavanja bezbijednosti zemlje.

Kultura kao izvor ugroavanja: sa stanovita ugroavanja bezbijednosti kultura se javlja kao pozitivan pojam, dok se kao pojava ugroavanja bezbijednosti drutva javlja tzv. subkultura. Subkultura je drutveno negativna pojava koja se obino javlja u uslovima kad je neka jedinka ili drutvena grupa liena izvjesnih i znaajnih drutvenih vrijednosti (ugled, izbor zanimanja, rad, prihod, obrazovanje i sl.) ili kad kod tih grupa nastane takav poremeaj u sistemu vrijednosti da to izlazi iz mogunosti normalne drutvene kontrole.

11

S aspekta ugroavanja bezbijednosti, a vezan za kulturu, znaajna su jo dva pojma, a to su: 1. masovna kultura i 3. bezbjednosna kultura. Pod masovnom kulturom najee se podrazumijeva pribliavanje kulturnih tekovina jednog drutva preko sredstava masovnih komunikacija (tv, radio,tampa). Bezbjednosnu kulturu - moemo definisati kao skup usvojenih stavova, znanja, vjetina i pravila iz oblasti bezbijednosti, ispoljenih kao ponaanje i proces, o potrebi, nainima i sredstvima zatite linih, drutvenih i meunarodnih vrijednosti od svih izvora, oblika i nosilaca ugroavanja, bez obzira na mjesto ili vrijeme njihovog ispoljavanja. U sutini bezbjednosne kulture, kao to za graanina kae dr. . Sampajo9, jeste: odgovornost svjest solidarnost i participacija elja podsticaj inventivnost, smjelost i rizik i akcija. Principi10 bezbjednosne kulture su: princip moralnosti princip zakonitosti princip dosljednosti princip neprekidnosti i princip pravovremenosti. Religija kao izvor ugroavanja: Religija je vjera u jednog ili vie Bogova, koja odreuje ritualne, konceptualne i emocionalne naine ponaanja. Iako generalno propovijeda mir i toleranciju, religija moe biti izvor ugroavanja, npr: Arapski "sveti ratovi"; krstaki ratovi; inkvizicija; graansko - vjerski ratovi; revolucije; pobune; separatizmi, politiko - vjerski sukobi; civilizacijski antagonizmi; vjerski terorizam i dr.

Kulturni, rasni i etniki kriterijumi kao vidovi ugroavanja: su osnova za razne vidove ugroavanja bezbijednosti, kao to su diskriminacija i rasizam. Rasa - predstavlja iru drutvenu grupu sa istim biolokim i somatskim karakteristikama. Diskriminacija se javlja u vie oblika: 1. genocid - je teak zloin protiv ovjenosti 2. politicid - politike egzekucije i klasina unitenja 3. urbicid - unitavanje grada 4. etnocid - politika unitavanja etnikog i kulturnog identiteta bez fizikih likvidacija 5. aparthejd - odvojeni teritorijalni i politiki razvoj Evropljana i neevropljana po mjestu ivljenja i rada 6. segretacija - odvajanje drutvenih grupa (kineska etvrt)

9

10

Predsjednik Portugala dr. ore Sampajo ( Jorge Sampaio ) Princip se definie kao skup osnovnih smjernica kojih se treba pridravati u nekom radu.

12

7. neorasizam ili ekonomski rasizam - eksploatacija zemalja. Ideologija kao izvor ugroavanja: sa bezbjednosnog stanovita, posebno je znaajna ideologija u politici, jer ona, izmeu ostalog, odreuje vrijednosti koje se tite ali i nain organizovanja sistema bezbijednosti. Glavni nosioci odreene ideologije u politici su politike stranke, koje sve veu panju poklanjaju raznim oblicima ideoloke propagande.

Demografski razvoj kao mogui izvor ugroavanja: pored toga to je konstitutivni element drave, stanovnitvo je i bitan inilac moi drave i to: 1. vojne moi - od broja stanovnika neposredno zavisi i broj vojnika; 2. ekonomske moi - manje zavisi od broja stanovnika nego vojna mo; 3. politike moi - u meunarodnim odnosima politika mo je na strani populaciono veih drava, to nije iskljuivo pravo ukoliko imaju razvijenije prethodne dvije moi. Direktno vezana za ugroavanje drave jeste i pojava negativnog prirodnog prirataja. "Bijela kuga" - je jedan od najveih bezbjednosnih problema dananjice. "Migracije"- dovode do prenaseljenosti ili nedovoljne naseljenosti. Da bi jedna drava bila stabilna, mora da ima organizovano stanovnitvo, koje je spremno da se suprostavi svim izvorima i oblicima ugroavanja kao i za, odbrambene i bezbjednosne potrebe zemlje.

Meunarodni odnosi kao izvor ugroavanja: podrazumijevaju se odnosi, koji se na meunarodnom polju uspostavlja izmeu drava, naroda, pokreta, partija, organizacija, udruenja i sl. , kao i izmeu pojedinaca. Danas u meunarodnim odnosima velike sile ne samo da ne ele da se odreknu privilegovanog poloaja, ve koriste meunarodne organizacije kao sredstva prinude za ostvarivanje svojih stratekih ciljeva i u meunarodne odnose stupaju sa pozicije sile.

Meunarodni status kao izvor ugroavanja: oznaava poseban poloaj dijelova teritorije ili vodnih povrina, koji se razlikuju od normalnog poloaja po tome to je na njemu ogranieno ili iskljueno vrenje suverenosti u korist veeg broja drava ili meunarodne zajednice. To se ini iz etnikih, vojnih, ekonomskih ili politikih razloga. Stepen ugroavanja suvereniteta dotine drave ogleda se u ugovoru kojim se taj status uspostavlja.

13

2.3. Prirodni izvori ugroavanja Klima kao mogui izvor ugroavanja: posmatrajui klimu kao element prirodnih izvora ugroavanja bezbijednosti, moe se rei da ona svojim karakteristikama utie na mogunost zadovoljavanja ljudskih potreba u vodi i hrani, kao i drugih potreba, ime zadovoljava ili ne zadovoljava ivotne interese odreene drutvene grupe ili zajednice. Klima moe biti ozbiljan bezbjednosni problem, ukoliko svojim karakteristikama izaziva stalne ili povremene tete ( vremenske nepogode kao najei problem). Npr: ciklon Mi je 1998. opustoio Centralnu Ameriku i tada je poginulo 26 000 ljudi; sua ugroava etvu i izaziva glad - Irak, Avganistan, Pakistan, Indija, Etiopija, Kina.

Teritorija kao mogui izvor ugroavanja: Teritorija je dio kopnene povrine sa prirodnim i antropogenim svojstvima i resursima koji ine prostornu bazu drutvene djelatnosti. Najvanija teritorijalna jedinica sa gledita geografije i bezbijednosti je "drava". Strukturu teritorije drave ini granicom odreena povrina kopna i vode, i vazduni prostor iznad i podzemlje ispod povrine i kopna. Na mo drave ne utie samo veliina teritorije, ve i stanovnitvo, ekonomija, politiki sistem i dr.

Geografski poloaj kao mogui izvor ugroavanja: moe se definisati kao promjenljiv odnos nekog mjesta, regije, ili drave sa prirodnim i drutvenim iniocima blie i dalje okoline koji su relevantni za proces njihovog razvoja, funkcionisanja i tranformisanja Poloaj odreuje uzajamni odnos objekta s njegovom spoljanjom sredinom. 2.4. Tehniko - tehnoloki izvori ugroavanja Pod tehniko-tehnolokim izvorima ugroavanja podrazumijeva se razvijenost tehniko - tehnolokih postrojenja nosilaca ugroavanja njihovog zdravlja i ivotne sredine. postojanje i ivota ljudi,

Tu se misli na velike hemijske komplekse, udese u hemijskim industrijama, nesree u proizvodnim programima i skladitima, nezgode sa nuklearnim orujem i dr. Opasnost po linu i imovinsku sigurnost graana vea je nego ranije, jer je dolo do "demografske eksplozije" stanovnitva, srastanja gradova u viemilionske urbane sredine, poveanja centara grupisanja ljudi.

14

3. Oblici ugroavanja vanjske i unutranje bezbijednostiPrema mjestu odakle dolaze ili gdje nastaju, oblici ugroavanja se dijele na: vanjske i unutranje. Vanjski i unutranji oblici ugroavanja se dijele na: oruane i neoruane. Vanjski oruani - oblici ugroavanja bezbijednosti su: oruana agresija oruana intervencija oruani pritisak. Vanjski neoruani - oblici ugroavanja bezbijednosti su: specijalni rat - (politiki, ekonomski pritisci, unutranji nemiri, subverzije, meunarodni terorizam). Unutranji oruani oblici ugroavanja bezbijednosti su: oruana pobuna terorizam masovnih razmjera graanski rat. - oblici ugroavanja bezbijednosti: obavjetajna i izviaka djelatnost; sabotae i diverzije; graanski neredi; destruktivna psiholoka i propagandna djelatnost; kriminalitet; sociopatoloke pojave; tehniko - tehnoloki akcidenti; ekstremizam; ugroavanje bezbijednosti saobraaja; poari; ugroavanje ivotne sredine i dr.

Unutranji neoruani 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

3.1. Mjere suprostavljanja i zatite od ugroavanja bezbijednosti Mjere suprostavljanja i zatite od ugroavanja su sljedee: 1. prepoznavanje oblika i nosilaca ugroavanja 2. pravovremeno i realno procjenjivanje namjera, otklanjanje ciljeva i planova 3. utvrivanje strategije koju e primjeniti nosioci ugroavanja radi pripremanja adekvatne kontra - strategije za eliminisanje rezultata njihovog djelovanja 4. preventivno djelovanje radi sprjeavanja, pripremanja i organizovanja nosilaca ugroavanja 5. efikasno onemoguavanje sprege unutranjih i spoljnih nosilaca i njihova diskreditacija u javnosti 6. energina borba protiv svih nosilaca neoruanih i oruanih oblika ugroavanja.

15

Ove mjere

preduzimaju svi subjekti zemlje u djelokrugu svojih nadlenosti: organi upravljanja sistema bezbijednosti vojska snage MUP-a snage za obezbjeenje dravne granice snage civilne odbrane i zatite bezbjednosne i obavjetajne slube dravne zajednice bezbjednosno - informativne agencije lanica drava druge dravne i drutvene organizacije i ustanove dravne zajednice.

U sluaju kad primjena sile predstavlja sredstvo za zatitu od svih oblika spoljnog ugroavanja - sila ima presudan znaaj. U politici, sila predstavlja vano sredstvo za upravljanje dravom jer u toj prinudi, sila ima znaajno mjesto. 3.2. Ujedinjene nacije - UN Ujedinjene nacije zvanino su nastale 24. oktobra 1945. godine. Povelju UN-a, sastavilo je i ratifikovalo 50 zemalja, koje se smatraju zemljama osnivaima - lanicama. Ciljevi Ujedinjenih nacija su: 1. odranje meunarodnog mira i bezbijednosti 2. razvijanje meu nacijama prijateljskih odnosa 3. postizanje meunarodne saradnje rjeavanjem meunarodnih problema 4. da postanu sjedite za usklaivanje akcija preduzetih radnji ovih zajednikih ciljeva. UN - poivaju na ideji kolektivne bezbijednosti kao meunarodnom poretku. Ujedinjene nacije predstavljaju organizaciju u kojoj se utvruje i odluuje da li postoji napad na neku zemlju i usavravaju zajednike mjere protiv agresora. 3.3. Konferencija o evropskoj bezbijednosti i saradnji - KEBS KEBS - je nastao kao rezultat interesa 33 zemlje Evrope, Kanade, i SAD, radi rjeavanja pitanja kolektivne bezbijednosti. Konferencija je odrana u tri faze: I - faza - ministri inostranih poslova - Helsinki, 1973.; II- faza - rad eksperata - eneva, 1973.; III - faza - efovi drava - Helsinki, 1975.

16

3.4. Organizacija za bezbijednost i saradnju u Evropi - OSCE Organizacija za bezbijednost i saradnju u Evropi - OSCE11 - osnovana je 1973. godine, pod nazivom Konferencija za Evropsku sigurnost i saradnju - KESS. Zamiljena je kao forum za saradnju izmeu Istoka i Zapada. Godine 1995. KESS-u je promijenio ime u Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju, OSCE12. OSCE-okuplja 55 zemalja lanica, ukljuujui i sve zemlje zapadnog Balkana. Predstavlja vaan instrument za upozorenje i spreavanje sukoba za posredovanje u krizama i procesu pomirenja. Aktivnosti OSCE-a ukljuuju i kontrolu naoruanja, preventivnu diplomatiju, zatitu ljudskih prava, kontrolu izbornih procesa, itd. 3.5. Sjevernoatlantski savez NATO Savez nezavisnih drava je aprila 1949. godine donio odluku o stvaranju NATO13. NATO je meuvladina organizacija u kojoj lanice, po slovu ugovora, zadravaju svoj puni suverenitet i nezavisnost. Osnovni cilj NATO koji je naveden u njihovom osnivakom dokumentu, jeste da obezbijedi "slobodu i bezbijednost svojih lanica politikim i vojnim sredstvima u skladu sa naelima povelje UN". 3.6. NATO i Partnerstvo za mir

Stvaranje Partnerstva14 za mir predloile su SAD na samitu u Briselu,1994. godine. Inicijativa okuplja sve drave NATO-a i njihove partnere oko konkretnih aktivnosti, na saradnji radi postizanja pomenutog cilja. Partnerstvo za mir je, prema ocjenama strunjaka iz NATO najznaajnija. Osnovni uslov za pristup programima PfP - je demokratska kontrola vojnih snaga kroz civilne organe izvrne vlasti i parlament.

3.7. Interpol Kao datum osnivanja Meunarodne organizacije kriminalistike policije Interpol uzima se 3.septembar 1923. godine., kada je poeo Meunarodni kongres policije u Beu na kome je osnovano Meunarodno policijsko udruenje. Meunarodna policijska saradnja mora da bude bazirana na koordiniranoj akciji jednog dijela, policija drava lanica koje mogu da obezbijede ili zahtijevaju informacije ili usluge razliitim povodom. Interpol predstavlja jednu istinsku globalnu formu policijske saradnje i postao je posebno vjet u onome to bi se moglo nazvati svakodnevnom kontrolom kriminala.

11

The Organization for Security and Co operation Zekerijah Smaji , : Evropska unija za svakoga , Sarajevo , 2005. The North Atlantic Treaty Organization - NATO The Partnership for Peace - P f P

12 13 14

17

3.8. Evropol i grupa TREVI Glavni politiki podsticaj formiranju Evropola, predstavljalo je potpisivanje sporazuma u Mastrihtu o stvaranju EU, koji je potpisan 7. februara 1992.godine u Holandiji. Njime je pod jedan meuvladin kiobran stavljeno vie razliitih oblasti, poput implementacije zajednike inostrane i bezbjednosne politike i pravosudnih i unutranjih poslova. Grupa TREVI predstavlja centar policijske i unutranje bezbjednosne saradnje za borbu protiv meunarodnog terorizma na Evropskom prostoru. Grupe TREVI - sarauju sa Grupom iz Berna i Bekim klubom. Na osnovu rada tih grupa izmeu lanica Evropske zajednice potpisan je vei broj bilateralnih i multilateralnih ugovora, meu kojima je najpoznatiji engenski sporazum. Posljedica svih dogovora i proirene saradnje na polju unutranje bezbijednosti, tokom posljednjih desetak godina, kao i ostvarene i najavljene promjene u meunarodnim okolnostima u Evropi, predstavljaju ideju o potrebi osnivanja jedinstvene zajednike i evropske policijske Evropola.

3.9. Savremeni bezbjednosni problemi Savremeni bezbjednosni problemi u mnogome su simptomi strukturalne krize savremenog svjetskog drutva. Mnogi tipovi manjih drutvenih i meunarodnih konflikata ostaju prijetnja globalnoj bezbijednosti. Svijet se suoava sa poveanim rizikom od etnikog, religioznog i sektakog sukoba, kao i sa razliitim unutranjim bezbjednosnim problemima. Novo razdoblje vjerovatno e biti i svjedok pojava ili intenziviranja novih oblika prijetnji po unutranju i vanjsku bezbijednost. A te pojave ili oblici ugroavanja su: lokalni i regionalni sukobi globalizacija, nuklearno oruje korupcija destruktivne sekte organizovni kriminal mediji i medijski rat ekonomske sankcije kriminal i rat u sferi informatike terorizam bioterorizam oruana agresija.

Sve15 vie drutvenih sukoba dananjice predstavljae nove i ogromne izazove za svjetsku zajednicu, a kao posljedica toga, sadanji sistem meunarodne bezbijednosti, uspostavljeni da se bave hitnim sluajevima razdoblja hladnog rata, vjerovatno nee moi uspjeno da odoljevaju izazovima ovog novog perioda. Prije16nego to se ustanove ovi novi sistemi, meunarodnoj zajednici e biti potrebno analitiko razumijevanje prijeteih opasnosti i naina na koji one meusobno djeluju.

15 16

Ljubomir Staji , : Osnovi bezbijednosti , Beograd , 2006. , str. 122. Ljubomir Staji , : Osnovi bezbijednosti , Beograd , 2006. , str.123.

18

3.10. Socijalna patologija kao oblik unutranjeg ugroavanja Unutranja bezbijednost titi suverenitet drave i njenih subjekata od svih antidrutvenih pojava, odnosno od svih pojava kojima se ugroava drutveno ureenje. S obzirom na elemente koji sainjavaju drutveno ureenje, esto se unutranja bezbijednost poistovjeuje sa zatitom ekonomske, politike, pravne i socijalne sigurnosti graana. Socijalna patologija oznaava skup razliitih pojava koje se smatraju nepoeljnim i negativnim sa stanovita odreenih opteprihvaenih vrijednosti i normi u drutvu. Socijalna patologija - se bavi sociolokim prouavanjem devijantnog ponaanja, odnosno reakcijom drutva na to ponaanje.

Oblici i vrste unutranjeg ugroavanja su: 1. kriminalitet - je jedan od najaktuelnijih problema dananjice i u stalnom je porastu, to pokazuje i injenica da postoji uzrona veza izmeu kriminaliteta i drugih sociopatolokih pojava; 2. narkomanija - zavisnost od droge - je stanje psihike ili fizike zavisnosti ili i jedne i druge, koje nastaje kod osoba koje periodino ili stalno uzimaju drogu; 3. prostitucija pruanje odreenih seksualnih usluga drugim osobama koje mogu da budu razliitog ili istog pola; 4. alkoholizam i kockanje - i drugi oblici devijantnog ponaanja (samoubistva i sl.) imaju tetne posljedice po drutvo; 5. ekstremizam - podrazumijeva odbijanje uvaavanja drugaijih miljenja, alternativama ili o pojedinanim okolnostima neke situacije, takoe je znaajan destabilizirajui faktor politikog ivota drave, i u sferi vjere i nacije moe da dovede dravu u stanje graanskog rata; 6. ugroavanje bezbijednosti saobraaja - znaajno je zbog opasnosti po ljudski ivot i materijalna dobra; 7. poar - kao hemijska pojava, nekontrolisanog sagorjevanja gorivnog materijala, kojim se ugroavaju imovina i ljudski ivot; 8. ugroavanje ivotne sredine - zagaivanjem ovjek uzrokuje tetne posljedice po ivot i zdravlje ljudi, kao i prirodne uslove nune za ivot i proizvodnju; 9. ugroavanje javnog reda i mira - naruavanje drutvene discipline i mira graana.

19

3.11. Ocjena stanja bezbijednosti Ocjena je uslov za uspjeno upravljanje bezbjednosnim dogaajima i za pravilno sistematino i sveobuhvatno usmjeravanje dravnih organa i subjekata sistema bezbijednosti ka ostvarivanju bezbjednosnih ciljeva. Prati se u svim oblastima, i jedini organ koji je jedino ovlaten da tajno prikuplja informacije jeste "obavjetajna sluba" . Procjenjuje se i najee po: ocjenjuje na osnovu prikupljenih i obraenih podataka i informacija a stanju meunarodnih odnosa; stanju odnosa velikih i uticajnih drava; politici i odlukama meunarodnih organizacija zaduenih za bezbijednost; stanju pojava ugroavanja na meunarodnom nivou; vrsti, brojnosti, uestalosti, mjestu i vremenu ispoljavanja spoljanjih i unutranjih oblika ugroavanja; napadnutim objektima i institucijama; uzrocima i faktorima u sferi politike, ekonomije, meunarodnih odnosa i dr.

Ocjena stanja bezbijednosti je sintetiki zakljuak. Odnosi se na sadanje vrijeme, obrazlae injenicama iz neposredne prolosti koje djalimino ukazuju na tendencije. Izraava se opisno: stabilno povoljno zadovoljavajue nezadovoljavajue nepovoljno nestabilno sloeno ili kritino. Moe se upotpuniti preduzetim mjerama i stanjem subjekata bezbijednosti i njihovom sposobnou saradnje sa drugim "prijateljskim"sistemima. uveni vojskovoa Sun Cu Vu u VI vjeku p.n.e. je rekao: "Ako poznaje sebe i svog neprijatelja, onda se u stotinu bitaka ne mora bojati za ishod. Ako poznaje sebe, a ne i neprijatelja, onda e za svaku pobjedu doivjeti i jedan poraz. Ako ne poznaje ni sebe ni neprijatelja, onda si uvijek poraen."

4. Bosna i HercegovinaBosna i Hercegovina je specifina drava, koja se sastoji iz dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Brko distrikta. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo, a Republike Srpske Banjaluka. Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno sa ostalima)i graani Bosne i Hercegovine, po Ustavu17 kao najviem pravnom aktu jedne drave imaju prava na: pravo na ivot; pravo da se ne bude podvrgnut muenju ili nehumanom17

Opti principi usvojeni u enevi 8.septembra 1995. i u Njujorku 26.septembra 1995.

20

i poniavajuem tretmanu ili kanjavanju; pravo da se ne bude zatoen u robstvu ili sluenju i da se ne obavlja prinudni ili prisilni rad; pravo na slobodu i bezbijednost; pravo na pravino sasluanje u graanskim i krivinim procesima, i ostala prava u vezi sa krivinim postupkom; pravo na privatni i porodini ivot, dom i korespodenciju; sloboda miljenja, svijesti i vjeroispovjesti; sloboda izraavanja; sloboda miroljubivog okupljanja i sloboda udruivanja sa drugima; pravo na stupanje u brak i zasnivanje porodice; pravo na svojinu; pravo na obrazovanje; pravo na slobodu kretanja i stanovanja. Nakon raspada SFRJ 1990. godine, mnoge zemlje su se odcijepile i postale su samostalne i koje imaju sva tri konstitutivna elementa potrebna za postojanje jedne drave a to su: 1. postojano stanovnitvo; 2. teritorija i 3. suverena vlast (politiki sistem). 1995.godine18 Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija, potpisale su dokument pod nazivom "Dejtonski sporazum", priznajui potrebu za sveobuhvatnim rjeenjem traginog sukoba u regionu, u elji da zavlada mir i stabilnost. 4.1. Sporazum o stabilizaciji regiona ANEKS 1-B Sporazum o stabilizaciji regiona ANEKS - 1 - B, je dio Dejtonskog sporazuma a potpisale su ga Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska. U sporazumu stoji sljedee:

opte obaveze19 :

strane potpisnice slau se da su utvrivanje progresivnih mjera za stabilnost u regionu i uspostavljanje kontrole naoruanja neophodni za ostvarivanje kontrolnog mira u regionu. U tom cilju, one se slau da je veoma vano uspostaviti nove vidove saradnje na polju bezbijednosti kako bi se postigao uvid u ponaanje ostalih Strana potpisnica, izgradilo povjerenje, i uspostavile uravnoteene i stabilne odbrambene snage sa najmanjim moguimbrojem pripadnika, potujui bezbijednost svake Strane potpisnice i potrebu da se izbjegne trka u naoruanju u regionu. Strane potpisnice odobrile stabilnosti u regionu: su sledee mjere strukture

mjere20 izgradnje povjerenja i bezbijednosti u Bosni i Hercegovini;18 19 20

Generalni okvir mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu , str. 5. ANEKS 1-B, lan 1. , Dejtonskog sporazuma o stablizaciji regoina , str.43. ANEKS 1-B, lan 2. , Dejtonskog sporazuma o stabilizaciji regiona, str. 43.

21

mjere21 izgradnje povjerenja i bezbijednosti u regionu; mjere22 kontrole naoruanja u pod-regionima; sporazum23 o kontroli naoruanja u regionu.Potreba za potpisivanje Dejtonskog sporazuma, nastala je kao rjeenje prekida ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini. Ve je prolo 12 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i u Bosni Hercegovini se od ove godine 2007. taj dan obiljeava kao dravni praznik. i

4.2. Poetak rata u Bosni i Hercegovini Ljudi u Bosni i Hercegovini su itav ivot ivjeli kao jednaki, pred Bogom i Zakonom, sve do jednog dana kada su im ljudi iz vie sile rekli da oni nisu ni Jugosloveni, niti Bosanci ve Srbi, Hrvati i Muslimani. Meni lino, kao djetetu, tada a ni sada nikako nije jasna svrha i cilj rat u Bosni, i zato je nekim ljudima bilo toliko znaajno da nas, obine smrtnike posvaaju, natjeraju u vjerske i nacionalne sukobe u kojima su se meusobno i krvolono na najgori mogui nain ubijali ljudi, koji su se poznavali ili ne, a kojima je nareeno da pobiju to vie neprijetelja tj. svojih susjeda. Mene i ostalu djecu iz mog kraja, uili su da treba da se meusobno mrzimo, vrijeamo i tuemo i tada su glavne parole koje djeca treba da upamte bile: "Ubi Muslimana, ubi Hrvata i ubi Srbina" . Moramo priznati da su parole vjeto birane, jer sada kada su ta djeca odrasla i poela konano da malo vie razmiljaju o tom nemilom dogaaju, shvate da su te porole ostale u naim mozgovima i, htjeli mi to priznati ili ne, one samo ekaju naredbu vie sile, da bi se aktivirale i naa bi srca bila ponovo spremna da poine iste gluposti kao i nai roditelji, roaci, prijatelji te susjedi. Zato je u Bosni potrebno podii vei stepen bezbjednosne kulture, koju bi djeci trebalo predavati od prvih predkolskih dana kao mjere prevencije da kasnije kada odrastu ne bi dolazilo do eskalacije sukoba. Isto tako bi i roditeljima trebalo malo vie edukacije, jer ne vrijedi dijete uiti u koli da smo mi samo ljudi, da smo svi isti i da se samo razlikujemo po polu, kada se to isto dijete vrati u kuu u kojoj su roditelji nacionalistiki nastrojeni. Poetak rata u Bosni 1992. godine doveo je njene dravljane u jedno razdoblje njihovog ivota, u kome su morali da shvate, a i da prihvate injenicu, da nikada vie nita nee biti isto i da e uvijek meu ljudima postojati mrnja, koja e uvijek biti prisutna, na svim prostorima BiH, bilo na Bonjakom, Hrvatskom ili Srpskom dijelu teritorije. Dvanaest godina od zavretka rata, a u Bosni i Hercegovini jo uvijek postoji taj uveni "balkanski govor mrnje", kojeg e biti veoma teko iskorijeniti iz glava starijih ljudi, pa zato treba obratiti vie panje na mlade ljude jer su oni poeli da se zanimaju za promjene u naoj dravi, Bosni i Hercegovini.

4.3. Rat24 u Bosni i Hercegovini Sve manja vjerovatnoa izbijanja sukoba izmeu Zapada i Istoka u Evropi pridonijela je zakanjenju reakcije Zapada na raspadanje Jugoslavije i pospjeila rat.21 22 23 24

ANEKS 1-B, lan 3. , Dejtonskog sporazuma o stabilizaciji regiona, str.44.ANEKS 1-B, lan 4. , Dejtonskog sporazuma o stabilizaciji regiona, str.45. ANEKS 1-B, lan 5. , Dejtonskog sporazuma o stabilizaciji regiona , str46. Leo Tindemans , : Nedovreni mir ; Izvjetaj Meunarodne komisije za Balkan , 1996/1997

22

U isto vrijeme, promjene u razmiljanju o strategiji upuuju na to da vanjski uzroci mira imaju dovoljno prostora za djelovanje protiv nekadanjih modela koji su oblikovali sukobe u regiji i da oni mogu doprinijeti novom pristupu koji moe pomoi uvrivanju sigurnosti, osiguravanju prava manjina i uvoenju demokratije. Istorija je do sad ponudila tri objanjenja za izbijanje najnovijeg rata na Balkanu. Prema prvom od tih objanjenja - kojem vjeruju mnogi na Balkanu, ponovni nacionalistiki sukobi odraavaju ambicije velikih sila da na Balkanu ponovo uspostave sfere svog uticaja. Prema drugom tumaenju, inae veoma rairenom na Zapadu, rije je o " povratku prastarih mrnji " i o "povratku potisnutih nacija ". Tree objanjenje trai razloge rata u kulturnim i vjerskim proturjenostima - u "sukobu civilizacija". Glavni uzroci ovog rata jesuu tome to su iskre agresivnog nacionalizma rasplinule one politike voe jugoslavenske federacije koji su u elji da ostvare svoje nacionalistike ciljeve prizivali "prastare mrnje" i koji su namjerno pokrenuli svoje propagandne mainerije s ciljem da opravdaju ono to se ne moe opravdati : upotrebu nasilja radi osvajanja teritorije: protjerivanja "drugih" naroda i nastavljanje autoritarnog ustrojstva vlasti. Rizik Zapada pri obuzdavanju agresivnosti na Balkanu i dalje je veoma visok. "Etniko ienje" - ili prisilna asimilacija, koja je od devetnaestog vijeka prevladala u veini balkanskih zemlja, bila je reakcija na i vjerom. Prijetnja i rizik rata vie nije bila u mogunosti oruanog sukoba u kojem bi se "slobodni svijet" borio protiv "komunistikog imperija". Ta prijetnja i rizik odjednom su postali mogui, zahvaljujui ponovnom oivljavanju najarhainije vrste sukoba - unutranjeg rata. Nije prolo mnogo vremena, a rat se pretvorio u najei i najrazorniji sukob koji je Evropa doivjela nakon 1945. Civilizovani svijet je bio najprije okiran, potom uasnut, ali i zbunjen i podijeljen.

4.4.

NATO25 u Bosni i Hercegovini

Strateki koncept NATO novog doba polazi od stava da "odreene nestabilnosti i napetosti jo postoje i da se mogu negativno odraziti na bezbjednosne interese Alijanse" Novi koncept reafirmie kljune funkcije Saveza, od kojih su ouvanje transatlantske povezanosti i sveukupnog balansa najznaajnije. Koncept potvruje da se bezbijednost lanica zasniva na politikoj, ekonomskoj, socijalnoj i ekolokoj komponenti i aktivnoj odbrani. Bezbjednosna politika se zasniva na tri meusobno povezana elementa: 1. dijalogu; 2. saradnji i 3. ouvanju kolektivne odbrambene sposobnosti. U okviru takvog stratekog koncepta vrlo zanimljivim i novim se ini politiki okvir kojim NATO faktiki postaje jedan od najvanijih politikih subjekata Evrope. NATO je spreman "da podri mirovne aktivnosti za koje je nadlean KEBS" . U praksi se to pokazalo kao stavljanje NATO snaga na raspolaganje za potrebe "mirovnih operacija" . Tokom 1992. i 1993. godine, Savez je usvojio nekoliko odluka koje se odnose na pruanje pomoi mirovnim operacijama UN na prostoru bive Jugoslavije. Te odluke dovele su do angaovanja mornarice NATO-a, u saradnji sa Zapadnoevropskom unijom, u operacijama nadgledanja i sprovoenja embarga UN na Jadranu i uspostavljanja zone zabrane letenja nad Bosnom i Hercegovinom koje su nadgledale letilice NATO snaga.25

Ljubomir Staji , : Osnovi bezbijednosti , Beograd , 2006.,str. 95.

23

Savez je, takoe, ponudio pruanje bliske vazdune podrke UNPROFOR-u u Bosni i Hercegovini i ovlastio je svoje snage da izvre vazdune napade na Srbe sa ciljem poputanja obrua oko Sarajeva i na drugim ugroenim podrujima. Tek26 tada Zapad se oslobodio svoje ranije zbunjenosti. Od proljea 1994. NATO je povremeno koristio svoje vazdune snage. Tada je bila donesena odluka da se sila upotrebi daleko snanije. 1995. godine, stvorene su Udruene snage za brzu reakciju koje su UNPROFOR-u pridodale otrini i mo. Te iste godine Londonska konferencija je odobrila masovne vojne udare protiv Srba. U avgustu 1995. hrvatska vojska je uz preutno odobrenje zapadnih sila zapoela vojnu kampanju s ciljem ponovnog zauzimanja hrvatske regije Krajine i sjevernog dijela Bosne i Hercegovine. 4.5. Ujedinjene nacije - UN u Bosni i Hercegovini Ujedinjene nacije, nisu zanemarile Bosnu i Hercegovinu. Misija u toj zemlji bila je najskuplja i najsloenija mirovna operacija u istoriji UN-a. Ujedinjene nacije, direktno su se uplele u Bosnu i Hercegovinu kako bi olakale isporuku humanitarne pomoi. "Sila" - tako je glasio argument, nije spojiva sa naelom koncenzusa o kojem zavisi djelotvorna humanitarna misija, kao ni sa irom svrhom i filozofijom ouvanja mira. Nespremnost UN-a da upotrijebi silu u Bosni i Hercegovini nesumnjivo je odraavala brigu za bezbijednost pripadnika mirovnih snaga i humanitarne misije, kao i odbojnosti institucija prema ratu. Znaajan element u nespremnosti Zapada da upotrijebi vojnu silu, bio je sloeni odnos izmeu Ujedinjenih nacija i NATO-a, koji se zasnivao na naelu "dvostrukog kljua". Meu njima je dolo do napetosti zbog Bosne i Hercegovine. Usmjerene na pitanja zapovijedanja i kontrole, te napetosti su odraavale politike razlike u pitanjima strategije meu zapadnim silama u Vijeu bezbijednosti i u NATO. Zaraene snage u Bosni i Hercegovini shvatale su pitanje upotrebe sile kao pitanje ozbiljnosti zauzimanja meunarodne zajednice za naela i vrijednosti to ih je ona proglasila s obzirom na granice, "etniko ienje" i "zatiena podruja". Uspostava "zatienih podruja", bila je najpoznatiji primjer proirenjamandata UNPROFOR-a od strane Vijea bezbijednosti, koje nije pokazalo spremnost za njenu upotrebu, ime bi se omoguilo misiji da obavi svoju dunost. Po vojnoj dunosti, a u cilju izvrenja mirovne misije, u Bosnu i Hercegovinu stigao je veliki broj vojnika. Konani zakljuak27 moda je najtraginiji: "Bez obzira to je Dejtonski sporazum iz jeseni 1995. bio najbolji do kojeg se moglo doi, postoji vrlo jak argument prema kojem se, uz bolju saradnju meu preostalim dravama i vanjskim institucijama, moglo i ranije doi barem jednako zadovoljavajueg rjeenja"

26 27

Leo Tindemans , : Nedovreni mir ; Izvjetaj Meunarodne komisije za Balkan , 1996/1997 Konani zakljuak su uradili : Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava i Pravni centar Fond Otvoreno Drutvo BiH

24

4.6. Nakon okonanja rata u Bosni i Hercegovini Nakon zavretka rata u Bosni i Hercegovini, sva tri konstitutivna naroda platila su visoku cijenu. U Bosni je prije rata ivjelo 4.400.000 ( etiri miliona etiri stotine hiljada stanovnika), a kada je rat zavrio, ostalo je svega 3.000.000 (tri miliona). Tokom sukoba 145.000 ljudi je poginulo ili umrlo, 174.000 ljudi je ranjeno, 2.500.000 ljudi je protjerano, a 1.100.000 je otilo u druge zemlje, meu njima i visok postotak inteligencije, ukljuujui i vei broj naunika i strunjaka. 60% ukupnog stambenog prostora i 28% cesta pretrpjelo je ozbiljn oteenja. Bosna i Hercegovina, drava polja smrti, podijeljenog gospodarstva, dignuta u zrak, gradovi pretvoreni u kr. Sve ovo tjera strah u kosti i tako neodoljivo podsjea na Evropu na kraju Drugog28 svjetskog rata. Prema tome, svaka strana mora uvidjeti da je cijena zapoinjanja rata via od cijene ouvanja mira. Narodi29 Balkana zasluuju priliku da svoju traginu prolost ostave iza sebe. Evropske nacije koje su uspjele sa svojih lea zbaciti muni teret vlastite istorije moraju, zbog svog osjeaja ljudskosti, svog dostojanstva i svoje mirne savjesti, pomoi nemonim narodima na ovom podruju da nadvladaju svoje trenutne nevolje i pretvore krvavi Balkan prolosti u jugoistonu Evropu budunosti. 4.7. Uloga Evropske unije u Bosni i Hercegovini

Kristian varc-iling, bivi Visoki predstavnik EU u BiH, na konferenciji30 za mlade politike predstavnike RS i BiH u Sarajevu 19.01.2007. godine, je istakao: "Angaman EU u BiH je ogroman. Kako bi se pomoglo na putu ka Evropi, primjenjuju se svi raspoloivi mehanizmi razliitih stubova na kojima poiva sistem EU: EUFOR - najvea vojna misija EU, obezbjeuje mir; EUPM - prvi angaman osoblja iz civilnih institucija za krizni menadment u kontekstu Evropske sigurnosne i odbrambene politike ( ESVP ) pomae bosanskohercegovakim policijskim snagama kod uvoenja evropskih standarda; EUMM - radi analize i daje informacije, odrava stalni kontakt sa lokalim politikim strukturama; Komisija EU pomae rekonstrukciju zemlje, demokratsku transformaciju i pregovara sa BiH o sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju; EUSR - ima mandat da koordinira poslove meunarodne zajednice i da procesu reformi prui politiku podrku. Ukoliko doe do zatvaranja OHR-a, novi ured EUSR e svesrdno podrati lokalne institucije na putu ka Evropi. Osim toga, zadatak e mu biti da koordinira misije EU u BiH. EUSR e zastupati Generalnog sekretara i Visokog predstavnika EU,te zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku EU u Bosni i bie najvii politiki predstavnik EU u zemlji. Kada je u pitanju Specijalni izaslanik EU, sigurno je da nee zadrati bonske ovlatenja. Kontraadmiral COMEUFOR-a31 - Hans J. Vithauer na istoj konferenciji je naglasio:28 29 30 31

Leo Tindemans , : Nedovreni mir , Zagreb , 1997. , str. 7. Zakljuak - je Meunarodne komisije za Balkan , : Nedovreni mir , Zagreb, Sarajevo, 1997. Konferencija na temu : EUFOR u BiH mandat, rezultati, perspektive i percepcije u Njemakoj

Kontraadmiral Hans Joachim Witthauer Vrhovni zapovjednik snaga EUFOR-a u BiH

25

"Evropska Unija e u Bosni i Hercegovini i izvan zemlje i dalje raspolagati sa onoliko vojnih snaga, koliko je potrebno da se odri "safe and secure environment". Za nas to znai da emo i dalje raspolagati dovoljnim vojnim prisustvom, pogotovo na selu, tako dai dalje moemo ostati vidljivi i dostupni za graanstvo. Jedan cilj za postizanje ovog su nae LOT - kue koje se nalaze na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine".

4.8.

Odnos32 izmeu EU i Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina uestvuje u Procesu stabilizacije i pridruivanju-(PSP). Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) zvanino su otvoreni u novembru 2005.godine. Zakljuenje pregovora zavisi od napretka BiH u provedbi kljunih reformi. EU i dalje razvija znaajne resurse u Bosni i Hercegovini u okviru Zajednike i sigurnosne politike (CFSP) i Evropske sigurnosne i odbrambene politike (ESDP). Novi specijalni predstavnik EU (EUSR), koji je i dalje Visoki predstavnik, imenovan je u januaru 2006. godine. Misija EUFOR-a / Althea je i dalje prisutna u BiH sa 6.000 vojnika. Mandat policijske misije EU (EUPM) produen je za dvije godine. Usavrena misija je sada fokusirana na borbu protiv organizovanog kriminala i pruanje savjeta o reformi policije. Mandat EU Misije za monitoring (EUMM) je produen do kraja 2006.godine. EU je izrazila namjeru da pojaa svoj angaman u BiH nakon oekivanog zatvaranja Ureda Visokog predstavnika (OHR) 30. juna 2007. godine. U oblasti izdavanja viza postignut je evidentan napredak. Zabiljeen je odreen napredak i u oblasti granine kontrole. Bosna i Hercegovina je postigla dalji napredak u uspostavljanju funkcionalnog sistema azila. Na polju migracija ostvareno je vrlo malo napretka. U oblasti pranja novca zabiljeeno je jako malo napretka. U oblasti droge napravljen je izvjestan napredak, tako da je koliina zaplijenjene robe relativno poveana. Reforma policije nije ostvarena. Organizovani kriminal i dalje predstavlja prijetnju BiH po pitanju njene sigurnosti i stabilnosti. BiH mora osigurati odrive aktivnosti vezane za zatitu svjedoka i rtava trgovine ljudima. Dravna agencija za istraivanje i zatitu se mora ojaati kako bi preuzela punu odgovornost u oblasti terorizma. Najvanije to je BiH postigla na putu ka evropskim integracijama je prijem u program NATO-a Partnerstva za mir kao i reforna odbrane.

32

Izvjetaj Evropske komisije o napretku u Bosni i Hercegovini 2006.

26

ZAKLJUAK itajui, a i sluajui o zbivanjima u proteklih 15 godina u Bosni i Hercegovini, ali najvie iz linog ali i iz iskustva osoba, koje su na veoma tuan i bolan nain proivjele ovaj "na krvavi Balkan",moemo se samo zapitati zato nam je to trebalo? Da li je vano ko smo i ta smo, koje nam je boje koa, da li smo bogati ili siromani? Zaboravljajui na injenicu da smo mi samo ljudi, desio nam se rat u kome su se meusobno ubijali svi, ne marei za svoju brau Srbe, Hrvate i Bonjake, ne marei za djecu, bolesne i iznemogle. Ne, nama nita nije bilo sveto, pa ni naa neduna djeca, koju i danas pojedini roditelji ue kako da mrze djecu druge vjere, a to opet ukazuje na to da e ako tako nastave sa govorom mrnje asocirati djecu da kada odrastu poine iste greke kao i njihovi roditelji. Posljednja ocjena stanja bezbijednosti je pomalo smijena, kau da je stanje u Bosni i Hercegovini "stabilno" Moda i jeste jer nema ugroavanja spolja, ali unutranje ugroavanje zbog poslednje odluke Visokog predstavnika ponovo je dovelo do poveanja tenzija meu sva tri konstitutivna naroda. To je opet navelo nas jadne i ispaene ljude na razmiljanje, jer kako tamo neki stranac moe da zna ta je za nas najbolje? Vani ljudi EU kau da se politiari u BiH ne mogu dogovoriti. Kako bi i mogli kad ih ti isti ljudi, svaki dan podstrekavaju na mrnju koja samo vodi u eskalaciju sukoba. Pred nama mladim politiarima ove zemlje nije nimalo lak zadatak, ali ne treba se plaiti novih izazova Evrope, jer smo mi ve proivjeli misiju ivota "nita nas ne moe iznenaditi". "SA NAMA STE BEZBIJEDNI, ZATO ZAKORAITE SA NAMA U BOLJU I SIGURNIJU BUDUNOST, JER BOLJE DA VODIMO LJUBAV NEGO RAT". Ova parola je sigurna viza budunosti graana BiH na putu ka Evropi, naoj budunosti. kui

27

Literatura Osnovna literatura: Prof.dr Ljubomir Staji, Osnovi bezbijednosti, Beograd, 2006. Ostale literature i izvjetaji koriteni u izradi ovog rada su: Dejtonski sporazum Zekerijah Smaji, Evropska unija za svakoga, Sarajevo, 2005. Leo Tindemans, Nedovreni mir, Zagreb, 1996/1997. Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava i Pravni centar Fond Otvoreno Drutvo, Izvjetaj Meunarodne komisije za Balkan, Zagreb, Sarajevo, 1996/1997. Izvjetaji sa konferencija koje su odrane za mlade politike predstavnike, koji predstavljaju RS i BiH, na putu ka Evropskim integracijama Banjaluka, Sarajevo, Vitez, Fojnica, 2005, 2006, 2007. Radni dokument, : Bosna i Hercegovina - Izvjetaj o napretku za 2006. godinu, Brisel, 08.11.2006. Direkcija za Evropske integracije BiH, Bilten "Europuls" br. 6.

28