7/15/2019 bhs

http://slidepdf.com/reader/full/bhs55cf9d4b550346d033ad0266 1/4

Proste recenice su one koje sadrze samo jedan predikat: ''Jedne su ptice u putu izgubile svoje

snove.Dijele se na dvoclane(lične ili personalne) i jednoclane (impersonalne)recenice...Dvoclana je svaka prosta recenica u kojoj predikat otvara mjesto subjektu. Osnovni

 je model proste recenic u bos jeziku S1 + VF..Primjeri: S1 + Vffaz + inf. Kasim je prestao

 pjevati.. s1+Vfmod + inf: ''Nije mogao govoriti'' i sl.

Jednoclana je svaka prosta recenica u kojoj predikat ne otvara mejsto subjetku...Npr: Grmi.

Sijevalo je. Bilo je zahladnjelo.

Slozene recenice: su one koje sadrze 2 ili vise prediakta, tj dvije ili vise prostih recenica

objedninjenih u jednu strukturnu,znacejksu i intonacijsku sredinu.Proste recnice sastavnice

slozene recenice nazivaju se klauzama ili surecenicama. Slozena recenica koja se sastoji od

dviju klauza zove se jednostrukoslozenom, a ona koja se sastoji od 3 ili vise kaluza naziva se

visestrukom..Unutar slozene recenice razlikuju se nezavisnoslozene i zavisnoslozene recenice.

U prvim klauze stoje u gramaticki nezavisnom odnsou a u drugima u zavisonom..

Nezavisnoslozene recenice: nastaju kao rezultat nezavisng slaganja prostih recenica, i to

slaganja nizanjem i slaganja spajanjem. Nizanjem nastaju implicitne, a spajanjem eksplicitne

nezavisnoslozene recenice.,,''Sve je utihnulo.Selo spava..'' ''Sve je utihnulo,sleo

spava...Slaganje poradzumijeva ukidanje medjurecenicne granice umetanjem nezavisnih

veznika i,pa,te,ali i drugih...Dijele se na :

Sastavnne,rastavne,suprotne,iskljucne,zakljucne,recenicki niz..

Zavisnoslozene recenice: nastaju kao rezultat zavisnog slaganja prostih recenica koje

zovemo uvrštavanjem. Dijele se na: Subjektne - odnosi se prema glavnoj kao subjekt prema

predikatu npr. Tko je sve naučio, dobit će dobru ocjenu. 

Predikatne - kao predikatni dio npr. On ti je da boljeg nećeš nikad naći.

Objektne - kao objekt  npr. Ispričat ću ti što mi se dogodilo.

Atributne - kao atribut prema imenici koju opisuje npr. On je imao djevojku koja je bila

 jako lijepa.

Apozicijske - odnose se na vlastitu imenicu npr. Posjetili smo jednu planinu, koja je

najhladnija planina u okolini.Priložne - kao  priložna oznaka (mjesta, vremena, načina, namjere, uzroka, poslijedice,

 pogodbe ili dopuštanja) prema predikatu 

Sa zavisnom klauzom dijele se na: izricne i zavsino-upitne objekatkse klauze.Izricne

objekatske klauze u slozenu se recenicu uvode veznici da i kako koji su u nacelu mejdusobno

zamjenjivi...Zavisno-upitne na obavijensom su polju samo zavisni oblik upitnih recenica.

Zavisnoslozene recenica sa adverbijalnim klauzama: djile se na :

mjesne,vremenske,nacinske,poredbene,uzrocne,posljedicne,namjerne,pogodbene i dopusne..

Sa atributskom klauzom: u zavisnoslozenoj odredjuju po kakvu svojstvu supstativnu rijec u

osnovnoj klauzi po kojoj se ucvrscuje...Dijele se na restriktivne i nerestriktivne.

7/15/2019 bhs

http://slidepdf.com/reader/full/bhs55cf9d4b550346d033ad0266 2/4

Recenicna kondenzacija: je najsiri naziv za preobliku klauza u nepredikativne jedinice:

njome se klauzi u satsavu slozene recenice ukida gramaticki staus klauze tako sto se njen

 predikat zamijeni nepredikativnom jedinicom alo joj se ne mijenja obavijesna vrijednost..

Recenicni kondenzator: Nepredikativna jedinica kojom se predstavlja predikat kondenzirane

klauze zove se rec kond..Kondenzacija pomocu infinitiva zove se infinitizacijom, a

kondenzacija pomocu glklgogl priloga adverbijalziacija, a kondenz pomocu deverbativniih i

deadjektivnioh imenica nominalizacijom.

Predikatski apozitiv: Recenicna kondenzacija pomocu predikatskog apozativa poseban je tip

kondenzaciije. Njoj se mogu podvrgnuti klauze s kopulativnnim imenskim predikatima cije

leksicko jezgro popunjava adjektivna rijec. Slozena recenica pritom mora biti ili

monosubjekatska il subjekt klauze koja se kondenzira mora biti jednak objektu klauze u cije

gramticko ustorjstvo konezirana klauza se uklapa..

Vezani tekst: je cjelina najcesce sastavljena od dviju ili vise smisaono povezanih recenicakoja ima odredjenu komunikacijsku ulogu.

Veznici nezavisno složenih rečenica 

sastavne rečenice i, pa, te, ni, niti 

rastavne rečenice ili, ili-ili

isključne rečenice  samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što 

zaključne rečenice dakle(m), zato, stoga

suprotne rečenice a, ali, nego, no (nu), već 

Foričnost: kada jedna rečenica svojim sastavom upućuje na drugu 

Anaforičnost: upučivanje na prethodni kontekst (Čekajte nas na putu.Tu ćemo se naći) 

Kataforičnost  je upućenost na naredni kontekst: (kataforičnost (ako rečenica svojomsastavnicom upućuje na rečenicu koja slijedi) 

Raščlanjivanje u vezanoom tekstu: Mogu se raščlaniti sa različitom obavještajnomvrijednošću 

Ustrojstvo: je odreĎeno obavijensim ustrojstvom u njega uklljučenij rečenica te vezom meĎunjima

Tipovi vezee u vezanom tekstu: lančana i naporedna 

Tekstualna progresija: Komunikacijaska uloga vezanog teksta je prijenos složene obavijesti,a ona se najuspješnije prenosi postupnim razvojem od početne ka završnoj rečenici u tekstu.Ovaj razvoj naziva se tekstualnom ili tematskom progresijom.

7/15/2019 bhs

http://slidepdf.com/reader/full/bhs55cf9d4b550346d033ad0266 3/4

Lančana veza: Rečenice su ovoj vezi kad se barem jedan stukturni član jedne rečenice uistom ili sličnom obliku ponavlja i razvija u slijedećoj rečenici : npr: Ja vecera placam inaplacujem.Ali malo vise naplacujem

Naporedna veza: Rečenic eu ovoj vezi pripadaju načelu istom osnovnom rečeničnom

modelu, imajju isti redoslijed gramatičkih komponenata i usaglašen vidsko-vremenski odnos

 predikata.

Konektori: su signali kontekstualne uključenosti rečenica, a katkad i njihovesinestematičnosti. Prisustvo konektora obično ukazuje na lančanu vezu. 

Gramatički konektori: podudaraju se s odgovar ajuččim nezavisniim gramatičkimveznicama, ali se funkcionalno od njih razikuju.

Deiktički konektori : upotrebljavaju se najčešće anaforično, mada mogu biti i kataforično

usmjereni.

Leksički konektori na različite se načine razvija tema vezanog teksta, ukazuje se na posebne

značenjske odnose u kojima stoje rečenice sastavnice vezanog teksta ili se primalacc upućujena sam tekst.

Nesupstativni konektori nemaju ekonomoizatora u vezanom tekstu. Reprizni, asocijativni,

verifikativni,koncesivni,exkluszivni,pirložni,konkluzivni sl 

Vezani teskt: 3 vrste i to raspravlnaje,pripovijedanje i opsivanje

Raspravljanje: Tema se razvija postupno,jedna se misao izvodi iz druge,, iz onog szoto je poznato izvodi s eono sto je nepoznato, iz jednsotavnog slozeno i sl

Pripovijedanje: Tema se razvija postupno. Misao se izvalci iz prethodne po vremenskom

slijedu. Vrijeme igra znacajnu ulogu.

Opisivanje:razlikuje se od raspravljanaj i pripoviejdanja. Predmeti i pojave stavljaju se jedni

nasuprot drugim u istom vremenu. Sadrzaji recenica ovdje ne proilaze jedni iz drugih ni

logicki ni vremenski, postavljaju se jedni pored drugih.

Red rijeci: osnovni red riejci, aktualizirani i obavezni

Osnovni red rijeci: zove se i gramatickim redom. Pravila osnovnog reda rijeci ticu se mejsta

koje u recenici zauzimaju clanovi njeog gramatickog ustorjstva.

Aktualizirani red:zove se i konkretni. Njegova pravila tiču se redoslijeda komponenata uobavijesnom ustorjstvu recenice.

Obavezni red rijeci: nie uvjetovan gramaticko- semantickim ustrojstvom niti je uvjetovan

njezinim obavijesnim ustorjstovm. Uvjetovan je prozodijskim razlozima.

Enklitike: ne mogu doci na pocetak recenice. Npr im dosadjuj ja ne volim i sl

Proklitike mogu stajati ispred prve naglasene rijeci tj na pocetku recenice:

7/15/2019 bhs

http://slidepdf.com/reader/full/bhs55cf9d4b550346d033ad0266 4/4

 

Veznici zavisno složenih rečenica 

predikatne rečenice, odnosne zamjenice, da

subjektne rečenice odnosne zamjenice, da, te, kako...

objektne rečenice mjesni, vremenski, načinski i uzročni prilozi, da, prilog neka

priložne rečenice  mjesne rečenice mjesni prilozi gdje, kamo, kuda, otkud, odakle, dokud,

dokle

vremenske rečenice vremenski prilozi kad, otkad, otkako, dokad, pošto,veznik dok, zamjenica čim, skupovi riječi  prije nego, tek što, istom što, istom pošto... 

uzročne rečenice jer, prilozi kako, kad, odnosna zamjenica što, skupovi riječi  budući da, zatošto, zbog toga što, s obzirom na to što, bez obzira na to što... 

namjerne rečenice da, kako, neka, ne li, samo da

pogodbene rečenice ako, da, prilozi kad, ukoliko, čestica li, skupovi riječi samo ako, samo

da, samo kad

načinske rečenice  kako, kao što, kao da, što, koliko, koliko god 

posljedične rečenice da, te

dopusne rečenice iako, makar, premda, mada, skupovi riječi ako i, ma kako, ma koliko,

koliko god, uza sve to što, pored toga što 

atributne rečenice da, prilog neka, odnosne zamjenice, mjesni i vremenski prilozi