SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

VETERINARSKI FAKULTET

Mato Juroš

REPRODUKCIJSKI POKAZATELJI KRAVA HOLSTEIN FRIESIAN PASMINE NA PODRUČJU ĐAKOVA

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, rujan 2014.

Klinika za porodništvo i reprodukciju

Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Ovaj diplomski rad izrađen je na Klinici za porodništvo i reprodukciju

Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod stručnim vodstvom mentora doc. dr.

sc. Silvija Vincea.

PREDSTOJNIK : prof. dr. sc. Marko Samardžija

MENTOR : doc. dr. sc. Silvijo Vince

ČLANOVI POVJERENSTVA ZA OBRANU DIPLOMSKOG RADA :

1. Doc. dr. sc. Silvijo Vince

2.

3.

4.

Zahvaljujem se svojem mentoru, doc. dr. sc. Silviju Vinceu na savjetima u izboru teme, ukazanom povjerenju, pomoći i strpljenju tijekom izrade ovoga rada.

Zahvaljujem se i dr. sc. Robertu Martinecu sa farme u Semeljcima i tehnologu Vijeki Homa sa farme u Širokom Polju na ustupljenim informacijama i savjetima.

Zahvaljujem se i svim svojim prijateljima sa fakulteta, na nezaboravnom druženju tijekom studiranja.

Najveća hvala mojim roditeljima i braći što su mi omogućili studij, na njihovoj neizmjernoj žrtvi, razumijevanju, strpljenju i bezuvjetnoj podršci.

Posebno se zahvaljujem svojoj djevojci Jasmini Kapetan na najljepšoj provedenoj zadnjoj godini svoga studiranja i budućem zajedničkom životu.

Popis korištenih kratica:

CL....................corpus luteum (žuto tijelo)

COD................cystic ovarian disease (cistična bolest jajnika)

COF.................cystic ovarian follicle (cistični folikul na jajniku)

FSH.................follicle stimulating hormone (folikulostimulirajući hormon)

GnRH..............gonadotropin releasing hormone (gonadotropni oslobađajući hormon)

HR...................hazard ratio (omjer rizika)

LH...................luteinizing hormone (luteinizirajući hormon)

MR ……….....međutelidbeno razdoblje

PGF2α.............prostaglandin F2α

RR……….......relative risk (relativni rizik)

TMR ………...total mixed ratio (ukupno mješoviti odnos)

U.O…………..umjetno osjemenjivanje

SADRŽAJ

1. UVOD

Govedarstvo kao grana stočarske proizvodnje, u Republici Hrvatskoj, je na

vrlo niskim razinama. Sve je manje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji

drže par krava za svoje osobne potrebe. Sela polako izumiru, stanovništvo u selima

sve više čini starija populacija ljudi, a govedarstvo je prešlo s ekstenzivne na

intenzivnu proizvodnju. Skoro cjelokupna mljekarska proizvodnja je bazirana na

velikim farmama. Sada većina velikih farmi najčešće ima zaposlenog svoga

osobnog veterinara. Govedarstvo se sve više gleda s ekonomskog stajališta, što

manji ulaz sredstava, sa što većom dobiti. Pri tome, uz zoohigijenske i prehrambene

zahtjeve, veliku ulogu imaju i doktori veterinarske medicine. Oni djeluju kao

menadžeri na svojim farmama, a menadžment farme može biti uspješan samo uz

kvalitetan rad u reprodukciji, jer upravo je reprodukcijsko zdravlje temelj

ekonomičnosti farme.

Kao budući doktor veterinarske medicine želio sam uz svoje primarno

zanimanje naučiti i način statističke obrade podataka s farme i način prezentiranja

istih u svrhu poboljšanja menadžmenta farme. Iz toga razloga sam se odlučio na

izradu ovog diplomskog rada.

Cilj diplomskog rada bio je obraditi dostupne podatke o zabilježenim

reprodukcijskim pokazateljima te analizirati što više utjecaja na reproduktivne

pokazatelje uspoređujući farme.

1

2. PREGLED DOSADAŠNJIH SPOZNAJA

2.1. SPOLNI CIKLUS KRAVE

2.1.1. Faze spolnog ciklusa:

Spolni ciklus krava i junica se dijeli u četiri osnovne faze (TOMAŠKOVIĆ i sur., 2007.).

PROESTRUS:

Proestrus je kratka faza pojačane aktivnosti organa spolnog sustava prije estrusa, u kojoj dolazi do razvoja i dozrijevanja folikula. U većini slučajeva traje jedan do tri dana. Dolazi do sljedećih promjena na spolnim organima: - maternica se povećava - javlja se kongestija i edem na endometriju - sluznica rodnice je hiperemična, povećava se broj stanica u njezinom epitelu, a superficijalni sloj orožnjava (poprima oblik zrnaste strukture)

ESTRUS:

Faza spolnog ciklusa u kojoj je plotkinja spremna za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje. Estrus traje 2 do 36 sati, u prosjeku 18 sati. Tijekom estrusa dolazi do promjene u vladanju , plotkinja prihvaća naskakivanje bika ili druge plotkinje. Javlja se nemir, pojačana aktivnost (povećano kretanje), slabiji apetit, smanjena proizvodnja mlijeka. Žlijezde sluznice maternice, žljezdane stanice cerviksa i žlijezde predvorja rodnice izlučuju pojačane količine sluzi, vaginalni epitel i endometrij su kongestivni i hiperemični, a cerviks je otvoren.

METESTRUS:

Metestrus je faza koja slijedi nakon estrusa i traje tri do četiri dana. U ovoj fazi dolazi do tvorbe žutog tijela (corpus luteum-CL), a iscjedak iz spolnih organa se gubi ili značajno smanjuje. Žuto tijelo nastaje pretvorbom granuloza u luteinske stanice.

DIESTRUS:

Diestrus obuhvaća razdoblje aktivnosti žutog tijela i traje 12 do 14 dana (tzv. cvat žutog tijela). U to vrijeme sluznica rodnice postaje blijeda, a cerviks zatvoren. Mliječne žlijezde podliježu hiperplaziji i hipertrofiji, a maternica se

2

priprema za prihvat zametka. Žuto tijelo je endokrinološki aktivno, u maksimalnoj funkciji i izlučuje velike količine progesterona. Pri kraju diestrusa počinje regresija žutog tijela u koliko krava nije ostala gravidna, a također dolazi do regresije endometrija.

2.1.2. Neurohormonalna regulacija spolne aktivnosti

Regulacija spolne aktivnosti krava i junica je složen proces. Sve regulacijske funkcije odvijaju se preko među odnosa, tzv. osovine hipotalamus-hipofiza-jajnici. Smatra se da važan utjecaj imaju i ekstrahipotalamički centri, u prvome redu kore velikog mozga, talamusa i primozga na koje djeluju olfaktorni, svjetlosni, zvučni i taktilni podražaji iz okoline.

Pod utjecajem navedenih podražaja iz okoline hipotalamus izlučuje gonadotropne hormone (FSH i LH) iz adenohipofize pomoću specifičnih gonadotropnih releasing hormona – GnRH. GnRH su peptidni hormoni koji se izlučuju iz hipotalamusa i putem portalnog krvotoka stižu u adenohipofizu, a odgovorni su za oslobađanje FSH i LH iz prednjeg režnja hipofize.

U hipotalamusu postoje dva centra koji reguliraju izlučivanje gonadotropnih hormona: - epizodično-tonični i

- pulzatorni

Epizodično-tonični centar je odgovoran za sekreciju bazalnih koncentracija gonadotropnih hormona i uspostavljanje te održavanje germinativne i endokrine funkcije jajnika, dok je pulzatorni centar odgovoran za nagli porast koncentracije LH i izazivanje ovulacije koja je u krava spontana.

Djelovanjem gonadotropnih hormona na jajnicima dolazi do rasta i sazrijevanja folikula pri čemu se povećava razina estrogenih hormona, u prvome redu 17β-estradiola. Jajnici na taj način djeluju regulatorno na više centre u hipotalamusu pa tako estrogeni mehanizmom negativne povratne sprege inhibiraju djelovanje epizodično-toničnog centra čime se smanjuje izlučivanje GnRH za gonadotropne hormone. Izlučivanje FSH izravno ovisi o koncentraciji drugih hormona jajnika, peptida (inhibin i aktivin) i glikoproteina (folistatin).

Pozitivna povratna sprega 17β-estradiola djeluje na pulzatorni centar u hipotalamusu čime izaziva porat u izlučivanju LH i kao posljedicu ovulaciju, razvoj žutog tijela i lutealnu fazu. LH se izlučuje pulzatorno, dakle kao odgovor na pulzatorno izlučivanje GnRH za LH iz pulzatornog centra hipotalamusa. (TOMAŠKOVIĆ i sur. 2007.)

Nakon ovulacije kod krava i junica nastaje žuto tijelo (corpus luteum- CL), pretvorbom granuloza stanica Graafovog folikula u luteinske stanice. Tvorba žutog tijela odvija se pod sinergističkim djelovanjem LH i prolaktina, a određenu ulogu

3

ima i FSH, iako se pokazalo da on nije potreban za kasnije održavanje žutog tijela. Žuto tijelo izlučuje progesteron koji negativnom povratnom spregom djeluje na izlučivanje LH te djelomično, ali ne u potpunosti na izlučivanje FSH čime su omogućeni folikularni valovi tijekom lutealne faze spolnog ciklusa. Progesteron je ključan za pravilan spolni ciklus krave i junice, a nakon koncepcije on je glavni hormon odgovoran za održavanje gravidnosti. Smanjuje izlučivanje GnRH i time sprječava ovulaciju tijekom lutealne faze spolnog ciklusa. Također, priprema endometrij za prihvat (nidaciju) zametka u razvoju, te sprječava nekontrolirane kontrakcije muskulature maternice. (ELLENDORFF, 1978.).

2.1.3. Folikularna dinamika tijekom spolnog ciklusa

U jajnicima spolno zrelih jedinki neprekidno se odvija folikulogeneza u kojoj sazrijevaju jajne stanice. Folikulogeneza završava ovulacijom najčešće jednog folikula na čijem mjestu se kasnije stvara žuto tijelo. Za vrijeme spolnog ciklusa u krave i junice dominantni folikul dosegne promjer od približno 10 do 20 mm. Ostali folikuli na jajnicima dosegnu maksimalnu veličinu od 8mm i na jajnicima su svakodnevno zabilježeni. (IRELAND i ROCHE, 1987.).

U krave i junice se razvoj folikula odvija u valovima, pri čemu se većina spolnih ciklusa sastoji od dva ili tri vala razvoja folikula. U svakom valu, grupa (otprilike 5 do 7) malih antralnih folikula promjera 3 do 5 mm s receptorima za gonadotropne hormone počinje rasti (faza odabira). Unutar svake grupe jedan folikul postaje dominantan (faza selekcije) i nastavlja rasti (faza dominacije) te izlučuje više 17β-estradiola, inhibina i drugih čimbenika. Pojačana sekrecija dominantnog folikula uzrokuje atreziju i regresiju ostalih subordinantnih folikula. U prisustvu žutog tijela dominantni folikul ostaje u funkciji nekoliko dana. Nakon što postigne svoju maksimalnu veličinu (10-15 mm u promjeru) i on bude podvrgnut atreziji (faza prestanka dominacije). Dominantni folikul počinje kontinuirano rasti i sintetizirati 17β-estradiol 3. ili 4. Dana ciklusa. Kako se razvija i počinje izlučivati progesteron, žuto tijelo negativnom povratnom spregom regulira pulziranje LH te stoga dominantni folikul, koji je ovisan o podršci LH, postaje atretičan. (IRELAND i ROCHE, 1987.).

Početni pad sekrecije 17β-estradiola događa se 6. dana ciklusa, a prati ga gubitak dominacije između 7. i 9. dana spolnog ciklusa. Prestanak funkcije dominantnog folikula dovodi do kratkotrajnog porasta FSH u plazmi što stimulira pojavu novoga vala folikula. Ovaj uzorak rasta folikula ponavlja se sve dotle dok ne dođe do regresije žutog tijela istovremeno s fazom dominacije dominantnog folikula (odnosno dominantnog folikula zadnjeg vala). Ovaj folikul oslobođen negativne povratne sprege progesterona kojega producira žuto tijelo na hipotalamo-hipofiznu os, nastavlja rasti sve do predovulacijske veličine (± 20 mm) te pokreće hormonske događaje koji konačno dovode do ovulacije. (IRELAND i ROCHE, 1987.).

4

Jedan folikularni val traje 8 do 10 dana, a broj folikularnih valova unutar spolnog ciklusa ovisi o vijeku i funkciji žutog tijela. U većine krava i junica dominantni folikul prvog vala regresira, a pojava drugoga folikularnog vala (odabir, selekcija i dominacija) razultiraju s prisustvom dominantnog folikula drugoga vala. U ciklusima s dva vala dozrijevanje drugog dominantnog folikula događa se istovremeno sa spontanom regresijom žutoga tijela, te stoga taj folikul ovulira nakon luteolize. U drugom slučaju drugi dominantni folikul može atrezirati te započinje treći folikularni val. (IRELAND i ROCHE, 1987.).

Folikularni valovi se javljaju oko 2. i 11. dana, ili 2., 9. i 16. dana spolnog ciklusa, ovisno je li riječ o dva ili tri vala. U pojedinih krava i junica mogu se pojaviti čak i četiri folikularna vala. Postoje određene indikacije da krave i junice koje imaju dva folikularna vala po spolnom ciklusu imaju kraće cikluse, ovuliraju veće i starije folikule, te su manje plodne od plotkinja s tri folikularna vala po ciklusu. (IRELAND i ROCHE, 1987.).

2.2. PUERPERIJ (puerperium)

2.2.1. Ciklična aktivnost jajnika

Nakon teljenja krave ili junice nastupa laktacija, a istovremeno bi uskoro

trebao početi spolni ciklus i dalje se nesmetano odvijati. Povratak ciklične

aktivnosti jajnika ovisi o načinu prehrane prije i poslije poroda, količini

proizvedenog mlijeka, dobi životinje, problemima prilikom teljenja i puerperija.

Ako krava nakon teljenja zbog visoke proizvodnje mlijeka, ne može unijeti

dovoljnu količinu hranjivih tvari pada u tzv. stanje negativne energetske bilance.

(TOMAŠKOVIĆ i sur. 2007.).Metabolički poremećaji u NEB-u nepovoljno utječu

na rani razvoj folikula (KENDRICK i sur., 1999.), kvalitetu i održivost ovulirane

jajne stanice kao i na kvalitetu CL i posljedično na plodnost u poslijeporodnom

razdoblju (ROCHE, 2006.). Suprimirana LH pulzacija inhibira koncentraciju

cirkulirajućeg inzulina i IGF-1, reducirana je sinteza estradiola u granuloza

stanicama folikula, a neesterificirane masne kiseline i beta-hidroksibutirat, uz

sniženu razinu glukoze, djeluju pogubno na razvoj oocite (LEROY i sur., 2005;

LEROY i sur., 2006.). NEB najizravnije uzrokuje mršavljenje (sniženje BCS), što

5

posljedično uzrokuje sniženu plodnost. Prevencija je pravovremena prilagodba

hranidbe kako bi udar na metabolički ustroj organizma bio ublažen, čime se može

ograničiti intenzitet i trajanje NEB-a. (BUCKLEY i sur., 2003.).

2.2.2. Utjecaj prehrane na cikličnu aktivnost jajnika

Naglu produkciju mlijeka organizam nije kadar kompenzirati i posljedično

je deprimirana reprodukcijska funkcija. U prvih 4-6 tjedana poslijeporodno

mliječnost raste intenzivnije negoli je plotkinja kadra pojesti i preraditi. IGF-I,

glukoza i inzulin na najnižoj su razini, što ugrožava plodnost (VILLA-GODOY i

sur., 1988; VASCONCELOS i sur., 2003.). Za energetski status odlučujući je unos

hrane (količina i konverzija) više od proizvodnje. Sve su mliječne krave u prvim

tjednima laktacije u negativnom energetskom balansu budući su početkom laktacije

povećani metabolički zahtjevi, a unos suhe tvari nedostatan. Više je uzroka,

svakako nasljeđe, management, proizvodnja, držanje, hranidba, imuni status. NEB

započinje krajem suhostaja, 30-35%-tnim spontanim gubitkom apetita i tipično

traje 5–7 tjedana p.p. (GRUMMER, 2007.).

2.2.3. Utjecaj proizvodnje mlijeka na cikličnu aktivnost jajnika

Visoka proizvodnja mlijeka sama za sebe ne izaziva negativni učinak na

zdravlje i reprodukciju već je učinak ovisan o farmskim i proizvodnim uvjetima

(WINDIG i sur., 2005.). Vječno je pitanje mliječnog govedarstva, posebice

područja reprodukcije mliječnih krava da li zaista postoji obrnuta korelacija između

proizvodnje i plodnosti. Vrlo je zanimljiv odgovor koji može potkrijepiti tezu, ali i

demantirati. Naime u istraživanjima na individualnoj bazi, visoka proizvodnja

pojedinih plotkinja u stadu često predstavlja rizik smanjene plodnosti. Takve krave

i konkretno, pokazuju drugačije karakteristike folikularnih i endokrinih funkcija, pa

imaju sklonost reproduktivnoj neefikasnosti (NEBEL i McGILLIARD, 1993.).

Međutim istraživanja na velikim farmama pokazala su da plodnost u visoko

proizvodnih nije lošija nego na lošije proizvodnim. Temeljem istraživanja na 15

000 krava u 26 farmi u državi New York, EICKER i sur. (1996.) zaključuju da

visoka proizvodnja ima minornu ulogu u smanjenoj plodnost.

2.3. ZAOSTAJANJE POSTELJICE

6

Posteljica je poslije poroda iz maternice krave normalno istisnuta za 6-8 sati.

U koliko ne bude istisnuta unutar 12 sati poslije poroda, smatra se da je došlo do

njenog zaostajanja. Najčešći uzroci zaostajanja posteljice su: atonija maternice,

upala posteljice, deficitarna prehrana, alergijska i toksična stanja, djelovanje nekih

lijekova ili mehanički uzroci. Zaostala posteljica više ili manje visi iz stidnice, a

rjeđe čitava ostaje u spolnim organima i ne vidi se izvana. Prvih 48 sati životinje ne

pokazuju znakove poremećaja općeg zdravstvenog stanja, a kasnije može doći do

gubitka apetita, prestanka preživanja, proljeva, povišene tjelesne temperature,

metritisa, pijemije ili sepse. (TOMAŠKOVIĆ i sur. 2007.).

Cilj liječenja je pospješiti rano odlupljivanje posteljice, kako bi se reducirala

pojavnost metritisa, pad mliječnosti, smanjena plodnost, veterinarski troškovi.

Postupak s kravama trebao bi se provoditi na sljedeći način:

a) U slučaju bez komplikacija liječenje nije preporučljivo.

b) Manualno uklanjanje je kontraindicirano, a terapija budućnosti vjerojatno

je aplikacija 1 l fiziološke otopine s 200 000 IU bakterijske kolagenaze kroz

umbilikalne arterije. Aplikacija između 24 i 72 sata od poroda pokazala je

učinkovitost u 85% slučajeva kad do otpuštanje posteljice dolazi 36 sati nakon

injekcije (EILER i HOPKINS, 1993; EILER i FECTEAU, 2007.).

c) Ekboličke supstance (PGF2α i oksitocin) u pravilu nisu učinkovite (JAINUDEN i

HAFEZ, 2006).

d) Parenteralna upotreba antibiotika (ceftiofur) kod pojave toksemijskog

metritisa (DRILLICH i sur., 2005.)

2.4. MASTITIS

Mastitis je reakcija organizma krave na infekciju sekretornog dijela vimena.

Postoje dvije osnovne podjele. Prva je podjela na osnovi kliničke slike i jačine

simptoma koje uzrokuje, a druga se zasniva na etiologiji i epidemiologiji razvoja

infekcije. Prema kliničkoj slici razlikujemo: subklinički i klinički mastitis. Osnovni

problem subkliničkog oblika mastitisa je nemogućnost postavljanja dijagnoze bez

izvođenja dijagnostičkih testova. Kod kliničkog oblika mastitisa glavna značajka je

7

mogućnost postavljanja dijagnoze bez izvođenja dijagnostičkih testova. Prema

jačini simptoma klinički mastitis se dijeli na blagi, umjereni i jaki oblik. Klinički i

subklinički mastitisi imaju utjecaj na reprodukcijsku sposobnost mliječnih krava.

Kod krava oboljelih od mastitisa produženo je međutelidbeno razdoblje. Dokazano

je da klinički mastitis za vrijeme prvih 45 dana gestacije doprinosi povećanom

riziku pobačaja. (BAČIĆ, 2009.).

2.5. SERVIS PERIOD

Razdoblje od poroda do prve koncepcije naziva se servis period. Cilj

govedarske proizvodnje je skraćivanje servis perioda, iako previše kratak servis

period kod visoko mliječnih pasmina goveda nije poželjan, jer se previše iscrpljuje

organizam životinje, a i smanjuje se proizvodni vijek životinje. Prema proračunima

nekih stočarskih organizacija, krave bi trebale ostati u proizvodnji najmanje devet

laktacija, kako bi pokrile troškove uzgoja i donijele optimalnu dobit. No, danas je

samo u nekim stadima mesnih pasmina goveda zabilježen prosjek od 9.3 teladi po

kravi. Najčešće se kreće između troje i petero teladi po plotkinji. Servis period bi

trebao iznositi između sedamdeset i devedeset dana, iznimno više od sto dana za

krave velike proizvodnje mlijeka (preko sedam tisuća litara godišnje).

(TOMAŠKOVIĆ i sur. 2007.).

2.6. CISTE NA JAJNICIMA

Ovarijske ciste su folikularne strukture na ovariju bez lutealnog tkiva, veće

od normalnih folikula, na jajniku perzistiraju dulje vrijeme i negativno utječu na

reproduktivni ciklus životinje, a zapravo predstavljaju simptom generalnog

poremećaja jajničke funkcije. Nastaju nakon što izostane ovulacija te tvorba nastavi

perzistirati na jajniku. Zbog kompleksnosti poremećaja i različitosti kliničke slike

nedostaje jasna definicija. No glavne karakteristike su im da su to anovulacijske

folikulske strukture, da na jajniku perzistiraju dulje vrijeme (više od 10 dana) i da

na jajnicima nema CL-a. Većina se autora slaže da im je granična veličina 25 mm,

što je veličina predovulatornog folikula, a ukoliko ih je više od jedne, tada im

promjer može biti i manji od 17 mm, odnosno 23 mm. Noviji izraz, “Cystic

8

Ovarian Follicle(s)” (COF), točnije određuje da je nefiziološki folikul postao

cističan, a ne neko drugo tkivo te bi možda trebao zamijeniti izraz COD

(SAKAGUCHI i sur., 2006; YOUNGQUIST i THRELFALL, 2007; PARKINSON,

2009; LUCY, 2010.).

Makroskopski ih dijelimo na folikularne i lutealne, a vjerojatno je da su to

različiti oblici istog poremećaja. Folikularne ciste u usporedbi s drugim cističnim

tvorbama na jajniku karakterizira tanka stijenka (≤ 3 mm), folikularna tekućina im

je jednolično anehogena i imaju inferiornu produkciju progesterona. Njihova

perzistencija može dovesti do povišenja razine testosterona, uzrokujući kod nekih

krava agresivno seksualno ponašanje. Međutim većina cističnih krava je u

anestrusu. Folikularne ciste luče malo ili nimalo progesterona za razliku od

lutealnih. Možemo ih podijeliti na rane ciste, ako su detektirane 43.-49. dana

laktacije i kasne 57.-63. dana laktacije (BRITO i PALMER 2004.). Lutealne ciste

su zapravo folikularne ciste u kasnijem stadiju. Nastaju kad ne dođe do ovulacije, a

teka luteinizira i počnu proizvoditi progesteron. Luteinske ciste karakteriziraju

veliki jajnici, s jednom ili više cista, stjenke deblje (> 3 mm) nego u folikulinskih,

zbog sloja luteinskog tkiva vidljivog kao ehogeni prsten, a kasnije im se u

folikularnoj tekućini pojavljuju i mrežaste ehoične strukture. Neki autori ih

nazivaju luteiniziranim cističnim folikulima, opisujući ih kao ciste deblje stjenke

koje luče visoke razine progesterona. Za posljedicu imaju neplodnost i mukometru

u goveda. Za luteinske ciste je vjerojatnije da će perzistirati duže vrijeme i mogu

voditi do nimfomanije u nekih životinja (PETER i sur., 2009.).

U krava teljenih ljeti 2.6 puta je viši rizik nastanka cista, nego onih teljenih

zimi. Svako povećanje proizvodnje za 1 litru mlijeka, povisuje rizik nastanka cisti,

a poremećeni puerperij povećava rizik za 1.9 puta (BRITO i PALMER, 2004.).

Najčešća terapija za COD je GnRH koji rezultira u trenutnom povećanju

izlučivanja LH i luteinizaciji ciste. Ne ovulira cista, ali može ovulirati folikul

prisutan u to vrijeme (BRITO i PALMER, 2004.). Novonastala povišena razina

progesterona odgovorna je za obnovu pozitivne povratne veze estradiola. To

rezultira nastavkom normalne ciklične aktivnosti jajnika nakon otpuštanja

endogenog PGF2α i regresijom ciste (BRITO i PALMER, 2004.).

9

3. MATERIJALI I METODE

3.1. Uzorak životinja

Izrada diplomskog rada je temeljena na podacima dobivenih s dviju farmi na

području Đakovštine, Osječko-baranjska županija, točnije farma Novi Berak d.o.o.

Semeljci BB i farma Tokić, Tokić poljoprivredno gospodarstvo, Đakovačka 26, Široko

Polje. Podatci su prikupljeni u veljači 2014. godine. Obje farme na dan uzimanja

podataka su brojile oko 350-400 komada goveda (teladi, junadi, steonih junica, muznih

krava). Prosječna starost krava na obje farme je od 3 do 9 godina. Nasumično je

odabran uzorak od 40 krava sa svake farme iz najbolje proizvodne skupine. U obzir su

uzimani podaci iz zadnje laktacije (laktacija iz 2013. godine) i podaci koji su od strane

veterinara zabilježeni u karton za svaku pojedinu životinju.

Od svake krave koja je ušla u ovu obradu uzeti su sljedeći podaci:

- matični broj krave

10

- datum teljenja

- prvo umjetno osjemenjivanje nakon teljenja

- srevis period

- ukupan broj umjetnih osjemenjivanja dok krava nije ostala gravidna

- broj teljenja pojedine krave

- ciste na jajnicima (0= nije imala cistu, 1=imala ja cistu)

- mastitis (0=nije imala mastitis, 1=imala je mastitis)

- laktacija u 305 dana

3.2. Opis farme

Farma Novi Berak d.o.o. se nalazi izvan sela Semeljci, zračne linije

najmanje 1 kilometar od sela. Proizvodnja mlijeka je zasnovana na uvozu visoko

steonih junica iz Njemačke i junica koje su uzgojene na samoj farmi. Krave se drže

slobodno na dubokoj stelji. Objekti su izgrađeni tako da se s lijeve i desne strane

objekta nalaze krave, a kroz sredinu je ostavljen prolaz širine 4 metra, za

nesmetani prolazak poljoprivrednih strojeva. Krave hranu dobivaju u uzdužne

valove koji se nalaze s jedne i druge strane od samoga prolaza. Između valova i

duboke stelje se nalazi blatni hodnik, koji se automatski izgnojava minimalno 3

puta dnevno. Temelji zgrade su betonski, a ostala konstrukcija je željezna,

pokrivena s limenim pokrovom. Ispod limenog pokrova su ugrađeni veliki

ventilatori koji pomažu lakšoj cirkulaciji zraka tijekom velikih ljetnih vrućina.

Napajanje je automatsko uz pomoć pojilica s plovak ventilom. Krave se sistemom

pomičnih pregrada i stalnih prolaza usmjeruju prema izmuzištu. Izmuzište se nalazi

u sklopu odvojene zgrade. Ta zgrada se sastoji od natkrivenog čekališta, gdje krave

čekaju red na izmuzište. Potom ulaze u rotaciono izmuzište, i s druge strane (u

obliku slova U) izlaze izvan izmuzišta. Krave koje su zdrave nakon redovne

mužnje se vračaju u svoje objekte drugim stalnim prolazom. One koje su bolesne se

usmjeravaju u objekt koji je predviđen za pregled i liječenje. Cijeli sustav je

automatiziran i povezan sa središnjim računalnim programom. U sklopu toga

11

objekta se nalazi prostorija za veterinarsko osoblje, prostorija za pomoćno osoblje i

prostorija za laktofriz. Tek oteljena telad se nalazi u teličnjacima koji su odvojeni

od objekata za krave. Telad koja može sama jesti se odvaja po spolu i po

skupinama. Krave se također odvajaju u posebne skupine ovisno u kojoj se

proizvodnoj fazi nalaze. Sustav uzgoja je zatvoren i niti jedna skupina goveda ne

ide na ispašu.

Farma Tokić se također nalazi izvan naselja Široko Polje. Od farme u

Semeljcima se razlikuje po tome što posjeduje 2 manja i jedan veliki objekt za

krave. Dva manja objekta su izgrađena tako da se prolaz za strojeve nalazi uz jednu

stanu zida farme, u sklopu prolaza se nalazi hranidbeni stol, a između hranidbenog

stola i duboka stelja se nalazi blatni hodnik. U trećem velikom objektu hranidbeni

stolovi su s obje strane prolaza za strojeve, ali nema duboke stelje, nego su s obje

strane ležišta za krave. Izmuzište nije rotaciono, nego tipa riblje kosti.

3.3. Menadžment farmi

Obje farme su u privatnom vlasništvu. Na farmi u Semeljcima je zaposlen

jedan doktor veterinarske medicine, jedan veterinarski tehničar i jedan agronom, te

pomoćno osoblje, a na farmi u Širokom Polju jedan agronom, jedan veterinarski

tehničar i pomoćno osoblje, a ostalu veterinarsku djelatnost obavlja veterinarska

stanica Đakovo. Farme posjeduju svoje vlastite obradive površine na kojima

uzgajaju hranu. Hranidba krava se sastoji od žitarica, silaže, sjenaže, dodataka

hrani, ovisno za koju proizvodnu skupinu. Sama prehrana se vrši pomoću TMR

mikserice, u kojoj se sve komponente obroka miješaju zajedno. Žitarice skladište u

vertikalne silose, a silažu u horizontale silose.

Mužnja na farmi u Semeljcima se odvija u rotacionom izmuzištu. U

prednjem dijelu izmuzišta su muzni uređaji, a u stražnjem dijelu se obavlja

dezinfekcija. Putem zatvorenih sistema cijevi mlijeko odlazi u laktofriz. Muzilište

na farmi Tokić, u Širokom Polju je tipa riblje kosti, pa se sve radnje oko mužnje i

vimena obavljaju na jednome mjestu. Na obje farme, nakon mužnje, krave se

vračaju u svoje objekte gdje ih čeka hrana u valovu i na hranidbenom stolu, a sve s

12

ciljem da krave poslije mužnje ne legnu, kako bi se dezinficijens na sisi mogao

osušiti.

3.4. Statistička analiza podataka

Statistička analiza podataka načinjena je pomoću programskog paketa SAS

9.3. (2002-2010 SAS Institute Inc. Cary, NC. USA). Deskriptivna statistika

načinjena je pomoću procedura PROC-MEANS i PROC-FREQ.

Reproduktivni parametri (period od teljenja do prvog umjetnog

osjemenjivanja, period od teljenja do koncepcije krave) analiziran je pomoću

neparametrijskog testa (PROC-LIFETEST) i poluparametrijskog testa (PROC-

PHREG) analize preživljavanja. Podatci iz neparametrijskog testa su prikazani kao

medijan dani s 95% intervalom pouzdanosti, dok su podatci iz poluparametrijskog

testa prikazani kao omjer rizika s 95% intervalom pouzdanosti. Omjer rizika (HR,

eng. HAZARD RATIO) je interpretiran kao relativna dnevna vjerojatnost

gravidnosti ili relativni postotak gravidnih krava, a u svaku analizu reproduktivnih

parametara je uključena mliječnost goveda (laktacija kroz 305 dana) kao

kovarijabla.

Uspjeh koncepcije nakon prvoga umjetnog osjemenjivanja i ukupan uspjeh

koncepcije analiziran je pomoću GENMOD procedure s funkcijom “LOG-LINK“ i

binomijalnom distribucijom kako bi se procijenio relativni rizik (RR, eng.

RELATIVE RISK).

4. REZULTATI

4.1. Opći prikaz podataka:

4.1.1. Farma 1 – Široko Polje

Od nasumično odabranih 40 krava, 17 krava je uvezeno iz Njemačke, 17 iz

Austrije, a ostalih 6 krava je njihov pomladak. Ukupno u 305 dana laktacije krave

su proizvele 323170 kilograma mlijeka. Od toga krava s najvišom količinom

13

mlijeka je dala 12968 kilograma, a krava s najmanjom količinom mlijeka je dala

3799 kilograma mlijeka. Prosjek po kravi je iznosio 8079,25 kilograma mlijeka.

Najdulje trajanje servis perioda iznosilo je 276 dana, a najkraće trajanje servis

perioda iznosilo je 58 dana. Za umjetno osjemenjivanje iskorišteno je 114 doza

sjemena. Kravu s najviše iskorištenih doza bilo je potrebno osjemeniti 12 puta. Njih

17 je ostalo gravidno nakon 1. puta, dok je prosjek umjetnog osjemenjivanja po

kravi iznosio 2,85. Od 40 krava njih 11 je imalo cistu na jajniku, a tri krave su

imale mastitis. Krave su se do promatrane laktacije telile ukupno 115 puta, od toga

se jedna telila 6 puta, a prvotelki je bilo 5 krava.

4.1.2. Farma 2 – Semeljci

Od nasumično odabranih 40 krava, 27 krava je uvezeno iz Njemačke, a

ostalih 13 krava je njihov pomladak. Ukupno u 305 dana laktacije krave su

proizvele 251633 kilograma mlijeka. Od toga krava s najvišom količinom mlijeka

je dala 9275 kilograma, a krava s najmanjom količinom mlijeka je dala 3020

kilograma mlijeka. Prosjek po kravi je iznosio 6290,83 kilograma mlijeka.

Najdulje trajanje servis perioda iznosilo je 217 dana, a najkraće trajanje servis

perioda iznosilo je 42 dana. Za umjetno osjemenjivanje iskorišteno je 114 doza

sjemena. Najviše 5 puta je bilo potrebno osjemeniti 4 krave, a njih 6 je ostalo

gravidno nakon 1. puta, dok je prosjek umjetnog osjemenjivanja po kravi iznosio

2,85. Od 40 izabranih krava njih 5 je imalo cistu na jajniku, a 28 krava je imalo

mastitis. Krave su se do promatrane laktacije telile ukupno 120 puta, od toga se

jedna telila 6 puta, a njih 23 su se telile 2 puta.

4.2 Usporedba servis perioda između farmi

Prosječno trajanje servis perioda u danima između farme 1 (113 dana) i

farme 2 (133 dana) se ne razlikuje niti po Log-Rank testu (p= 0.2377), niti po

Wilcoxon testu (p= 0.8626) (grafikon 1.).

14

Grafikon 1. Kaplan-Meier krivulje preživljavanja: odnos proporcija gravidnih krava i

servis perioda između farme 1 i 2.

Omjer rizika isto tako nije statistički značajan za servis period između farmi,

ali je vidljivo da na servis period značajan utjecaj ima laktacija (HR=1.00; p<0.001)

i pojava cisti na jajniku (HR=0.53; p<0.03) (tablica 1.).

Tablica 1. Procjena omjera rizika (HR) za servis period između krava s farme

1 i 2.

 

Skupina krava s farme 1 u odnosu na farmu 2

HR 95% interval povjerenja p

Farma 1 0.552 0.265-1.153 0.1141

Kovarijable

Paritet 1.210 0.998-1.467 0.0520Laktacija 1.000 1.000-1000 <0.001Ciste 0.535 0.301-0.949 <0.0324mastitis 1.070 0.546-2.096 0.8443

4.3. Usporedba vremena od teljenja do prvog umjetnog osjemenjivanja

između farmi

15

Prosječno trajanje perioda od poroda do prvog umjetnog osjemenjivanja u

danima između farme 1 (79 dana) i farme 2 (50 dana) razlikuje se i po Log-Rank

testu (p= 0.0001), i po Wilcoxon testu (p= 0.0001) (grafikon 2.).

Grafikon 2. Kaplan-Meier krivulje preživljavanja: odnos proporcija osjemenjenih krava i

perioda od poroda do prvog umjetnog osjemenjivanja između farme 1 i 2.

Omjer rizika je statistički značajan za period od poroda do prvog umjetnog

osjemenjivanja između farmi (HR=0.16; p<0.0001) što znači da su krave farme 1

imale dulji period od teljenja do prvog umjetnog osjemenjivanja, odnosno relativni

postotak krava koje su se prvi put osjemenile je manji za 84% na farmi 1 uz

zadržavanje ostalih varijabli konstantnim. Na period od poroda do prvog umjetnog

osjemenjivanja ostale kovarijable nisu imale statistički značajan utjecaj (tablica 2.)

iako postoji tendencija za paritet i laktaciju.

Tablica 2. Procjena omjera rizika (HR) za period od teljenja do prvog

umjetnog osjemenjivanja između krava s farme 1 i 2.

16

 

Skupina krava s farme 2 u odnosu na farmu 1

HR 95% interval povjerenja p

Farma 2 0.16 0.07-0.34 <0.0001

Kovarijable

Paritet 1.208 0.989-1.476 0.0646Laktacija 1.000 1.000-1.000 0.0639Ciste 0.859 0.459-1.610 0.6361mastitis 1.099 0.569-2.125 0.7788

4.4. Usporedba servis perioda između skupine krava s cistom na

jajnicima i skupine krava bez ciste na jajnicima

Prosječno trajanje servis perioda u danima između skupine krava s cistom

na jajniku (181 dan) i skupine krava bez ciste na jajniku (109 dana) razlikuje se po

Log-Rank testu (p= 0.0197) i po Wilcoxon testu (p= 0.0108) (grafikon 3.).

Grafikon 3. Kaplan-Meier krivulje preživljavanja: odnos proporcija gravidnih krava i

servis perioda između skupine krava s cistom na jajniku (1) i skupine krava bez ciste na

jajniku (0).

17

4.5. Usporedba vremena od teljenja do prvog umjetnog osjemenjivanja

između skupine krava s cistom na jajniku i skupine krava bez ciste na jajniku

Prosječno trajanje perioda od poroda do prvoga umjetnog osjemenjivanja u

danima između skupine krava s cistom na jajniku (78 dana) i skupine krava bez

ciste na jajniku (61,5 dana) razlikuje se po Log-Rank testu (p= 0.0436), ali se ne

razlikuju po Wilcoxon testu (p= 0.1749) (grafikon 4.).

Grafikon 4. Kaplan-Meier krivulje preživljavanja: odnos proporcija osjemenjenih krava i

perioda od poroda do prvog umjetnog osjemenjivanja između skupine krava s cistom na

jajniku (1) i skupine krava bez ciste na jajniku (0).

4.6. Usporedba servis perioda između skupine krava s mastitisom i

skupine krava bez mastitisa

Prosječno vrijeme trajanja servis perioda u danima između skupine krava s

mastitisom (118 dana) i skupine krava bez mastitisa (114 dana) ne razlikuje se niti

po Log-Rank testu (p= 0.33), niti po Wilcoxon testu (p= 0.92) (grafikon 5.).

18

Grafikon 5. Kaplan-Meier krivulje preživljavanja: odnos proporcija gravidnih krava i

servis perioda između skupine krava s mastitisom (1) i skupine krava bez mastitisa (0).

4.8. Uspjeh koncepcije

Uspjeh koncepcije nakon prvoga U.O.-a za farmu 1 iznosi 42,5 %, a za

farmu 2 iznosi 15 %, što znači da je relativni rizik (RR) da krava ostane gravidna

nakon prvog U.O.-a za 2,83 puta veći na farmi 1 u odnosu na farmu 2 (p=0.01).

Ukupan uspjeh koncepcije nije se statistički značajno razlikovao između farmi te je

za obje farme iznosio 35 %. s indeksom osjemenjivanja od 2,85.

Uspoređujući krave koje nisu imale cistu na jajniku s kravama koje su imale

cistu na jajniku ukupan uspjeh koncepcije je statistički značajno bolji (p=0.04) za

krave bez cista (39,2 %) u odnosu na krave s cistom (24,6 %), što znači da je

relativni rizik (RR) da krava bez ciste na jajniku ostane gravidna 1,59 puta veći.

19

5. RASPRAVA

S ekonomskog gledišta za uspješnu proizvodnju mliječnih krava jako su

bitni reproduktivni pokazatelji od kojih posebno servis period koji je dobar

pokazatelj kvalitete rada na reprodukciji, ali i menadžmenta farme. Prema TONG-u

i sur. (1979.) optimalno međutelidbeno razdoblje bi trebalo iznositi 400-420 dana

(servis period oko 121 dan), prosječan postotak koncepcije pri prvoj inseminaciji

40-50%, a prosječan indeks osjemenjivanja 1,97. U ovom radu ustanovljeno je da

prosječno trajanje servis perioda za farmu 1 iznosi 113 dana, a za farmu 2 133

dana. Kako je srednja vrijednost proizvodnje mlijeka za farmu 1 7699,50 kg, a za

farmu 2 6245,50 kg mlijeka, a to nije toliko velika proizvodnja mlijeka koja bi

ugrožavala proizvodni vijek životinje, servis period bi mogao biti i nešto kraći.

Indeks osjemenjivanja je direktno vezan uz postotak koncepcije u stadu.

Razlozi manjeg postotka koncepcije mogu se tražiti u slaboj detekciji estrusa,

rukovanju sjemenom, kvaliteti sjemena, vremenu i tehnici osjemenjivanja,

infekcijama reproduktivnog trakta, vremenskim uvjetima i drugim reproduktivnim

poremećajima. Veliki utjecaj na rezultate osjemenjivanja ima vanjska temperatura,

pa kad je maksimalno temperaturno opterećenje prisutno od 35 dana prije do 6 dana

nakon osjemenjivanja, postotak koncepcije se umanjuje i za 30% (MORTON i sur.,

2007). Ako se prosječni interval od prvog osjemenjivanja do koncepcije smanjuje

tada servis period raste od 36 do 127 dana. A ako se servis period poveća s 127 na

169 dana praktično nema promjene u prosječnom intervalu od prvog

osjemenjivanja do koncepcije (TOUCHBERRY i sur., 1959). Prema Đuričiću i

sur. (2012.). ukupan uspjeh koncepcije kod krava holstein pasmine iznosi 36,2 %, a

to je u skladu s rezultatima na obje farme (35 %), dok je postotak koncepcije

prilikom prvog osjemenjivanja na farmi 2 iznosio slabih 15 %, a najvjerojatniji

razlog tome je prerano pripuštanje krava (već sa 42 dana).

Viša proizvodnja u 305 dana povezana je produženjem servis perioda. Niže

proizvodna, srednje proizvodna, visoko proizvodna stada imaju za 8 dana veći

servis period na 1000 kg mlijeka. Servis period, za mala stada, se povećava i s

povećanjem stada, tako da imaju produljenje servisa za 10 dana kad se povećaju za

100 krava ( VRIES i RISCO, 2005). I u ovom istraživanju ustanovljeno je da

20

laktacija ima statistički značajan utjecaj na servis period, ali je on relativno mali,

odnosno povećanje mliječnosti nije znatno produljilo servis period.

Najveće razlike između farmi primijećene su u prosječnom trajanju perioda

od poroda do prvog umjetnog osjemenjivanja. Razlog tome je razlika je u

menadžmentu voditelja farmi. Na farmi 1, doktor veterinarske medicine prati

puerperij životinje, ali prvo umjetno osjemenjivanje se ne provodi prije 60 dana

nakon teljenja, eventualno ako se pri rektalnoj pretrazi sa visokom sigurnošću uoči

da bi krava mogla ostati gravidna u vremenu poslije 40. dana nakon teljenja. Na

farmi 2, doktor veterinarske medicine provodi sinkronizaciju estrusa, te sa prvim

U.O. počinje ranije, dok se na farmi 1, sinkronizacija estrusa provodi jedino ako se

ne uspije sa individualnim osjemenjivanjem. Zbog toga razloga je prosječni period

od teljenja do prvog umjetnog osjemenjivanja na farmi 1 bio dulji za 29 dana.

Ciste na jajnicima znatno utječu na servis period, jer je prosječno trajanje

servis perioda u našem istraživanju produženo za 72 dana u skupine krava koje su

imale ciste na jajnicima. Pojava COD nakon 8. tjedna laktacije prema JOHNSON i

sur. (1966.) produžava vrijeme do prvog osjemenjivanja prosječno za 27 dana, a

servis period za 77 dana. Razvoj cisti do 8. tjedna laktacije nema utjecaja na iste

parametre (KIM i sur., 2005.). Prema JOHNSON i sur. (1966.) nije primijećena

statistički značajna razlika u usporedbi krava s COD u odnosu na krave bez COD, u

proizvodnji, što govori da su uvjeti koji su doveli do nastanka COD odgovorni i za

višu proizvodnju. Što su krave dulje cistične gubitak mlijeka je sve veći u odnosu

na druge krave iz stada (JOHNSON i sur. 1966.). Osim cista i druge bolesti mogu

utjecati na trajanje servis perioda, jedna od njih je i pojava mastitisa. Iako u ovom

istraživanju mastitis nije imao utjecaja na trajanje servis perioda, ali je vjerojatno

utjecao na prosječnu proizvodnju mlijeka koja je na farmi 2 bila osjetno manja, jer

je na toj farmi zabilježen puno veći broj oboljelih krava.

21

6. ZAKLJUČCI

1. Dulji period od teljenja do prvog umjetnog osjemenjivanja na farmi 1 nije utjecao na

duljinu prosječnog trajanja servis perioda koji je čak na farmi 1 bio nešto kraći (iako nije

statistički značajno), što znači da nije uvijek poželjno krave što prije osjemeniti nakon

poroda pogotovo ako imaju iznadprosječnu proizvodnju mlijeka

2. Dokaz tome da je farma 2 prerano provodila umjetno osjemenjivanje nakon

sinkronizacije je u tome da je ta farma imala uspjeh koncepcije nakon prvog umjetnog

osjemenjivanja samo 15 %, za razliku od farme 1 kojoj je uspjeh koncepcije nakon prvog

umjetnog osjemenjivanja iznosio 42,5 %

3. Farma 1 imala je veću prosječnu proizvodnju mlijeka po kravi, a najvjerojatniji razlog

tome je veći broj zabilježenih mastitisa na farmi 2, što znači da su na toj farmi veću

pozornost trebali posvetiti samoj higijeni prije i poslije mužnje

4. Ciste značajno utječu na produljenje servis perioda, što znači da bi na farmi 1 servis

period vjerojatno bio i kraći (i statistički značajan) da ta farma nije imala veći broj krava

koje su imale cistu na jajniku

22

6. SAŽETAK

Reprodukcijski pokazatelji krava holstein friesian pasmine na području Đakova

Cilj ovoga rada bio je istražiti reproduktivne pokazatelje mliječnih krava

holstein pasmine (servis period, period od teljenja do prvoga umjetnog

osjemenjivanja, uspjeh koncepcije) između dvije farme. U tu svrhu slučajnim

odabirom promatrano je 40 po farmi kroz jednu laktaciju tijekom 2013. godine te

su osim bilježenja reproduktivnih pokazatelja uzimani podaci o laktaciji, paritetu i

nekim bolestima (ciste na jajniku i mastitis). Utvrđeno je da je prosječni period u

danima od poroda do prvog umjetnog osjemenjivanja bio znatno kraći na farmi 2 (i

omjer rizika je bio povoljniji za farmu 2), ali to nije utjecalo na prosječno trajanje

servis perioda koji je (iako nije statistički značajno) bio kraći na farmi 1. Razlog

tome je dosta slabiji uspjeh koncepcije nakon prvog umjetnog osjemenjivanja na

farmi 2, što znači da nije uvijek poželjno krave prerano osjemeniti nakon poroda.

Farma 1 imala je po kravi veću prosječnu proizvodnju mlijeka .U modernom

menadžmentu farmi danas su dapače više usredotočeni na veću proizvodnju krava

koja opravdava dulje trajanje servis perioda. Zbog toga razloga smatram da je

menadžment farme 1 bio uspješniji (nisu žurili sa prvim osjemenjivanjem niti su

imali troškove sinkronizacije estrusa), te da su na farmi 2 više pozornosti trebali

posvetiti prevenciji mastitisa kako bi imali veću proizvodnju mlijeka.

Ključne riječi: krava, farma, servis period, uspjeh koncepcije, omjer rizika

23

7. SUMMARY

Reproductive efficiency of Holstein Friesian cow in the Djakovo area

The aim of this study was to investigate the reproductive efficiency of

Holstein cows (days open to first service, days open to pregnancy, conception rate)

between two farms. For this purpose 40 randomly choose cows per farm was

observed through one lactation during year 2013 for recording the reproductive

parameters, lactation data, parity and certain diseases (ovarian cysts and mastitis). It

was found that the average days open to first service was significantly shorter in

farm 2 (and the hazard ratio was better for farm 2), but it did not affect the average

days open to pregnancy, and the main reason for that is lower conception rate after

the first artificial insemination on the farm 2. The reason for lower conception rate

is probably bad management of farm 2, trying to inseminate cows soon after

delivery, because in modern management of farms are more focused on increasing

production of cows that justifies a longer days open to pregnancy. On farm 2 more

attention should be paid to the prevention of mastitis in order to have greater milk

production.

Keywords: cows, farm, days open to pregnancy, conception rate, the hazard ratio

24

8. LITERATURA

1. BAČIĆ, G., (2009): Podjela mastitisa, 19. Utjecaj mastitisa na reprodukciju 26.

2. BUCKLEY, F., P. DILLON, J.F. MEE (2003): Major management factors

associated with the variation in reproductive performance of Irish dairy herds Final

Report.Project number 5070

3. BRITO, L. F. C., C. W. PALMER (2004): Cystic Ovarian Disease in Cattle. Large

Anim. Vet. Rounds 4, 1-6

4. DRILLICH, M., A. SCHRODER, B.-A. TENHAGEN, W. HEUWIESER (2005):

Efficacy of a treatment of retained placenta in dairy cows with prostaglandin F2α in

addition to a local antibiotic treatment. Dtsch. Tierärztl. Wochenschr. 112, 174–179.

5. ĐURIČIĆ, D., S. VINCE, M. ABLONDI, T. DOBRANIĆ, M. SAMARDŽIJA

(2012): Effect of preventive intrauterine ozone application on reproductive

efficiency in holstein cows. Reprod. Dom. Anim. 47, 87-91.

6. EICKER, S.W., Y.T. GROHN, J.A. HERTL (1996): The association between

cumulative milk yield, days open, and days to first breeding in New York Holstein

cows. J. Dairy Sci. 79, 235-241.

7. EILER, H., F.M. HOPKINS (1993):Successful treatment of retained placenta with

umbilical cord injections of collagenase in cows. J. Am. Vet. Med. Assoc. 203,

436–443.

8. EILER, H., K.A. FECTEAU (2007): Retained Placenta. In: YOUNGQUIST, R.S. i

W.R. THRELFALL eds.: Current Therapy in Large Animal Theriogenology. 2nd

ed., St Louis, MO:WBSaunders, Inc; Ch 45, 345-354.

25

9. GRUMMER, R. R. (2007): Strategies to improve fertility of high yielding dairy

farms: Management of the dry period. Theriogenology 68, 281-288.

10. IRELAND, J. J., J. F. ROCHE (1987): Hypothesis regarding development of

dominant follicles during a bovine estrus cycle. Pg ??? In: Follicular growth and

ovulation rate in farm animals. Eds.: Roche, J.F., D.O' Callaghan. Martinus Nijhoff

Publishers, Dordrecht, The Netherlands pp. 1-18

11. JAINUDEEN, M.R., E.S.E. HAFEZ (2006): Reproductive Failure in Females. In:

HAFEZ, E.S.E, B. HAFEZ: Reproduction in Farm Animals. Blackwell Publishing,

7th Edition.Ch 17, 261-278

12. JOHNSON, A.D., J.E. LEGATES, L.C. ULBERG (1966): Relationship between

follicular cysts and milk production in dairy cattle. J. Dairy Sci. 49, 865-868.

13. KENDRICK, K.W., T.L. BAILEY, A.S. GARST, A.W. PRYOR, A.

AHMADZDEH, R.M. AKERS (1999): Effects of energy balance on hormones,

ovarian cyclicity, and recovered oocytes in lactating Holstein cows using

transvaginal follicular aspiration. J. Dairy Sci. 82, 1731-1740.

14. KIM, K.D., K.S. KI, H.G. KANG, I.H. KIM (2005): Risk factors and the economic

impact of ovarian cysts on reproductive performance of dairy cows in Korea. J.

Reprod. Devel. 51, 491-498.

15. LEROY, J.L., T. VANHOLDER, B. MATEUSEN, A. CHRISTOPHE, G.

OPSOMER, A. de KRUIF, G. GENICOT, A. VAN SOOM (2005): Non-esterified

fatty acids in follicular fluid of dairy cows and their effect on developmental

capacity of bovine oocytes in vitro. Reproduction 485-495.

16. LEROY, J.L., T. VANHOLDER., G. OPSOMER., A. VAN SOOM. A. de KRUIF

(2006): The in vitro development of bovine oocytes after maturation in glucose and

beta-hydroxybutyrate concentrations associated with negative energy balance in

dairy cows. Reprod. in Dom. Anim. 41, 119-123.

17. LUCY, M.C. (2010): Advances in Animal Biosciences. 1, 370-370.

18. MORTON, J. M., W. P. TRANTER, D. G. MAYER, N. N. JONSSON (2007):

Effects of environmental heat on conception rates in lactating dairy cows: critical

periods of exposure. J. Dairy Sci, 90, 2271-2278.

19. NEBEL, R.L., M.L. McGILLIARD (1993): Interactions of high milk yield and

reproductive performance in dairy cows. J. Dairy Sci. 76, 3257-3268.

20. PARKINSON, T (2009): Infertility in the cow: structural and functional

abnormalities, management deficiencies and non-specific infections.In: NOAKES,

26

D.E., T.J. PARKINSON, G.C.W. ENGLAND: Veterinary Reproduction and

Obsterics, 9th ed. Saunders, Elsevier, Part Five, Ch 22, 347-475.

21. PETER, A.T., H. LEVINE, M. DROST, D.R. BERGFELT (2009): "Compilation of

Classical and Contemporary Terminology Used to Describe Morphological Aspects

of Ovarian Dynamics in Cattle." Theriogenology. 71, 1343-1357

22. ROCHE, J.F. (2006): The effect of nutritional management of the dairy cow on

reproductive efficiency. Anim. Reprod. Sci. 96, 282-296.

23. SAKAGUCHI, M., Y. SASAMOTO, T. SUZUKI, Y. TAKAHASHI, Y. YAMADA

(2006): Fate of cystic ovarian follicles and the subsequent fertility of early

postpartum dairy cows. Vet. Rec. 159, 197-201.

24. TOMAŠKOVIĆ, A., Z. MAKEK, T. DOBRANIĆ, M. SAMARDŽIJA (2007):

Rasplođivanje krava i junica. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Spolni

ciklus krava i junica, 31-33. Neurohormonalna regulacija spolne aktivnosti, 36-38.

Ciklična aktivnost jajnika, 118-119. Zaostajanje posteljice, 142-144. Servis period,

158-159.

25. TONG, A.K.W., B.W. KENNEDY, R.L. CHICOINE, G.L. ROY, J.E. MOXLEY

(1979): Reproductive efficiency of artificially bred Holsteins in Quebec, Can. J.

Anim. Sci. 59, 419-425

26. TOUCHBERRY, R. W., K. ROTTENSTEN, H. ANDERSEN (1959): Associations

Between Service Interval, Interval from First Service to Conception, Number of

Services per Conception, and Level of Butterfat Production. J. Dairy Sci, 42, 1157-

1170.

27. VASCONCELOS, J.L.M., S. SANGSRITAVONG, S.J. TSAI, M.C. WILTBANK

(2003): Acute reduction in serum progesterone concentrations after feed intake in

dairy cows. Theriogenology 60, 795–807

28. VILLA-GODOY, A., T.L. HUGHES, R.S. EMERY, L.T. CHAPIN, R.L.

FOGWELL (1988): Association between energy balance and luteal function in

lactating dairy cows. J. Dairy Sci. 71, 1063.

29. VRIES, A., C. RISCO (2005): Trends and seasonality of reproductive performance

in Florida and Georgia dairy herds from 1976 to 2002. J. Dairy Sci, 88, 3155-3165.

30. YOUNGQUIST, R.S., W. R. THERELFALL (2007): "Ovarian Follicular Cysts."

Current Therapy in Large Animal Theriogenology. St. Louis, MO: Saunders

Elsevier,. 379-383.

27

31. WINDIG, J.J., M.P.L.CALUS, R.F. VEERKAMP (2005): influence of herd

environment on health and fertility and their relationship with milk production. J.

Dairy Sci. 88, 335-347.

9. ŽIVOTOPIS

Rođen sam 02. listopada 1988. godine u Đakovu. Pohađao sam osnovnu školu

Josipa Kozarca u Semeljcima. U Osijek sam išao u srednju Poljoprivrednu i

veterinarsku školu, smjer veterinarski tehničar. Maturirao sam 2007. godine, te

sam iste godine upisao Veterinarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu. Bio sam

redovan student tijekom cjelokupnog školovanja. Godine 2010. Kada sam upisao

redovno 4. godinu, bio sam prisiljen napustiti fakultet i tu cijelu godinu sam radio s

ocem na građevini. Od građevinskih poslova naučio sam vezati željezo, šalovati,

betonirati, zidati, skrajati građu, te pokrivati krovište. U rujnu 2011. godine sam se

vratio na fakultet, te ponovno upisao 4. godinu studija. Od tada pa do kraja sam

također redovno polagao godinu za godinom. U rujnu 2014. godine sam

diplomirao.

28