Uporaba enzimskih pripravaka u hranidbi peradi

Tihomir Zglavnik, Milivoj Mikec, Tajana Amšel Zelenika

Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska

Tihomir Zglavnik, dr.vet.med., Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska; e-mail: tihomir.zglavnik@gmail.com

SažetakPosljednjih dvadesetak godina iznalaze se načini kako povećati iskoristivost hrane za perad, postići dobre proizvodne i zdravstvene rezultate u uzgoju pilića, a istodobno sniziti njenu cijenu. Tome doprinosi upotreba enzimskih ili multienzimskih pripravaka u hrani. Prema mnogim istraživanjima uporaba enzimskih pripravaka u hranidbi peradi očitovala se boljim prirastom tjelesne mase, konzumacijom, konverzijom hrane, ali i povoljnim utjecajem na zdravlje peradi. U hranidbi kokoši nesilica dodatak različitih enzimskih pripravaka u obrok povoljno je utjecao na nesivost, kvalitetu jaja i ljuske jaja (deblja i čvršća ljuska te manja zaprljanost jaja). Dodatak različitih enzimskih pripravaka u hrani smanjuje onečišćenje okoliša (dušikom, amonijakom, kao i fosfatima).

Ključne riječi: enzimi, NSP, viskoznost, fitati, tovni pilići, nesilice

UvodU uzgoju i proizvodnji peradi hrana čini 65%-70% ukupnih troškova proizvodnje. U sadržaju krmnih smjesa najznačajnije komponente su: 60%-70% žitarice (uglavnom kukuruz), 20%-30% sačme (uglavnom soja). Uporaba pojedinih krmiva (kukuruz, pšenica, uljana repica) u proizvodnji bio-energenata (bioetanol, biodizel) ima značajan utjecaj na nestabilnost tržišta istim. Visoka cijena i smanjivanje proizvodnje ili nestanak pojedinih krmiva na tržištu ugrožavaju peradarsko-stočarsku proizvodnju. Javlja se potreba za zamjenskim krmivom ili krmivima (alternativa). Ta alternativa moguće je jeftinija od uobičajenih standardnih krmiva (kukuruz, pšenica, soja), no može uzrokovati slabiji prirast, veću potrošnju i konverziju hrane pa se postavlja pitanje gospodarske dobiti, tj. opravdanosti u usporedbi sa standardnim krmivima.

EnzimiDodaci enzimskih pripravaka u hranu za perad imaju danas sve veći utjecaj na proizvodnju, jer poboljšavaju proizvodne rezultate te omogućuju primjenu brojnih krmiva u sastavljanju krmnih smjesa. Enzimski pripravci u hrani koriste se prvenstveno radi povećanja probavljivosti i iskoristivosti pojedinih hranjivih tvari, uklanjanja antinutritivnih tvari, zbog smanjenja onečišćenja, odnosno očuvanja okoliša. Devedesetih godina prošloga stoljeća zabilježen je značajan porast uporabe enzima.Prema podrijetlu dijelimo ih na: endogene nastale kao proizvod probavnog sustava i egzogene koji mogu biti biljnog podrijetla (različite hranjive biljke) ili mikrobnog podrijetla kao proizvod bakterija, gljivica i kvasaca. Izlučivanje i zastupljenost endogenih enzima nisu jednaki u svakoj životnoj dobi. U prvim danima života probavni sustav je relativno male mase s nerazvijenim sustavom žlijezda koje izlučuju endogene enzime. Aktivnost endogenih enzima lipaze, amilaze, proteaze započinje u prvom tjednu. Pankreasna amilaza aktivira se prvog dana, dok tripsin i lipaza postižu uobičajenu razinu aktivnosti u petom do šestom danu. Ugljikohidratni enzimi u prvom danu imaju 10% nižu aktivnost, no već u trećem i četvrtom danu imaju uobičajenu aktivnost (Nitsan i sur., 1991., Akiba i sur., 1995.).

1

Za razliku od endogenih, egzogeni enzimi se umješavaju u hranu, a dijelimo ih po podrijetlu na biljne, bakterijske, gljivične i kvasne. Do danas je proizvedeno i opisano oko 2500 različitih enzima. Prema podjeli međunarodne komisije EU iz 1961. enzimi se dijele u šest skupina: oksidoreduktaze, transferaze, hidrolaze, liaze, izomeraze i ligaze. Za ugradnju u hranu za životinje upotrebljavaju se hidrolaze. Po supstratu djelovanja dijele se na karbohidrataze, proteaze, lipaze i fitaze. Svaki od enzima je specifičan i djeluje po načelu ključa i brave te mijenja brzinu kemijske reakcije kao biološki aktivator. Da bi se mogli ugrađivati u hranu za životinje moraju ispunjavati uvjete: neškodljivost za ljude i životinje, otpornost na niski pH želudca i endogene enzime, stabilnost na skladištenje, termostabilnost (peletiranje), aktivnost pri što većem rasponu pH u temperaturno-vlažnim uvjetima probave uz prisutnost inhibitora ili aktivatora, uniformne aktivacije i djelovanja u uvjetima probave, tako da u fekalnoj masi nisu više prisutni i ne mogu djelovati nekontrolirano u okolišu (Bühler i sur., 2004., Direktiva 70/524/EEC).Biljni enzimi rijetko se upotrebljavaju zbog visoke cijene, nestabilnosti proteinskih komponenata i neotpornosti prema probavnim enzimima.U smjesama za perad najčešće se upotrebljavaju enzimi bakterijskog, gljivičnog i kvasnog podrijetla, kao npr. enzimi podrijetlom iz rodova Bacillus., Citrobacter, Butiauxella spp., Aspergillus, Penicillium, Humicola, Trichoderma, Mucor, Saccharomyces, Escherichia, Peniophora (Bedford i sur., 2012., Bühler i sur., 2004., FDA 2013., Directive 70/524/EEC). Tržište zahtijeva enzime koji su cijenom prihvatljivi, a istodobno smanjuju viskoznost, degradiraju stanične stijenke i polimere ugljikohidrata čineći hranidbene tvari dostupnijim probavnim enzimima.U tablici 1. prikazani su najčešće upotrebljavani hidrolazni egzogeni enzimi bakterijskog, gljivičnog i kvasnog podrijetla s podjelom prema supstratu djelovanja. Pojedini mikroorganizmi proizvode više enzima koji cijepaju hranjive tvari na različitim mjestima umanjujući antinutritivne učinke, što je vidljivo u boljem iskorištavanju hrane.

Tablica 1. Najzastupljeniji hidrolazni egzogeni enzimi i njihova podjela s obzirom na djelovanje (Bedford i sur., 2012., Bühler i sur., 2004., Direktiva 70/524/EEC, FDA 2013.)

Kar

bohi

drat

aze

Enzim Supstrat Podrijetlo DjelovanjeAlfa galaktosidaza Soja, slatka lupina Aspergillus niger Hidroliza

oligosaharida

Alfa galaktosidaza Soja, slatka lupina Saccharomyces sp.

fermentacijski ekstraktHidroliza oligosaharida

Amiloglukosidaza (glukoamilaza)

Ječam, kukuruz, soja, pšenica, riža, sjeme uljane repice, graška i njihovi nusproizvodi

Aspergillus niger,Aspergillus oryzae

Hidroliza škroba u glukozu

Bakterijska i gljivična alfa amilaza

Ječam, kukuruz, soja, pšenica, riža, sjeme uljane repice i graška i njihovi nusproizvodi

Bacillus subtilis,Bacillus licheniformis,Bacillus amyloliquefaciens, Aspergillus nigerAspergillus oryzae

Hidroliza škroba

Beta glukanazaJečam, kukuruz, soja, pšenica, riža, raž, sjeme uljane repice i graška i njihovi nusproizvodi

Trichoderma longibrachiatum,Aspergillus aculeatus

Hidroliza betaglukana

Celulaza Ječam, kukuruz, riža, raž, pšenica i njihovi proizvodi

Trichoderma longibrachiatum

Hidroliza celuloze

Celulaza Ječam, kukuruz, riža, raž, Humicola insolens Hidroliza

2

pšenica i njihovi proizvodi celuloze

Celulaza Ječam, kukuruz, riža,pšenica i njihovi proizvodi Aspergillus niger Hidroliza

celulozeGljivična kiselina- alfa amilaza

Ječam, kukuruz, soja, pšenica, riža, raž, sjeme uljane repice i graška i njihovi nusproizvodi

Aspergillus oryzae Hidroliza škroba

HemicelulazaJečam, kukuruz, soja, pšenica, riža, raž, sjeme uljane repice i graška i njihovi nusproizvodi

Aspergillus niger, Bacillus subtilis Hidroliza

hemiceluloze

Pektinaza Kukuruz, pšenica Aspergillus niger Hidroliza pektina

Ksilanaza Ječam, kukuruz, riža, pšenica, zob, sirak

Aspergillus niger, Bacillus subtilis, Trichoderma longibrachiatum

Hidroliza ksilana, manoze

Endo- 1,4-ß-D-manaza

Pšenica, kukuruz, soja, ječam, raž, zob Bacillus lentus

Hidroliza/razgradnja NSP vlakana

PululazaJečam, kukuruz, soja, pšenica, riža, sjeme uljane repice i graška i njihovi nusproizvodi

Bacillus licheniformis Hidroliza škroba

Prot

eaze

Neutralna proteaza

Biljne i životinjske bjelančevine Bacillus subtilis

Hidroliza proteina, peptida, aminokiselina

Gljivična kiselina- proteaza

Biljne i životinjske bjelančevine Aspergillus oryzae

Hidroliza proteina, peptida, aminokiselina pri nižem pH

Peptidaza Biljne i životinjske bjelančevine Aspergillus oryzae

Kataliziranje uklanjanja peptida iz krajeva lanca proteina, hidroliza proteina

Fita

ze

Gljivična fitaza Kukuruz, soja, suncokret, tapioka

Aspergillus niger, Aspergillus oryzae

Hidrolizaftinske kiseline- oslobađanje fosfora

Gljivična fitaza Kukuruz, soja, suncokret, tapioka

Penicillium purpurogenum

Hidrolizafitinske kiseline- oslobađanje fosfora

Gljivična fitaza Kukuruz, soja, suncokret, tapioka Rhizopus oligosporus

Hidrolizafitinske kiseline- oslobađanje fosfora

Gljivična fitaza Kukuruz, soja, suncokret, tapioka Mucor

Hidrolizafitinske kiseline- oslobađanje fosfora

Bakterijska Kukuruz, soja, suncokret, Escherichia coli Hidroliza

3

fitaza tapiokafitinske kiseline- oslobađanje fosfora

Lipa

za Lipaza Biljni i životinjski izvori-ulja i masti

Aspergillus niger, Aspergillus oryzae, Rhizopus arrhizus

Hidrolizatriglicerida

Enzimi dolaze na tržište u krutom i tekućem obliku, a primjenjuju se u vodi za piće i u hrani. Pri rukovanju s koncentriranim enzimima treba voditi računa o zaštiti osoblja zbog snažnih kontaktnih i inhalacijskih alergijskih reakcija.

Škrob, NSP, fitati i građa žitarica Škrob je glavni strukturni deponirani polisaharid žitarica i najvažniji lako probavljivi energetski nutrijent u hranidbi peradi, a najzastupljeniji je u kukuruzu. NSP (neškrobni polisaharidi) je prisutan u strukturi brojnih žitarica (kukuruz, pšenica, ječam, raž, tritikal, zob, suncokretova i uljana pogača i sačma i dr.). Građen je od celuloze, neceluloznih topivih i netopivih polisaharida (sirova vlakna). NSP i svojim pasivnim higroskopskim svojstvom povećava viskoznost hrane stvarajući gel, uvećava se volumen hrane, izaziva osjećaj sitosti, stimulira brži prolazak himusa kroz probavni sustav, tako da brojni hranjivi sastojci budu zarobljeni u formiranom gelu i ostaju nedostupni enzimima gušterače i drugim crijevnim izlučevinama, te neprobavljeni. NSP je građen od udjela neprobavljivih sirovih vlakna koje abrazivnim djelovanjem dovode do skraćivanja, zadebljanja i atrofije crijevnih resica, što posljedično rezultira smanjivanjem resorptivne površine (Jaroni i sur., 2004., Moharrery i Mohammadpour, 2005., Kund i Kundensen, 2014.). U strukturi žitarica NSP je jedan od glavnih zaštitnih elementa zrna, povezan je s mnogim hranjivim tvarima: proteinima, mineralima, mastima i dr. (glikoproteidi, kelati i dr.). Slikom 1. prikazan je presjek vanjskih slojeva i škrobnatog endosperma kukuruza, pšenice, ječma s prikazom mogućnosti djelovanja enzima.

Slika 1 Presjek vanjskih slojeva i škrobnatog endosperma kukuruza, pšenice, ječma s prikazom mogućnosti djelovanja enzima (Kund i Kundensen, 2014.) (Prikazano: 1. kukuruz, 2. pšenica, 3. ječam. Gledano odozgo prikaz građe zrna žitarica: košuljica i aleuron (sa slabim ili nikakvim djelovanjem enzima), subaleuron i endosperm (s dobrim mogućnostima djelovanja enzima).

Gradivi i zaštitni elementi žitarica su složenog sastava, što ima utjecaj na probavljivost pojedinih dijelova. Teško probavljiva košuljica i aleuron dijelovi su vanjskog omotača kojima je funkcija zaštita zrna. Po funkcionalnoj prirodi zaštite zrna, aleuron i košuljica imaju nisku

4

probavljivost, građeni su od dijelova netopivih i polutopivih ksilana, beta glukana te dijelova netopivih ksilana, celuloze i lignina. Subaleuron i endosperm su unutarnji dijelovi zrna koji sadrže lakše probavljive komponente proteina i škroba uz potporna teže probavljiva vlakna sastavljena od ksilana i beta glukana (Kund i Kundensen, 2014.).Fitati su glavni oblik pohrane fosfora u mnogim biljkama. Imaju složeni inozitolni prsten kojim vežu mnoge katione (Ca, K, Mg, Zn, Cu), tvore kelate s NSP-om, proteinima i aminokiselinama gradeći složene komplekse. Fitazom (gljivične, bakterijske) se hidrolizira fitinska kiselina i oslobađaju se kelirani spojevi, povećava se biološka raspoloživost minerala i drugih nutrijenata (Gontia-Mishra i Tiwari, 2013.).

Dobrobit dodavanja enzima u krmnu smjesu pilića u tovuKakvoća smjesa u prvim danima života pilića vrlo je važna za rast i razvoj probavnog sustava. Fiziološki perad u odnosu na sisavce ima slabije razvijene slinske žlijezde i ima manju količinu slinske amilaze i slabiju probavljivost škroba (Svihus, 2014.). U uvodnom dijelu opisali smo da je u prvim danima života enzimska aktivnost manja, a postupno raste s razvojem probavnog sustava. Takav nedostatak može se popraviti ugradnjom multienzimnih pripravaka u smjese za piliće. Pilići imaju vrlo nisku sposobnost probave biljnih stanica, a djelomična probava se odvija u slijepom crijevu sudjelovanjem simbiotske mikroflore (Care i sur., 1993.). Dodatkom enzima poput ksilanaze, beta glukanaze, pektinaze, celulaze, manaze, galaktanaze može se postići bolje iskorištavanje krmnih smjesa smanjivanjem udjela NSP-a te se tako umanjuje depresija rasta pilića izazvana nedostatkom vlastitih enzima. Pozitivan učinak upotrebe enzima vidljiv je u boljem zdravlju pilića, boljoj resorpciji nutrijenata, boljem prirastu pilića, izlaznim težinama i randmanu na klaonici (Senkoylu i Dale, 1999., Noy i sur. 2001.).Zhou sa suradnicima je 2009. godine napravio pokus s kukuruzno-sojinim smjesama u koje su ugradili komercijalni multienzimni preparat sa ksilanazom, alfa amilazom, proteazom (Yiduozyme 9680, GuangDong, VTR Bio-TechCo. Ltd., China) u starteru, groveru i finišeru. Pokus je obuhvatio tri skupine tovnih pilića čije su se smjese razlikovale prema visini metaboličke energije (5 razina) i ugradnji enzima. Postigli su uvećane vrijednosti metaboličke energije (ME) u starteru za 0,07-0,62 u groveru za 0,15-0,56 i finišeru za 0,12-0,43 MJ/kg, koje prikazujemo u tablici 2.

Tablica 2. Poboljšana energetska učinkovitost korištenjem enzima u smjesama za tovne piliće s različitim razinama metaboličke energije (ME/MJ/kg) (Zhou i sur., 2009.)

Poboljšana energetska učinkovitost korištenjem enzima u smjesama za tovne piliće s različitim razinama metaboličke energije (ME/MJ/kg)

Skupina 10-12 dana starter 20-22 grover 40-42 finišer(ME/MJ/kg) Učinak (ME/MJ/kg) Učinak (ME/MJ/kg) Učinak

1 kontrola 12,92 12,83 12,512 + enzimi 12,99 0,07 13,02 0,19 12,69 0,183 kontrola 12,72 12,16 12,184 + enzimi 12,90 0,18 12,31 0,15 12,30 0,125 kontrola 11,91 11,92 12,106 + enzimi 12,17 0,26 12,38 0,46 12,43 0,337 kontrola 11,63 11,70 12,098 + enzimi 11,96 0,33 12,26 0,56 12,34 0,259 kontrola 11,64 11,44 11,6810+enzimi 12,26 0,62 11,99 0,55 12,11 0,43

5

ME - metabolička energija

Isti autori dalje navode da je učinak enzima u navedenim krmnim smjesama za piliće s kukuruzno-sojinim sirovinama bio najbolji u razinama oko 11,50 ME/MJ/kg, što je prikazano u slici 2.

Slika 2. Učinak dodatka enzima na metaboličku energiju (5 razina ME/MJ/kg) u starteru za brojlere (Zhou i sur., 2009.) (razine metaboličke energije ME - metabolička energija, AME - dostupna metabolička energija, kontrola -, enzimi – ---)

Dokaz da enzimi dodani u krmnu smjesu peradi mogu poboljšati prirast i konverziju hrane pružili su svojim pokusom Cowieson i Ravindran 2008. Pilići jedne pokusne skupine hranjeni su uobičajenom smjesom, a pilići druge pokusne skupine krmnom smjesom u kojoj je smanjen udio energije i aminokiselina za 3%. U obje krmne smjese dodana je jednaka količina enzima ksilanze, amilaze i proteaze. U obje pokusne skupine dokazana je bolja konverzija hrane i prirast za 3%, a istodobno analizom fekalnog dušika je utvrđeno 11,7% više zadržanog/iskorištenog dušika. Dodatkom sličnih multienzimskih pripravaka kukuruznim smjesama Cowieson (2005.) dokazuje bolju konverziju za 10,5% i veću izlaznu težinu za 10,9%.Može se zaključiti da se ugradnjom enzima postiže bolja probavljivost i iskoristivost hranjivih tvari iz inkapsulirane energije u staničnim stijenkama biljnih sirovina. Otapanjem NSP-a povećava se energija, umanjuje viskoznost, a hidrolizom drugih ugljikohidratno-proteinskih veza poboljšava se iskoristivost aminokiselina i oslobađa se fitatni fosfor (Bedford i Morgan, 1996., Shivus i sur., 2005.).Kao što je napomenuto, na sastav krmne smjese utječe trenutno stanje na tržištu i cijena sirovina. U slučaju nedostatka kukuruza ili njegove previsoke cijene peradari često ugrađuju druge sirovine poput pšenice, ječma i sl. Svaka od tih sirovina ima različito visok udio energije (kukuruz 3600 kcal/kg, pšenica 3250 kcal/kg, ječam 2750 kcal/kg). Prema podacima NRC-a iz 1994. (engl. National Research Council) pšenica ima nižu energetsku vrijednost od kukuruza, ali je bogatija mnogim drugim hranjivim tvarima poput proteina, aminokiselina lizina, metionina, arginina, fenilalanina i triptofana. Nižu energetsku vrijednost može se popraviti dodatkom enzima. To dokazuju Choct i sur. (1995.) koji su uz dodatak komercijalnog multienzimnog preparata Avizyme TX® (Danisco Animal Nutrition) (sadrži glikanazu i alfa amilazu) smjesi s pšenicom povećali energetsku vrijednost smjese s 12,02 na

6

14,94 MJ/kg te smanjili viskozitet himusa s 20,28 na 10,36 mPa, povećali probavljivost škroba s 0,584 na 0,861, a koeficijent probavljivosti proteina podigli s 0,689 na 0,745. (tablica 3.).

Tablica 3. Učinci djelovanja glikanaze i alfa amilaze na prirast, konverziju, metaboličku energiju, probavljivost škroba i proteina, viskoznost (Choct i sur., 1995.)

SKUPINA PRIRASTg/tj.

UNOS HRANE

KONVERZIJAg prirasta/g hrane

DOSTUPNA METABOLIČKA ENERGIJAMJ/kg suhe tvari

PROBAVLJIVOSTVISKOZNOSTmPa/s

PROTEINA ŠKROBA

KUKURUZ (KONTROLA) 438 852 0,514 16,65 0,900 0,769 3,16

METABOLIČKA ENERGIJA PŠENICA

306 771 0,397 12,02 0,584 0,689 20,28

METABOLIČKA ENERGIJA PŠENICA S ENZIMIMA

397 786 0,505 14,94 0,861 0,745 10,36

Ksilanaza i beta glukanaza pokazale su se vrlo učinkovitima u razgradnji staničnih stijenki raži, ječma i pšenice te umanjuju viskoznost himusa u crijevima pilića (Chesson, 1992., Chesson, 2001.). Učinak enzima u svojim istraživanjima potvrđuju Peterson i Aman (1989.), te Wang i sur. (2005.) pokusima s linearnim povećanjem enzima pentonaze i beta glukanaze. Rezultat je povećanje težine pilića za 27% mjereno 15. dana i 15% 27. dana, istodobno je povećan unos hrane za 15% i 8% te smanjena konverzija za 10% i 5% (tablica 4.).

Tablica 4. Učinak enzima pentonaze i beta glukanaze linearnim povećanjem na prirast, unos hrane i konverziju (Peterson i Aman, 1989.)

Proizvodne varijacije Dan Povećanje linearne razine enzima g/kg

0 0,11 0,22 0,44 0,88Tjelesna težina/g

15 282 387 350 364 37327 810 893 914 941 951

Prirast/g 15-27 524 545 564 576 577

Unos hrane/g1-15 413 470 464 477 4821-27 1410 1532 1519 1533 153115-27 997 1062 1055 1056 1049

Konverzija hrane/g hrane/g tjelesne težine

1-15 1,46 1,36 1,33 1,31 1,29

1-27 1,74 1,72 1,66 1,63 1,61

15-27 1,89 1,94 1,87 1,83 1,82

Smjese u kojima djelomice ili potpuno zamijenimo udio kukuruza sirovinama bogatim NSP-om (poput pšenice, ječma, raži i sl.) mogu uzrokovati značajne zdravstvene probleme poput malapsorpcije te proljevaste stolice, a u objektu visoku vlažnost i ljepljivost stelje (Barens i sur., 1993., Salah, 2012.). Veći udio vlage i dušičnih spojeva u stelji pogoduje razvoju infektivnih promjena na nogama (Mycoplasma spp., Staphylococcus spp.) (slika 3.).

7

Slika 3. Dermatitis mekuši kod pilića hranjenih ječmom zbog povećane vlažnosti stelje (bez dodanih enzima) makroskopski i histološki (Cengiz i sur., 2012).

Ekonomski gubitak u takvih pilića hranjenih krmnom smjesom bogatom ječmom i sojom može zbog manjeg prirasta i zdravstvenih problema dovesti do velikih ekonomskih gubitaka (do 25%). Cengiz i sur. (2012.) su dokazali da dodatkom komercijalnog preparata Farmazyme BR-M (Farmavet İlaç San. ve Tic. A.Ş. Pendik) koji sadrži ksilanazu, beta glukanazu, celulazu, pektinazu, amilazu i manazu nema proizvodnih gubitaka proizašlih iz manjeg prirasta zbog očuvanja zdravlja pilića i boljeg iskorištavanja hrane.Radi očuvanja cjelovitosti crijevne stijenke potrebno je vremenski postupno ugrađivati teže probavljive sirovine kako bi se enzimski sustav i mikroflora prilagodili novim uvjetima. Preduvjet za dobru apsorpciju je cjelovitost površine crijevne stijenke kojom je osigurana kvalitetna apsorpcija nutrijenata (Mikec i sur., 2009.). Već smo naveli da veći udio teže probavljivih tvari (pektini, NSP, lektini i dr.) abrazivno djeluje na sluznicu crijeva u mlade peradi umanjujući resorptivnu površinu. Njihovo djelovanje na tkivo tunica muscularis pojačava peristaltiku crijeva umanjujući zadržavanje himusa u crijevima. Takve promjene negativno djeluju na aktivni prijenos hranjivih tvari putem krvožilnog dijela crijeva te nastupa limfoidna infiltracija koja pogoduje razvoju oportunističke mikroflore (Brown i sur., 1979., Jamroz, 1993.). Promjene morfologije i funkcije crijeva potaknute većim udjelom NSP-a u nekim žitaricama potiču razvoj bolesti „nekrotični enteritis“ uzrokovane bakterijom Clostridium perfringens koja dodatno toksinima oštećuje crijevnu sluznicu. Povećana prisutnost proteina i izlučivanje tripsina potiče oslobađanje kokcidia (Eimeria tenella i Eimeria acervulina) u crijevima.

8

Poboljšanje iskoristivosti smjesa dodatkom egzogenih enzima karbohidrataza i proteaza vidi se u boljoj razgradnji arabino-ksilo-oligosaharida do karboksilnih kiselina koje stvaraju stimulirajuće uvjete za rast probiotskih bakterija (Bacillus spp., Lactobacilus spp.), čime se smanjuje broj uvjetno patogenih bakterija (Salmonella, E. coli, Campylobacter, Clostridium). Kod mladih pilića učinak hidrolitičke enzimske razgradnje s prebiotskim učinkom vidljiv je u boljem razvoju resorptivne površine crijeva i zdravlju mladih pilića (Slominski, 2007.). Trend u novim istraživanjima je nalaženje novih enzima koji bi prebiotskim učinkom stimulirali razvoj probiotske mikroflore. Kemmet (2014.) provodi istraživanje u kojem je učinak enzima bio bolja razgradnja neprobavljivih sastojaka krmnih smjesa do karboksilnih kiselina koje pospješuju kiselost probavnog sustava i razvoj probiotske mikroflore dobivši 14%-tnu uštedu u krmnim smjesama po izračunu konverzije, a završnom analizom troškova dobiveni profit iznosio je 2,5%.Suncokretove pogače i sačme obiluju visokim udjelom proteina, masti i NSP-a. Dodatkom enzima (celulaze, beta glukanaze, ksilanaze, fitaze) u suncokretovu sačmu može se ugraditi u iznosu do 20% bez štetnih posljedica na zdravlje i prirast brojlera, ali po završnoj analizi troškova u provedenim pokusima to je imalo negativan ekonomski rezultat (Senkoylu i Dale, 1999., Tavenari i sur., 2008.). Cilj upotrebe enzima je povećanje vrijednosti sirovina i jeftiniji finalni proizvod. Egzogenim lipazama pospješujemo probavu i resorpciju masti koja se fiziološki odvija isključivo u tankom crijevu aktivnošću pankreasne lipaze i žučnih kiselina. Dodanim egzogenim lipazama pospješuje se probava masnoća iz hrane. Resorpcija masti se odvija ako su čestice manje od 0,5 mikrona, jer tada budu resorbirane, putem krvi otpremljene te se iskorištavaju kao energetski supstrat ili budu deponirane, što se pozitivno odražava na obogaćivanje pilećeg mesa i jaja nezasićenim masnim kiselinama (Kralik i sur., 2002.). Loš učinak NSP-a na probavu masti zamijećen je kod purana i brojlera hranjenih krmnim smjesama na bazi pšenice s dodanom masti. Zapaženo je da je zbog prisutne viskoznosti himusa u crijevu otežana konjugacija sa žučnim kiselinama, pankreasnom amilazom i lipazom (Salah, 2012.). Santos i sur. (2004.) endoksilanazom i fosfolipazom postižu bolje emulgiranje, razgradnju masti i apsorpciju vitamina topivih u mastima s uštedom hrane i boljim prirastom. Kod hrane koja sadrži visok udio masti dodanim lipazama može se polučiti negativan učinak na konzumaciju (Al-Marzooqi i Leeson, 1999.), tako što kolecistokinin stimulira proizvodnju žuči u jetri, bolje pražnjenje žučnog mjehura, bolje emulgiranje i resorpciju masti, u konačnosti prisutni kolecistokinin u središnjem živčanom sustavu veže se na kolecistokininske receptore, što daje osjećaj sitosti i nedostatak apetita.Fitaza je najzastupljeniji egzogeni enzim u smjesama za perad, hidrolizira fitinsku kiselinu. U biljkama je 50%-70% fosfora vezano u obliku neprobavljivih fitata pa velik udio fosfora bude neprobavljen u krmnim smjesama. Djelovanjem fitaza oslobađaju se kelirani spojevi i povećava se biološka raspoloživost minerala (Ca, K, Mg, Zn, Cu) i drugih nutrijenata (proteina, aminokiselina, šećera, masnih kiselina) (Gontia-Mishra i Tiwari, 2013.). Pozitivni učinci fitaze vide se u boljem prirastu, iskorištavanju hrane, sastavu tibijalnog pepela, umanjivanju prisutnosti tibijalne dishondroplazije, boljem imunom odazivu, manjem udjelu amonijaka i vlažnosti stelje (Viveros i sur., 2002., Shirley i Edvards, 2003., Gehring i sur., 2013.). U istraživanju djelovanja fitaze s niskim udjelom fosfora (0,46%) u pokusnim skupinama s tovnim pilićima genetike Cobb u dobi od 0-16 dana Shirley i Edvards (2003.) ugradili su različite razine fitaze u količini od 0-12.000 jedinica fitaze po kg krmne smjese. Najbolje su rezultate dobili s 12.000 jedinica fitaze koje prikazujemo u tablici 5. s usporednom negativnom kontrolom koja nema ugrađenu fitazu bez prikaza ostalih skupina radi bolje preglednosti. U tablici 5. se vidi da je u razdoblju pokusa od 0. do 16. dana s ugrađenom fitazom postignut bolji prirast za 228 g, a unos hrane bio je veći za 214 g po piliću. Bilo je

9

bolje iskorištavanje kalcija 12,8% i fosfora 28,9%. Prisutnost rahitisa u negativnoj kontroli je zabilježena u 80% pilića, dok je u skupini s fitazom rahitis prisutan u 3,3% pilića. Tibijalni pepeo bio je veći za 14,7%, iskorištavanje dušičnih tvari u smjesi bilo je veće za 19,3%, analizom dostupne metaboličke energije utvrđen je porast za 199 kcal/kg smjese. Dobiveni rezultati potvrdili su opravdanost ugradnje fitaze u smjese tovnih pilića.

Tablica 5. Rezultati učinka fitaze (12.000 U/kg) uspoređeni s negativnom kontrolom (0,46% fosfora) (Shirley i Edvards, 2003.)

FitazaU/kg

Težina pilića/g

Unos hrane/g/pile

Ugradnja %

Rahitis% Tibijalni

pepeo%

Iskorištavanje dušika%

AMEkcal/kgCa P

0 287 381 40,6 51,0 80,0 26 58,4 321612.000 515 595 53,4 79,9 3,3 40,7 77,7 3415U - jedinica fitaze, AME - dostupna metabolička energija

Dobrobit dodavanja enzima u krmnu smjesu kokoši nesilica

Složenost tehnoloških uvjeta u odgoju pilenki traži posebno razmatranje koje bi u ovom radu bilo neprikladno, stoga se usmjerujemo na elemente dobrobiti ugradnje enzima. Novak i sur. (2007.) pratili su učinak multienzimskog pripravka Avizyme 1505® (Danisco Animal Nutrition) u pilenki White Leghorn u razdoblju od 0-126 dana života. Skupine su podijelili u četiri kontrolne bez dodatka multienzimskog pripravka i četiri skupine s dodatkom multienzimskog pripravka. Smjese su prilagodili uzrasnim potrebama: starter 0-42 dana, grover 43-70 dana, odgoj 71-105 dana, krmna smjesa pred nesenje 106-126 dana. Po analizi rezultata u svim skupinama na kraju pokusa nije bilo značajnije razlike u tjelesnim težinama, ali je zabilježena kumulativna ušteda u konverziji smjesa s ugrađenim enzimima u iznosu od 0,27 američkih dolara po pilenki. Kod konzumnih nesilica ugradnjom enzima tražimo proizvodnju koja se bez obzira na promjenu sirovinskog sastava neće odraziti na postotak nesivosti, kakvoću i težinu jaja, tjelesnu težinu. Jaroni i sur. (1999.) su proveli istraživanje na dvije hibridne linije konzumnih nesilica Deklab Delta i Hyssex White, pri čemu su koristili preparat Avizyme 1300 (Finnfeeds International) koji sadrži ksilanazu i proteazu. Pokus su činile tri pokusne skupine: kontrolna s 0,00% enzima i dvije s ugrađenim enzimima 0,1% i 0,2%. Cilj istraživanja bio je utvrditi mogućnost zamjene kukuruza pšenicom u iznosu od 8% i 16%, pri čemu su praćeni sljedeći parametri: unos hrane, tjelesna težina nesilica, postotak nesivosti, kakvoća i težina jaja, udio bjelanjaka i žumanjaka te postotak prljavih jaja. Zamjenom dijela udjela kukuruza pšenicom uz dodane enzime pokazalo se da praćeni parametri nisu negativno promijenjeni u odnosu na kontrolnu skupinu.Protein je najskuplja komponenta krmnih smjesa pa se traže mogućnosti umanjivanja količine proteina ugradnjom enzima. Pomoću enzima možemo postići bolju konverziju, a time uštedu na proteinu i umanjiti okolišno zagađivanje dušičnim spojevima.Santos-Ricarde i sur. (2013.) su koristili hibridne nesilice ISA Babcock B-300. Dodatkom Avizima (Danisco Animal Nutrition; sadrži ksilanazu, proteazu, alfa amilazu) u hranu s 5 razina proteina (Tablica 6) utvrdili su da smanjivanje proteina nije imalo utjecaja na kvalitetu jaja, ali je povećana konverzija hrane za 6 g po proizvedenom jajetu u skupinama koje nisu dobivale enzime. Junqueira i sur. (2006.) pripisuju povećanu konverziju hrane pojačanoj nervozi u jatu nesilica proizašloj zbog umanjivanja proteina. Dobre rezultate s poboljšanjem iskoristivosti hrane djelovanjem enzima potvrdili su Jakob i sur. (2000.) i Yörük i sur. (2006.) u svojim istraživanjima konverzije hrane i kakvoće jaja s umanjenjem ME i proteina.

10

Tablica 6. Ušteda hrane po dobivenim rezultatima s 5 razina proteina uz dodane enzime (Santos-Ricarde i sur., 2013.)

Protein % Unos hrane/g Jaja/g18,80 95,00 62,416,60 + enzimi 89,90 (ušteda oko 6 g hrane) 62,016,60 91,10 61,216,00 93,60 61,315,40 96,50 61,8

Svi biljni izvori fosfora imaju oko 66% fitatnog fosfora, stoga se nameće potreba dopunjavanja smjesa skupim anorganskim izvorima fosfora.Casartelli i sur. (2005.) istraživali su mogućnost boljeg iskorištavanja fosfora ugrađivanjem fitaze u smjese za konzumne nesilice Hysex Brown u vrhuncu nesivosti od 32. do 48. tjedna i poslije vrha nesivosti od 48. do 64. tjedna. Formulirali su krmne smjese s 18% proteina, 2800 kcal/ME/kg i kalcija 3,64%. U pokusu su imali kontrolnu skupinu s 0% fitaze i pokusnu skupinu s ugrađenom fitazom od 1000 FTU/kg hrane (FTU - fitazne jedinice). Dobiveni rezultati pokazuju da je dodatkom fitaze moguće poboljšati iskorištavanje fosfora za 47,1%, kalcija za 12,4% i dušičnih tvari (protein, aminokiseline) za 17,4% (Tablice 7. i 8.). Ovi podaci pružaju dokaz da fitaza ima značajnu ulogu u iskorištavanju fitatno-proteinskih komponenata, bolje je iskorištavanje mineralnog udjela u smjesama, što doprinosi jeftinijem finalnom proizvodu i manjoj fekalnoj poluciji u okoliš.

Tablica 7. Podaci o unosu hrane, postotku nesivosti, težini jaja, postotku konverzije u kontrolnoj skupini bez fitaze i u skupini s ugrađenom fitazom (Casartelli i sur., 2005.)

g/%/nesilicaUnos hrane/g % nesivosti Težina jaja/g % konverzije

28.-48. tj.

48.-64. tj.

28.-48. tj.

48.-64. tj.

28.-48. tj.

48.-64. tj.

28.-48. tj.

48.-64. tj.

Fitaza 0,00% 106,45 105,12 94,48 88,54 62,79 64,13 1,796 1,874

Fitaza 1000 FTU/kg smjese 105,76 105,43 94,62 88,19 61,70 63,15 1,801 1,918

FTU/kg - aktivnost fitaze u fitatnim jedinicama

Tablica 8. Podaci o konzumaciji i izlučivanju fosfora, kalcija, dušika u kontrolnoj skupini bez fitaze i u skupini s ugrađenom fitazom (Casartelli i sur., 2005.)

NesilicaFosfor/mg Kalcij/g Dušik/g

Konzumacija Izlučivanje Konzumacija Izlučivanje Konzumacija Izlučivanje

11

Fitaza 0,00% 496 369 3,42 1,13 2,69 1,55

Fitaza 1000 FTU/kg smjese

269 195 2,86 0,99 2,48 1,28

FTU/kg - aktivnost fitaze u fitatnim jedinicama

Graham i sur. (2003.) u svojim istraživanjima navode da se može smanjiti volumen stajskog gnoja do 14%, fekalnog dušika 13%, fosfora do 70%. Korištenjem enzima u hrani štedi se u obradi i transportu fekalnih tvari, umanjuje se količina nitrata, fosfata, amonijaka, eutrofikacija voda, količina stakleničkih plinova u okolišu, čime se čuva zdravlje ljudi i sprječava onečišćenje prirodnih resursa (Oxtenbol i sur., 2011.).

Zaključak

Tehnološki napredak u istraživanju novih inačica enzima je svakodnevan, donose se rješenja kojima se unaprjeđuju i proizvode novi enzimi koji bi probiotskim učinkom na crijevnu mikrofloru djelovali na zdravlje. Dosadašnja iskustva govore o pozitivnim učincima enzima: podiže se metabolička energija, postigla se ušteda na proteinu, fosforu, bilježi se bolji prirast i konverzija krmnih smjesa. Proširila se mogućnost ugrađivanja različitih sirovina bez štetnih utjecaja na zdravlje peradi. Boljim iskorištavanjem esencijalnih nutrijenata podigla se kvaliteta mesa, jaja i nespecifična otpornost peradi. Štedi se na transportu i obradi fekalija. Manji je štetni okolišni utjecaj fekalne mase.Učinak multienzimnih pripravaka kojih se danas na tržištu nalazi sve više prvenstveno ovisi o znanju nutricionista i pravilnom odabiru kombinacija enzima u pripravku koji će se primijeniti u hrani određenog sirovinskog sastava čije nutritivne elemente treba određivati u specijaliziranim laboratorijima.

Literatura

AL-MARZOOQI, W., S. LEESON (1999.): Evaluation of dietary supplements of lipase, detergent, and crude porcine pancreas on fat utilization by young broiler chicks. Poult. Sci.;78(11):1561-1566. AKIBA, Y., H. MURAKAMI (1995.): Partitioning of energy and protein during early growth of broiler chicks and contribution of vitelline residue. U: Proceedings of the 10th European Symposium on Poultry Nutrition. World Poult. Sci. Assoc., Antalya, Turkey, 44-52. BRENES, B., M. SMITH, W. GUENTER, R. R. MARQUARDT (1993.): Effect of enzyme supplementation on the performance and digestive tract size of broiler chickens fed wheat- and barley-based diets. Poult. Sci. 72:1731-1739.BEDFORD, M. R., A. J. MORGAN (1996.): The use of enzymes in poultry diets. World Poult. Sci. J. 52:61-68.BEDFORD, M. R., C. L. WALK (2012.): Phytase development, usage, and interactions with other ingredients. Poultry Science Association 101st Annual Meeting. Poult. Sci. 91 (Suppl. 1) BÜHLER, M., J. LIMPNER, A. MÜLLER, G. SHWARZ, O. SIMON, M. SOMMER, W. SPRING (2004.): Enzymes in animal nutrition. Arbeitsgemeinschaft für Wirkstoffe in der Tieremarung ev(AWT).

12

http://www.awtfeedadditives.de/ckfinder/userfiles/files/publication/Enzymbro-engl.pdfBROWN, R. C., M. S. KELLNER, M. S. KOSOVSKY (1979.): The effect off pectin on the rat small intestine. Br. J. Nutr. 42:357-365.CASARTELLI, E. M., O. M. JUNQUEIRA, A. C. LAURENTIZ, R. S. FILARDI, J. LUCAS JÚNIOR, L. F. ARAUJO (2005.): Effect of phytase in laying hen diets with different phosphorus sources. Rev. Bras. Cienc. Avic. vol. 7 no. 2 . CARRE, B. (1993.): Digestbility of carbohydrates in poultry. World Poultry Science Association. 9 European Symposium on Poultry Nutrition. Jelenia Gora 5-9. 10. 1993. pp148-163.CENGIZ, O., B. H. KOKSAL, A. G. ONOL, O. TATLI, O. SEVIM, H. AVICI, S. F. BILGILI (2012.): Influence of dietary enzyme supplementation of barley-based diets on growth performance and footpad dermatitis in broiler chickens exposed to early high-moisture litter. J. Appl. Poult. Res. 21(1):117-125. CHESSON, A., (1992): Feed Enzyme. In: Feed Additives and Supplements. Dmello, J.P.F. and C.M. Duffus (Ed.). SAC, Edinburgh, pp 61-76.CHESSON, A. (2001.): Non-starch polysaccharide degrading enzymes in poultry diets: Influence of ingredients on the selection of activities. W. Poult. Sci. J. 57:251-263.CHOCT, M., R. J. HUGHES, R. P. TRIMBLE, K. ANGKANAPORN, G. ANNISON (1995.): Non-starch polysaccharide-degrading enzymes increase the performance of broiler chickens fed wheat of low apparent metabolizable energy. J. Nutrit. Volume 125, Issue 3, 1995, pp 485-492. COWIESON, A. J. (2005.): Factors that affect the nutritional value of maize for broilers. Anim. Feed Sci. Tech. 119:293-305.COWIESON, A. J., V. RAVINDRAN (2008.): Effect of exogenous enzymes in maize-based diets varying in nutrient density for young broilers growth performance and digestibility of energy, mineral and amino acids. Br. Poult. Sci. 49(1):37-44. DIRECTIVE 70/524/EEC: List of currently authorised feed additives under Directive 70/524/EEC and products listed in points 2.1, 3 or 4 of the Annex to Directive 82/471/EEC, which appear to have not been the object of a notification to the European Commission according to Article 10 of Regulation (EC) No 1831/2003at the date of 11/10/2004.. Official Journal L 268, 18/10/2003, p. 29.http://ec.europa.eu/food/food/animalnutrition/feedadditives/list_additives.pdfFDA (2013.): Enzyme preparations used in foodhttp://www.fda.gov/Food/IngredientsPackagingLabeling/GRAS/EnzymePreparations/default.htmGEHRING, C. K., M. R. BEDFORD, W. R. DOZIER (2013.): Extra-phosphoric effects of phytase with and without xylanase in corn-soybean meal-based diets fed to broilers. Poult. Sci. 92(4):979-991. doi: 10.3382/ps.2012-02769. GRAHAM, H., P. H., SIMMINS, J. SANDS (2003.): Reducing environmental pollution using animal feed enzymes. Commun Agric Appl Biol Sci. 68 (2 Pt A): 285-289. GONTIA-MISHRA, I., S. TIWARI (2013.): Phylogenetic Analysis of Fungal Phytases, Food Technol. Biotechnol. 51(3):313-326. JACOB, J. P., S. IBRAHIMI, R. BLAIR, H. NAMKUNG, I. K. PAIK (2000.): Using enzyme supplemented, reduced protein diets to decrese nitrogen and phosporus excretion of white leghorn hens. Asian-Aus. J. Anim. Sci.. 13(12):1743-1749.JUNQUEIRA, O. M., A. C. DE LAURENTIZ, R. DA SILVA FILARDI, E. M. CASARTELLI (2006.): Effects of energy and protein levels on egg quality and performance of laying hens at early second production cycle. J. Appl. Poult. Res. 15(1):110-115.

13

JARONI, D., S. E. SCHEIDELER, M. BECK, C. WYATT (1999.): The effect of dietary wheat middlings and enzyme supplementation.1. Late egg production efficiency, egg yields, and egg compositionin two strains of Leghorn hens. Poult. Sci. 78:841-847.JARONI, D., S. E., SCHEIDELER, M. M. BECK, C., WYATT (2004.): The effect of dietary wheat middlings and enzyme supplementation II: apparent nutrient digestibility, digestive tract size, gut viscosity, and gut morphology in two strains of leghorn hens. Poult. Sci. 78:1664-1674.JAMROZ, D. (1993.): Some aspects of layer geese nutrytion. Worlds poultry science association. 9 European symposium on poultry nutrition Jelenia Gora 5-9. 10. 1993. pp 88-120.KEMMET, K. (2014.): Probiotics and enzymes: a good combination. All about feed Vol. 22, No 10. KUND, E., B. KUNDSEN (2014.): Fiber and nonstarch polysaccharide content and variation in common crops used in broiler diets. Poult. Sci. 93:2380-2393.KRALIK, G., S. IVANKOVIĆ, Z. ŠKRTIĆ (2002.): Mijenjanje profila masnih kiselina u mišičnom tkivu brojlera. Zagreb, Krmiva 44(6):297-305.MOHARRERY, A., A. A. MOHAMMADPOUR (2005.): Effect of diets containing different qualities of barley on growth performance and serum amylase and antestinal villus morphology. Int. J. Poult. Sci. 4(8):549-556.MIKEC, M., Z. BIĐIN, M. BALENOVIĆ (2009.): Zdravlje crijeva u peradi. “Zbornik radova Peradarski dani 2009“ s međunarodnim sudjelovanjem. Poreč, 25.-28. ožujka 2009. pp. 206-212.NRC – NATIONAL RESEARCH COUNCIL (1994.): Nutrient requirements of poultry. Ninth Revised Edition. http://www.nap.edu/openbook.php?isbn=0309048923NOY,Y., A. GEYRA, D. SKLAN (2001.): The effect of early feeding on growth and small intestinal development in the posthatch poult. Poult. Sci. 80:912-919.NITSAN, Z., G. BEN-AVRAHAM, Z. ZOREF, I NIR (1991.): Growth and development of the digestive organs and some enzymes in broiler chicks after hatching. Br. Poult. Sci. 32:515-523. NOVAK, C., H. M. YAKOUT, J. REMUS (2007.): Response of varying dietary energy and protein with or without enzyme supplementation on growth and perfonmance of Leghorns: Growing period. J. Appl. Poult. Res. 16(4):481-493. OXENBOLL, K. M., K. PONTOPPIDAN, F. FRU-NJI (2011.): Use of a protease in poultry feed offers promising environmental benefits. Int. J. Poult. Sci 10(11):842-848. PETERSON, D., P. AMAN (1989.): Enzyme supplementation of a poultry diet containing rye and wheat. Br. J. Nutr., 62: 139-149. RAVINDRAN, V. (2003.): Development of digestive function in neonatal poultry: Physiological limitations and potential. Proc. Aust. Poult. Sci. Sym. 2003.SALAH, H. E. (2012.): Controlling dietary factors to raise healthy birds. World Poult. http://www.worldpoultry.net/Broilers/Nutrition/2012/4/Controlling-dietary-factors-to-raise-healthy-birds-WP010258W/SANTOS, A. A. Jr., P. R. FERKET, J. L. GRIMES, F.W. EDENS (2004.): Dietary supplementation of endoxylanases and phospholipase for turkeys fed wheat-based rations.Int. J. Poult Sci. 3(1):20-32. SANTOS-RICALDE, R., L. SARMIENTO-FRANCO, J. SEGURA-CORREA (2013.): Effectoff three protein levels and an enzyme blend on egg quality of laying hens. Pak. J. Biol. Sci. 16:1056-1060.SENKOYLU N., N. DALE (1999.): Sunflower meal in poultry diets: a review. World's Poult. Sci. J. 55:153-174.

14

SHIRLEY, Z., H. M. Jr. EDWARDS (2003.): Graded levels of phytase past industry standards improves broiler performance. Poult. Sci. 82(4):671-680.SLOMINSKI, B. A. (2007.): Recent advances enzymes for poultry diets. http://www.thepoultryfederation.com/public/userfiles/files/2-6%20Wed%20-%20Bogdan%20Slominski%20-%20Enzymes%20for%20Poultry.pdfSVIHUS, B., A. K. ULHEN, O. M. HARSTAD (2005.): Effect of starch granule structure, associated components and procesing on nutritive value of cereal starch. Anim. Feed Sci. Technol. 122:303-320. SVIHUS, B. (2014.): Starch digestion capacity of poultry. Poult.Sci. 93(9):2375-2379. TAVENARI, F. C., L. F. T. ALBINO, R. L. MORATA, W. M. DURATA-JUNIOR, H. S. ROSTANGO, M. T. S. VIANA (2008.): Inclusion of sunflower meal, with or without enzyme supplementation, in broiler diets. Rev. Bras. Cienic. Avic. Vol. 10, No 4 YÖRÜK, M. A., M. GÜL, A. HAYIRLI, M. KARAOGLU (2006.): Multi-enzyme supplementation to peak producing hens fed corn-soybean meal based diets. Int. J. Poult. Sci. 5(4):374-380. VIVEROS, A., A. BRENES, I. ARIJA, C. CENTENO (2002): Effects of microbial phytase supplementation on mineral utilization and serum enzyme activities in broiler chicks fed different levels of phosphorus. Poult Sci. 81(8):1172-1183.WANG, Z. R., S. Y. OIAO, W.O . D. F. LI LU (2005.): Effects of enzyme supplementation on performance nutrient digestibility gastrointestinal morphology and volatile fatty acid profiles in the hindgut of broilers fed wheat-based diets. Poult. Sci. 84:875-881.ZHOU, Y., Z. JIANG, D. LV, T. WANG (2009.): Improved energy-utilizing efficiency by enzyme preparation supplement in broiler diets with different metabolizable energy levels. Poult. Sci.(2):316-22. doi: 10.3382/ps.2008-00231.

Use of enzyme supplements in poultry diets

Summary

In the last two decades, efforts have been invested to enhance utilization of poultry feed and achieve good production and health results in poultry farming, while at the same time reducing its cost. Adding enzyme or multi-enzyme supplements to poultry diets has been found to contribute to these goals. Many studies have demonstrated that enzyme supplementation in poultry diets results in higher body mass gain, better feed consumption and conversion, as well as in a beneficial effect on poultry health. In laying hens, the addition of various enzyme supplements in diet had favorable effects on laying hen performance, egg and eggshell quality (thicker and firm eggshell, and less soiled eggs). Also, addition of various enzyme supplements to poultry diets reduces environmental contamination (nitrogen, ammonia, and phosphates).

Key words: enzymes, NSP, viscosity, phytates, broilers, laying hens

15