Biciklistička infrastruktura i sigurnost biciklista

Prof.dr. Mladen Gledec dipl.inž.

ISIP-MG d.o.o., Zagreb

Sigurnost biciklističkog prometa

Utjecaj na sigurnost biciklističkog prometa moguć je u trima fazama:

• Faza I - Planiranje biciklističkog prometa i

biciklističkih površina

• Faza II - Oblikovanje – projektiranje – biciklističkih

površina

• Faza III – Ponašanje sudionika i nadzor te nadzor

nad biciklističkim površinama

- Neke sugestije i prijedlozi -

Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina

Osnovni parametri pri planiranju biciklističkih površina:

- očekivani promet biciklista,- veličina motornog prometa,- brzine kretanja motornih vozila;

Osnovni princip:- mali promet motornih vozila i niske brzine

– mješani promet- srednji promet motornih vozila i srednje

brzine – biciklističke trake ili bankine- veliki promet vozila i visoke brzine –

(odvojene) biciklističke staze;

...

Jedan primjer: Zone smirenog prometa – - mali promet vozila i niske brzine –

- rezultat: zajednička površina za kretanje svih vozila (motornih i nemotornih)

Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina

Pješačka zona i “Pješačka zona”

(promet biciklista zakonom nije zabranjen);

Poželjni principi:

- Kretanje biciklista bilo bi dobro kanalizirati – voditi ga posebno označenim (biciklističkim) površinama

- U vođenju biciklističkog prometa treba izbjegavati potencijalne konflikte sa pješacima

- Na mjestima gdje to iz sigurnosnih razloga nije prihvatljivo – biciklistički promet izričito zabranti

Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina

Zone smirenog prometa

s izgrađenim (zasebnim) biciklističkim površinama;

aspekt planiranja;- da li su zasebne (čak dvostrane) staze ovdje

potrebne?

aspekt oblikovanja;- kako ovakve staze utječu na mobilnost i sigurnost

pješaka?- čemu služe crvena polja duž staze?

financijski aspekt;- da li su se s ovim sredstvima mogle izgraditi staze

gdje su one stvarno potrebne?

Zaključak:

- nepotrebno,- opasno (za pješake)- neracionalno

Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina

Na mjestima primjene sredstava za “smirivanje prometa”

Poželjan princip:

- Biciklističke tokove voditi površinama koje obilaze takva sredstva (izbočine na kolniku);

(izbočine na kolniku nisu primjerene za biciklističke površine)

- Ukoliko se izbočine na kolniku postavljaju i preko biciklističke površine, tada je najpovoljniji oblik izbočine – sinusoidalna izbočina

Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina

Sabirne (distributivne) prometnice;(veći promet motornih vozila – iznad 500 vozila u

satu, brzine vozila oko 50 km/h)

Poželjni principi:

- Iz sigurnosnih razloga biciklističke tokove treba voditi na zasebnim površinama; naročito kada se radi o novim prometnicama i kada za sve ima dovoljno prostora;

- Iz sigurnosnih razloga biciklističku stazu treba položiti uz kolnik – između motornih i pješačkih tokova;

- Nije dobro – iz sigurnosnih razloga za pješake – da je pješački nogostup između motornih vozila i biciklista

Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina

Biciklistička traka uz prometnicu jednosmjernog prometa (zeleni val, V = 45 km/h)

Zaštitni pojas između motornih vozila i biciklista:- crta na kolniku širine 10 cm (... zrak, ... zapravo ništa)

Posljedice: - promet biciklista rijedak- kretanje biciklista u suprotnom smjeru, uz komentar biciklista:- – ovako se osjećaju sigurnijim, jer tako dobro vide sva vozila i

mogu izbjeći konflikt s motornim vozilima koja na raskrižju skreću- (međutim, u slučaju sudara posljedice bi mogle biti vrlo teške)

Zaštitni pojas između biciklista i pješaka:- rubnjak - izdignut nogostup- niz gustih metalnih stupića (!?)

Zaključak: opasno, neprihvatljivo – svakako treba izbjeći!

Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina

Komentar: • nesigurno, opasno, neprihvatljivo – svakako treba izbjegavati!

Biciklistička staza/traka za dvosmjerni promet – smjerovi razdvojeni visinski – rubnjakom (nogostupom); staza na prometnici jednosmjernog (motornog), prometa

• utjecaj na sigurnost:

- nepovoljan; mogući sudari biciklista, padovi, povrede

Traka je na prometnici jednosmjernog (motornog) suprotnog prometa;

Između motornog i biciklističkog prometa suprotnog smjera - zaštitini pojas:

- razdjelna crta širine 10 cm

(... zrak, ... ništa)

Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina

Biciklistička staza na nogostupu, uz parkirališni prostor

Zaštitni prostor između parkiranih vozila i bicikala (?):

- neophodni su okomiti elementi zaštite; primjerice: plastični stupići sa retroreflektirajućom materijom – barem dva stupića po jednom parkirnom mjestu;

- ako takve zaštite nema biciklistički je prostor sužen, a moguće su i opasne situacije udara biciklista, ili čak pješaka od strane biciklista

Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina

Prijelaz biciklističke staze preko raskrižja

Prijelaz treba položiti s unutarnje strane raskrižja, jer je to logičan nastavak staze ispred i iza raskrižja; naime, primjeren položaj biciklističke staze na nogostupu uz kolnik je između kolnika i nogostupa, pa takav treba biti i položaj staze na raskrižju;

Utjecaj na sigurnost:

- ako je prijelaz biciklističke staze na raskrižju s vanjske strane raskrižja, događaju se nepotrebni konflikti između biciklista i pješaka u zoni raskrižja – rezultat toga mogu biti nesreće i povrede; jednih i drugih

Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina

Biciklistička staza na nogostupu

(Minimalan prostor za pješake je 1,6 ili 1,0 metara; pješaci su jednako važna kategorija sudionika u prometu);

Ovakvu praksu svakako treba izbjegavati – posebno kada obujam biciklističkog prometa može podnijeti (samo) jedna staza;

- što uopće znači oznaka smjera kretanja na stazi?

- takva oznaka nema uporište u našim pozitivnim propisima;

- dapače, ovakve oznake smjerova mogu izazvati konflikte i stvoriti opasnost!

Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina

Oznake za biciklističke površine;

crvene ispune na stazama naši propisi ne poznaju!

Ipak; crvene ispune mogu biti jako korisne jer povećavaju uočljivost biciklista i time njihovu sigurnost;

- primjerice, na mjestima prijelaza staza preko raskrižja, na kolnim ulazima, uz “osjetljive” objekte i sl.

Da li je nužno koristiti crvene ispune duže cijele staze, .... ili još i šire?

... I crvene ispune imaju svoju cijenu

Nadzor nad ponašanjem sudionika i nadzor nad biciklističkim površinama

Formalno:

- Nadzor nad ponašanjem sudionika treba provoditi policija;

- da li to ona i u kojoj mjeri doista čini?

(prometno redarstvo tu nema ingerencija)

- Nadzor nad biciklističkim površinama trebaju provoditi inspektori cesta:

- da li to oni i u kojoj mjeri čine?

(komunalni redari tu nemaju ingerencije)

Za razliku od svih drugih oblika prometa, biciklistički bilježi stalan rast, po godišnjim stopama većim i od 10%;

Međutim, porast bilježe i nesreće biciklista i posljedice u njima!

U Zagrebu je u godini 2011. bilo ukupno 305 od policije evidentiranih nesreća s biciklistima!

U odnosu na prethodnu godinu to je porast od 43%!

- troje biciklista u tim je nesrećama poginulo –

... Događaju se i nesreće naleta biciklista na pješake

... i to sve više,

... i u pješačkim zonama

Zagreb - nesreće sa Zagreb - nesreće sa stradalimstradalim biciklistima pješacima – od biciklista

Zaključak

Nekim nesrećama s biciklistima zacijelodoprinose i nedostaci u biciklističkoj

infrastrukturi!

... Nastali u fazi:

- planiranja, (I) - projektiranja, (II) ili - nadzora (III)