410Ismail Palia reenica Obuzela me mirna ravnodunost, ne tugujem, ne radujem se ovako:

Nezavisnosloene reenice Sve je utihnulo, selo spava.Ona pjeva. Vjetar nosi pjesmu.> Ona pjeva; vjetar nosi pjesmu.Lie uti. Veer silazi u kotlinu.> Lie uti veer silazi u kotlinu.Otvaram vrata. Niko ne ulazi.> Otvaram vrata: niko ne ulazi.426Slaganje prostih reenica u reenini spoj podrazumijeva ukidanje meureeninegranice umetanjem nezavisnih veznika (i, pa, te, a, ali i dr.), npr.:

Sve je utihnulo. Selo spava. Ona pjeva. jtetar nosi pjesmu. Lie u . Veer silazi u kotlinu. Otvaram vrata. Niko ne ulazi. Sve je utihnulo, pa selo spava. Ona pjeva, a vjetar nosi pjesmu. > Lie uti i veer silazi u kotlinu. Otvaram vrata, ali niko ne ulazi.

427Nezavisnosloene reenice vrlo esto nastaju i kombinacijom ovih dvaju tipovaslaganja prostih reenica, tj. i nizanjem i spajanjem, npr.:Probudio sam se. Otvorio sam oi. Ugledao sam nju. > Probudio sam se, otvorio oi i ugledao nju.Eksplicitne nezavisnosloene reenice428Po svojim formalno-semantikim svojstvima sve se eksplicitne nezavisnosloenereenice uglavnom mogu razdijeliti u tri vrste: sastavne (kopulativne), suprotne (adver-

410Ismail Palia reenica Obuzela me mirna ravnodunost, ne tugujem, ne radujem se ovako:

Nezavisnosloene reenice Sve je utihnulo, selo spava.Ona pjeva. Vjetar nosi pjesmu.> Ona pjeva; vjetar nosi pjesmu.Lie uti. Veer silazi u kotlinu.> Lie uti veer silazi u kotlinu.Otvaram vrata. Niko ne ulazi.> Otvaram vrata: niko ne ulazi.426Slaganje prostih reenica u reenini spoj podrazumijeva ukidanje meureeninegranice umetanjem nezavisnih veznika (i, pa, te, a, ali i dr.), npr.:

Sve je utihnulo. Selo spava. Ona pjeva. jtetar nosi pjesmu. Lie u . Veer silazi u kotlinu. Otvaram vrata. Niko ne ulazi. Sve je utihnulo, pa selo spava. Ona pjeva, a vjetar nosi pjesmu. > Lie uti i veer silazi u kotlinu. Otvaram vrata, ali niko ne ulazi.

427Nezavisnosloene reenice vrlo esto nastaju i kombinacijom ovih dvaju tipovaslaganja prostih reenica, tj. i nizanjem i spajanjem, npr.:Probudio sam se. Otvorio sam oi. Ugledao sam nju. > Probudio sam se, otvorio oi i ugledao nju.Eksplicitne nezavisnosloene reenice428Po svojim formalno-semantikim svojstvima sve se eksplicitne nezavisnosloenereenice uglavnom mogu razdijeliti u tri vrste: sastavne (kopulativne), suprotne (adver-

Ismail PaliSINTAKSA419

tigli prekasno. (EL) nije narod. (DKI)Sve spava, samo se debeljkast straar eta dugim hodnikom... (NST) Svako je doao, jedino on nije. (razg.)I iskljune se reenice esto izdvajaju kao posebna vrsta eksplicitnih nezavisnosloenih reenica, ijim se veznicima smatraju rijei samo, jedino, tek i sl. Ove rijei, meutim, nisu veznici, nego prilozi, to znai da su tzv. iskljune reenice asindetski (tj. bez veznika) vezane.

u posebnu vrstu

smatraju rijei

su u zakljunom

iti samo podvrstam anaforskim sredprimjerima a, b i dl nskim: tada, onda, utoga, zahvaljujui je za uvoenjem ana-Dopusne suprotne reenice znatno su rjee od iskljunih ve i zbog toga to se do- 467 putanje tipino obiljeava eksplicitnom zavisnom klauzom (v. S 563-570). Odnos dopu-tanja meu klauzama implicitne suprotne reenice obino se potvruje (verificira) tipiziranim prilonim rijeima (ipak, i pored toga, u/s/prkos tome, unato tome, uza sve to i dr.):Dome Davudov / Nee te maiti pljusak / Za koji dan / Uz gromove i munje srdite / Ipak raduj se... (DLD) Sve smo od sebe dali, unato tome nismo uspjeli. (razg.)Rastavne (disjunktivne) reeniceImplicitne rastavne reenice dosta su rijetke, jer se odnos rastavnosti klauza za 468 razliku od odnosa sastavnosti i suprotnosti po pravilu obiljeava eksplicitno (tj. vezni-kom ili).

ku ili nepodudarno-e, vie nema. e nijetuna, ajano-

ene, Italijansu ove u navedenim odnos iskljuivanjauuje sve osim `nanog:pustolini. ivi. (NIU) glu/ Jedino zaspao, tek, jedino, tek i dr.

a sav, sva, sve...,psImplicitne rastavne reenice i kad se jave uglavnom predstavljaju samo dio 469 viestrukosloenih reenica koji ima tipiziranu strukturu:Ja to znam, ti znao ne znao. (DKI) Mijesmo (rekli): da ne da? (HBT) Otjerali, ne otjerali, mi smo sigurni. (DSP) Pristao, ne pristao zaposlit emo ga. (razg.)Z visnosloene reeniceSloene reenice u kojima klauze stoje u odnosu gramatike zavisnosti zovu se 470 zavisnosloenim reenicama. Klauze se u zavisnosloenoj reenici postavljaju u takavodnos da jedna postaje dijelom gramatikog ustrojstva druge, udruujui se tako s njom u jednu strukturnu, smisaonu i intonacijsku cjelinu.Zavisno slaganje prostih reenicaZavisnosloene reenice nastaju kao rezultat zavisnog slaganja prostih reenica 471 koje zovemo uvrtavanjem.Preoblika uvrtavanja podrazumijeva uvoenje predikativne jedinice (klauze) namjesto nekog nepredikativnog lana proste reenice, npr.:Ustao je rano.Zaboravio je pjesmu.Ustao je prije nego to je svanulo. Zaboravio je to je rekao.

Ismail PaliSINTAKSA419

tigli prekasno. (EL) nije narod. (DKI)Sve spava, samo se debeljkast straar eta dugim hodnikom... (NST) Svako je doao, jedino on nije. (razg.)I iskljune se reenice esto izdvajaju kao posebna vrsta eksplicitnih nezavisnosloenih reenica, ijim se veznicima smatraju rijei samo, jedino, tek i sl. Ove rijei, meutim, nisu veznici, nego prilozi, to znai da su tzv. iskljune reenice asindetski (tj. bez veznika) vezane.

u posebnu vrstu

smatraju rijei

su u zakljunom

iti samo podvrstam anaforskim sredprimjerima a, b i dl nskim: tada, onda, utoga, zahvaljujui je za uvoenjem ana-Dopusne suprotne reenice znatno su rjee od iskljunih ve i zbog toga to se do- 467 putanje tipino obiljeava eksplicitnom zavisnom klauzom (v. S 563-570). Odnos dopu-tanja meu klauzama implicitne suprotne reenice obino se potvruje (verificira) tipiziranim prilonim rijeima (ipak, i pored toga, u/s/prkos tome, unato tome, uza sve to i dr.):Dome Davudov / Nee te maiti pljusak / Za koji dan / Uz gromove i munje srdite / Ipak raduj se... (DLD) Sve smo od sebe dali, unato tome nismo uspjeli. (razg.)Rastavne (disjunktivne) reeniceImplicitne rastavne reenice dosta su rijetke, jer se odnos rastavnosti klauza za 468 razliku od odnosa sastavnosti i suprotnosti po pravilu obiljeava eksplicitno (tj. vezni-kom ili).

ku ili nepodudarno-e, vie nema. e nijetuna, ajano-

ene, Italijansu ove u navedenim odnos iskljuivanjauuje sve osim `nanog:pustolini. ivi. (NIU) glu/ Jedino zaspao, tek, jedino, tek i dr.

a sav, sva, sve...,psImplicitne rastavne reenice i kad se jave uglavnom predstavljaju samo dio 469 viestrukosloenih reenica koji ima tipiziranu strukturu:Ja to znam, ti znao ne znao. (DKI) Mijesmo (rekli): da ne da? (HBT) Otjerali, ne otjerali, mi smo sigurni. (DSP) Pristao, ne pristao zaposlit emo ga. (razg.)Z visnosloene reeniceSloene reenice u kojima klauze stoje u odnosu gramatike zavisnosti zovu se 470 zavisnosloenim reenicama. Klauze se u zavisnosloenoj reenici postavljaju u takavodnos da jedna postaje dijelom gramatikog ustrojstva druge, udruujui se tako s njom u jednu strukturnu, smisaonu i intonacijsku cjelinu.Zavisno slaganje prostih reenicaZavisnosloene reenice nastaju kao rezultat zavisnog slaganja prostih reenica 471 koje zovemo uvrtavanjem.Preoblika uvrtavanja podrazumijeva uvoenje predikativne jedinice (klauze) namjesto nekog nepredikativnog lana proste reenice, npr.:Ustao je rano.Zaboravio je pjesmu.Ustao je prije nego to je svanulo. Zaboravio je to je rekao.

420Ismail PaliSINTAK472Uvrtena predikativna jedinica naziva se zavisnom klauzom. Zavisna je klauza,AJdakle, svaka klauza koja je dio gramatikog ustrojstva druge klauze:nosi sarnKada se Danica jasna ugasla oima naim, / ispismo zadnji put u slavunosloendjedova svih. (SBP)novne kbnjenim zpa i onda kada je dio njenoga gramatikog ustrojstva neka druga klauza:Vrijeme je da priznamo kako smo sastanak rijei i djela / uzalud ekali. (MDK)473Da bi se zavisna klauza mogla uvrstiti u reenicu, mora postojati klauza koja jojElotvara mjesto. Ovakva se klauza naziva osnovnom klauzom. Osnovna je, dakle, svakapo naraviklauza koja kao dio svoga gramatikog ustrojstva ima drugu klauzu:nih Idau2Kada se Danica jasna ugasla oima naim, / ispismo zadnji put u slavuVdjedova svih.nici nekopa i onda kada je ona dio gramatikog ustrojstva neke druge klauze:stva zaviVrijeme je da priznamo kako smo sastanak rijei i djela / uzalud474Osnovna klauza kako vidimo moe biti dijelom gramatikog ustrojstva drugeklauze, tj. moe u isto vrijeme biti i zavisna. Stoga nju treba razlikovati od glavne klauze, koja je uvijek i osnovna, ali nikad nije zavisna. Glavna je, dakle, ona klauza koja nije dio gramatikog ustrojstva nijedne druge klauze:OvakvaKada se Danica jasna ugasla oima naim, / ispismo zadnji put u slavupozicijedjedova svih. Vrtjeme je da priznamo kako smo sastanak rijei i djela /uzalud ekali.Opisani i oprimjereni odnosi izmeu glavne, osnovne i zavisne klauze jasnije sevide iz sljedeeg dijagrama:Pjalne i(Ki) Kada se Danda jasna ugasla oima naim, (zavisna)(K2) ispismo zadnji put u slavu djedova svih. (glavna i osnovna)0prostoj r(Ki) Vrijeme je (glavna i osnovna za K2)(K2) da priznamo (zavisna od Ki i osnovna za K3)(K3) kako smo sastanak rijei i djela uzalud ekali. (zavisna od K2)475Zavisna se klauza u sloenu reenicu moe uvrstiti ili po nekom lanu osnovneklauze:jalneToliko smo se umorilida smo odmah zaspali.fili po njenom sadraju:apozicijiIgrali su dobro,to nas je iznenadilo.

422Ismail PaliPo funkcionalnom se kriteriju, uz objekatske, adverbijalne i atributske, esto izdvajaju jo predikatske i subjekatske zavisne klauze. Ovdje se to, medutim, ne ini, iz naroitih razloga.Naime, u poziciji predikata mora biti glagol u linom glagolskom obliku kao nosilac njegova gramatikog znaenja (tj. predikativnosti). Stoga se ova pozicija ne moe popuniti zavisnom klauzom, jer ona nema to svojstvo. Klauze koje se nazivaju predikatskim popunjavaju samo dio pozicije predikata i nose samo njegovo leksiko znaenje (usp.: ivot u gradu danas nije zdray. ivot u gradu danas nije kakav je nekada bio.); dakle uope nisu klauze, nego leksiko jezgro imenskog predikata.S druge strane, tiv. odnosna (relativna) subjekatska klauza u sloenoj reenici ne zastupa subjekt, nego specifinu odredbu subjekta (tj. atribut), koja je 'u datom kontekstu znaenjski vanija od subjekta (koji je leksiki "prazan"), te se stoga ona obavezno navodi. Ovakve se, dakle, zavisnosloene reenice uobliuju naknadnim brisanjem subjekta (usp.: Onaj ko se trudi uspije. > Ko se trudi uspije.), a ne njegovom zamjenom zavisnom klauzom. Osim toga, tzv. izrine subjekatske klauze, kojima mjesto u sloenoj reenici otvaraju obezlieni oblici glagola govorenja, miljenja, osjeanja i sl. (npr.: Misli se da je ovdje hladno) po svojoj se strukturi i znaenju ne razlikuju od objekatskih klauza (usp.: Mislim da je ovdje hladno), te se stoga ne ini opravdanim samo na osnovu oblika glagola u predikatu (uz koji se uostalom i ne moe uvrstiti subjekt) izdvajati ih u posebnu skupinu.Zavisnosloena reenica s objekatskom klauzom483Objekatska se klauza u zavisnosloenu reenicu uvruje po glagolima govorenja,miljenja, osjeanja, znanja, glagolima perceptivnog tipa i sl. te tzv. oglagoljenim izrazima koji popunjavaju neku od pozicija u gramatikom ustrojstvu osnovne klauze (najee poziciju predikata):Recimo da je tako. (IHT) Mislio sam da su ljudi izdijeljeni... (MST) Osjeti kako joj teki utezi-pritiu donji dio stomaka. (JMS) Ti i ne sluti koliku e mi uslugu uiniti. (EL) Saznao sam da odluke pobunjenikog vijea u Tuzli nisu prihvatili Smail-aga engi, Ali-aga Rizvanbegovi, Paaga Redepai, Hasan-beg Resulbegovi i jo neki Hercegovci. (DSU) Zar zaista ne vidi da si blijed kao krpa? (AID) Nekad bi se Abdulah zaboravio i ekao za vratima Minkinih soba sluajui kako uti svila... (HBM) Uinilo mu se da sanja. (IHT) udno je da ljudi nestaju. (razg.)484Po veznicima kojima se veu za osnovnu klauzu razlikuju se izrine i zavisno-upitne objekatske klauze. Ove se dvije vrste objekatskih klauza razlikuju i po drugim svojstvima.485Izrine objekatske klauze u sloenu se reenicu uvode veznicima da i kako, koji suu naelu medusobno zamjenjivi:

424Ismail Pali

je kak6 su ljudi ginuli 1 *da su ljudi ginuli (zavisnoupitna nainska). (Za razliku od prve, drugu je klauzu mogue preoblikovati u: Priao mi je o nainu na koji su ljudi ginuli.)489Katkad se objekatska funkcija zavisne klauze mijea s njenom adverbijalnom iliatributskom funkcijom. Tako nastaju dva prijelazna tipa zavisnih klauza: objekatsko-uz:rone i objekatsko-atributske.490Objekatsko-uzrone zavisne klauze uvruju se po glagolima (ili oglagoljenimizrazima) koji znae kakvo fizioloko-psiholoko stanje ili raspoloenje, a za osnovnu se klauzu veu veznicima to i da:Bi mi ao to mu to rekoh. (SKP) Radujem se da ste doli. (razg.)491Objekatsko-atributske zavisne klauze uvruju se po glagolima percepcije u os-novnoj klauzi, u kojoj, takoer, mora biti popunjena pozicija objekta (koji je tada semantiki subjekt zavisne klauze). Ovakve se zavisne klauze uvode veznicima kako, da i (rjee) gdje:Gledam svijet kako gori u svjetlu. (NIU) ujem djecu da galame. (razg.) Zato su ga etelice i promatrale gdje pod krukom sjedi sa Savom... (SKP)t1

1

Zavisnosloene reenice s adverbijalnirn klauzama492Zavisnosloene reenice s adverbijalnim klauzama izrazito su raznovrsne, a uglav-nom se dijele po znaenjskom odnosu u kojem zavisna klauza stoji prema osnovnoj. Tako razlikujemo zavisnosloene reenice s mjesnom, vremenskom, nainskom, poredbenom, uzronom, posljedinom, namjernom, pogodbenom i dopusnom klauzom. Ovih devet vrsta ne odraava svu znaenjsku raznolikost adverbijalnih klauza (moe se, npr., govoriti i o koliinskim, specifikativnim, popratnookolnosnim i dr.), one su samo najee.Zavisnosloena reenica s mjesnom (lokalnom) klauzom493Mjesna klauza u zavisnosloenoj reenici odnosi se prema upravnom glagolu uosnovnoj klauzi kao adverbijalna odredba mjesta prema upravnom glagolu u prostoj reenici: njome se glagolska radnja prostorno odreuje.494Mjesne se zavisne klauze u sloenoj reenici za osnovnu klauzu veu mjesnimprilozima: gdje, kud(a), kamo, odakle, otkud(a), dokle, dokud(a):Gdje se potee Bog, ja sam nepotreban. (AID) Ostavljen na dugom hodniku, ekao sam da glas o meni dopre gdje je potrebno... (MSD) Vratio sam se odakle sam krenuo. (ZDP) Dokle doete, priajte o naoj pobjedi. (razg.) Otili su kamo su eljeli. (razg.)495Mjesne su i zavisne klauze koje imaju ulogu da iskau (ekspliciraju) sadraj kata-forino upotrijebljenih zamjenikih priloga s mjesnim znaenjem u osnovnoj klauzi:

Ismail PaliSINTAKSA425

Za razliku od prve, i su ljudi ginuli.)adverbijalnom ili a: objekatsko-uz-(ili oglagoljenim e, a za osnovnu seg)percepcije u os1 je tada semana kako, da i (rje-e. (razg.)

Savom...ovrsne, a uglavosnovnoj. Tako kom, poredbem klauzom. Ovih moe se, npr., gosamo najee.omvnom glagolu u

u u prostoj ree-veu mjesnimgom hod-. Vratio oj pobje-ju) sadraj kataovnoj klauzi:

Udara pesnicom tamo gdje treba malim prstom. (AID) Ii emo tamo otkud smo i doli... (SM) Ide tamo kuda ga vodi nezadovoljena strast i bolest. (HBT) Dola je odnekud, odakle nikad ni pomislio nisam da e doi, a otii e tamo, kamo ne elim. (MSD) lu, gdje je jeo, Ostoja primi islam. (DSP)Nisu sve zavisne klauze s mjesnim znaenjem mjesne, nego samo one koje pros- 496 torno odreuju radnju oznaenu glagolom u osnovnoj klauzi ili one koje izriu sadraj kataforinih mjesnih zamjenikih priloga. To znai da se mjesne zavisne klauze uvodesamo na ova dva naina, tj. po glagolu (kao mjesna adverbijalna odredba) ili po mjesnom prilogu (kao eksplikacija njegova sadraja). Tako e, npr., zavisna klauza u reenici Susreli smo se gdje nema automobila biti mjesna jer je uvedena po glagolu susreli smo se kao mjesna adverbijalna odredba (usp.: Susreli smo se tamo). Isto vrijedi i za zavisnu klauzu u reenici Susreli smo se tamo gdje nema automobila, samo to se njome ovdje izrie sadraj kataforinog mjesnog zamjenikog priloga tamo. Meutim, u reenici Susreli smo se na putu gdje nema automobila zavisna klauza nee biti mjesna, nego atributska, jer je uvedena po supstantivnoj rijei na putu (v. S 581).Zavisnosloena reenica s vremenskom (temporalnom) klauzomVremenskom klauzom u zavisnosloenoj reenici odreuje se vrijeme vrenja rad- 497 nje obiljeene glagolom u osnovnoj klauzi:ega se prisjea cvijee dok umire u vazi, na reveru? (HHK) Bilo je to kad mi je umirala mati. (SKP) Kad ouje dvojnice, raskopaj jelek i ekaj me. (HHG)Kao i mjesne (ali rjee od njih), vremenske zavisne klauze takoder mogu izricati 498 sadraj kataforino upotrijebljenih zamjenikih priloga s vremenskim znaenjem u osnov-noj klauzi:Tada kada doete porazgovarat emo o svemu. (razg.)Zavisnosloene reenice s vremenskom klauzom razlikuju se po tipu vremenskog 499 odnosa koji se uspostavlja izmeu osnovne i zavisne klauze. To moe biti odnos istovremenosti (simultanosti) i odnos vremenskog slijeda (sukcesije). Time je uglavnom razgraniena i upotreba vremenskih veznika.Kada se cijeli sadraji osnovne i zavisne klauze ostvaruju u isto vrijeme, oni stoje 500 u odnosu potpune istovremenosti. U tom se sluaju zavisna klauza za osnovnu vee veznikom dok, a pozicija predikata u objema klauzama popunjena je glagolima nesvrenog vida:Tako je lijepo priati o aju, dok se ovjek klatari tramvajem. (AID) Tako ja priam, i jo vie, a Grlica slua bez daha, dok pada sumrak...

Ismail PaliSINTAKSA425

Za razliku od prve, i su ljudi ginuli.)adverbijalnom ili a: objekatsko-uz-(ili oglagoljenim e, a za osnovnu seg)percepcije u os1 je tada semana kako, da i (rje-e. (razg.)

Savom...ovrsne, a uglavosnovnoj. Tako kom, poredbem klauzom. Ovih moe se, npr., gosamo najee.omvnom glagolu u

u u prostoj ree-veu mjesnimgom hod-. Vratio oj pobje-ju) sadraj kataovnoj klauzi:

Udara pesnicom tamo gdje treba malim prstom. (AID) Ii emo tamo otkud smo i doli... (SM) Ide tamo kuda ga vodi nezadovoljena strast i bolest. (HBT) Dola je odnekud, odakle nikad ni pomislio nisam da e doi, a otii e tamo, kamo ne elim. (MSD) lu, gdje je jeo, Ostoja primi islam. (DSP)Nisu sve zavisne klauze s mjesnim znaenjem mjesne, nego samo one koje pros- 496 torno odreuju radnju oznaenu glagolom u osnovnoj klauzi ili one koje izriu sadraj kataforinih mjesnih zamjenikih priloga. To znai da se mjesne zavisne klauze uvodesamo na ova dva naina, tj. po glagolu (kao mjesna adverbijalna odredba) ili po mjesnom prilogu (kao eksplikacija njegova sadraja). Tako e, npr., zavisna klauza u reenici Susreli smo se gdje nema automobila biti mjesna jer je uvedena po glagolu susreli smo se kao mjesna adverbijalna odredba (usp.: Susreli smo se tamo). Isto vrijedi i za zavisnu klauzu u reenici Susreli smo se tamo gdje nema automobila, samo to se njome ovdje izrie sadraj kataforinog mjesnog zamjenikog priloga tamo. Meutim, u reenici Susreli smo se na putu gdje nema automobila zavisna klauza nee biti mjesna, nego atributska, jer je uvedena po supstantivnoj rijei na putu (v. S 581).Zavisnosloena reenica s vremenskom (temporalnom) klauzomVremenskom klauzom u zavisnosloenoj reenici odreuje se vrijeme vrenja rad- 497 nje obiljeene glagolom u osnovnoj klauzi:ega se prisjea cvijee dok umire u vazi, na reveru? (HHK) Bilo je to kad mi je umirala mati. (SKP) Kad ouje dvojnice, raskopaj jelek i ekaj me. (HHG)Kao i mjesne (ali rjee od njih), vremenske zavisne klauze takoder mogu izricati 498 sadraj kataforino upotrijebljenih zamjenikih priloga s vremenskim znaenjem u osnov-noj klauzi:Tada kada doete porazgovarat emo o svemu. (razg.)Zavisnosloene reenice s vremenskom klauzom razlikuju se po tipu vremenskog 499 odnosa koji se uspostavlja izmeu osnovne i zavisne klauze. To moe biti odnos istovremenosti (simultanosti) i odnos vremenskog slijeda (sukcesije). Time je uglavnom razgraniena i upotreba vremenskih veznika.Kada se cijeli sadraji osnovne i zavisne klauze ostvaruju u isto vrijeme, oni stoje 500 u odnosu potpune istovremenosti. U tom se sluaju zavisna klauza za osnovnu vee veznikom dok, a pozicija predikata u objema klauzama popunjena je glagolima nesvrenog vida:Tako je lijepo priati o aju, dok se ovjek klatari tramvajem. (AID) Tako ja priam, i jo vie, a Grlica slua bez daha, dok pada sumrak...

426Ismail Pali(HHG) Kod nas, dok se jede, govori se sasvim malo. (SKP) Oblaim se dok otimaju bi iz ruku moga gospodara. (NIU)501Umjesto veznika dok u ovakvim se reenicama moe upotrijebiti i znaenjski najirivremenski veznik kad. Ovaj se veznik moe kombinirati i s glagolima svrenog vida, pa se njime mogu obiljeiti i jednokratne radnje:Strah me je kad mjesec sjedi u liticama. (HHG) Strah je ruan kad ga vidimo kod drugog. (MST) Kada nije bivalo tako, panduri su globili trgovce... (ZDP) Ne razgovara kad radi. (razg.)502Kad se vezniku kadu ovakvim reenicama doda rijeca god (i tako oblikuje veznikkad god), to znai da se sadraji i zavisne i osnovne klauze ponavljaju neodredeni broj puta, ali uvijek u isto vrijeme:Alat je, kad god bi se tako milovali, pokazivao svoje zube i upkao ga za rukave. (SM)503Istovremenost, meutim, moe biti i djelomina: kada se sadraj osnovne klauzevremenski poklapa samo sa dijelom sadraja zavisne klauze. Pozicija predikata u osnovnoj klauzi tada je popunjena glagolom svrenog vida, a u zavisnoj, koja se u tom sluaju za osnovnu vee veznicima dok i kad glagolom nesvrenog vida:Jedan mali oblutak pao je kraj mojih nogu, dok sam sjedio zabavljen poslom. (IHT) Kad smo etali planinom, pala je gusta magla. (razg.)504Sadraji osnovne i zavisne klauze stoje u odnosu vremenskoga slijeda onda kad seostvaruju u razliito vrijeme. Ovisno o tome prethodi li radnja zavisne klauze radnji osnovne klauze ili slijedi iza nje, razlikuju se dva tipa vremenskoga slijeda: prijevremenost (anteriornost) i poslijevremenost (posteriornost). Prijevremenost i poslijevremenost uglavnom se mogu lahko razgraniiti na temelju vremenskih veznika specijaliziranih za njihovo obiljeavanje. Jedino se kad je u pijanju veznik kad mora uzeti u obzir vidsko-vremenski odnos predikatskih glagola.505Prijevremenost se obiljeava zavisnim klauzama uvedenim veznicima im, poto,nakon to, tek to, istom to, samo to i kako:Tako mi Allaha, ja u, im se udaljite, vae kumire udesiti! (IKT) U selo je prispio poto je suton prekrio zemlju. (NST) Nakon to je postavio sam sebi to pitanje, Ramiz je poinje traiti. (IHT) Tek to je stigao, sve je uo. (MSD) Ali istom to je outjela toplinu njegova lica pred sobom, tre se. (NST) I samo to Ihtar podbode konja, Fatma umue... (NIU) Kako me ugleda, zautje. (razg.)506Prijevremenost se obiljeava i zavisnim klauzama uvedenim veznikom kad. Tadasu predikatski glagoli obiju klauza svrenog vida:Pun ban hladne vode zaas se isprazni kad ga dohvatie petnaestera usta. (ANT) Kad je umro, stvar je potpuno zaboravljena. (IHT)

426Ismail Pali(HHG) Kod nas, dok se jede, govori se sasvim malo. (SKP) Oblaim se dok otimaju bi iz ruku moga gospodara. (NIU)501Umjesto veznika dok u ovakvim se reenicama moe upotrijebiti i znaenjski najirivremenski veznik kad. Ovaj se veznik moe kombinirati i s glagolima svrenog vida, pa se njime mogu obiljeiti i jednokratne radnje:Strah me je kad mjesec sjedi u liticama. (HHG) Strah je ruan kad ga vidimo kod drugog. (MST) Kada nije bivalo tako, panduri su globili trgovce... (ZDP) Ne razgovara kad radi. (razg.)502Kad se vezniku kadu ovakvim reenicama doda rijeca god (i tako oblikuje veznikkad god), to znai da se sadraji i zavisne i osnovne klauze ponavljaju neodredeni broj puta, ali uvijek u isto vrijeme:Alat je, kad god bi se tako milovali, pokazivao svoje zube i upkao ga za rukave. (SM)503Istovremenost, meutim, moe biti i djelomina: kada se sadraj osnovne klauzevremenski poklapa samo sa dijelom sadraja zavisne klauze. Pozicija predikata u osnovnoj klauzi tada je popunjena glagolom svrenog vida, a u zavisnoj, koja se u tom sluaju za osnovnu vee veznicima dok i kad glagolom nesvrenog vida:Jedan mali oblutak pao je kraj mojih nogu, dok sam sjedio zabavljen poslom. (IHT) Kad smo etali planinom, pala je gusta magla. (razg.)504Sadraji osnovne i zavisne klauze stoje u odnosu vremenskoga slijeda onda kad seostvaruju u razliito vrijeme. Ovisno o tome prethodi li radnja zavisne klauze radnji osnovne klauze ili slijedi iza nje, razlikuju se dva tipa vremenskoga slijeda: prijevremenost (anteriornost) i poslijevremenost (posteriornost). Prijevremenost i poslijevremenost uglavnom se mogu lahko razgraniiti na temelju vremenskih veznika specijaliziranih za njihovo obiljeavanje. Jedino se kad je u pijanju veznik kad mora uzeti u obzir vidsko-vremenski odnos predikatskih glagola.505Prijevremenost se obiljeava zavisnim klauzama uvedenim veznicima im, poto,nakon to, tek to, istom to, samo to i kako:Tako mi Allaha, ja u, im se udaljite, vae kumire udesiti! (IKT) U selo je prispio poto je suton prekrio zemlju. (NST) Nakon to je postavio sam sebi to pitanje, Ramiz je poinje traiti. (IHT) Tek to je stigao, sve je uo. (MSD) Ali istom to je outjela toplinu njegova lica pred sobom, tre se. (NST) I samo to Ihtar podbode konja, Fatma umue... (NIU) Kako me ugleda, zautje. (razg.)506Prijevremenost se obiljeava i zavisnim klauzama uvedenim veznikom kad. Tadasu predikatski glagoli obiju klauza svrenog vida:Pun ban hladne vode zaas se isprazni kad ga dohvatie petnaestera usta. (ANT) Kad je umro, stvar je potpuno zaboravljena. (IHT)

Ismail PaliSINTAKSA 427 Oblaim sebiti i znaenjski najiri svrenog vida, pa seruan kad ga

uri su globili(i tako oblikuje veznik vljaju neodreeni brojupkao ga zaIsmail PaliSINTAKSA 427Veznici specijalizirani za obiljeavanje prijevremenosti razlikuju se po znaenju,507tako da nisu uvijek meusobno zamjenjivi. Tako se, npr., veznicima im, tek to, istom to,

samo to, kako oznaava najneposredniji vremenski odnos (tj. najkrai vremenski razmak)

izmeu osnovne i zavisne klauze. Veznici poto i nakon to u tom pogledu nisu obiljeeni.Poslijevremenost se obiljeava zavisnim klauzama uvedenim veznicimaprije nego 508 to, prije no to, prije nego i prije negoli:Znao sam to i prije nego to sam ga vidio. (MSD) Svi su pobjegli jo usput, prije no to su stigli. (HBT) Donesi Kasimu Jahiu i meni po jednu ljutu, da se potkrijepimo, prije nego ita uradimo. (AID) Odustao je od posla prije negoli je i doao. (razg.)Opisani odnosi prijevremenosti i poslijevremenosti u kojima mogu stajati osnovna 509 i vremenska zavisna klauza svode se na vremensku orijentacionu identifikaciju sadraja osnovne klauze pomou sadraja zavisne klauze.

draj osno e klauze Pozicija pre ikata u visnoj, koja Ise u tom g vida:*o zabavljen a. (razg.)slijeda onda kad se e klauze radnji oseda: prijevremenost i poslijevremenost specijaliziranih za u obzir vidsko-vre-Zavisnom se vremenskom klauzom, meutim, moe obiljeiti i vremenska kvan- 510 tifikacija, i to poetna kvantifikacija, tj. poetak trajanja radnje obiljeene glagolom u osnovnoj klauzi, i granina kvantifikacija, tj. vremenska granica do koje traje radnja obi-ljeena glagolom u osnovnoj klauzi.Poetna kvantifikacija obiljeava se vremenskom klauzom uvedenom veznicima 511 otkad, otkako, kako te veznikom da u kombinaciji sa sintaksemama ili sintagmama s vremenskim znaenjem u osnovnoj klauzi:ivjela je na selu otkad zna za sebe. (razg.) Ko zna koliko je vremena proteklo otkako sam knjiniar u ovom gradiu. (IHT) Sutra e se navriti / trideset godina / kako je umro Otac (ASS) Prolo je vremena i vremena da nisam pogledao u Knjigu spasa. (MSD)U ovakvim se reenicama radnja osnovne klauze poinje ostvarivati u prolosti u isto vrijeme kad i radnja zavisne klauze.

eznicima im, poto,Granina kvantifikacija obiljeava se vremenskom klauzom uvedenom veznicima 512 dok, dok god, dokle, dokle god (kojima moe biti pridodana rijeca za isticanje sve /u prepoziciji/):

T) Uselo je postavio e stigao, sve ,pred sobom, e... (NIU) veznikom*kad. TadaSaekah u avliji dok ih ne dovedoe vezane u tanje i lake lance. (DSP) Dok ne padne mrtva glava, ja ne mogu da se smirim u ivotu svome, ni moj brat Lutvo u grobu. (AID) Dok se ne opravdam, ja sam za njega krivac. (MSD) Ostao je kod kue sve dok se nije oporavio. (razg.) Dok god seljak ivi u blagostanju i izobilju, on lahko plaa porez. (ZDP) Ova e hanuma ostati u naoj kui dokle god to bude trebalo. (JMS)

stera usta.U ovakvim se reenicama radnja osnovne klauze ostvaruje dokle god se ostvaruje i radnja zavisne klauze.

Oblaim sebiti i znaenjski najiri svrenog vida, pa seruan kad ga

uri su globili(i tako oblikuje veznik vljaju neodreeni brojupkao ga zaVeznici specijalizirani za obiljeavanje prijevremenosti razlikuju se po znaenju,507tako da nisu uvijek meusobno zamjenjivi. Tako se, npr., veznicima im, tek to, istom to,

samo to, kako oznaava najneposredniji vremenski odnos (tj. najkrai vremenski razmak)

izmeu osnovne i zavisne klauze. Veznici poto i nakon to u tom pogledu nisu obiljeeni.Poslijevremenost se obiljeava zavisnim klauzama uvedenim veznicimaprije nego 508 to, prije no to, prije nego i prije negoli:Znao sam to i prije nego to sam ga vidio. (MSD) Svi su pobjegli jo usput, prije no to su stigli. (HBT) Donesi Kasimu Jahiu i meni po jednu ljutu, da se potkrijepimo, prije nego ita uradimo. (AID) Odustao je od posla prije negoli je i doao. (razg.)Opisani odnosi prijevremenosti i poslijevremenosti u kojima mogu stajati osnovna 509 i vremenska zavisna klauza svode se na vremensku orijentacionu identifikaciju sadraja osnovne klauze pomou sadraja zavisne klauze.

draj osno e klauze Pozicija pre ikata u visnoj, koja Ise u tom g vida:*o zabavljen a. (razg.)slijeda onda kad se e klauze radnji oseda: prijevremenost i poslijevremenost specijaliziranih za u obzir vidsko-vre-Zavisnom se vremenskom klauzom, meutim, moe obiljeiti i vremenska kvan- 510 tifikacija, i to poetna kvantifikacija, tj. poetak trajanja radnje obiljeene glagolom u osnovnoj klauzi, i granina kvantifikacija, tj. vremenska granica do koje traje radnja obi-ljeena glagolom u osnovnoj klauzi.Poetna kvantifikacija obiljeava se vremenskom klauzom uvedenom veznicima 511 otkad, otkako, kako te veznikom da u kombinaciji sa sintaksemama ili sintagmama s vremenskim znaenjem u osnovnoj klauzi:ivjela je na selu otkad zna za sebe. (razg.) Ko zna koliko je vremena proteklo otkako sam knjiniar u ovom gradiu. (IHT) Sutra e se navriti / trideset godina / kako je umro Otac (ASS) Prolo je vremena i vremena da nisam pogledao u Knjigu spasa. (MSD)U ovakvim se reenicama radnja osnovne klauze poinje ostvarivati u prolosti u isto vrijeme kad i radnja zavisne klauze.

eznicima im, poto,Granina kvantifikacija obiljeava se vremenskom klauzom uvedenom veznicima 512 dok, dok god, dokle, dokle god (kojima moe biti pridodana rijeca za isticanje sve /u prepoziciji/):

T) Uselo je postavio e stigao, sve ,pred sobom, e... (NIU) veznikom*kad. TadaSaekah u avliji dok ih ne dovedoe vezane u tanje i lake lance. (DSP) Dok ne padne mrtva glava, ja ne mogu da se smirim u ivotu svome, ni moj brat Lutvo u grobu. (AID) Dok se ne opravdam, ja sam za njega krivac. (MSD) Ostao je kod kue sve dok se nije oporavio. (razg.) Dok god seljak ivi u blagostanju i izobilju, on lahko plaa porez. (ZDP) Ova e hanuma ostati u naoj kui dokle god to bude trebalo. (JMS)

stera usta.U ovakvim se reenicama radnja osnovne klauze ostvaruje dokle god se ostvaruje i radnja zavisne klauze.

428Ismail Pali513Veznik dok obino se kombinira s nijenim oblicima glagola svrenog vida u pre-dikatu zavisne klauze (ekat emo dok ne padnu kie). Budui da je, dakle, predikat zavisne klauze gramatiki zanijekan, to onda zapravo znai da se radnje osnovne i zavisne klauze nijednim svojim dijelom ne poklapaju, tj., logiki gledano, da se radnja osnovne klauze vri sve dotle dok se ne vri (tj. ne pone vriti) radnja zavisne klauze (dakle, ekat emo dok ne padnu kie = ekat emo dok ne ponu padati kie). Ukoliko se pak veznik dok kombinira s potvrdnim oblicima svrenih glagola (ekat emo dok padnu kie), vremenski se odnos meu klauzama obino mijenja (tako ekat emo dok padnu kie moe znaiti ekat emo dok ne prestanu padati kie) ili se barem u reenicu unose dodatne obavijesti (tako, npr., upotreba reenice ekat emo dok on doe a ne reenice ekat emo dok on ne doe moe svjedoiti o tome da je govornik vie uvjeren u poetak ostvarivanja radnje zavisne klauze ili da ga ubrzo oekuje). S druge strane, kombiniranje veznika dok s glagolima nesvrenog vida u reenicu unosi oiglednu razliku u vremenskom odnosu meu klauzama, koje se onda, i gramatiki i logiki, vremenski poklapaju (usp.: ekat emo dok padaju kie).514Veznici dok god i dokle god obino se kombiniraju s potvrdnim oblicima nesvrenihglagola u predikatu zavisne klauze (ekat emo dok god / dokle god padaju kie), ali se (znatno rjee i, dakako, uz promjenu znaenja) mogu kombinirati i sa zanijekanim predikatima (ekat emo dok god / dokle god ne padaju kie). Ukoliko se pak ovi veznici kombiniraju s glagolima svrenog vida, tada predikat mora biti zanijekan (ekat emo dok god / dokle god ne padnu kie *ekat emo dok god / dokle god padnu kie).515Na koncu, nije dovoljno da zavisna klauza vremenski odreuje sadraj osnovneklauze da bi bila vremenska; ona u sloenu reenicu mora biti uvrtena po glagolu u osnovnoj klauzi kao adverbijalna odredba vremena ili kao eksplikacija sadraja kataforinog vremenskog priloga. Stoga e, npr., zavisna klauza u reenici Biloje lijepo (tada) kad smo bili djeca biti vremenska. Ali u preoblienoj reenici Bilo je lijepo u vrijeme kad smo bili djeca zavisna klauza nee biti vremenska, nego atributska, jer je uvedena po supstantivnoj rijei u vrijeme (v. S 581).Zavisnosloena reenica s nainskom (modalnom) klauzom516Nainska zavisna klauza u sloenoj reenici odnosi se prema upravnom glagolu uosnovnoj klauzi kao adverbijalna odredba naina prema upravnom glagolu u prostoj reenici: njome se obiljeava kakva okolnost koja glagolsku radnju u osnovnoj klauzi odreuje po kvalitetu.517Nainske se zavisne klauze u sloenoj reenici za osnovnu klauzu veu veznikomkako (koji se u toj ulozi ne moe zamijeniti niti jednim drugim veznikom):Nije poeo razgovor kako je predvidjela. (JMS) Zatjera ga kao psa pa produi kako je i iao. (SKP) Branim se kako znam... (DKI) Nisam uradio kako me mati savjetovala. (ZDP) ...Hasan e nastaviti da ivi kako mu se svia... (MSD)

Ismail PaliSINTAKSA429nog vida u pre-Nainske su i zavisne klauze kojima se izrie sadraj kataforinog nainskog zam- 518e, predikat zavis-jenikog priloga (ovako, tako, onako):e i zavisne kla-To joj se on javljao u snu onako kako ga je posljednji put vidjela. (JMS) a osnovne kla-Ovdje narod pria tako kako sam ti rekao. (IKT)e (dakle, ekato se pak veznikU nainske se klauze takoer mogu ubrojiti i odnosne (relativne) klauze uvedene 519padnu kie), vre-veznikom to s nainskim znaenjem:padnu kie moeUradili smo to to smo bolje mogli. (razg.) Doao je to je bre mogao.cu unose dodatne(razg.)e reenice ekatn u poetak ost-Zavisnosloena reenica s poredbenom (komparativnom) klauzome, kombiniranjeliku u vremen-Poredbena zavisna klauza u sloenu se reenicu uvruje po obliku komparativa 520enski poldapajupridjeva ili priloga u osnovnoj klauzi (ili kakve druge rijei s komparativnim znaenjem):Uradio je to boljenego to se oekivalo.ima n vrenihfu kie), ali sepredikati-Na razini sloene reenice poredbene zavisne klauze imaju istu ulogu kakvu imaju 521veznici kombini-poredbene dopune na razini proste reenice: njima se izrie poreenje po nejednakostiemo dok god /(usp.: Trao je bre od ostalih / nego ostali Trao je bre nego to su trali ostali).Budui da u njima mjesto zavisnoj klauzi redovito otvaraju komparativni oblici pridjevai priloga, na koje se onda ona svojim sadrajem i odnosi zavisnosloene reenice ssadraj osnovneporedbenom klauzom izrazito su neralanjene strukture.po glagolu u os-a kataforinogPoredbene zavisne klauze za osnovnu se klauzu veu veznicima nego to, no to, 522(tada) kad smonego da, no da, nego kad i negoli:me kad smo biliBila je tvra i snanija nego to se nadao. (MSDC) Vojnik bre zaboravljapo supstantivnojnego to ui. (AID) Sve je bilo drugaije no to sam ja htio da vjerujem.(HBT) Bilo je besmislenije nego da sam rijei vikao u prazan bunar...

(MSD) Ajni-efendiji je vie stalo da se ne zamjeri bogatom tastu nego daZomzadri u zatvoru nekog jadnika. (MSD) Bilo je hladnije po kii nego kadom glagolu upada snijeg. (razg.) Jesen je stigla bre negoli smo oekivali. (razg.)u prostoj ree-Komparativni oblik katkad moe biti i izostavljen (uglavnom uz glagol voljeti, tj. 523klauzi odreujevie voljeti > voljeti), ali zavisna klauza (s veznikom nego da) ostaje poredbena:Voli ona da to lijepo proe, nego da bude jo galame u kui. (HBM) veu veznikomVolio bi da joj je kriv i onda i sada, nego da joj je samo onda, samo jed-):nom bio smijean. (DKI)psa paVeznici nego to (a takoer i konkurentni mu, ali u upotrebi rjei veznici no to i 524= Nisamnegoli) i nego da (a takoer i no da) meusobno nisu zamjenjivi. Veznik nego to u naeluda ivipretpostavlja injeninost (faktivnost; usp.: Bila je pametnija nego to sam mislio), aveznik nego da mogunost (hipotetinost; Lake je noiti ovdje nego da pjeaimo).

Ismail PaliSINTAKSA43 1

Zavisnosloena reenica s uzronom (kauzalnom) klauzomUzronom zavisnom klauzom u sloenoj reenici obiljeava se uzrok vrenja rad- 530 nje ili trajanja stanja oznaenoga glagolom u osnovnoj klauzi.Uzrone zavisne klauze u sloenoj se reenici za osnovnu klauzu veu veim bro- 531 jem veznika, koji se mogu podijeliti na kontekstualno neuvjetovane uzrone veznike i kon-cima (a) kamoli itekstualno uvjetovane uzrone veznike. Prvi su jednoznano uzroni (uvijek obiljeavajudnosti / odrinosti.uzrok), a drugi su uzroni samo u odreenom kontekstu.visne klauze moraKontekstualno neuvjetovani uzroni veznici mogu obiljeavati uzrok kao openi- 532ovrsna (ili potvrd-tu, tipoloki neizdiferenciranu znaenjsku kategoriju. Takvi se veznici zovu opim uzro-aavaju gramatikinim veznicima; njima se moe obiljeiti bilo koji tip uzroka. Razliito od toga, znaenjskiobiljeenim uzronim veznicima izriu se pojedini tipovi uzroka.a ne da mogu ja.Opi su uzroni veznici jer, budui da i zato to:533ne da ne mogu ja.ovjeku je Bog blii nego priroda jer je Bog dio njegove prirode... (AIP) 'takoer su izrazitoProkunite silu, jer ona je sredstvo slabih. (DSP) Ja sam ovu vjeru primiokosti (usp.: To nezato to mi treba samo jedan Bog... (DKI) Postali su hladni i gordi zatovo ne mogu jal).to su znali sve o meni. (HBT) Budui da je veliko nevrijeme, moramokad(a) te veznikomprekinuti posao. (razg.)ali poreenje poVeznik jer svojstven je svim funkcionalnim stilovima i premda je pozicijski 534ridjeva, priloga iliogranien: uvodi zavisne klauze samo u postpoziciji ima najiru upotrebu. Veznik budu-ni po ljao,

pas'ad previ-

tio nita rei

-tri dana nije

) To netor i ili ni (ovisno e, zbog svoje zali-drugih rijei s komparativnim znaenjem, nego, prije svega, po glagolu. Uz poreenje, njima se obiljeava i kvalitet glagolske radnje, tj. nain, te ih stoga treba smatrati prijelaznim tipom zavisnih klauza poredbeno-nainskim:Lei tu dvadesetak Dobrih Bonjana s velikim kamenim stecima bez natpisa, nijemim i zagonetnim, kao to je i davna vjera njihova. (ANT) Neka svi lijepi neka svi dobri svi runi i gubavi / Do mrvice podijele ovo vino ove hljebove / Kao to ubice i rtve podijelie bratski ove grebove (MDK) Ba se lijepo narazgovarasmo, kao da smo se motkama mlatili. (MST) Hoda hoda ispred njih povijen kao da im odozgo u tjemena gleda... (DSH) Mi smo znali da naa strina tada sva treperi kao kad u lisnatu granu ue vjetar... (SM) Bacam snijeg u tamu i kidam je njegovom rasprskavajuom bjelinom, kao kada se za ljetnih noi umornoj zvijezdi otkine dlaka... (NIU) Svaka diplomatska Ninja sada nosi oko vrata privjesak s imenom i likom, kako su donedavno nosili samo cucki. (AIP) Sve je to blaga retrospektiva, kako bi se struno reklo. (AID)Veznici kao to i kao da (slino veznicima nego to i nego da) razlikuju se po tome 529 to prvi pretpostavlja injeninost (On radi kao to radi pravi majstor), a drugi mogu-nost (On radi kao da je pravi majstor), te stoga nisu meusobno zamjenjivi.a to, koliko i kako,

'ke priloge to, takosmo se vie oliko sam seazrazito su dvodijelne ili nesrazmjeri (dis-ima (a) kamoli i (a)

Ismail PaliSINTAKSA43 1

Zavisnosloena reenica s uzronom (kauzalnom) klauzomUzronom zavisnom klauzom u sloenoj reenici obiljeava se uzrok vrenja rad- 530 nje ili trajanja stanja oznaenoga glagolom u osnovnoj klauzi.Uzrone zavisne klauze u sloenoj se reenici za osnovnu klauzu veu veim bro- 531 jem veznika, koji se mogu podijeliti na kontekstualno neuvjetovane uzrone veznike i kon-cima (a) kamoli itekstualno uvjetovane uzrone veznike. Prvi su jednoznano uzroni (uvijek obiljeavajudnosti / odrinosti.uzrok), a drugi su uzroni samo u odreenom kontekstu.visne klauze moraKontekstualno neuvjetovani uzroni veznici mogu obiljeavati uzrok kao openi- 532ovrsna (ili potvrd-tu, tipoloki neizdiferenciranu znaenjsku kategoriju. Takvi se veznici zovu opim uzro-aavaju gramatikinim veznicima; njima se moe obiljeiti bilo koji tip uzroka. Razliito od toga, znaenjskiobiljeenim uzronim veznicima izriu se pojedini tipovi uzroka.a ne da mogu ja.Opi su uzroni veznici jer, budui da i zato to:533ne da ne mogu ja.ovjeku je Bog blii nego priroda jer je Bog dio njegove prirode... (AIP) 'takoer su izrazitoProkunite silu, jer ona je sredstvo slabih. (DSP) Ja sam ovu vjeru primiokosti (usp.: To nezato to mi treba samo jedan Bog... (DKI) Postali su hladni i gordi zatovo ne mogu jal).to su znali sve o meni. (HBT) Budui da je veliko nevrijeme, moramokad(a) te veznikomprekinuti posao. (razg.)ali poreenje poVeznik jer svojstven je svim funkcionalnim stilovima i premda je pozicijski 534ridjeva, priloga iliogranien: uvodi zavisne klauze samo u postpoziciji ima najiru upotrebu. Veznik budu-ni po ljao,

pas'ad previ-

tio nita rei

-tri dana nije

) To netor i ili ni (ovisno e, zbog svoje zali-drugih rijei s komparativnim znaenjem, nego, prije svega, po glagolu. Uz poreenje, njima se obiljeava i kvalitet glagolske radnje, tj. nain, te ih stoga treba smatrati prijelaznim tipom zavisnih klauza poredbeno-nainskim:Lei tu dvadesetak Dobrih Bonjana s velikim kamenim stecima bez natpisa, nijemim i zagonetnim, kao to je i davna vjera njihova. (ANT) Neka svi lijepi neka svi dobri svi runi i gubavi / Do mrvice podijele ovo vino ove hljebove / Kao to ubice i rtve podijelie bratski ove grebove (MDK) Ba se lijepo narazgovarasmo, kao da smo se motkama mlatili. (MST) Hoda hoda ispred njih povijen kao da im odozgo u tjemena gleda... (DSH) Mi smo znali da naa strina tada sva treperi kao kad u lisnatu granu ue vjetar... (SM) Bacam snijeg u tamu i kidam je njegovom rasprskavajuom bjelinom, kao kada se za ljetnih noi umornoj zvijezdi otkine dlaka... (NIU) Svaka diplomatska Ninja sada nosi oko vrata privjesak s imenom i likom, kako su donedavno nosili samo cucki. (AIP) Sve je to blaga retrospektiva, kako bi se struno reklo. (AID)Veznici kao to i kao da (slino veznicima nego to i nego da) razlikuju se po tome 529 to prvi pretpostavlja injeninost (On radi kao to radi pravi majstor), a drugi mogu-nost (On radi kao da je pravi majstor), te stoga nisu meusobno zamjenjivi.a to, koliko i kako,

'ke priloge to, takosmo se vie oliko sam seazrazito su dvodijelne ili nesrazmjeri (dis-ima (a) kamoli i (a)

432Ismail Palii da, naprotiv, uglavnom se susree u posebnim funkcionalnim stilovima (znanstvenom, administrativno-pravnom i sl.), i, u naelu, uvodi zavisne klauze u prepoziciji. Veznik zato to nema pozicijskih ogranienja (uvodi zavisne klauze i u prepoziciji i u postpoziciji), svojstven je svim funkcionalnim stilovima, te se stoga moe upotrebljavati namjesto veznika jer i budui da. (Vezniku zato to konkurentan je uzroni veznik stoga to, koji zbog svoje rjee upotrebe uglavnom nosi posebna stilska obiljeja.)535Znaenjski obiljeeni uzroni veznici izrazito su brojni. Svi su oni nastali udruiva-njem uzronih zamjenikih prilonih izraza i eksplikativnih veznika to i da. Znaenjski obiljeeni uzroni veznici uglavnom su svojstveni posebnim funkcionalnim stilovima bosanskog jezika, a najee se susreu sljedei: zbog toga to, usljed toga to, zahvaljujui tome to, po tome to, na osnovi / osnovu toga to, na temelju toga to, iz jednostavnog razloga to, iz prostog razloga to, tim prije to, s obzirom na to to, s obzirom (na to) da...:Uzvieni ih je Bog, zbog toga to su sudjelovale u zlu, kaznio stranom kaznom. (IKT) picu su zvali picom iz prostog razloga to lii na picu... (HHG) Zahvaljujui tome to smo stigli meu prvima, uspjeli smo se pristojno smjestiti. (razg.) S obzirom na to da je kia padala iz dana u dan, morali su otkazati sva takmienja. (razg.)536Veznikom zbog toga to oznaava se uzrok razlog, veznikom usljed toga to okol-nosni uzrok koji se vee za negativnu ili neutralnu (neobiljeenu) posljedicu, veznikom zahvaljujui tome to uzrok povezan s pozitivnom posljedicom, veznicima po tome to, na osnovi osnovu toga to i na temelju toga to uzrok kriterij, veznicima iz jednostavnog razloga to i iz prostog razloga to najoitiji od vie uzroka, veznikom tim prije to dodatni uzrok, veznicima s obzirom na to to i s obzirom na to da pasivni uzrok itd. Posebna znaenja kojima se odlikuju ovi i drugi njima slini uzroni veznici ne doputaju njihovo meusobno zamjenjivanje.537Kontekstualno uvjetovanim uzronim veznicima uvode se uzrone zavisne klauzesamo onda kada one prema osnovnoj klauzi stoje u jasno prepoznatljivom odnosu uzroka prema posljedici. Uzrono znaenje zavisne klauze tada postaje dominantnim, a druga su znaenja (nainsko, vremensko), ako se jave, sporedna. U ovakvim sluajevima ulogu uzronih veznika na sebe mogu preuzeti veznici kako, poto, im, dok, kad:Kako se dugo nije vraao, mlacti brat je poao da ga potrai... (MST) ivot je tada u Arabiji bio prilino teak, poto jo ne bijae pronaen petrolej. (ZDP) Ti si nezdrav im pravi takva porectenja. (AID) Sigurno je kriv dok ga trae. (razg.) Mora da je ovaj aj ljekovit kad ga svi piju. (razg.)538Veznik kako pozicijski je ogranien: uvodi uzrone zavisne klauze samo u pre-poziciji. U toj mu je ulozi konkurentan veznik poto, ali se njime, za razliku od veznika kako, mogu uvoditi i uzrone zavisne klauze u postpoziciji. Veznicima im, dok i kad uvode se zavisne klauze kojima se u razgovornom stilu oznaava uzrok kriterij.

Ismail PaliSINTAKSA433

znanstvenom, ziciji. Veznik i u postpozicijavati namjesto stoga to, kojinastali udruiva-

-da. Znaenjski

stilovima bo-

to, zahvaljujui

_;zz jednostavnog

(na to) da...:anom

picu...

smo se

a ua to okolcu, veznikom O tome to

Ve je bilo govora o tome (v. S 489-490) da se u posebnom kontekstu veznici- 539 ma to i da u sloenu reenicu mogu uvrstiti zavisne klauze koje uz uzrono imaju i obje-katsko znaenje:A oevidno su radosne to me vide. (SKP) Ima sreu, Marko, da e ti ba Firdus sjediti u Meemi... (MKS)Smatra se da su veznikom to (a ne veznikom konstrukcijom) uvedene i uzrone 540 zavisne klauze u ulozi izricanja sadraja kontekstualno naglaenoga kataforinog uzro-nog zamjenikog priloga ili prilonog izraza u osnovnoj klauzi:Dre li me samo stoga to sluim u lovu lakrdiji? (NIU) Vrelim dahom poljubim kameni stup Omarove damije, ali ne zato to je bio nepomian, nego stoga to smo svu no bili prisni. (NIU) Ne bi mi vjerovao ni zbog toga to poznaje dosta, veoma mnogo bezobzirnih ljudi. (MST) To je zato to je izmijenila zahtjev... (JMS)Veznici uzronih zavisnih klauza mogu imati i suodnosne rijei u osnovnoj klauzi, 541 ali je ta pojava rjea:Poto kuhinja nije bila okrenuta prema stanici, to i nije mogla odmah da vidi ta se deava. (JMS)ZavisnasWena reenica s nosliedinom (konsekutivnom) klaumn

Ismail PaliSINTAKSA435

lzgleda toliko liko zabavljeni ...moj otac je je svaka polui je omaglica u bajonetima naiji sadraj pojaavaju postpoziciji), ali uvijekiki Karuzo, ges je nemoguee strukture. Istina, one tad tilski obiljeene:

ustrojavaju se na slian kojim se sredstvima reenica:suvie, isuvie, Bio je previe

e pria isuvietako, toliko te zamje.) On nijeu stilsku obiljeenost da skae u vatru. Naovne klauze, to znai posljedina veza.o smo vidjeli ulogu a se istie kvalitet ili insko-posljedinim. Eno ih sada d njima da mi

Posljedine zavisne klauze za osnovnu se klauzu mogu vezati i veznikom tako da. 549 Ovim se veznikom u naelu uvode realne posljedine klauze:U oima mu plamen lampe, ljut, tako da Hatki proclo e trnci, uti kao sjaj lampe u njegovim oima. (SB) Kopanje je poeo uz te magle proljene, kroz koje Dimir izae tajke, tako da ga u gradu niko ne opazi... (SM) Zavukao se pod koijako sjedite tako da ga ljudi spolja ne vide. (TKK) Prekasno smo stigli, tako da smo se morali vratiti neobavljena posla. (razg.)Veznik tako da treba razlikovati od kontaktne veze priloga pojaivaa u postpoziciji tako i veznika da u sluajevima u kojima ta veza nije postala vezniki spoj (tj. nije se povezniila). Veznik tako da sintaksiki je vrsta konstrukcija: prilog tako ne moe se odvojiti od veznika da (usp.: Djeci je umro otac, tako da su ostala siroad. *Tako je djeci umro otac da su ostala siroad.), niti se moe izostaviti (usp.: *Djeci je umro otac, da su ostala siroad). S druge strane, kod veze priloga tako i veznika da koja nema status veznika prilog tako mogue je upotrijebiti u distantnom poloaju u odnosu na veznik da (usp.: Govorio je tako da je sve ozdvanjalo. Tako je govorio da je sve odzvanjalo.), a mogue ga je i izostaviti (usp.: Govorio je, da je sve odzvanjalo).Posljedine su i odnosne klauze koje se u sloenu reenicu uvruju veznikim 550 spojem nastalim od uzronih prijedloga i odnosne zamjenice to zbog ega, usljed ega, zahvaljujui emu:Mnogi od pozvanih nisu doli, zbog ega je sastanak morao biti otkazan. (razg.) Koliina vode u jezeru naglo se poveala, usljed ega je dolo do poplave. (razg.)Posljedine zavisne klauze ove vrste uglavnom su svojstvene posebnim stilovima bosanskoga standardnog jezika (administrativno-pravnom, publicistikom i dr.).Zavisnosloena reenica s namjernom (finalnom) klauzomNamjernom ili ciljnom zavisnom Idauzom obiljeava se namjera s kojom se poduzi 551 ma kakva akcija ili cilj radi kojeg se odrava kakvo stanje, ili se pak izrie svrha postojanjaonoga to je obiljeeno osnovnom klauzom.Namjerne zavisne klauze u sloenoj se reenici za osnovnu klauzu veu veznicima 552 da, kako, li i eda (e da), a po svome gramatikom ustrojstvu i specifinom znaenju raz-lau se na nekoliko vrsta. Za gramatiko ustrojstvo namjernih klauza bitno je da im je predikat ili u obliku prezenta ili u obliku potencijala. Znaenje namjere ili cilja, s druge strane, u uskoj je vezi sa znaenjem uzroka. Namjera se, naime, moe razumjeti kao pobuda ili poticaj za kakvu akciju ili sl. Otuda potjee znaenjska slinost uzronih i namjernih zavisnih klauza. Meu njima, meutim, postoji sutinska razlika: sadraj je uzronih klauza uvijek ostvaren (usp.: Zadrao sam se u knjinici jer sam kupovao knjige), a sadraj namjernih samo planiran, tj. neostvaren (usp.: Otiao sam u knjinicu da kupim knjige).

436Ismail Pali553Od navedenih etiriju veznika najiru upotrebu ima veznik da. Njime se uvodenamjerne klauze iji predikat stoji ili u obliku prezenta:Austro-Ugarska sprema trupe na Savi da posjedne Bosnu. (DSH) Ustajao je s ostalim derviima da na nogama obavlja zikr. (EL) ovjek je stvoren da bude uhvaen kad-tad. (MSD)ili u obliku potencijala:Da bi skratila taj razgovor, izvukla je iz kutije lijep i nov crni turban s velom za Fatu. (JMS) nijesu jednom stali jedan uz drugog, samo zato da bi osjetili blizinu onoga koga vole. (SM) Putovao je po svijetu da bi nauio to vie jezika. (razg.)554Kad je predikat namjernih klauza u obliku prezenta, jasno se moe vidjeti njihovaveza s uzronim klauzama: tada je, naime, zavisnosloenu reenicu mogue preoblikovati tako da namjerna klauza postane izrina dopuna glagolu elje ili htijenja u poziciji predikata uzrone klauze (usp.: Austro-Ugarska sprema trupe na Savi jer eli / hoe da posjedne Bosnu).555Veznici kako, li i eda (e da) uvode namjerne klauze u kojima predikat ima oblikpotencijala:Htio sam da ilavi paganski grijeh bude i jedini razlog, kako bih druge ostavio u tami. (MSD) Upregao sam sve svoje moi ne bih li ga ugledao. (DAD) Vidim ih kako se pored mojih nogu otimaju padu, vrte se i uzmiu e da bi se pribliile svjetlu kao njihove sretne druge... (NIU)Ovi veznici mogu, dakle, biti konkurentni vezniku da kad on uvodi namjerne klauze s predikatom u obliku potencijala, ali meu njima postoje i znaajne razlike. Veznicima da i kako uvode se namjerne klauze u ostvarenje ijeg sadraja govornik ne sumnja. Veznik da, pritom, svojom je upotrebom iri, te stoga u naelu nije stilski obiljeen, dok se veznik kako ee susree u posebnim stilovima bosanskoga standardnog jezika. Upotreba veznika li (koji obavezno stoji uz gramatiki zanijekane predikate namjernih klauza) svjedoi o govornikovoj nadi u ostvarenje sadraja namjerne klauze, a upotreba veznika eda (e da), koji je stilski izrazito obiljeen, vezana je za pretpostavku o postojanju kakvih zapreka za ostvarenje sadraja namjerne klauze, te stoga i govornikovu neuvjerenost u njegovo ostvarenje.Zavisnosloena reenica s pogodbenom (kondicionalnom) klauzom556Pogodbenom zavisnom klauzom u sloenoj reenici obiljeava se uvjet za ostva-renje sadraja osnovne klauze. To znai da osnovna i zavisna klauza stoje u odnosu pogodbe: ostvarenje sadraja osnovne klauze mogue je samo ukoliko se ostvari sadraj zavisne klauze.