PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA1PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADAPRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA2Impressum:Urednica: Raduka CupaStruni savjetnik:Zoran BogunoviDizajner i grafki urednik:Predrag Rapai RappaPrirunik za provoenje energetskih pregleda zgradaAutori:Dr. Zoran MorvajMr. Boris SuiDr. Vlasta ZankiGoran aiRecenzent:Prof.Dr. Duan GvozdenacStruni suradnici na adaptaciji sadraja:Mr. Fahrudin KuliDenita BeiIzdava:UNDP BiHIzdano u novembru 2011.g. u BiHNapomena:Originalno izdanje objavljeno je u 2010.g. u okviru projekta Poticanje energetske efkasnosti u Hrvatskoj u izdanju UNDP Hrvatska, pod naslovom: Prirunik za provoenje energetskih pregleda zgrada. ISBN: 978-953-7429-25-6PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA5SADRAJPOPIS SLIKA............................................................................................................................................... 6POPIS TABELA ........................................................................................................................................... 7RJENIK POJMOVA I POPIS KRATICA ..................................................................................................... 71.UVOD..............................................................................................................................................131.1 Pravni i institucionalni okvir za energijsku efikasnost u Republici Hrvatskoj .................................................. 162.ENERGETSKI PREGLED I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA...............................................193.POTRONJA ENERGIJE U ZGRADI ....................................................................................................213.1 Energetski pregled zgrade ................................................................................................................................................. 213.2 Energetski bilans zgrade ..................................................................................................................................................... 234.PROVOENJE ENERGETSKOG PREGLEDA ......................................................................................274.1 Priprema za provoenje energetskog pregleda ......................................................................................................... 294.1.1 Priprema i posjet lokaciji u sluaju provoenja opeg energetskog pregleda ............................................ 304.1.2Priprema i posjet lokaciji u sluaju provoenja detaljnog energetskog pregleda plan mjerenja ... 334.2 Analiza potronje energije i vode .................................................................................................................................... 354.2.1Defniranje pokazatelja potronje energije i vode .......................................................................................... 394.2.2Defniranje referentne potronje energije i vode............................................................................................. 424.3 Prepoznavanje energetskih trokovnih centara i analiza potronje energije i vode po glavnim grupamapotroaa .................................................................................................................................................................................. 434.4 Mogunosti poboljanja energijske efikasnosti ......................................................................................................... 464.4.1Sistem za gospodarenje energijom .................................................................................................................... 464.4.2Nabava energije tarife i cijene, raspoloivost energenata na lokaciji .................................................... 504.4.3Vanjska ovojnica ..................................................................................................................................................... 524.4.4Sistemi za proizvodnju toplotne energije u zgradama ................................................................................. 544.4.5Klimatizacijski i ventilacijski sistemi u zgradama ........................................................................................... 594.4.6Elektroenergetski sistemi u zgradama .............................................................................................................. 674.4.7Vodoopskrbni sistemi u zgradama .................................................................................................................... 724.4.8Ostala oprema i sistemi ........................................................................................................................................ 754.5 Prikaz mjera za poboljanje energijske efikasnosti ................................................................................................... 754.6 Izrada zavrnog izvjetaja ................................................................................................................................................... 814.6.1Sadraj zavrnog izvjetaja ................................................................................................................................. 795.ZAKLJUAK ........................................................................................................................................876.LITERATURA .......................................................................................................................................88Prilog 1:Primjer upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i aktivnostima na lokaciji ..... 89Prilog 2.Primjer saglasnosti za dobivanje podataka o potronji energije ili vode direktno od dobavljaa 102Prilog 3.Primjer dopisa u ijem se privitku dostavlja plan aktivnosti tokomposjeta lokaciji ..............103Prilog 4.Tipine mjere za poboljanje energijske efikasnosti ...........................................................................104PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA6POPIS SLIKASlika 1:Shema opeg energetskog pregleda ...................................................................................... 13Slika 2:Shema detaljnog energetskog pregleda ............................................................................... 14Slika 3:Shematski prikaz funkcioniranja neke zgrade .......................................................................... 11Slika 4:Svi segmenti analize potronje energije i vode koji moraju biti obuhvaeni tokom energetskog pregleda zgrade ......................................................................................................... 23Slika 5:Unaprjeenje efikasnosti u zgradi djelovanjem na ljudski faktor i tehnologiju ........... 24Slika 6:Energetska bilans zgrade .................................................................................................................. 24Slika 7:Aktivnosti po koracima u provedbi opeg energetskog pregleda .................................... 27Slika 8:Aktivnosti po koracima u provedbi detaljnog energetskog pregleda ............................. 28Slika 9:Primjer preglednog prikaza energijske i trokovne bilanse ................................................. 35Slika 10:Primjer prikaza jedininih trokova za koritene energente ................................................ 35Slika 11:Primjer preglednog prikaza potronje elektrine energije .................................................. 38Slika 12:Primjer prikaza ovisnosti koritenog energenta o aktivnosti na lokaciji ......................... 40Slika 13:Primjer odreivanja ciljanog stanja potronje energije ........................................................ 42Slika 14:Koncept analize potronje energije i vode preko prepoznatih ETC-a na strani snabdjevanjaenergijom i na strani konane, finalne potronje ........................................................... 43Slika 15:ETC nastali pravilnim razumijevanjem aktivnosti na lokaciji ............................................... 43Slika 16:Primjer razrade potronje prirodnog gasa po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilanse po glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima ..................................................................... 44Slika 17:Primjer razrade potronje elektrine energije po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilanse po glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima ...................................................... 45Slika 18:Shematski prikaz koncepta SGE ..................................................................................................... 46Slika 19:Shematski prikaz potencijala za utede uvoenjem SGE ..................................................... 47Slika 20:Elementi analize sistema nabavke energije ............................................................................... 49Slika 21:Primjer sheme industrijskog sistema za proizvodnju toplotne energije ........................ 52Slika 22:Procedura za sistemnu analizu sistema za proizvodnju toplotne energije .................... 53Slika 23:Primjer sheme klimatizacijskog sistema ..................................................................................... 57Slika 25:Primjer pojednostavljene jednopolne sheme elektroenergetskog sistema u zgradrstvu 59Slika 26:Primjer upravljanja vrnim optereenjem .................................................................................. 60Slika 27:Znaajke o kojima ovisi efikasnost elektromotornog pogona ........................................... 60Slika 28:Primjer moguih dobitaka adekvatnim reguliranjem elektromotornog pogona ....... 61Slika 29:Shematski prikaz sistema za daljinski nadzor stanja vodoopskrbnog sistema ............. 63PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA7POPIS TABELATabela 1:Definicije energijske efikasnosti ..................................................................................................... 12 Tabela 2:Informacije koje bi konsultant morao imati nakon to je u suradnji s klijentom doao do svih podataka traenih kroz upitnik opi energetski pregled ....................................................... 30Tabela 3:Pregled aktivnosti Tokom posjeta lokaciji u sklopu opeg energetskog pregleda zgrade ................................................................................................................................................... 31Tabela 4:Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potronju elektrine energije ili toplotne energije iz javne mree s odgovarajuim emisijama CO2 u Hrvatskoj ................................................. 78Tabela 5:Sadraj izvjetaja o obavljenom opem energetskom pregledu ....................................... 84Tabela 6:Primjer tablinog prikaza kljunih podataka u Saetku izvjetaja .................................... 85RJENIK POJMOVA I POPIS KRATICABroj izmjena zrakaBroj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu.BIHBosna i HercegovinaCOPeng. Coefcient of Performance Koefcijent uinaDetaljni energetski pregled (DEP)Detaljni je energetski pregled sistematina analiza potronje energije i vode u zgradi tokom koje se na temelju mjerenja vrednuju mjere poboljanja energijske efkasnosti koje su kao rezultat opeg energetskog pregleda preporuene za dodatnu analizu. Rezultat je detaljnog energetskog pregleda Investicijska studija za primjenu mjera energijske efkasnosti.DERKDravna regulatorna komisija za elektrinu energiju ECeng. European Commission Europska komisijaEfkasnostEfkasnost je sposobnost postizanja eljenih rezultata uz najmanje mogue gubitke (vremena, novca, energije itd.).EnergijaEnergija je sposobnost obavljanja rada.EUeng. European Union Europska unijaFaktor oblika zgradeFaktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest kolinik oploja, A (m), i obujma, Ve (m), grijanog dijela zgrade.FBiHFederacija Bosne i Hercegovine Godinja potrebna toplotna energija za grijanjeza stvarne klimatske podatke, QH,nd (kWh/a), jestraunski odreena koliina toplote koju sistemomgrijanja treba tokom jedne godine dovestiuzgradu za odravanje unutarnje projektne temperature uzgradi tokom razdoblja grijanjazgrade.Godinja potrebna toplotna energija za grijanje za stvarne klimatske podatkePRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA8 Godinja potrebna toplotna energija za hlaenjeza stvarne klimatske podatke, QC,nd (kWh/a), jestraunski odreena koliina toplote koju sistemomhlaenja treba tokom jedne godine odvesti izzgradeza odravanje unutarnje projektnetemperature u zgradi tokom razdoblja hlaenjazgrade.Godinja uteda u energiji (GUE)Ukupni iznos uteda u energiji na godinjoj nivou za koji se oekuje da e biti ostvaren ako se primjene sve mjere poboljanja energijske efkasnosti u analiziranom objektu. Rauna se na temelju referentne godinje potronje energije i izraava se u kWh ili MWh.Grijana prostorijaGrijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom viom od 12 C, koja se grije neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve grijane prostorije ine grijani dio zgrade.Graevni dio zgradeGraevni dio zgrade jest glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov i dr.).EP BiHElektroprivreda BiHEP HZHBElektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg BosneEP RSElektroprivreda Republike SrpskeFERKRegulatorna komisija za elektrinu energiju u FBiHFMERIMinistarstvo energije, rudarstva i industrije FBiHFMPUMinistarstvo prostornog ureenja FBiH InvesticijaInvesticija podrazumijeva sve trokove projekta, ukljuujui projektiranje, nabavu opreme, instalaciju opreme itd. U investiciju se ne ukljuuje PDV.IRReng. Internal Rate of Return Interna stopa povrata. Interna stopa povrata diskontna je stopa koja iste novane tokove u itavom vijeku efektuiranja investicije svodi na vrijednost inicijalnog investicijskog izdatka. Najee se izraava u postocima.itd.i tako daljeKoefcijent transmisijskog toplotnog gubitkaKoefcijent transmisijskog toplotnog gubitka, Htr,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplotnog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature.Koefcijent toplotnog gubitka provjetravanjem, Koefcijent toplotnog gubitka provjetravanjemGodinja potrebna toplotna energija za hlaenje za stvarne klimatske podatkePRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA9HVe,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplotnog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;KMOznaka za novanu jedinicu u Bosni i Hercegovini - konvertibilna marka.LCCAeng. Life Cycle Cost Assessment Ocjena trokova kroz cijeli ivotni vijek. LCCA je ekonomska metoda u kojoj se prilikom izrauna isplativosti nekog projekta uz poetnu investiciju uzimaju u obzir i trokovi pogona, odravanja, energije, zatite okolia (naknade za emisije) i odlaganja opreme nakon isteka radnog vijeka. LCCA metoda se temelji na analizi tijeka novca a razliite opcije rangira koristei indikatore isplativosti projekta, prvenstveno internu stopu povrata.MPUGERSMinistarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RSMIERRSMinistarstvo industrije, energetike i rudarstva RSNPVeng. Net Present Value ista sadanja vrijednost. ista je sadanja vrijednost dananja vrijednost svih buduih novanih uteda ostvarenih tokom vremena efektuiranja projekta (od godine 1 do T) umanjena za investicijske trokove (u godini 0).Zapremina grijanog dijela zgradeZapremina grijanog dijela zgrade, Ve (m3), jest bruto zapremina, zapremina grijanog dijela zgrade kojemu je povrina ovojnice A.Zapremina grijanog zrakaZapremina grijanog zraka V (m3), jest korisna zapremina grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se zapremina odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema priblinom izrazu V = 0,76-Ve za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8-Ve u ostalim sluajevima.Opi energetski pregled (OEP)Opi je energetski pregled sistematina analiza potronje energije i vode u zgradi s ciljem utvrivanja efkasnosti potronje, te pronalaenja i vrednovanja potencijala za ostvarivanje uteda. Povrina ovojnice grijanog dijela zgradePovrina ovojnice grijanog dijela zgrade, A (m2), jest ukupna povrina graevinskih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica ili omota grijanog dijela zgrade), ureena prema BAS EN ISO 13789:20XX, dodatak B, za sluaj vanjskih dimenzija.PDVPorez na dodanu vrijednostUkupna bruto podna povrine zgradeUkupna bruto podna povrina zgrade jest zbir povrina poda za sve nivoe zgrade i rauna se prema taki 5.1.3. BAS ISO 9836.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA10Ukupna korisna povrine zgradeUkupna korisna povrine zgrade, AK (m), jest ukupna ukupna korisna podne povrine grijanog dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se moe odrediti prema priblinom izrazu AK = 0,32Ve.Neto podna povrina zgradeNeto podna povrina zgrade jest ukupna povrina zgrade izmeu elemenata koji ga omeuju i rauna se prema taki 5.1.5. BAS ISO 9836.Ukupna korisna povrine zgradeUkupna korisna povrina zgrade jest ukupna neto podna povrina zgrade koja odgovara namjeni upotrebe zgrade i rauna se prema taki 5.1.7. BAS ISO 9836.PPPokazatelj potronje je omjer koliine energije utroene za neku aktivnost i mjerljivog rezultata te aktivnosti.Primarna energijaPrimarna energija predstavlja energiju uzetu iz prirode bez transformacije, bilo da se radi o hemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetikoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili energiji energiji geotermalnih izvora.Referentna godinaZadnja godina u kojoj nije bilo prekida rada sistema i prekida u koritenju zgrade i za koju su dostupni potpuni podaci o potronji svih oblika energije.Referentna godinja potronja energijeUkupna potronja svih oblika energije u analiziranoj zgradi tokomreferentne godine izraena u kWh ili MWh.RERK Regulatorna komisija za elektrinu energiju RSRS Republika SrpskaSGE ili EMSSistem za gospodarenje energijom eng. Energy Management System. SGE je specifan skup znanja i vjetina koji se temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente: ljude s dodijeljenim odgovornostima, procedure praenja uinka (preko pokazatelja potronje i defniranih ciljeva za poboljanja) te sistem mjerenja uinka.Stepen-dan grijanjaStepen-dan grijanja je veliina kojom se izraava godinja potreba za energijom za grijanje a rauna se kao umnoak broja dana grijanja s temperaturnom razlikom izmeu dogovorene srednje unutarnje temperature zraka (najee 20C ovisi o namjeni prostora) i temperature vanjskog zraka pri emu se u raun uzimaju samo oni dani u sezoni grijanja kod kojih je temperatura zraka nia od 12C (dogovor). Aktualni se podatak o vrijednosti stepen-dan grijanja za razliite lokacije u Hrvaskoj moe dobiti od Dravnog hidrometeorolokog zavoda.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA11Udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja, f (-), jest kolinik plotine prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata proelja (graevinski otvor) i ukupne plotine proelja (zid + prozor). Kod grijanih potkrovlja plotini prozora dodaje se ukupna krovnih prozora, a ukupnoj plotini proelja dodaje se pripadna ukupna kosog krova s krovnim prozorima.UNDPeng. United Nations Development Programme - bih. Razvojni program Ujedinjenih nacijaUnutarnja projektna temperatura grijanjaUnutarnja projektna temperatura grijanja, int,set,H (C), jest projektom predviena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade.Vrijeme efektuiranjaVrijeme efektuiranja predstavlja vremensko razdoblje u kojem investicijski projekt stvara proft i novane tokove koji se mogu tretirati kao njegov doprinos poveanju sadanje vrijednosti preduzea/ investitora. Najee se izraava u godinama.ZgradaZgrada je graevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja zadane toplotne ugodnosti i odreenih unutarnjih klimatskih uslova, namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade. Nova zgrada jest izgraena zgrada prije nego je putena u pogon, odnosno prije poetka upotrebe. Postojea zgrada jest izgraena zgrada na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka zgrada koja je prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji s njom izjednaena a koja je u uporabi i koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90% bruto podne povrine namijenjeno za stanovanje, odnosno da nema vie od 50 m plotine korisna podne povrine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u turistikom podruju. Nestambena zgrada jest zgrada koja nije stambena. Nestambena zgrada gospodarske namjene jest zgrada namijenjena za obavljanje gospodarske proizvodne i poljoprivredne djelatnosti (npr. to su: proizvodne hale u industrijskoj proizvodnji, proizvodne radionice, skladita, zgrade namijenjene poljoprivrednom gospodarstvu i sl.). Nestambene zgrade javne namjene jesu uglavnom nestambene zgrade koje koriste tijela vlasti i zgrade institucija koje pruaju javne usluge, te zgrade drugih namjena koje pruaju usluge velikom broju ljudi.Udio povrine prozora u ukupnoj povrini proeljaPRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA12PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA131.UVODEnergetskijepregledzgradekljunikorakuanaliziefkasnostipotronjeenergijeivode. Naime,energetskijepreglednezaobilaznikoraknaputukontroletrokovaismanjenjapotronje energenata. Sastavni su dio energetskog pregleda preporuke za promjene naina rada ili ponaanja tepreporukezaprimjenuzahvatairealizacijuinvesticijakojimasepostiepoboljanjeenergijske efkasnostibezugroavanjaradnihuslovauobjektu.Ustrunojsepraksirazlikujudvijevrste energetskih pregleda:Opi energetski pregled iDetaljni energetski pregled izrada investicijske studije.U osnovi opi energetski pregled predstavlja prikupljanje i obradu podataka kako bi razumjeli nainekoritenjaenergijeivodeuzgradi,identifciralipotencijalnemjerepoboljanjaenergijske efkasnosti te stvorili podloge za eventualnu primjenu jednostavnih mjera ili pripremu i provoenje detaljnog energetskog pregleda, slika 1.Priprema i organizacija preliminarnog energetskog pregledaPrikupljanje podataka Analiza svih relevantnih podataka u cilju poboljanja efkasnosti Referentna (bazna) potronje energijeMogunosti energetskog i ekolokog unaprijeenjaNacrtiULAZ IZLAZEkoloki propisi Razgovori s kljunim osobamaProvjera postojeih mjernih ureajaPROCESPlan za nastavak aktivnosti lista mjera za koje je potreban detaljni energetski pregled Lista mjeraPrikupljanje rauna za sve energente i voduPlan za nastavak aktivnosti implementacija mjera poboljanja energetske efkasnosti za koje nije potreban detaljni energetski pregled Slika 1: Shema opeg energetskog pregledaUkoliko rezultati opeg pregleda ukazuju na postojanje znaajnog prostora za poboljanje energijskeefkasnostipotrebnojeprovestidetaljnienergetskipregledkakobisemjerenjemna lokaciji potvrdili uoeni potencijali. Pitanje 1: Da li se moda i nakon opegenergetskog pregleda moe pristupiti implementaciji odreenih mjera poboljanja energijske efkasnosti?Da, na temelju rezultata opeg energetskog pregleda moe se pristupiti implementaciji nekih od mjera poboljanja energijske efkasnosti. Naime, za mjere koje ne iziskuju velike investicije te ih karakterizira kratak period otplate uloenih sredstava nije potrebno provoditi detaljni energetski pregled. PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA14Osnovna je specifnost detaljnog energetskog pregleda mjerenje na lokaciji, uobiajeno u trajanju od jednog do dva sedmice u sezoni grijanja i/ili hlaenja, kako bi se to je mogue tonije odredila potronja energije i potvrdili potencijali za utede. Detaljnim se energetskim pregledom ulazi u tzv. dubinskuenergijskuanalizuzgradetesenatemeljumjerenjavrednujusloenijemjerepoboljanja energijskeefkasnostikojesukaorezultatopegenergetskogpregledapreporuenezadodatnu analizu.Zavrnidokumentkojisenakonobavljenogdetaljnogenergetskogpregledaisporuuje klijentu esto se naziva i Investicijska studija. Samo ime zavrnog dokumenta sugerira da je kljuni rezultat detaljnog energetskog pregleda lista mjera poboljanja energijske efkasnosti koje se predlauzaprovoenjetj.investiranje.Shemadetaljnogenergetskogpregledaprikazanajena slici 2.Specifne i paljivo planirane kampanje mjerenjaTehnike preporuke za poboljanja energetske efkasnostiEkonomska analiza Financijska analiza Implementacija odabranih mjera poboljanja efkasnostiRazraen projekt poboljanja energetske efkasnostiImplementacijski planULAZ IZLAZCiljevi i plan za praenjerezultata projektaAkcijski planPROCESNacrtiEkoloki propisi Rezultati i preporuke preliminarnog energetskog pregledaPriprema i organizacija preliminarnog energetskog pregledaPrikupljanje podatakaAnaliza svih relevantnih podataka u cilju poboljanja efkasnostiReferentna (bazna) potronje energijeMogunosti energetskog i ekolokog unaprijeenjaNacrtiULAZ IZLAZEkoloki propisi Razgovori s kljunim osobama Prikupljanje rauna za sve energente i voduProvjera PROCESLista mjeraOpi energetski pregledPlan za nastavak aktivnosti lista mjera za koje je potreban detaljni energetski pregledPlan za nastavak aktivnosti implementacija mjera poboljanja energetske efkasnosti za koje nije potreban detaljni energetski pregled Detaljni energetski pregledSlika 2: Shema detaljnog energetskog pregledaPRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA15Energetskajeefkasnostkontinuiraniprocesinezavravaimplementacijommjera poboljanja,vesenastavljakrozpraenjeipotvrivanjeostvarenihuteda,uoavanjenovih potencijala,implementacijunovihmjerapoboljanjaenergijskeefkasnostitosvezajednovodika sistemnom i kontinuiranom gospodarenju energijom.Vanojeistaknutidaseenergetskaefkasnostnikakonesmijepromatratikaotednja energije. Naime, tednja uvijek podrazumijeva odreena odricanja, dok efkasnost znai zadravanje zadanetoplotneugodnosti,unutarnjihklimatskihuslova,nivoerasvjeteisl.uzkoritenjemanje koliine energije. Nadalje, poboljanje efkasnosti potronje energije ne podrazumijeva samo primjenu tehnikih rjeenja. tovie, svaka tehnologija i tehnika oprema, bez obzira koliko efkasna bila, gubi to svoje svojstvo ukoliko ne postoje educirani ljudi koji e se njome znati sluiti na najefkasniji nain. Stoga je i prilikom davanja preporuka za poboljanje energijske efkasnosti prvo potrebno analizirati nain upravljanja sistemima i gospodarenja energijom u zgradi. Ukoliko na lokaciji ne postoji sisteman pristupgospodarenjuenergijompotrebnojedatismjernicezauspostavusistemazagospodarenje energijom (SGE). Prilikomodreivanjaenergijskeefkasnostitehnikogsistemamorajusedefniratigranice promatranogsistematesemoratonoodreditibilansmaseienergijekojaulaziiizlaziizsistema. Takoer, nuno je odrediti ulaznu energiju, dobivenu (korisnu) energiju ili rad te gubitke. U tabeli 1. na primjerima parnog kotla i rashladnog sistema objanjeno je kako ovisno o defniranim granicama sistema te ulaznoj i dobivenoj (korisnoj) energiji ili radu energetska efkasnost cijelog sistema moe biti defnirana na razliite naine.Tabela 1:Defnicije energijske efkasnostiShematski prikaz Defnicija energijske efkasnostiParni kotao 1Q FQEfkasnost parnog kotla:gdje je:Q1= koliina energije predana napojnoj vodi [kJ]m= masa pare (4) ili vode (3), [kg]h= specifna entalpija pare (4) ili vode (3), [kJ/kg]QF= koliina energije dovedena gorivom [kJ]MF= masa goriva,[ kg]Hg= gornja ogrjevna mo goriva, [kJ/kg]Rashladni sistem KondenzatorIsparivaPogonski elektromotorGranica sustava12Ekspan. ventilQkonP13QispKompresorKoefcijent uina:1ispPQ= COPgdje je:Qisp= rashladni uin isparivaa, kWP1= snaga pogonskog elektromotora kompresora, kW g F FBH Mh m h mQQ = =3 3 4 4 1PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA161.1PRAVNI I INSTITUCIONALNIOKVIR ZA ENERGIJSKU EFIKASNOST U BOSNI I HERCEGOVINIUvrijemeobjavljivanjaovogprirunika,strogouzevi,pravniiinstitucionalniokvirza energijsku efkasnost (EE) u BiH ne postoji, ni na nivou drave, ni na nivou entiteta. Postoje strategije kojeobraujuovutematikuIdajusmjernicezarazvojsektoraEE,alitesmjernicenisupretoeneu zakone,pashodnotomenisuniovlateneiliformiraneinstitucijekojebiihsprovodile.Strategije relevantne za sektor EE su:1.Studija energetskog sektora BiH - SEE (Energetski institut Hrvoje Poar, 2008.)2.Strateki plan i program razvoja energetskog sektora FBiH - SPP (Ministarstvo energije,rudarstva i industrije FBiH, 2008.)3.Strategija razvoja sektora energetike RS SRSE (Ministarstvo industrije, energetike irudarstva RS, 2010.)SEEbisemoglaposluitikaoosnovazaizradustrategijerazvojaenergetikenadravnom nivou,meutimentitetskaministarstvasuodluiladaizradesopstvenestrategijerazvojasektora energetike, koje bi eventulano mogle biti objedinjene u dravnu strategiju, ako se postigne dogovor izmeu entiteta. SEE se sastoji od 14 Modula (poglavlja) i 12. Modul se bavi energijskom efkasnou i u njemu su identifciranje potrebne mjere za poveanje energijske efkasnosti u sektorima zgradarstva, transporta i industrije.USPP-u,kojijeusvojenodstraneParlamentaFBIH2009.godine,seuopenogovori energijskoj efkasnosti, ali u ovom dokumentu nisu defnirani ciljevi niti akcioni planovi vezano za EE. SRSEjonijepredataNarodnojskuptiniRSnausvajanje.Javneraspravesuodrane, meutim konana verzija koja obuhvata zakljuke javnih rasprava jo nije zavrena.UFBiHpostojepravilnicikojibisemogusmatratikaodiopravnogokvirazaispunjenje direktivaEU,kaotoje Pravilnikotehnikimzahtjevimazatoplotnuzatituobjekatairacionalnu upotrebuenergije(SlubenenovineFBiHbr.49/09)kojejeusvojiloMinistarstvoprostornog ureenjaFBiHkojejenadlenozazatituokoliaIenergijskuefkasnostusektoruzgradarstvau FBiH. Isto Ministarstvo je donijelo vie pravilnika ukljuujui i Pravilnik o energetskom certifciranju objekata. Ovaj Pravilnik propisuje da e sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju morati biti certifciraneitakvienergetskicertifkatispodacimaogodinjojpotronjizagrijanjezgradebite izloeni ili dati na uvid svim zainteresiranim strankama. Meutim, svi pravilnici koji i jesu u skladu sa EU direktivama, moraju biti dio organizovane I usklaene strukture dravnih i entitetskih zakona da bi se moglo rei da postoji odgovarajui pravni okvir za energijsku efkasnost.URSstvaranjepravnogiinstitucionalnogokvirazaenergijskuefkasnostuskladusa direktivamaEUidesporije.URSjonisudonesenipravilnicikojejeuFBiHdonijeloMinistarstvo prostornog ureenja FBiH, ali je u pripremi Zakon o energijskoj efkasnosti RS.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA17InstitucionalnimokviromzaenergijskuefkasnostuBiHsemogusmatratiministarstva kojasebaveenergetikomiprostornimureenjem.EntitetskaministarstvasuMinistarstvoenergije, rudarstva i industrije FBiH, Ministarstvo prostornog ureenja FBiH, Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS. Na dravnom nivou nepostojiministarstvosanadlenostimaizoblastiprostornogureenja,dokseenergetikom,sa ogranienimovlatenjima,baviMinistarstvovanjskihtrgovineIekonomskihodnosakrozSektorza prirodne resurse, energetiku i zatitu okoline.KrozlanstvouEnergetskojzajednici,BiHseobavezaladaizradiakcioneplanove,usvoji zakone I podzakonske akte u skladu sa evropskim direktivama koje se tiu EE i oformi instititucije koje ceihsprovoditi.SainjenajeMapaputapomoukojebiBiHdonavedenihrokovatrebalauskladiti svoje zakonodavstvo sa sljedeim direktivama: 1.Directive 2006/32/EC on energy end use efciency and energy services (Direktiva o energijskoj efkasnosti i energetskim uslugama) rok je 31. decembar 2011. godine2.Directive2010/31/EUontheenergyperformanceofbuildings(Direktivao energijskim svojstvima zgrada) rok je 30. septembar 2012. godine3.Directive2010/30/EUonlabelingofenergy-relatedproducts(Direktivao oznaavanju proizvoda koji troe energiju) rok je 31. decembar 2011. godineAkoBiHispuninavrijemeobavezekojejepreuzelalanstvomuEnergetskojzajednici jugoistoneEvrope,moesezakljuitidaedo30.septembar2012.godineuBiHpostojati odgovarajui pravni i institucionalni okvir za energijsku efkasnost.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA18PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA192.ENERGETSKI PREGLED I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADAPravilnikom o energetskom certifciranju objekata, (Slubene novinenavine FBiH, br. 50/10), uvodi se u FBiH obavezna energetska certifkacija novih zgrada i postojeih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing. Energetski certifkat moraju imati i svi objekti javne namjena. Oekuje se da e ubrzo i u RS biti uvedena slina obaveza.Energetski certifkat zgrade je dokument kojim se na jednoznaan nain predstavljaju energetska svojstva zgrade. Pravilnikom je defnisan sadraj i izgled energetskog certifkata kao iuslovi i mjerila za osobe koje provode energijske preglede i energetsko certifciranje zgrada. Vrijednosti koje su istaknute na energetskom certifkatu odraavaju energetska svojstva zgrade i potronju energije izraunatu na temelju pretpostavljenog reima koritenja zgrade i ne moraju nuno izraavati realnu potronju u zgradi ili njezinoj samostalnoj uporabnoj jedinici jer ona ukljuuje i ponaanje korisnika.Upravo kroz zadnje navedeno vidi se odnos energetskog certifkata i energetskog pregleda. Naime,energetskijepreglednezaobilaznikoraknaputukontroletrokovaismanjenjapotronje energenatakrozpreporukezapromjeneuradnomprocesuiliponaanjutepreporukezaprimjenu zahvatairealizacijuinvesticijakojimasemogupostiipoboljanjaenergijskeefkasnostibez ugroavanjaradnihuslovauobjektu,dokseenergetskocertifciranjezgradaobavljakakobise potroaima (kupcima i zakupcima) omoguila usporedba i procjena energetskih svojstava razliitih zgrada, te na taj nain stimulirao izbor energetski efkasnih rjeenja prilikom projektiranja i izgradnje zgrade.Energetskipregledobuhvaabitnoirikrugaktivnostijersezarazlikuodenergetskog certifciranja analizira i vrednuje ponaanje korisnika te stvarna potronja energije u objektu. Naime, upravo se u segmentu ponaanja korisnika kriju znaajne mogunosti za utede u energiji i novcu npr. to vrijedi najefkasniji sistem grijanja ako su tokom zime vei dio dana otvoreni prozori. Energetskocertifciranjeimazaciljusmjeritikupceizakupcezgradapremaenergetski efkasnimrjeenjimatenatajnainprisilitiinvestitoreiizvoaeradovanapraenjemodernih tehnologija gradnje. Na ovaj se nain kao i kod oznaavanja efkasnosti kuanskih ureaja eli uvesti vie reda na podruju gradnje te kupca i zakupca objektivno informirati o trokovima za energiju koji se mogu oekivati tokom koritenja zgrade.Rezultati energetskog pregleda daju odgovore na slijedea pitanja:a)Na koji nain i gdje se u analiziranoj zgradi koristi energija i voda?b)S kojom se efkasnou energija i voda troe u analiziranoj zgradi?c)Kolika je referentna potronja energije i vode?d)Koliko iznose referentni trokovi za energiju i vodu?e)Kolikoiznoseutjecajinaokolikojisuposljedicakoritenjazgradetedalisuu skladu s relevantnim zakonskim odredbama?f )Koje mjere za poboljanje efkasnosti koritenja energije i vode imaju ekonomsko opravdanje te koje je zahvate potrebno poduzeti u cilju zadovoljavanja zakonskih propisa?Dakle,zakljuakjeenergetskogpregledapredstavljenkrozlistumjeraizahvataijombise implementacijomostvarileutedeupotronjienergijeivodeuzgradiuzzadovoljavanjesvih zakonskih propisa.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA20PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA213.POTRONJA ENERGIJE U ZGRADI3.1ENERGETSKI PREGLED ZGRADEUsvakojsezgradiobavljaodreenaaktivnost.Shematskiseaktivnostmoepredstaviti kaointerakcijaljudi,opreme,energije,radnihtehnikaizahtjevazatiteokolia(Slika3).Negativni uinci na okoli koji se javljaju kao posljedica koritenja neke zgrade u direktnoj su vezi s koliinom koritene energije i aktivnou koja se u zgradi obavlja. Naime, nije isto da li se neka zgrada koristi kao uredski prostor ili kao kola ali u svakom sluaju optimiranjem potronje energije i vode smanjuju se i negativni utjecaji na okoli.AktivnostZgradaEnergija i vodaRadne tehnikeivotne navikeLjudiRezultataktivnosti Emisije Isputanja IzlijevanjaUinci na okoliUvjeti vezani uz zatitu okoliaSlika 3: Shematski prikaz funkcioniranja neke zgradeZahtjeviaktivnostikojaseunjojobavljapredstavljajuosnovuzadefniranjeenergetskih potreba zgrade. Dovoenjem u vezu potronje energije i vode s rezultatima aktivnosti dobiva se jasna slika kako, zato i koliko se energije i vode troi u nekoj zgradi. Prilikom energetskog pregleda mora se analizirati efkasnost potronje energije i vode u svim segmentima koritenja, od ulaznog postrojenja za energijske transformacije preko razvoda i regulacije do konane, neposredne potronje od strane korisnika zgrade. Na slici 4. prikazani su svi segmenti koje mora obuhvatiti energetski pregled zgrade.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA22Ulaz energije i vodeAKTIVNOSTIENERGETSKO POSTROJENJEHlaenjeGrijanjeVodaElektri na energijaUlaz ostalih sirovinaRezultati aktivnostiUinci na okoli Emisije Ispusti IzljeviZgrada - granica analiziranog sustava Opskrba PotronjaUpravljanje energijom i zatitom okoliaRegulativa o zatiti okoliaRecikliranjeLjudiSluba odravanja zgradeDistribucija, mjerenje, praenje i upravljanjeSlika 4: Svi segmenti analize potronje energije i vode koji moraju biti obuhvaeni tokomenergetskog pregleda zgradePitanje 2: Kako defnirati rezultat aktivnosti u nekoj edukacijskoj instituciji npr. fakultetu?Rezultat aktivnosti koja se odvija na fakultetima moe se predstaviti kao broj diplomiranih studenata na godinu ili kao broj sati predavanja odranih po mjesecima ili na godinu. U analizi odnosa potronje energije i aktivnosti koje se odvijaju u zgradi nikako se ne smije zanemariti ljudski faktor. Naime, kao to je to prikazano na slici 5. unaprjeenja efkasnosti potrebno je traiti i na strani tehnologije (maine, oprema i sl.) ali i na strani koritenja opreme (ljudski faktor). Inajuinkovitijaopremauzaludnotroienergijuakoradibezstvarnepotrebe.Upravoseizzadnje navedenogvidiznaajregulacijeiupravljanjapotronjomenergijetestalnevezesaktivnoukoja seodvijazgradi.Potpunomuspostavomsistemazagospodarenjeenergijomostvarujesestalna veza izmeu potronje energije i aktivnosti koja se odvija u zgradi te se eliminiraju svi gubici uslijed nesavjesne potronje. Naravno, razumijevanje aktivnosti koja se odvija u zgradi preduslov je za analizu energijske efkasnosti.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA23PRILIKE ZA POBOLJANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI OPERATIVNOUpravljanje / Korisnik / PonaanjeTEHNIKIOprema / Materijali / DizajnPROMJENERADNIH PROCEDURA ILI IVOTNIH NAVIKASMANJENJE OTPADAODRAVANJEREGULACIJAPROJEKTI POBOLJANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTIINVESTICIJE U STROJEVE I/ILI TEHNOLOGIJE SMANJENJE POTRONJE ENERGIJE A TIME I NEGATIVNIH UINAKA NA OKOLI Ljudi TehnologijaReguliranje vremena ili koliine koritenja energije u cilju to boljeg pokrivanja stvarnih potrebaSlika 5: Unaprjeenje efkasnosti u zgradi djelovanjem na ljudski faktor i tehnologiju3.2ENERGETSKI BILANS ZGRADEAkosezanemariponaanjekorisnikapotronjaenergijeuzgradiovisiotehnikim karakteristikama same zgrade (njezinog oblika i konstrukcijskih materijala), tehnikim karakteristikama koritenihenergetskihsistema(sistemigrijanja,pripremepotronetoplevode,klimatizacije, elektrinerasvjete,itd.)teoklimatskimuslovimapodnebljanakojemsenalazi.Osnovnipojmovi zaanalizupotronjeenergijeuzgradamasutoplotnigubiciidobici,koefcijentprolaskatoplotete stepen-dan grijanja/hlaenja. U svim se analizama zgrada predstavlja kao jedan krovni sistem s vie podsistema. Na slici 6. prikazana je zgrada sa svim tokovima energije, tj. prikazana je energetski bilans zgrade.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA24Slika 6: Energetska bilans zgradeEnergetskibilanszgradepodrazumijevasveenergijskegubitkeidobitke.Pritomese uobiajenogovoriotoplotnombilansu,odnosnorazmatrasekolikojeenergijepotrebnodabise zadovoljile toplotne potrebe zgrade. Vano je zapamtiti da je potreba za togasskom energijom uvijek uskovezanazatoplotnegubitkezgrade.Naime,dokgodsutoplotnidobicienergijedovoljniza pokrivanje toplotnih gubitaka, u zgradi e se odravati eljeni uslovi toplotne ugodnosti. Prema tome, mora vrijediti jednakost:Q + Qin + Qsun = Qtrans + Qvent + Qgg(1)gdje je:Q primarna energija goriva koje se koristi za grijanje prostora,Qin unutarnji toplotni dobici,Qsun toplotni dobici od sunca,Qtrans transmisijski gubici,Qvent ventilacijski gubici,Qgg gubici u sistemu grijanjaTransmisijskigubicinastajuprolazom(transmisijom)toplotneenergijekrozelemente ovojnicezgrade.Onioviseokonstrukcijskimelementimazgrade(materijalimaizradevanjske ovojnice npr. opeka, armirano-betonska konstrukcija), debljini toplotne zatite, tipu prozora, vrata, itd.Transmisijskigubicinisujedinikojiodreujupotrebegrijanjazgrade.Naime,njimasemoraju dodati i toplotni gubici zbog provjetravanja, tzv. ventilacijski gubici (Qvent). Oni se odreuju na temelju PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA25potrebnog broja izmjena zraka, koje su propisane normama. Osimgubitaka,uzgradamapostojeidobicitoplotneenergijekojinedolazeizsistema grijanja, tzv. slobodni toplotni dobici. U ove se dobitke ukljuuje toplotna energija dobivena od osoba koje borave u prostoru, kao i od razliitih ureaja (na primjer, uredska oprema, rasvjeta, projektori itd.) koji se koriste u prostoru. Ovi se dobici nazivaju unutarnji ili interni dobici (Qin). Osim toga, odreena koliina toplotne energije u prostor dolazi i od suneva zraenja (Qsun). Da bi sistem grijanja/hlaenja zadovoljiotoplotnepotrebezgrade,potrebnajeodreenakoliinaprimarneenergije(energenta) Q. Ova je energija vea od korisne energije Qk jer tehniki sistemi nisu savreni, tj. oni takoer imaju svoje gubitke (Qgg). Naime, unutarnja se kalorika energija goriva ne moe iskoristiti u potpunosti, jer se dio energije izgubi zbog nepotpunog izgradnja i preko isputenih dimnih gasova a dio se prenosi sa samog kotla na okoli zraenjem i konvekcijom. Dakle, potrebna togasa za grijanje ovisi o:toplotnim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove),toplotnim gubicima kroz linijske toplotne mostove,toplotnim gubicima kroz takaste toplotne mostove,toplotnim gubicima prema tlu,toplotnim gubicima prema negrijanim prostorijama,toplotnim gubicima kroz ostakljene prostorije,toplotnim dobicima od sunca i unutarnjih izvora igubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije.Kroz elemente energetskog balansae zgrade nazire se osnovna ideja energijske efkasnosti u zgradarstvu. Naime, cilj je smanjiti transmisijske i ventilacijske gubitke te gubitke u sistemu grijanja nanajmanjumoguumjerutepoveatitoplotnedobitkeodsuncaipritomenenaruititogassku ugodnost boravka u prostoru.Energijske potrebe zgrade ukljuuju:togassku energiju za grijanje prostora i pripremu potrone tople vode,elektrinu energiju za pogon rashladnih ureaja, , toplotnih pumpite ventilatora i pumpi u sistemima grijanja, ventilacije i klimatizacije,elektrinu energiju za rasvjetu,elektrinu energiju za ostale ureaje (uredska oprema, liftovi, televizori itd.),sekundarneupotrebetoplotneenergije(posebnouuslunimdjelatnostimanpr. praonicama i sl.)Strukturapotronjeenergijepoenergetskimsistemimauzgradijakoovisioklimatskim prilikama,patako,naprimjer,udiopotronjeenergijeusistemugrijanjamoevariratiod30do 60%, dok udio potronje energije u rashladnom sistemu moe varirati od 3 do 15%. Na kraju, vrijedi ponoviti kako na potronju energije u zgradi ako se izuzme ponaanje korisnika najvei utjecaj imaju oblik graevine (omjer grijane i ukupne povrine graevine), toplotna izolacija, izvedba energetskih sistema.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA26PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA274.PROVOENJE ENERGETSKOG PREGLEDASveaktivnostikojeseobavljajutokomopegidetaljnogenergetskogpregledazgrade morajubitipravovremenoisplaniraneipredstavljeneklijentu.Bezkvalitetnogplaniranjaidobre komunikacije s klijentom energetski pregled sigurno nee dati oekivane rezultate. Na slikama 7. i 8. detaljnije su razraene aktivnosti po koracima u provedbi opeg i detaljnog energetskog pregleda zgrade.Ugovaranje, inicijalni sastanak te defniranje naina komunikacije s klijentom Prikupljanje osnovnih podataka o poduzeu i proizvodnom procesu Ope informacije o poduzeuKlimatoloki podaci o lokacijiPodaci o potronji energije i vodePodaci o tarifnim sustavims za sve energentePodaci o dostupnim energentima na lokacijiPodaci o proizvodnom procesu i ostvarenjima u proizvodnjiPodaci o prethodno poduzetim mjerama energetske efkasnosti Analiza potronje energije i vode u ovisnosti o aktivnostima koje se odvijaju u zgradi Defniranje ugovornih obvezaInicijalni, "kick of", sastanakDefniranje naina komunikacije (e-mail, telefon, izvjea o stanju na projektu) , Opis i razumijevanje aktivnosti koja se odvija u objektuAnaliza potronje energije i vode u ovisnosti s aktivnostima koje se odvijaju u objektuAnaliza trenutne prakse gospodarenja energijomPrepoznavanje energetskih trokovnih centara i analiza potronje energije i vode po glavnim grupama potroaa Analiza i proraun vrednovanje prepoznatih potencijala za utedeIzrada zavrnog izvjea Prepoznavanje potencijala za utede u energiji i vodiTehno-ekonomska analiza prepoznatih potencijala za utede Lista prioritetnih mjera energetske efkasnosti koje je potrebno dodatno analizirati u detaljnom energetskom pregleduPlan aktivnosti u nastavku projekta plan provoenja detaljnog energetskog pregledaPrezentacija za klijenta Sustav obskrbe (ukljuen razvod do fnalnih potroaa i analiza odravanja, naina voenja i regulacije opreme te mjerenja):- Elektroenergetski sustav- Sustav komprimiranog zraka- Industrijski sustav za proizvodnju toplinske energije- Rashladni sustav- Vodovodni sustavSustav konane potronje (ukljuena analiza odravanja, naina voenja i regulacije opreme te mjerenja)- Grijanje- Hlaenje- Klimatizacija- Ventilacija- Potrona topla voda- Elektromotorni pogoni- Elektrina rasvjeta- Ostali ureaji i opremaSlika 7: Aktivnosti po koracima u provedbi opeg energetskog pregledaPRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA28Ugovaranje ,inicijalni sastanak te defniranje naina komunikacije s klijentom Prikupljanje osnovnih podataka o poduzeu i aktivnostima koje se odvijaju u zgradiOpe informacije o objektuKlimatoloki podaci o lokacijiPodaci o potronji energije i vodePodaci o tarifnim sustavima za sve energentePodaci o dostupnim energentima na lokacijiPodaci o aktivnosti koja se odvija u objektuPodaci o prethodno poduzetim mjerama energetske efkasnosti Analiza potronje energije i vode u ovisnosti o aktivnostima koje se odvijaju u zgradiDefniranje ugovornih obvezaInicijalni ,"kick of ", sastanakDefniranje naina komunikacije (e -mail ,telefon, izvjea o stanju na projektu )Opis i razumijevanje aktivnosti koja se odvija u objektuAnaliza potronje energije i vode u ovisnosti s aktivnostima koje se odvijaju u objektuAnaliza trenutne prakse gospodarenja energijomPrepoznavanje energetskih trokovnih centara i analiza potronje energije i vode po glavnim grupama potroaa Analiza i proraun vrednovanje prepoznatih potencijala za utedeIzrada zavrnog izvjea Prepoznavanje potencijala za utede u energiji i vodiTehno -ekonomska analiza prepoznatih potencijala za utedeLista prioritetnih mjera energetske efkasnosti koje je potrebno dodatno analizirati u detaljnom energetskom pregleduPlan aktivnosti u nastavku projekta plan provoenja detaljnog energetskog pregledaPrezentacija za klijentaSustav opskrbe (ukljuen razvod do fnalnih potroaa i analiza odravanja ,naina voenja i regulacije opreme te mjerenja):- Elektroenergetski sustav- Sustav za proizvodnju toplinske energije- Rashladni sustav- Vodovodni sustavSustav konane potronje ( ukljuena analiza odravanja ,naina voenja i regulacije opreme te mjerenja)- Grijanje - Hlaenje- Klimatizacija - Ventilacija - Potrona topla voda- Elektromotorni pogoni- Elektrina rasvjeta- Ostali ureaji i oprema Slika 8: Aktivnosti po koracima u provedbi detaljnog energetskog pregledaPRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA294.1PRIPREMA ZA PROVOENJE ENERGETSKOG PREGLEDAUobiajenajepraksadaseprilikomzapoinjanjaenergetskogpregledaobaviiinicijalni radnisastanaknakojemseklijentupredstavljajusveaktivnostikojeeseobavljatitokomopegili detaljnog energetskog pregleda. Akoseradioopemenergetskompregleduupitnikzaprikupljanjepodatakaopotronji energijeiaktivnostimakojeseobavljajunalokacijidostavljaseklijentuvenaprvomsastanku, odmah nakon potpisivanja ugovora. Primjer upitnika za prikupljanje podataka o potronji energije i aktivnostima na lokaciji nalazi se u Prilogu 1. ovog Prirunika. Ako se radi o detaljnom energetskom pregledu s klijentom se jo jednom prolazi kroz svaku od predloenih mjera za detaljnu analizu.Takoer, u ovoj se fazi od klijenta trae i kopije svih rauna za koritene energente i vodu u protekloj kalendarskoj godini te svim prolim mjesecima tekue godine. Ukoliko su dostupni predlae se i analiza podataka o potronji energije za period od protekle 3 godine, no u tom sluaju potrebno je jasno utvrditi i sve uslove u kojima se objekt tada nalazio, kao na primjer kretanje vanjske temperature i nivo aktivnosti u objektu u analiziranom periodu i slino. U nekim je sluajevima, kad klijent ima vie mjesta preuzimanja odreenih energenata, poeljno od njega zatraiti saglasnost kako bi konsultant u njegovo ime izravno od dobavljaa energije ili vode zatraio podatke o potronji. Na ovaj se nain bitno ubrzava tijek energetskog pregleda te klijent ne gubi vrijeme na kopiranje vee koliine rauna. Primjer saglasnosti za dobivanje podataka o potronji energije ili vode direktno o dobavljaa nalazi se u Prilogu 2. ovog Prirunika.Kad god je to mogue upitnik je potrebno klijentu dostaviti u elektronskom formatu. Takoer, uzupitnikjepotrebnodostavitiiuputezapopunjavanjetepodatkeoosobikojaebitidostupna klijentutemukroztelefonskeilie-mailkonsultacijepomoipripopunjavanjuupitnika.Potrebno jenaglasitikakojeodgovornostizadatakkonsultantadaprikupisvepotrebneinformacije onainimapotronjeenergijeivodeuanaliziranomobjektutedaupitnikpredstavljasamo jedanodalatakakosedolazidopodataka.Naime,pogrenojeprebacivatiodgovornostna klijentazapopunjavanjeupitnika.Klijentajepotrebnopoduitiimotiviratidatojemoguebolje popunidostavljeniupitnikdoknakonsultantuleiodgovornostdauoiiispravisveeventualne nepravilnosti. Ukoliko je to mogue od klijenta je potrebno zatraiti dostavljanje popunjenog upitnika uelektronskomformatu.Naovajsenainbitnoubrzavakomunikacijatesetederesursijernema nepotrebnog gomilanja papira.Utabeli2.navedenesusveinformacijekojebikonsultantkojiprovodiopienergetski pregled morao imati nakon to je u suradnji s klijentom doao do svih podataka traenih kroz upitnik. Usluajuprovoenjadetaljnogenergetskogpregledaprikupljenisetpodatakajeneto drugaijijersupoznatirezultatiopegenergetskogpregledatesekonsultantkoncentrira samo na informacije nune za detaljnu analizu.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA30Tabela 2:Informacije koje bi konsultant morao imati nakon to je u suradnji s klijentomdoao do svih podataka traenih kroz upitnik opi energetski pregledPodaci o potronji energije i vode po mjesecima minimalno za prethodnu kalendarsku godinu te protekle mjesece tekue godine (opcionalno za 3 godine ali uz uslov da su dostupni podaci o koritenju objekta u tom periodu)Podaci o aktivnostima koje se odvijaju u objektu po mjesecima u prethodnoj kalendarskoj godini te proteklim mjesecima tekue godinePopis glavnih potroaa energije s naznakom njihovog vremena radaSheme razvoda instalacija (ukoliko postoje)Nacrt ili skica lokacije i objekata (ukoliko postoje)Graevinski i arhitektonski podaci o objektimaPodaci o ugraenim ureajima za mjerenje potronje energije i vodePodaci o nainima i procedurama upravljanja sistemima i gospodarenja energijom i vodom u objektuPodaci o nainu odravanja samog objekta i svih tehnikih sistema u objektuEventualni specifni komentari tehnikog osoblja koje vodi objekt4.1.1Priprema i posjet lokaciji u sluaju provoenja opeg energetskog pregledaNakon obrade podataka iz upitnika moe se pristupiti planiranju posjeta lokaciji i obavljanju opegenergetskogpregleda.tokomposjetakonsultantraiavasvenejasnoeizupitnikakoje senisumogleraistititelefonskiilie-mailomtesedetaljnijeupoznajesaktivnostimanalokaciji, energetskimsistemima,gospodarenjemenergijom,tehnikimkarakteristikamagraevine,te nainima voenja i odravanja zgrade.Takoer, tokom je posjeta nuno osigurati i sastanak s nekim od lanova Uprave preduzea koje je naruilo energetski pregled i koje je vlasnik ili korisnik zgrade jer je njihova potpora kljuna u primjeni programa energijske efkasnosti. Na ovom je sastanku nuno klijentu jo jednom objasniti da bez sistemnog pristupa i provoenja opeg i detaljnog energetskog pregleda nema niti garantiranog ostvarivanja uteda. Naime, ulazak u investiciju bez kvalitetne snimke prethodnog i analize budueg stanja gotovo sigurno vodi promaaj. U tabeli 3. ralanjene su aktivnosti koje se obavljaju na lokaciji u sklopu opeg energetskog pregleda. Taan plan aktivnosti koje se obavljaju tokom posjeta lokaciji potrebno je prethodno usaglasiti te dostaviti kontakt osobi. Uz plan se uvijek dostavlja i pratei dopis. Predloak za pripremu prateeg dopisa nalazi se u Prilogu 3. ovog Prirunika.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA31Tabela 3:Pregled aktivnosti tokom posjeta lokaciji u sklopu opeg energetskogpregleda zgrade Aktivnost Ciljevi aktivnostiUvodni sastanak s direktorom ili lanovima Uprave preduzea koje je naruilo energetski pregled i koje je vlasnik ili korisnik zgrade. Na sastanku treba biti prisutan i imenovana kontakt osoba te Voditelji energetike i odravanjaKlijentu jo jednom objasniti da bez sistemnog pristupa i provoenja opeg i detaljnog energetskog pregleda nema niti garantiranog ostvarivanja uteda.Direktoru ili lanovima Uprave jasno naglasiti da bez njihove potpore program poboljanja energijske efkasnosti nema anse za uspjeh.Proiriti znanja o aktivnostima na lokaciji i prostornom rasporedu objekata te se upoznati s planovima za eventualno poveanje opsega aktivnosti.Opi energetski pregled zgrade u pratnji kontakt osobe te Voditelja energetike i odravanjaInspekcija vanjske ovojnice te sistema grijanja, ventilacije, klimatizacije, hlaenja, rasvjete i ostalih veih potroaa elektrine energije te eventualna kraa mjerenja u cilju to kvalitetnijeg dijagnosticiranja stanja i rada pojedine opremeNapomena: Ova aktivnost ovisno o veliini analizirane zgrade i kompleksnosti sistema moe trajati i nekoliko dana.Detaljnije se upoznati s aktivnostima na lokaciji, nainima praenja potronje energije i vode te navikama korisnika.Pregled i diskusija o prikupljenim podacimaProvjera kvalitete prikupljenih podataka da bi se u sluaju eventualnih greaka moglo odmah reagiratiPitanje 3: to sve treba sadravati plan aktivnosti tokom posjeta nekoj lokaciji u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda zgrade?Plan aktivnosti tokom posjeta nekoj lokaciji, na primjer bolnici, u cilju obavljanja opeg energetskog pregleda mora sadravati slijedee informacije:vrijeme i datum posjeta,predvieno trajanje posjeta,popis osoba u timu konsultanta,popis osoba iz analiziranog poslovnog subjekta s kojima je nuno obaviti razgovore tokom posjeta lokaciji,detaljan pregled aktivnosti tokom posjeta s procjenom vremena trajanja ipopis dodatne dokumentacije koju bi tokom posjeta konsultant elio dobiti na uvid.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA32Plan aktivnostitokomposjeta BOLNICI u cilju obavljanja preliminarnog energetskog pregledaVrijeme i datum posjeta:8:00, 10.10.2010.Trajanje posjeta: 3 dana (10.10.2010., 11.10.2010. i 12.10.2010.)Osobe koje obavljaju preliminarni energetski pregled na lokaciji:Berislav Beri, dipl.ing.stroj. - Voditelj projekta Jabko Jankovi, dipl.ing.grad.Janko Jankovi, dipl.ing.el.Cilj posjeta:Provjeriti procedure i naine potronje energije i vode na lokaciji te prepoznati mogunosti za poboljanje efkasnosti potronje.Osobe iz preduzea s kojima je nuno obaviti razgovore Tokomposjeta lokaciji:Direktor bolnice te voditelji Slubi energetike i odravanjaAktivnosti Tokomtrajanja posjeta lokaciji:Uvodni sastanak s direktorom bolnice na kojem je prisunaimenovana kontakt osoba te voditelji Slubi energetike i odravanja (predvieno trajanje aktivnosti 0,5 sati)Preliminarni energetski pregled bolnice i energetskih sistema u pratnji kontakt osobe te voditelja Slubi energetike i odravanjaUpoznavanje s rasporedom aktivnosti u bolnici, radnim procedurama, nainima praenja potronje energije i vode te inspekcija vanjske ovojnice, sistema grijanja, ventilacije, klimatizacije, hlaenja, rasvjete, liftovi itd. Mogua su kraa mjerenja u cilju to kvalitetnijeg dijagnosticiranja stanja i rada pojedine opreme (predvieno trajanje aktivnosti 21 sata, svaki dan po 7 sati)Pregled i diskusija o prikupljenim podacima s kontakt osobom te Voditeljima energetike i odravanja (predvieno trajanje aktivnosti 1,5 sat, svaki dan po 0,5 sati nakon pregleda postrojenja)Potrebna dodatna dokumentacija od strane Naruitelja:Dnevnik rada kotlovnice,procedure praenja potronje energije i vodePlan aktivnosti Tokomposjeta lokaciji mora biti usuglaen s kontakt osobom iz analiziranog objekta.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA334.1.2Priprema i posjet lokaciji u sluaju provoenja detaljnog energetskog pregleda plan mjerenjaUsluajuprovoenjadetaljnogenergetskogpregledanakoninicijalnogsastankas predstavnicimapreduzeakojejenaruilodetaljnienergetskipregledtekojejevlasnikilikorisnik zgrade potrebno je izraditi plan mjerenja koji e pratiti svaku od predloenih mjera za detaljnu analizu. Trajanje detaljnog energetskog pregleda moe jako varirati (od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci) asveovisnoosloenostisamogobjektakojiseanalizira.Specifnostsedetaljnogenergetskog pregleda ogleda u injenici da se mjerna oprema za snimanje potronje energije i vode za mjere od interesaostavljanalokacijiutrajanjuodjednogdodvasedmice.Naime,bezprovjeremjerenjem korisnikusenemoeponuditikvalitetnorjeenjejerbilanspotronjeenergijenapravljentokom opeg energetskog pregleda ne mora odgovarati stvarnom stanju. Dakle, mjerenja se provode kako biseprovjerilepretpostavkekojesupostavljenetokomopegpregledainapravilatojemogue tanija ocjena trenutnog ali i procjena budueg stanja. Bezkvalitetnesupripremerezultatimjerenjauobiajenoprepunigreakaineupotrebljivi. Priprema mjerenja mora ukljuivati izradu plana mjerenja. Plan je mjerenja kljuni dokument s kojim se mora upoznati i klijenta kako bi se osigurali optimalni uslovi za njegovu provoenje. Uobiajeno se prije same izrade plana mjerenja obavlja kratki posjet lokaciji kako bi se utvrdila tona mjesta gdje e se postaviti mjerna oprema te eliminirala sva eventualna iznenaenja. Naime, u sluajevima kad se plan mjerenja radi na temelju skica ili shema instalacija esto se znaju dogoditi neugodna iznenaenja prilikom samog postavljanja mjerene opreme, npr. glavni razvodni ormar je preuzak da bi se u njega mogla postaviti planirana mjerna oprema. Plan mjerenja mora sadravati odgovore na pitanja:Ko mjeri?Gdje se mjeri?Koliko traje mjerenje?Ko je od strane korisnika odobrio mjerenje?S kojom mjernom opremom se vri mjerenje?Ko kontrolira mjerenje?Plan mjerenja mora biti sastavni dio dokumentacije koja se zajedno s rezultatima mjerenja predajekorisniku.Sveeventualnepromjeneuslovatokomtrajanjamjerenjanunojeevidentirati kako bi se moglo tono interpretirati dobivene rezultate. Korisnik moe i mora pregledom planiranih i obavljenih aktivnosti jednostavno utvrditi da li je mjerenje obavljeno u skladu s planom.Pitanje 4: Kako izgleda plan mjerenja tokom obavljanja detaljnog energetskog pregleda zgrade?Plan mjerenja je kljuni dokument na temelju kojeg se provode aktivnosti na lokaciji tokomobavljanja detaljnog energetskog pregleda. Unutar plana mjerenja moraju biti navedene sve kljune informacije nune za uspjeno obavljanje mjerenja. Takoer, plan mjerenja mora biti napisan na nain da naruitelj na temelju njega moe naruiti eventualnu neovisnu provjeru mjerenja.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA34Plan mjerenja potronje elektrine energije u sistemu elektrine rasvjete SPORTSKE DVORANEVrijeme i datum poetka mjerenja:10:00, 10.10.2010.Trajanje mjerenja:14 dana (do 24.10.2010.) - provjera statusa mjerne opreme dan nakon postavljanja (11.10.2010. u 12:00)Mjerenje obavljaju:Janko Jankovi, dipl.ing.el. - Voditelj mjernja Marko Markovi, teh.Od strane Naruitelja mjerenje odobrio:Petar Peri, dipl.ing.el. - Voditelj Slube odravanjaOd strane Naruitelja nadzor mjerenja obavlja:Ivan Ivi, dipl.ing.el. - djelatnik Slube odravanjaBroj ugovora na temelju kojeg se obavlja mjerenje - detaljni energetski pregled:001/DEP/2010Oprema s kojom se obavlja mjerenje:Strujna klijeta PROIZVOAA s mogunou snimanja trofaznih optereenja i mogunou viednevne pohrane podataka - 4. komadaDatum badarenja mjerne opreme:12.12.2009. (vrijedi do 12.12.2010.) badarenje obavio INSTITUT - izvjetaj o badarenju u privitku planaCilj mjerenja:Utvrditi potronju elektrine energije u sistemu elektrine rasvjete SPORTSKE DVORANE s ciljem defniranja referentne potronje postojeeg sistemaProvoenje mjernja:Po jedna strujna klijeta bit e postavljena na svaki od tri odvoda (oznake na shemi RAS1, RAS2, RAS3) u glavnom razvodnom ormaru (oznaka na shemi GRO1) koji pokrivaju potronju elektrine energije u sistemu elektrine rasvjete u SPORTSKOJ DVORANI. etvrta strujna klijeta bit e postavljena na glavni dovod (oznaka na shemi GL_DOV) elektrine energije za SPORTSKU DVORANU tako da e se uz ostalo pratiti i ukupna potronja elektrine energije u objektu.Napomena:Zbog odravanja koarkake utakmice koja se prenosi u direktnom televizijskom prenosu 17.10.2010. bit e ukljuena sva raspoloiva elektrina ravjeta na lokaciji. Tokomuobiajnih aktivnosti u DVORANI koristi se samo jedna treina ukupno instalirane elektrine rasvjete.Plan mjerenja napravio: Plan mjerenja odobrio:Marko Markovi, teh. Janko Jankovi, dipl.ing.el.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA354.2ANALIZA POTRONJE ENERGIJE I VODEDobitikvalitetnuslikuopotronjienergijeivodeuanaliziranomobjektutepripadajuim trokovimanemoguejebezizradeenergetskogitrokovnogbilansa.Energetskimjebilansom predstavljenapotronja pojedinih energenata u ukupnoj godinjoj potronji energije.Trokovnim su bilansompredstavljeni trokovi za pojedine energente i vodu. Energetski i trokovni bilanspotrebno jepovezatisaktivnostimauzgradiinatajnainotvoritiputrazumijevanjuzatoikolikosetroi energije i vode te koliko iznose pripadajui trokovi. U pravilu se u trokove ne uraunava porez na dodanu vrijednost (PDV), tj. sve iskazane vrijednosti su bez PDV-a.Energetskaitrokovnabilansseizraujunatemeljudobivenihraunaoutroenim energentimaivodi.Prilikomprovoenjaenergetskogpregledapotrebnojeprikupitipodatkeo potronjienergijeivodeminimalnozaprethodnuteusvimproteklimmjesecimatekuegodine kako bi se dobila to je mogue kvalitetnija slika o potronji energije i vode te prateim trokovima. Prikupljeni se podaci uizvjetaju prikazuju grafki i tablino. Na slici 9. nalazi se primjer preglednog prikaza energijske i trokovne bilanse.Energetska bilanca Trokovna bilancaObraunska jedinicaGodinja potronja [obr. jed.]Godinja potronja [kWh]Udjel u ukupnoj potronji energijeGodinji trokovi [KN]Udjel u ukupnimtrokovimaElektrina energija kWh 12.523.55612.523.55635,54% 6.716.238 48,27%Toplinska energija iz javne mree MWh 12.28712.287.09234,87% 2.513.532 18,07%Geotermalna energija MWh 3.9543.954.00011,22% 521.928 3,75%Prirodni plin m3483.9424.481.29912,72% 847.777 6,09%Ekstra lako loivo ulje l 109.6671.099.9603,12% 350.613 2,52%Ukapljeni naftni plin kg 69.409888.4352,52% 238.098 1,71%Voda m3382.685 - - 2.724.857 19,58%Ukupno 35.234.343 100% 13.913.043 100%Pregled godinje potronje energije i vode te pripadajuih trokovaPrirodni plin4.481.299 kWhUkapljeni naftni plin888.435 kWhEkstra lako loivo ulje1.099.960 kWhGeotermalna energija3.954.000 kWhEnergija ukupno35.234.343 kWhElektrina energija6.716.238 KNToplinska energija 2.513.532 KN Prirodni plin847.777 KNUkapljeni naftni plin238.098Ekstra lako loivo ulje1.099.960 KNGeotermalna energija521.928 KNUkupni trokovi za energiju13.913.043 KNVoda2.724.857 KNToplinska energija 12.287.092 kWhElektrina energija12.523.556 kWhSlika 9: Primjer preglednog prikaza energijske i trokovne bilansePRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA36Ovakvim se prikazom podataka korisniku jasno istie znaaj pojedinih energenata u ukupnoj potronji energije. Takoer,odvojenoodenergetskogitrokovnogbilansapotrebnojeprikazatiijedinine trokove,KM/kWh,zasvakienergentkaotojetoprikazanonaslici10.Jedininisetroakzasvaki pojedini energent rauna prema izrazu:(1)gdje je:JT=jedinini troak za analizirani energent,UT=na temelju rauna izraunati ukupni godinji troak za analiziranienergent (ukljuene su sve naknade, npr. zakup snage, stalna mjesenanaknada i sl.) u KMUE=na temelju rauna izraunata godinja potronja analiziranog energentaiskazana u kWh.[ ]kWh KNUEUT= J TSlika 10: Primjer prikaza jedininih trokova za koritene energenteElektrina energijaPrirodni gasLo uljeDrvoKM/MWh0 50 100 150 2005860140120185UgaljKMPRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA37Potronjusvakogodenergenatapotrebnojeanaliziratizasebno.Analizamoraobuhvatiti sve mjesece iz perioda od interesa tj. referentne godine. O tome kako se odreuje referentna godina bitevierijeiunarednimpoglavljimaPrirunika.Podaciopotronjisvakogenergentaprikazuju se tablino i grafki. Zbog specifnosti tj. sloenosti odabran je prikaz potronje elektrine energije, slika11.Naime,ucijenielektrineenergijezaveeobjekteznaajandiootpadanaangairanu elektrinu snagu te se uz prikaz potronje po mjesecima koristi se i tzv. krivulja trajanja optereenja. Krivuljasetrajanjaoptereenjakoristiikodprikazapotronjetoplotneenergijekojasepreuzima izsistemadaljinskoggrijanjajerseituznaajandiotrokovaodnosinazakuppotrebnetoplotne snage. Toplotna je snaga u raunima zadana implicitno tj. rauna se dijeljenjem mjesene vrijednosti utroene toplotne energije s vremenom rada toplotnog sistema. Dakle, u analizi potronje elektrine odnosnotoplotneenergijeseuzprikazutrokapomjesecimakoristiikrivuljatrajanjaoptereenja zbog slijedeeg:Ukrivuljitrajanjaoptereenjaseosimveliinevrnogoptereenjasasvimjasnovidii koliko je njegovo trajanje to je kljuni podatak za strategiju kontrole vrnog optereenja.Krivulja trajanja optereenja omoguava direktan uvid u veliinu stalnog i promjenjivog optereenjatojebitanpodatakkododreivanjaefkasnostipotronjeenergije. Openitogovorei,promjenjivooptereenjejeposljedicavarijacijauintenzitetu aktivnosti u objektu dok stalno optereenje predstavlja potronju koja se pojavljuje bez obzira na intenzitet aktivnosti. Naravno, promjenjivo optereenje nije samo posljedica varijacijauintenzitetuaktivnostinitijestalnooptereenjenepromjenjivobezobzira na intenzitet aktivnosti tj. postoje znaajni potencijali za smanjenje i jednog i drugog. Primjeraradi,ustalnomseoptereenjumoenaiidioopremekojaradineprekidno nakon ukljuivanja iako to nije potrebno.Kod prikaza potronje ostalih energenata (prirodni gas, ekstra lako Lo ulje i ukapljeni naftni gas) ne koristi se krivulja trajanja optereenja.Prikaz po mjesecima naglaava sezonski karakter i predstavlja prvi korak prema povezivanju potronje energije s intenzitetom aktivnosti na lokaciji. Naime, kako bi se potronja svakog energenta pravilno razumjela potrebno ju je povezati s aktivnou koja se odvija na lokaciji jer samo na taj nain podaci o potronji energije i vode dobivaju pravi smisao.Takoer, analiziranu potronju energije prema prikupljenim raunima potrebno je usporediti sraunskidobivenomkoliinomenergije,akojajeizraunata(modelirana)koristeiprikupljene podatkeotehnikimkarakteristikamazgradeinainukoritenjairada.Navedenonaroitovrijedi za potronju toplotne energije, jer se usporedbom stvarne potronje energije s raunski dobivenom vrijednoumoedoidovanihspoznajaonainukoritenjazgradeusezonigrijanja.Ukolikoje stvarna potronja puno vea od proraunske uzrok tome moe biti nepotrebno pregrijavanje prostora, prekomjernoprozraivanjegrijanogprostora,nepostojanjenonogidnevnogreimaradaitd..U sluaju da je stvarna potronja manja od proraunom dobivene vrijednosti potrebno je provjeriti da li PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA38je glavni razlog za to ne odravanje zakonom propisanih radnih uslova u prostoru. U svakom sluaju razlike u izraunatoj i stvarnoj potronji treba objasniti.Krivulja trajanja optereenjaObraunskorazdoblje -mjesecPotronjaelektrine energije -viatarifa[kWh]Potronjaelektrine energije -niatarifa[kWh]Ukupnapotronjaelektrine energije [kWh]Angairanasnaga[kW]Prekomjernopreuzetajalovaenergija[kVArh]Trokovi zaradnuenergiju -viatarifa[KN]Trokovi zaradnuenergiju -niatarifa[KN]Ukupni trokovi zaradnuenergiju[KN]Trokovi zaangairanusnagu [KN]Trokovi zaprekomjernopreuzetujalovuenergiju[KN]Ostali trokovi i nakanade [KN]Ukupni trokovi zaelektrinuenergiju[KN]Sije anj 145.789 46.800 192.589 783 0 55.399,82 7.956,00 63.355,82 49.798,80 0,00 106,00 113.260,62Velja a 123.890 43.500 167.390 692 0 47.078,20 7.395,00 54.473,20 44.011,20 0,00 106,00 98.590,40Oujak 119.000 34.939 153.939 534 0 45.220,00 5.939,63 51.159,63 33.962,40 0,00 106,00 85.228,03Travanj 145.790 49.990 195.780 798 0 48.110,70 7.498,50 55.609,20 33.835,20 0,00 106,00 89.550,40Svibanj 190.900 62.920 253.820 810 0 62.997,00 9.438,00 72.435,00 34.344,00 0,00 106,00 106.885,00Lipanj 156.872 51.901 208.773 800 0 51.767,76 7.785,15 59.552,91 33.920,00 0,00 106,00 93.578,91Srpanj 127.891 39.840 167.731 659 0 42.204,03 5.976,00 48.180,03 27.941,60 0,00 106,00 76.227,63Kolovoz 121.344 37.989 159.333 634 0 40.043,52 5.698,35 45.741,87 26.881,60 0,00 106,00 72.729,47Rujan 167.890 51.093 218.983 769 0 55.403,70 7.663,95 63.067,65 32.605,60 0,00 106,00 95.779,25Listopad 178.909 55.490 234.399 795 0 67.985,42 9.433,30 77.418,72 50.562,00 0,00 106,00 128.086,72Studeni 134.090 40.128 174.218 678 0 50.954,20 6.821,76 57.775,96 43.120,80 0,00 106,00 101.002,76Prosinac 129.034 42.901 171.935 567 0 49.032,92 7.293,17 56.326,09 36.061,20 0,00 106,00 92.493,29Ukupno 1.741.399 557.491 2.298.890 - 0 616.197,27 88.898,81 705.096,08 447.044,40 0,00 1.272,00 1.153.412,48Vei intenzitet proizvodnje Manji intenzitet proizvodnje Snaga [kW ili % maksimalne] Vrijeme [mjesec]Vrno optereenjePromjenivo optereenjeStalno optereenje050.000100.000150.000200.000250.000300.0000100200300400500600700800900Potronja energije [kWh] JanuarFebruarAprilMartMajJuniJuliAugustOktobarSeptembarNovembardecembarAngaovana snaga [kW] Angaovana snaga (kW)Ukupna potronja elektrine energije (kWh)Slika 11: Primjer preglednog prikaza potronje elektrine energijePRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA394.2.1Defniranje pokazatelja potronje energije i vodeTokomgodinepotronjaenergijeivodevariraovisnoointenzitetuaktivnosti,godinjem dobu,ponaanjukorisnikaislino.Kakobisepravilnoodredilaefkasnostsistema,potrebnoje provestianalizuiutvrditiobjektivnepokazateljepotronjeenergijeivode.Ukonanici,pokazatelj potronje je omjer koliine energije ili vode utroene za aktivnosti na lokaciji i mjerljivog rezultata te aktivnosti: ( )( )( ) [ ]aktivnost m ili kWht At E= t PP3(2)gdje je:PP(t)=pokazatelj potronje u vremenu t,E(t)=potronja energije/vode u vremenu t iskazana u kWh ili za vodu u m3,A(t)=rezultat aktivnosti na lokaciji u vremenu t iskazan preko prikladne mjerne jedinicenpr.zaedukacijskuinstitucijutojebrojodranihpredavanja, zazgradunekogtijelalokalneiliregionalneupraveaktivnostsemoe prikazatikrozzbirzaposlenikakojisubilinaposlukrozsveradnedane analiziranog mjeseca it=vrijeme (za potrebe energetskog pregleda t je uobiajeno jedan mjesec).Znaajpokazateljapotronjeleiuinjenicidapovezujupotronjuenergije/vode(tzv. zavisnavarijabla)iaktivnostipotrebakorisnikauobjektu(tzv.nezavisnavarijabla).Potronja energije/vodetrebalabinapredvidivnainpratitipromjenenivoeaktivnostiiupravojetoodlika energetskiefkasnihsistema.Akosedobivenevrijednostipokazateljapotronjeeleusporeivati krozgodinenunoihjekorigiratiobziromnaklimatskopodnebljeukojemseobjektnalazitj.u izraz(2)ukljuitivrijednoststepen-dangrijanja/hlaenja.Ovajekorekcijanunaakosedobivena vrijednostreferentnogpokazateljapotronjeelikoristitikrozgodinealiizausporedbusaslinim objektima na drugim lokacijama. Vrijednosti stepen-dan grijanja/hlaenja za razliite godine i lokacije uHrvatskojmogusedobitiodDravnoghidrometeorolokogzavoda.Dakle,dabisereferentni pokazatelj potronje energije mogao koristiti kroz godine i usporeivati sa slinim objektima u zemlji i inozemstvu potrebno ga je korigirati prema izrazu: ( )[ ]dan stupanj m kWhDD1) god ( AgodE= PP3god. god(3)gdje je:PPgod.=pokazatelj potronje na nivou godine,E(god)=godinja potronja energije za grijanje/hlaenje iskazana u kWh,stepenPRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA40A(god)=rezultat aktivnosti na lokaciji na godinjem nivou iskazan preko prikladne mjerne jedinice,DDgod=stepen-dangrijanja/hlaenjazareferentnugodinuzakojujeizraunat pokazatelj potronje.Raspoloive se podatke o potronji energije/vode (na primjer, iz rauna za energiju/vodu) u ovisnosti o aktivnosti (varijabli koja na nju utjee) uizvjetaju uobiajeno prikazuje grafki u dijagramu rasprenja (eng. scater diagram) i tablino na nain kao to je to prikazano na slici 12. U dijagramu je rasprenja vremenska domena zadana implicitno kroz svaku toku u prikazu. Kombiniranje grafkog itablinogprikazaovisnostipotronjeenergijeoaktivnostinalokacijiomoguavajednostavno povezivanje sve tri sastavnice, potronje energije, aktivnosti na lokaciji i vremenske domene. Koefcijent r2senazivakoefcijentdeterminacijeidajeinformacijuotomekolikorasipanjaizlaznihpodataka potjeeodfunkcijskeovisnostipotronjeenergije(E)iaktivnostinalokaciji(A),akolikootpadana tzv. rezidualno ili neobjanjeno rasipanje (tu informaciju oitavamo iz 1 r2). Drugim rijeima r2 daje informaciju o tome koliko je jaka funkcijska veza izmeu E i A . to je vrijednost koefcijenta r2 blia 1, zavisnost je jaa.Vrijednostprosjenograsipanjauobiajenosluikaopokazateljkolikojedobraodnosno loatrenutnapraksagospodarenjaenergijomunekojzgradi.Niavrijednostprosjenograsipanja (manje od 3%) uobiajeno znai da u analiziranoj zgradi postoji dobra praksa gospodarenja energijom dokveevrijednostinpr.10%ukazujunamogunostznaajnihpoboljanjaefkasnostipotronje energije.Kakoseradiokvantitativnompokazateljumoguisusluajevidajedobivenavrijednost prosjenograsipanjarelativnomala,recimoispod2%,adasenakonanalizeutvrdikakojepraksa gospodarenja energijom u zgradi loa te kako postoje znaajni potencijali za poboljanje efkasnosti potronjeenergije.Ovakvisluajevisejavljajukadaktivnostiznaajnovarirajukrozgodinudok jepotronjaenergijegotovokonstanta.Uovomesluajuiakouzgradipostojidostaprostoraza poboljanje efkasnosti potronje energije prosjeno rasipanje imati relativno malu vrijednost.Postoje i sluajevi kada veliko rasipanje potronje jednog oblika energije ukazuju na to da se drugim oblikom energije ne upravlja ispravno. U primjeru na slici 12. na jednom fakultetu je prikazana mjesenapotronjaelektrineenergije.Uljetnimmjesecimajeznaajnojeumanjenaaktivnostna fakultetuinepostojeklimatizacijskiuredjaji,takodajeuljetnimmjesecimanajniapotronja,kao to je i za oekivati. Meutim, u oktobru i maju se obavljaju aktivnosti u punom kapacitetu, isto kao Iuzimskimmjesecima,alijepotronjauzimskimmjesecimaznaajnovea,posebnoudecembru. Tomoeznaitidasefakultetdopunskigrijeelektrinomenergijom,jerjepoznatodauveem broju ureda postoje elektrine grijalice. Ovo treba u svakom sluaju ispitati, a da bi se donio ispravan zakljuak, treba razmotritipotronju toplotne energije, stepen-dane, reim rada sistema grijanja za te mjesece, kao i snagu i reim rada veih potroaa elektrine energije.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA41E = 0,8326 x P + 403,59r2= 0,66480500.0001.000.0001.500.0002.000.0002.500.0000 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000Proizvodnja [t/m]Potronja pare [kWh/m] Prosjeno rasipanje = 11,5Stalna (fksna) potronja energije Grafki prikaz ovisnosti potronje energije o aktivnosti na lokaciji dijagram rasprenja Tablini prikaz ovisnosti potronje energije o proizvodnjiPromjenjiva potronja energijeSlika 12: Primjer prikaza ovisnosti koritenog energenta o aktivnosti na lokacijiKodizraunapokazateljapotronjeenergijezagrijanjeilihlaenjeuobiajenoseumjesto aktivnosti koristi volumen grijanog/hlaenog prostora pa se dobiva pokazatelj potronje energije za grijanje/hlaenje po jedinici volumena. Uobiajeno se rauna godinji pokazatelj potronje energije zagrijanje/hlaenjetegajepotrebnokorigiratiobziromnaklimatskopodneblje.Dakle,referentni pokazatelj potronje energije za grijanje/hlaenje rauna se prema izrazu: (4)gdje je:PPgod.=pokazatelj potronje na nivou godine,E(god)=godinja potronja energije za grijanje/hlaenje iskazana u kWh,V=volumen prostora koji se grije ili hladi,DDgod=stependangrijanja/hlaenjazareferentnugodinuzakojujeizraunat pokazatelj potronje.MJESEC POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE (kWh)January 46.516February 45.797March 51.443April 42.003May 39.463June 40.344July 35.272August 36.563September 35.958October 42.431November 47.612December 53.873UKUPNO: 514.275( )[ ]dan stupanj m kWhDD1VgodE= PP3god. godstepen-PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA42E = 0,8326 x P + 403,59 05.00010.00015.00020.00025.0000 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000Aktivnost - broj obroka pripremljenih u kuhinji [broj obroka/mjeseno]Potronja pare za kuhanje [kWh/mjeceno] Referentno stanje potronje energijeCiljano stanjepotronje energijeE = 0,9503 x P + 36,037 Prilikom usporeivanja izraunatih pokazatelja potronje energije s dostupnim pokazateljima izdrugihslinihobjekataizzemljeiliinozemstvatrebabitioprezanjerjekvalitetnausporedba moguasamoakoseaktivnostiuobjektimaodvijajunasliannainteakosupodacikorigiranina klimatsko podneblje.4.2.2Defniranje referentne potronje energije i vodeUdananjemsvijetukontinuiranihpromjenaipoboljanjanajeesepotronjaenergijei vode iz zadnje godine u kojoj nije bilo poremeaja u aktivnostima na lokaciji (npr. dugotrajni trajkovi), snabdijevanjuenergijomivodom(npr.poremeajusnabdijevanjuprirodnimgasom)tezakojusu dostupnicjelovitipodaciproglaavareferentnompotronjom.Pokazateljipotronjeiztegodine korigiraniobziromnaklimatskopodnebljeukojemsezgradanalaziproglaavajusereferentnim pokazateljima potronje. Zaprikazivanjeutedauenergijikojeeseostvaritiuanaliziranojzgradiprimjenom predloenihmjerapoboljanjaenergijskeefkasnostinunojekoristitireferentnepokazatelje potronje.Naime,estosedogaadazbogpoveanjaopsegaaktivnostinalokacijiilihladnije zimeilipoveanjagrijanogprostoradoedoporastaapsolutnogiznosautroeneenergijealizbog primijenjenihmjerapoboljanjaenergijskeefkasnostipotronjapojediniciaktivnostiiligrijanog prostorakorigiranaobziromnaklimatskeuslovejemanjaiodgovaraizraunatomsmanjenju. Referentnipokazateljipotronjeenergijedefniraninagoreopisaninainomoguavajuprocjenu uteda u budunosti neovisno o karakteru pojedine ogrjevne sezone te promjeni nivoa aktivnosti ili volumena grijanog prostora.Odreivanjereferentnepotronjenunojeizadefniranjeciljevaprogramapoboljanja energijske efkasnosti u zgradi. Naime, jednom kad smo odredili tzv. referentno stanje (eng. base-line) odnosnoreferentnupotronju,moemoodreditiiciljanostanje(eng.target-line)odnosnociljanu potronju.Zapoetak,kaociljsemoepostavitinajboljaenergetskaefkasnost(najniavrijednost pokazatelja potronje) postignuta u proteklom razdoblju za koje su dostupni podaci, slika 13.Slika 13: Primjer odreivanja ciljanog stanja potronje energijePRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA434.3PREPOZNAVANJE ENERGETSKIH TROKOVNIH CENTARA I ANALIZA POTRONJE ENERGIJE I VODE PO GLAVNIM GRUPAMA POTROAATokomopeg energetskog pregleda zgrade potrebno je utvrditi gdje se sve troi energija i voda kako bi se moglo djelovati u cilju poboljanja efkasnosti potronje kako na strani snabdjevanja tako i na strani konane potronje. Razrada potronje energije po energetskim trokovnim centrima (ETC) mora biti napravljena za svaki energent posebno. Tokom se detaljnog energetskog pregleda mjerenjem provjerava potronja energije i vode samo u ETC-ima od interesa za implementaciju poboljanja.TokomopegenergetskogpregledamorajubitiprepoznatiETC-inastranikonane potronje energije i na strani snabdjevanja energijom. Na primjer, na strani konane potronje zanima nasskojomseefkasnouenergijakoristizaobavljanjeodreeneaktivnosti,doknasnastrani snabdjevanja zanima s kojom se efkasnou koristi ulazne energente za proizvodnju korisnog oblika energije(naprimjer,prirodnoggasaukotlovnicizadobivanjetoplotneenergije).Konceptanalize potronje energije i vode preko ETC-a na kompleksu zgrada, na primjer bolniki kompleks, prikazan je na slici 14. U ovom je sluaju granica sistema pomaknuta na granicu bolnikog kompleksa.ETC 4 DEFINIRANJEParaElektrina energijaTopla vodaVoda za hlaenjeCILJEVI!Granica sistem - vie objekata na lokacijiProizvodiPOSTAVLJANJEGORIVOVODAUinci na okoliETC-i na strani konane fnalne potronje1.Mjerenje2.Usporeivanje3.Poboljavanje4.OdravanjePOETI :POKAZATELJI POTRONJEDODJELJIVANJE ODGOVORNOSTIETC 3ETC 1 ETC 5 ETC 6 ETC 8 ETC 7 ETC 2 ETC-i u snabdjevanjuSlika 14: Koncept analize potronje energije i vode preko prepoznatih ETC-a na strani snabdjevanja energijom i na strani konane, fnalne potronjeETC-eodreujemonatemeljupravilnograzumijevanjaaktivnostinalokacijislijedei energijskeinstalacije,slika15.Primjeraradinalokacijisvieobjekata,svakiobjektsaznaajnijom potronjomenergijeivodekojasemoemjeritineovisnooddrugihobjekatatrebaproglasiti energetskimtrokovnimcentrom.NaovajnaindefniraniETC-iprateaktivnostinalokacijii omoguavaju relativno jednostavno instaliranje dodatne mjerne opreme. PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA44ETC 9ZavodzaanorganskukemijuUpravnazgradauredskiprostorTransformator630kVAOpskrbaenergijomUpravljanjeotpadomUincinaokoliGranicasustavaElektrinaenergijaPrirodniplinZagaenje zrakaKOTAOC.T.Skupljena kinicaPraonicarubljaZavodzaorganskukemijuMJERAAKTIVNOSTIUETC-UElektrina

energija,

3380

VTopla

voda

za

grijanjeVoda

iz

javnog

vodovodaPrirodni

plinPotrona

topla

vodaTRETIRANJEOTPADNIHVODAUKLANJANJEIUPRAVLJANJEOTPADOMOtpadna

vodaKruti,

uredski

otpadMjerenjeETC1-3,ETC-inastraniopskrbeenergijomETC1ETC2ETC 3ETC4ETC5ETC7ETC6ETC4-7,ETC-inastranikonane,finalnepotronjeKinica

voda

za

pranjePitanje 5: to podrazumijevamo pod formulacijom znaajnija potronja energije i vode?Kako se u svakom ETC-u mjeri potronja energije i vode nuno je instalirati dodatnu mjernu opremu. Cijena nabavke i instalacije dodatne mjerne opreme za svaki pojedini energent ne bi smjela biti vea od 1/10 ukupnih godinjih trokova za taj energent u analiziranom ETC-u. Dakle, pod formulacijom znaajnijapotronjaenergijeivodepodrazumijevamopotronjuuETC-uuzkojuseisplati instalirati dodatnu mjernu opremu, tj. godinji trokovi za svaki pojedini energent koji se prati u ETC-u moraju biti barem 10 puta vei od cijene nabavke i instalacije dodatne mjerne opreme.Slika 15: ETC nastali pravilnim razumijevanjem aktivnosti na lokacijiNakontosuprepoznatiETC-ipotrebnojeodreditikolikoodukupnoutroeneenergije otpadanasvakiodnjih.Bilanspotronjeenergijepoglavnimgrupamapotroaaunutar defniranih ETC-a izrauje se temeljem informacija o radnom vremenu i navikama zaposlenika. Informacijeosatimaradastrojevaiopremekojasekoristitokomradadobivajusekroz razgovore s osobljem na lokaciji, pregledom dostupnih dnevnika koritenja pojedinih ureaja (oitanjedirektnoizmemorijeureajailiizdnevnikarada)ivlastitogiskustavaveznoguz tipaktivnostikojaseobavljaunutaranaliziranezgrade.Iakosezavrijemeprovoenjaopeg energetskogpregledamoguraditiimanjatzv.kontrolnailispotcheckmjerenjatrebabitioprezan prilikomkoritenjaovihpodatakakodizradebilansepotronjeenergije.Naime,vrijemekoritenja ureajaovisiointenzitetuivrstiaktivnostikojasejeodvijalatokomopegenergetskogpregledai davanje prevelike vanosti rezultatima kontrolnih mjerenja prilikom izrade bilanse potronje energije vrlo esto vodi u greke.PrimjerrazraenepotronjeelektrineenergijeodnosnoprirodnoggasapoETC-imate glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-ima prikazan je na slikama 16. i 17. Bitno je naglasiti PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA45Gubici (dimni plinovi i ostalo)65.618 m3 (16%)ETC 1. Kotlovnica 410.112 m3 (100%) Priprema tople vode24.607m3 (6%)ETC 1. Kotlovnica410.112 m3 (73%)Toplovodno grijanje hala319.887 m3 (78%)ETC 3. zavod za biologiju61.798 m3 (11%)ETC 2. Zavod za kemiju78.652 m3 (14%)ETC 4. Kuhinja11.236 m3 (11%)Prirodni plin561.797 m3 (100%)ETC 4. Zavod za fziku436.789 kWh (19%) ETC 5. Zavod za biologiju344.834 kWh (15%) Gubici u transformaciji i distribuciji137.933 kWh (6%)Ostalo206.900 kWh (9%)ETC 3. Zavod za kemiju735.645 kWh (32%)ETC 2 Radionica137.933 kWh (6%)ETC 1 Kuhinja275.867 kWh (12%)Elektrina energija2.298.890 kWh (100%)ETC 4. Zavod za fziku436.789 kWh (100%) Elektrina rasvjetafuoroscentne cijevi122.300 kWh (28%)Elektrina rasvjetafuoroscentne cijevi242.763 kWh (33%)ETC 3. Zavod za kemiju 735.645 kWh (100%) Ostalo 14,713 kWh (3%)Hlaenje unutarnjeg prostora -split sustavi26.207 kWh (6%)Hlaenje unutarnjeg prostora -split sustavi22.2069 kWh (2%)Uredska i laboratorijska oprema 288.282 kWh (66%)Uredska i laboratorijska oprema 456.100 kWh (62%)dakategorijaOstaloukljuujerazlikuizmeuprocijenjenepotronjeenergijeunajznaajnijimETC-ima i stvarne potronje dobivene iz rauna. Ukoliko na ovu kategorija otpada vie od 10% vrijednosti ukupno utroene koliine analiziranog energenta onda je to znak da smo prilikom razrade potronje energijepoETC-imailiglavnimgrupamapotroaavrlovjerojatnonapraviligrekuilidanismo prepoznali sve znaajne potroae energije. Razumijevanje potronje energije nuan je preduslov za pravilan izraun moguih uteda. Naime, ako smo ve kod odreivanja potronje po ETC-ima napravili greku sasvim je jasno da niti izraunato smanjenje potronje energije nee biti tono.Slika 16: Primjer razrade potronje prirodnog gasa po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilanse po glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-imaSlika 17: Primjer razrade potronje elektrine energije po najznaajnijim ETC-ima i izrade bilanse po glavnim grupama potroaa u najznaajnijim ETC-imaPRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA464.4MOGUNOSTI POBOLJANJA ENERGIJSKE EFIKASNOSTINakon to smo utvrdili gdje i kako se u zgradi koristi energija i voda analiziramo mogunosti poboljanjaenergijskeefkasnosti.Prilikomtraenjamogunostipoboljanjaenergijskeefkasnosti potrebno je drati se ve spomenutog sistemnog pristupa te mogunosti za poboljanja traiti i na strani fnalne potronje ali i na strani snabdjevanja energijom. Kod odreivanja visine uteda u energiji potrebno je voditi rauna o meusobnom utjecaju analiziranih mjera. KorisnicimaovogPrirunikapreporuujemouporabuprimjeradobrepraksei programskih paketa koji se nalaze na internet stranicama britanskog The Carbon Trust Fund (http://www.carbontrust.co.uk/publications)[6]teknjiniceeuropskogprojektaInteligentnaenergija (http://www.iee-library.eu) [7]. Sve su publikacije i programski alati s gore navedenih internet adresa besplatni te eventualno zahtijevaju registraciju korisnika prije preuzimanja. Ukupno gledano na gore navedenim internet adresama korisnik moe pronai nekoliko stotina publikacija u kojima se opisuje kako izraunati utede u energiji u razliitim aspektima koritenja energije u zgradrstvu.4.4.1Sistem za gospodarenje energijomGospodarenje energijom zahtjeva sisteman pristup upravljanju i nadzoru potronje energije i vode. Sistem za gospodarenje energijom (SGE) predstavlja specifan skup znanja i vjetina koji se temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente: ljude s dodijeljenim odgovornostima, procedure praenja uinka:pokazatelje potronje, defnirane ciljeve za poboljanje, sistem mjerenja uinka.GorenavedenesastavniceSGE-a,ukljuujuiiinformatikupoveznicu,shematskisu prikazane na slici 18. Osnovni je cilj svakog sistema za gospodarenje energijom optimiranje potronje energije i vode, te minimiziranja otpada i utjecaja na okoli.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA47025,000 .0 200 400 600 800 1.000 1.200 1.400 1.600 1.800 2.000 Prosjeno rasipanje = 11,5Potronja pare za kuhanje [kWh/mjeseno]E = 0,8326xP + 403,59r= 0,6648Preveliko rasipanje ne provodi se SGE5.00010.00015.00020.000Aktivnost - broj obroka pripremljenih u kuhinji [broj obroka/mjeseno]Slika 19: Shematski prikaz potencijala za utede uvoenjem SGENa temelju podataka dobivenih tokom opeg energetskog pregleda zgrade (upitnik dio o gospodarenju energijom, provjera procedura i razgovori s kljunim osobama na lokaciji) potrebno je ocijeniti dostatnost postojeih organizacijskih procedura i naina praenja potronje energije i vode, te ukoliko je nezadovoljavajua predloiti konkretna poboljanja. ODLUNO I PREDANO VODSTVOSTRATEKICILJEVIORGANIZACIJSKA ODGOVORNOSTPREGLEDNAKOMUNIKACIJAPRAENJE KONTROLA OPTIMIZACIJA IZVJETAVANJEMJERENJE ZAPISIVANJEETC1 ETC2 ETC n ETC2 ETC1POGONSKA NIVOfnalna potronjai snabdjevanjeFINALNA POTRONJA SNABDJEVANJEOPERATIVNA NIVOUPRAVLJAKA NIVO LJUDIPOSTUPCI I ZNANJEOPREMASustav mjerenja uinkaSlika 18: Shematski prikaz koncepta SGEPrilikomprovoenjaenergetskogpregledatrebaimatinaumudasistemnogospodarenje energijom uvijek zapoinje na samom vrhu npr. u Upravi preduzea koje je vlasnik zgrade, te se ve naprvom,inicijalnom,sastankumoeprepoznatidalijeuzgradiuspostavljenSGEilinekinjegovi dijelovi. Uspostava SGE predstavlja znaajan potencijal za poveanje efkasnosti potronje energije i vode. Takoer, prilikom izrauna i grafkog prikaza pokazatelja potronje mogue je uoiti da se li u zgradi provodi ili ne provodi SGE, slika 19.PRIRUNIK ZA PROVOENJE ENERGETSKIH PREGLEDA ZGRADA48Tabela P-1: Matrica SGEOcje-naPolitika energijske efkasnosti i zatite okoliaOrganizacija KomunikacijaPrikupljanje i analiza podataka o potronji energije i vodeOdravanje i nabava nove opreme4 Uprava preduzea koje upravlja ili je vlasnik zgrade predana je proklamiranoj politici energijske efkasnosti i akcijskom planu koji se redovito aurira Gospodarenje energijom potpuno je integrirano u upravljaku strukturu Jasno su podjeljene uloge i odgovornost vezano uz potronju