biljna vlakna

7/28/2019 biljna vlakna

http://slidepdf.com/reader/full/biljna-vlakna 1/11

XI

Biljna vlakna

Primijenjena botanika

Antun Alegro



Biljna vlakna

- mehaničko tkivo – sklerenhim (mrtve stanice)

- uske i vrlo dugačke stanice ušiljenih krajeva i čvrstih, debelih

staničnih stijenki te malog lumena - mogu biti pojedinačna, u snopićima ili slojevima

- ima ih u svim biljnim organima: stablu, listovima, korijenu,

plodovima, sjemenkama

- kod kritosjemenjača često prate provodne elemente

Prema položaju:

1. likina vlakna – smještena u kori, periciklu ili floemu; celuloznestanične stijenke

2. drvna vlakna (libriform) – smještena u ksilemu; lignificirane

stanične stijenke

3. sklerenhimska vlakna u provodnim snopovima listova

4. površinska vlakna – dlakave izrasline na sjemenkama



Sklerenhimska vlakna

- vretenaste stanice

- znatno produljene s ušiljenim vrhovima

- uzak lumen

- slabo odrvenjele - elastičnost (npr. lan) - jako odrvenjele - krutost

- velika duljina, 1-2 mm do 30 cm

sklerenhimska

vlakna

snažno odebljale stanične stijenke

stanica sklerenhimskog vlakna

Obilna primjena: • nosivost kovanog željeza

• elastičnost 10-50 x većaod kovanog željeza

• visoka tvrdoća (npr.koštice, orasi) • u tekstilnoj industriji (npr.

lan, konoplja)





Prema upotrebi:

- tekstilna vlakna – tkanine, mreže, užad

- vlakna za izradu papira

Tekstilna vlakna

- moraju biti duga, elastična, otporna na istezanje i kompaktna

1. površinska ili kratka vlakna – pamuk

2. mekana vlakna (neodrvenjela vlakna) – likina vlakna iz pericikla ili

sekundarnog floema stabljiki dvosupnica – lan, konoplja, juta i ramija

3. tvrda ili mješovita vlakna (odrvenjela vlakna) – nalaze se pretežno ulistovima mnogih tropskih jednosupnica, rjeđe u sjemenkama i plodovima

- služe za izradu grubih tkanina

- abaka, agave, kokos, ananas



Pamuk – Gossypium (Malvaceae)

Gossypium herbaceum – Afrika

G. hirsutum – Meksiko

G. barbadense – Peru

- najznačajnija industrijska biljka za dobivanje vlakana

- uzgoj počinje u Indiji prije 4000 g.

- u Europu ga donose Arapi preko Španjolske u 8. st.

- stoljećima ekskluzivna roba zbog teškog ručnog čišćenjasjemenki

- robovski rad u SAD-u

- 1793. “cotton gin” – stroj za čišćenje pamuka → početakindustrijske proizvodnje

- najznačajniji proizvođači: SAD, Pakistan, Kina, Egipat,Brazil, Turska



Lan – Linum ussitatissimum (Linaceae)

- europska biljka

-vlakna čvršća od pamučnih, ali manje elastična

- izrada platna, tapeta, ukrasnih predmeta i

kvalitetnih banknota

Konoplja – Cannabis sativa (Cannabidaceae)

- potječe iz zapadne i središnje Azije

- čvrsta i otporna vlakna, manje elastična od lana

- platno, užad, kudelja

Juta – Corchorus capsularis ( Tiliaceae)

- vjerojatno porijeklom iz Indije, danas se najvišeuzgaja u Indiji

- vlakna slabije kvalitete od pamuka i lana

- služi za izradu grubih tkanina i vreća



Ramija – Boehmeria nivea (Urticaceae)

-uzgaja se u Aziji

- vrlo čvrsta i otporna vlakna

- služi za izradu odjeće

- na zapadu se zbog visoke cijene prerade malo koristi

Abaka ili manilska konoplja – Musa textilis (Musaceae)

- rasprostranjena od Indije do Filipina

- najčvršća od svih biljnih vlakana

-važna za izradu užadi, grubih tkanina, mreža

Agava – Agave (Agavaceae)

Agave fourcroydes – meksički sisal

Agave sisalana – sisal (također iz Meksika)

- čvrsta elastična vlakna za proizvodnju užadi, namještaja, tapeta… - paška čipka

Kokosova palma - Cocos nucifera (Arecaceae)

-gruba vlakna iz plodova

- vlakna su kratka i lignificirana, no lagana i otporna

- konopci, grube tkanine, različiti predmeti



Papir

- oko 2400 g.pr.n.e.- papirus u Egiptu (Cyperus papyrus)

-u isto vrijeme papir u Kini – tzv. rižin papir, no nije od riže nego

od papirne aralije (Tetrapanax papyriferus) – stabljika se močiu vodi, reže na tanke listiće koji se dalje usitnjavaju i prešaju

- današnji rižin papir – mješavina vlakana bambusa, papirnogduda (Broussonetia papyrifera) itd., vlaknata kaša suši se utankom sloju

- oko 700. g. proizvodnju papira Arapi donose u Europu preko

Španjolske

- u početku se radio od lana, pamuka i konoplje

Cyperus papyrus

Tetrapanax papyriferusBroussonetia papyrifera



Suvremena proizvodnja papira

- oko 40% svjetske proizvodnje drva koristi se za papir

- razne drvenaste vrste, ali i zeljaste, npr. Hibiscus

cannabinus, bambus, bengalska konoplja (Crotolaria juncea, Fabaceae)

- drvo se melje i usitnjava dok se ne dobije masa vlakana

1. Mehanički proces

- pulpa se dodatno melje uz dodatak veziva, npr. pektina

- kao sirovina koristi se drvo četinjača

- iskoristivost oko 90%

- oko ¼ proizvodnje papira

- papir nije trajan, lošije kvalitete, krut i taman jer saržilignin

- novinski papir, karton, salvete, vrećice



za kvalitetniji papir nužno je ukloniti lignin:

2. Sulfidni postupak

- komadići drva (iverje) se kuhaju su bisulfidima u digestorima →

razgradnja lignina

- dobiva se tzv. kiseli papir, krhak je, nakon 100-tinjak godina

počinje propadati

- od sredine 19. st. većina knjiga je štampana na takvom papiru

- iskoristivost 50%

3. Sulfatni postupak

- danas se najčešće koristi, dobiva se papir manje kiselosti

u svakom od postupaka kaša se izljeva na ravne površine te sepomoću vakuuma izvlači voda; podloga se pomiče naprijed-nazad

da bi se vlakna ravnomjerno rasporedila i izravnala, a zatim masa

preko pokretne trake ulazi u prešu → cijeđenje i sušenjezagrijavanjem

- u kvalitetni papir se dodaju razni dodaci za povećanje čvrstoće ipopunjavanje neravnina (škrob, gume, metil-celuloza, alginati,

smole)

Documents

biljna vlakna