bilten 04 08stars2/bilten/2008/bilten0408.pdf551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1 METEOROLO©KI I HIDROLO©KI Bilten 04 / 2008 GODINA XXII TRAVANJ 2008. METEOROLO©KI I

42008

ISSN 1334-3017god.XXII

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBil t e n

04 / 2008

GODINA XXII TRAVANJ 2008.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ksenija CindriÊ, dipl.inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

Ivana Hrga, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Jezero Jarun

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ...... 11Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl. inæ.) .............................. 14

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 14Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 14Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 18

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................... 21Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 21OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 23KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 25

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 27

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ................................................................................................ 27

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 32

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) ...................................................................................... 33

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (Ivana Hrga, dipl. inæ., Lidija Srnec, dipl. inæ.) .................... 37

PRILOZI

RADIONICA HYSPLIT MODELA(Domagoj MihakloviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................................................................... 40

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U TRAVNJU 2008. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) .............................................................................................................................................. 41

5

BILTEN 4 / 2008 Travanj

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Dana 1. travnja je prevladavalo sunËano i

ugodno toplo.

Na vrijeme u naπoj zemlji utjecalo je polje ma-lo poviπenog tlaka zraka koje je slabjelo. Nad zapad-nom Europom nalaziko se ciklonalno polje. U visin-skoj struji pritjecao je topao zrak. Stoga je bilo sunËanos malom i umjerenom naoblakom. Ujutro je u unutraπ-njosti ponegdje bilo magle.

Zatim je 2. i 3. travnja uz promjenljivu naoblaku

ponegdje bilo malo kiπe ili pljuska s grmljavinom.

Nad naπim je krajevima bilo plitko ciklonalnopolje Ëije se srediπte sa sjeverozapada premjeπtaloprema jugoistoku. Ciklonalno polje je bilo i po visi-ni. Zahladilo je. Bilo je oborina, ali uglavnom slabih.Puhao je povremeno umjeren sjeverni i sjeveroza-padni vjetar, a na Jadranu je bilo bure.

4. travnja je bilo promjenljive naoblake, te

vjetrovito, na Jadranu mjestimice s olujnom i

orkanskom burom.

Nad juænom Italijom i juænim Jadranom je bilociklonalno polje, a iz zapadne i sjeverozapadne Europe

je jaËao ogranak anticiklone. Tlak zraka je bio oko1020 hPa. Po visini je i dalje kruæio vlaæan i nesta-bilan zrak. Vrijeme je bilo vrlo promjenljivo, samoponegdje s malo kiπe ili kratkotrajnim pljuskom. Biloje malo hladnije, pa je u najviπem gorju bilo i malosnijega. Na Jadranu je puhala umjerena i jaka, mjes-timice na udare olujna i orkanska bura, uslijed Ëegaje bilo poteπkoÊa u prometu.

Potom je 5. i 6. travnja bilo djelomice sunËano,

a vjetar je oslabio.

Nad naπim je podruËjem bilo polje poviπenog tla-ka zraka, te je bilo djelomice ili preteæno sunËano spromjenljivom naoblakom, te uglavnom bez oborine.U poËetku je na Jadranu joπ bilo jake bure, ali jevjetar ubrzo oslabio. Po kotlinama unutraπnjosti ujutroje bilo magle.

7. travnja je bilo vjetrovito, u unutraπnjosti

s umjerenim i jakim jugozapadnim i zapadnim

vjetrom, a na Jadranu jugom i jugozapadnjakom.

Bilo je barem djelomice sunËano i toplo. U za-padnoj i jugozapadnoj struji u naπe je krajeve pritje-cao vlaæan zrak. Hladna fronta se premjestila tijekomnoÊi, pa je uz mjestimiËnu kiπu bilo i pljuskova s grm-ljavinom. I 8. travnja je bilo promjenljivo i nestabil-no, ali je po visini, nakon prolaska hladne fronte poËeoprotjecati malo hladniji zrak.

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija

12. travnja 2008. u 00 UTC

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa

12. travnja 2008. u 00 UTC

6

Travanj BILTEN 4 / 2008

Izmeu 8. i 11. travnja je bilo vrlo promjenlji-

vo i toplo, te u veÊini predjela bez znatnije kiπe.

Na prednjoj strani prostranog ciklonalnog po-lja koje je zahvaÊalo jugozapadnu i zapadnuEuropu pritjecao je topao i povremeno vlaæan zrak.Visinsko strujanje je bilo zapadno i jugozapadno. Utakvim sinoptiËkim okolnostima je bilo promjenljivenaoblake, te samo ponegdje malo kiπe ili kratkotraj-nog pljuska s grmljavinom.

Dana 12. travnja se naoblaËilo, povremeno je

bilo kiπe i pljuskova s grmljavinom. Osvjeæilo je.

U ciklonalnom polju preko naπih krajeva pre-mjestila se hladna fronta. Juæno i jugozapadno stru-janje je oslabilo, te je poËeo pritjecati hladniji zrak.NaoblaËilo se, bilo je kiπe, pa i pljuskova s grmljavi-nom. Najviπe oborine je bilo u prvom dijelu dana.Prema kraju dana oborine su slabile i u veÊini po-druËja prestale.

Zatim je 13. i 14. travnja bilo djelomice sunËano

s promjenljivom naoblakom. Jutra su osobito u

unutraπnjosti bila svjeæija.

Ciklonalno polje je oslabilo i premjestilo se prekonaπe zemlje, a 14. travnja je prolazno ojaËalo poljepoviπenog tlaka zraka. Naoblaka se smanjila, jutra suu kontinentalnim predjelima bila razmjerno svjeæas mjestimiËnom maglom. Danju je zatoplilo.

Od 15. do 19. travnja je bilo izrazito nestabil-

no s povremenom kiπom i pljuskovima s grmljavi-

nom. Joπ je bilo razmjerno toplo.

Ciklonalno polje bilo nad veÊim dijelom Europe,te je zahvaÊalo i podruËje naπe zemlje. Uslijed kruæe-nja vlaænog i nestabilnog zraka bilo je mjestimiËnekiπe i pljuskova s grmljavinom, a 15. travnja na po-druËju Dubrovnika i pojave pijavica. Povremeno jepuhao umjeren do jak jugozapadnjak i jugo. Bilo jerazmjerno toplo. U noÊi od 18. na 19. i 19. travnjaujutro i prijepodne premjestila se u sklopu ciklonal-nog polja hladna fronta preko naπe zemlje. Doπlo jedo jaËeg naoblaËenje s kiπom, pljuskovima i grm-ljavinom. Bilo je ponegdje tuËe, a u gorskoj Hrvatskojnakratko i snijega. Uz prolaz atmosferske fronte mjes-timice je bilo jaËeg grmljavinskog nevremena s vr-lo jakim vjetrom. Malo je osvjeæilo. Poslijepodne se,najprije u zapadnim krajevima, djelomice razvedri-lo.

Dana 20. travnja je bilo preteæno sunËano i

iznadprosjeËno toplo.

Prizemno je nad naπim podruËjem bilo polje ma-lo sniæenog tlaka zraka, a po visini je prolazno ojaËaogreben. Nad veÊim dijelom Europe i dalje je bilo cik-lonalno polje. Stoga je prevladavalo preteæno sunËanoi toplo uz uglavnom slab vjetar. Na sjevernom Jadranui u gorskim krajevima je bilo umjerene naoblake.

Izmeu 21. i 26. travnja bilo je nestabilno s

mjestimiËnom kiπom i grmljavinom.

Prijepodne 21. travnja je u veÊini krajeva bilodjelomice ili preteæno sunËano i toplo, malo kiπe jebilo samo u najzapadnijim podruËjima. U istoËnojSlavoniji izmjerena je temperatura zraka 27 Celzijevih

Slika 3. Satelitska slika naoblake u infracrvenom dijelu

spektra 12. travnja 2008. u 12 UTC

Slika 4. Satelitska slika naoblake u infracrvenom dijelu

spektra 13. travnja 2008. u 13 UTC

7


stupnjeva. Tlak zraka je bio sniæen, a hladna frontase poslijepodne premjestila preko cijele zemlje. NaJadranu i u najzapadnijim krajevima je sredinomdana bilo pljuskova s grmljavinom, a do kraja danakiπe i mjestimiËnih grmljavinskih pljuskova bilo jeu cijeloj Hrvatskoj. Osvjeæilo je. Zatim je uz sunËanarazdoblja bilo promjenljive naoblake, te lokalnihpljuskova i grmljavine. Nad naπim je podruËjemkruæio vlaæan i razmjerno svjeæ zrak.

Zatim je 27. travnja preko naπih krajeva u

polju visokog tlaka zraka preπla hladna fronta

koja je uz oblaËnije vrijeme donijela prolaznu

kiπu i mjestimiËnu grmljavinu.

Dana 28. travnja je pod utjecajem anticik-

lone bilo preteæno sunËano i toplije.

Predzadnjeg dana u mjesecu, 29. travnja,

ponovno je preko naπe zemlje preπla hladna fronta.

NaoblaËilo se najprije u zapadnim predjelima,a zatim je mjestimice bilo kiπe, pljuskova i grm-ljavine. Najviπe oborine je bilo u unutraπnjosti i nasjevernom Jadranu. Osvjeæilo je.

Dana 30. travnja se djelomice razvedrilo, ali

je joπ bilo nestabilno i razmjerno svjeæe.

MjestimiËnih pljuskova i grmljavine je bilo os-obito sredinom dana i poslijepodne. Nad naπim po-druËjem prizemno se nalazilo polje poviπenog tla-ka zraka.

Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu i visinsku sinop-tiËku situaciju 12. travnja, a slike 3 i 4 su satelitskesnimke 12. i 13. travnja 2008. godine.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka su bile utravnju 2008. godine viπe od viπegodiπnjeg prosje-ka (1961.-1990.). Temperaturna odstupanja kretalasu se od 0.5°C u Kninu, Rijeci i Komiæi do 1.5°C uSlavonskom Brodu.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-like su svrstane u kategoriju toplo i normalno.

Srednje mjeseËne temperature zraka kretale suse od 2.0°C na Zaviæanu do 15.0°C u Hvaru.

Najviπe izmjerene temperature zraka, apsolutnimaksimumi, su u Slavoniji (Osijek, Slavonski Brod,Daruvar) i u Kninu i zabiljeæili vrijednosti preko25.0°C a kretali su se u rasponu od 11.2°C na Zaviæanudo 25.6°C u Daruvaru.

Najniæe izmjerene temperature zraka, apsolutniminimumi, su se kretali od -4.4°C na Zaviæanu do8.9°C u Dubrovniku.

Srednje dnevne temperature zraka, kao i dnevneminimalne i maksimalne, varirale su s obzirom naprosjek tijekom mjeseca. Pozitivne anomalije imale

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

6789

1011

1213141516171819202122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862-2007) SPLIT - MARJAN (1948-2007) RIJEKA (1948-2007)

-t+2σ

-t-σ

-t+σ

-t+σ

-t-σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 5. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u TRAVNJU 2008. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

8


Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u TRAVNJU 2008. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

Slika 7. MjeseËne koliËine oborine u TRAVNJU 2008. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

9


Slika 8. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za TRAVANJ 2008. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50mm OSIJEK

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

RIJEKA

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50mm

SPLIT MARJAN

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

OGULIN

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

DUBROVNIK

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10


Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za TRAVANJ 2008. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-4

-20246

81012141618

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C OSIJEK

-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RIJEKA

-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

SPLIT MARJAN

-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

OGULIN

-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

DUBROVNIK

-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

11


su veÊe vrijednosti od negativnih. Najtopliji dan sobzirom na prosjek na veÊini postaja bio je zabiljeæen11. travnja.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË,Split-Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjihsrednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeliraspoloæivi nizovi podataka temperature to jest zarazdoblje 1862.-2007. za Zagreb-GriË te 1948.-2007.za Split Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature zrakapremaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna anomalijapremaπi dvije standardne devijacije.

U travnju nisu zabiljeæeni izvanredni dani ni uZagrebu na GriËu niti u Splitu na Marjanu. Izvanrednotopli dan zabiljeæen je jedino u Rijeci 1. travnja, ka-da je srednja dnevna temperature zraka iznosila 16.7°C(za 5.2°C toplije od prosjeka). To je i rekordno top-li dan (na taj datum to je najviπa zabiljeæena tempera-ture zraka u raspoloæivom nizu).

KoliËine oborine su se kretale u rasponu od 41%travanjskog prosjeka u Varaædinu do 195% prosjekau Hvaru. Oborinske prilike su bile u kategorijamanormalno, suπno, kiπno i vrlo kiπno.

Maksimalne dnevne koliËine oborine iznosile su34.5 mm na Zaviæanu, slijedi Senj sa 33.3 mm.

Visina snijega >= 1cm zabiljeæena je na viπimnadmorskim visinama (Zaviæan 76cm, Puntijarka12cm , Parg 5cm). Broj dana sa snijegom iznosio jena Zaviæanu 22 dana, Puntijarci 12 dana, te Pargu 5dana.

Srednja mjeseËna temperature mora iznosila jeu Splitu 14.2°C a u Komiæi na otoku Visu 15.2°C.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

Kiπni i suπni uvjeti na dnevnoj skali su u travnjuanalizirani pomoÊu dvije metode za 24 postaje uHrvatskoj. Prvo su praÊene kumulativne koliËineoborine unatrag, od kraja prema poËetku travnja, a

zatim su analizirani sljedovi suπnih i kiπnih dana sdnevnom koliËinom oborine, Rd, manjom odnosnoveÊom od 1 mm.

U Slavoniji je travanj u cjelini bio u granicamanormale. Na postaji Osijek su vrijednosti kumula-tivnih koliËina oborine od kraja travnja do polovicemjeseca bile ispod medijana (percentil 25 do 40), doksu prema poËetku mjeseca te vrijednosti bile veÊe odmedijana (percentil 53 do 70). U razdoblju od 25.travnja do 22. travnja te vrijednosti su Ëak ukazi-vale na suπne prilike (percentil 10 do 25). Analizasljedova dana s dnevnom koliËinom oborine manjomod 1 mm pokazuje da je na postaji Osijek najduljisuπni slijed trajao πest dana, a takvo razdoblje se naovom podruËju moæe oËekivati jednom u Ëetiri go-dine.

Na podruËju sjeverozapadne i srediπnje Hrvatskesu kumulativne koliËine oborine u zadnja tri tjednabile u granicama normale, dok kumulativne vrijed-nosti u prvom tjednu mjeseca u usporedbi s dugogodiπnjimrazdobljem, upuÊuju na suπne prilike (percentil 15do 25). Na postaji Kriæevci je cijela prva polovicamjeseca bila suπna. Na postaji Varaædin je 4. travnjazapoËeo suπni slijed koji je trajao 9 dana. Takvo suπnorazdoblje se na ovom podruËju moæe oËekivati jed-nom u sedam godina. Na ostalim postajama sjeveroza-padne i srediπnje Hrvatske su najdulja suπna razdob-lja trajala od pet do osam dana.

Na podruËju gorske Hrvatske je travanj u cjeli-ni bio u granicama normale. Jedino su na postaji Pargkumulativne koliËine oborine zadnjih deset dana trav-nja bile u granicama normale, dok su prema poËetkumjeseca bile u kategoriji kiπno i vrlo kiπno (percentil78 do 93). Analiza kiπnih sljedova pokazuje da je 7.travnja na postaji Parg zapoËeo slijed dana s koliËi-nom oborine veÊom od 1 mm, koji je trajao sedamdana. Takvo kiπno razdoblje moæe se oËekivati jed-nom u osam godina.

SliËne prilike prevladavale su na podruËju Istrei primorske Hrvatske, osim na postajama Rijeka iSenj, gdje je travanj bio vrlo kiπan. Najkiπovitiji jebio drugi tjedan travnja u kojem su vrijednosti ku-mulativnih koliËina oborine, zajedno s vrijednosti-ma od kraja mjeseca, bile Ëak ekstremne (percentil >98). Na postaji Pazin je travanj u cjelini bio u grani-cama normale, no u prvoj polovici mjeseca su kumu-lativne koliËine oborine ukazivale na kiπne prilike

12


(percentil 75 do 83). Na postaji Rijeka je 8. travnjazapoËeo kiπni slijed dana (Rd ≥1 mm) koji je preki-nut jednim takoer oborinskim danom, ali s koliËi-nom oborine manjom od 1 mm. Kiπni slijed je za-tim nastavljen, i trajao je joπ 6 dana. SliËno je bilo napostaji Senj, dok je na ostalim postajama najduljikiπni slijed trajao po pet dana.

Na dalmatinskim postajama su vrijednosti ku-mulativnih koliËina oborine samo zadnja dva danatravnja ukazivale na vrlo kiπne prilike (percentil 85do 98) dok je ostatak mjeseca bio u granicama nor-male. Jedino su na postaji Hvar kumulativne koliËineoborine cijeli mjesec ukazivale na kiπne i vrlo kiπneprilike (percentil 83 do 98), a u zadnja dva dana trav-nja te su koliËine bile i ekstremne. Na postaji Lastovoje mjesec bio u granicama normale, no izmjenjivalesu se normalne i kiπne prilike. Analiza sljedova suπnihi kiπnih dana pokazuje da je na svim postajama zabi-ljeæeno najdulje suπno razdoblje od pet do πest dana,dok kiπni sljedovi nisu trajali duæe od Ëetiri dana.

Kratki kiπni sljedovi pokazuju, da je na postajama nakojima su zabiljeæene kiπne prilike, oborina bila kratko-trajna, ali obilna.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U travnju. su mjeseËne koliËine oborine na veÊi-ni postaja u Hrvatskoj bile unutar granica medijana(50 percentil = medijan). Umjereno kiπni uvjeti suzabiljeæeni na postajama Rijeka, Parg i Hvar, a um-jereno suπni uvjeti na postaji Varaædin.

Na tromjeseËnoj vremenskoj skali su zabijeæenekoliËine oborine bile unutar granica normale, no veÊeod medijana, i to na postajama u istoËnoj Hrvatskoj,na sjevernom Jadranu, te na postaji Hvar. Na pre-ostalim postajama u Hrvatskoj su vrijednosti SPI3bile manje od medijana, ali unutar granica normale.

Slika 10. Kumulativne koliËine oborine (mm) od 30. do 1. TRAVNJA 2008., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb

Maksimir, Rijeku i Split Marjan, i pripadni 95., 50. i 5. percentil za viπegodiπnje razdoblje.

13


Slika 11. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u TRAVNJU 2008.

14


KoliËine oborine u proteklih πest mjeseci su uSlavonskom Brodu i Osijeku bile u granicama nor-male (iznad medijana). Na postajama u srediπnjemdijelu Hrvatske su oborinski uvjeti bili takoer unu-tar granica normale (ispod medijana). Umjereno suπniuvjeti su zabiljeæeni u Zadru, a vrlo suπni uvjeti napostaji Pazin.

Na veÊini postaja u kontinentalnom dijelu Hrvatskesu 12-mjeseËne koliËine oborina bile unutar granicanormale. No, na postajama Zadar, ©ibenik, SplitMarjan, Hvar i Dubrovnik su zabiljeæeni umjerenosuπni uvjeti.

Prostorne razdiobe SPI-a na 24-mjeseËnoj vre-menskoj skali prikazuju da su na svim promatranimpostajama koliËine oborine u zadnje 2 godine bilemanje od medijana. To jest, na postajama u konti-nentalnom dijelu Hrvatske su zabiljeæeni oborinskiuvjeti bili unutar granice normale, no ispod medijana.Umjereno suπni uvjeti su zabiljeæeni u Istri (Pazin),na sjevernom Jadranu (Rijeka, Mali Loπinj) i na juæ-nom Jadranu (Split Marjan, Hvar, Dubrovnik), doksu na postaji Zadar zabiljeæeni ekstremno suπni uvjeti.

KoliËine oborina u srediπnjem dijelu Hrvatskesu na 48-mjeseËnoj vremenskoj skali bile unutar grani-ca normale. Umjereno kiπni i vrlo kiπni uvjeti su zabi-ljeæeni na postajama Slavonski Brod i Osijek, dok suna postaji Zadar u Dalmaciji zabiljeæeni umjerenosuπni uvjeti.

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

Tijekom travnja poËinje zagrijavanje povrπin-skog sloja mora procesima izmjene topline s atmos-ferom. U sjevernom Jadranu to je zagrijavanjeËesto jaËe izraæeno nego u njegovom srednjem ijuænom dijelu. U ovom dijelu godine kada je at-mosfera promijenjivija, vodeni se stupac, zbog sunËe-

va zagrijavanja, te zbog oslabljenog vertikalnogmijeπanja uzrokovanog vjetrom poËinje stratificirati.Ove je godine stratifikacija poËela neπto ranije zahva-ljujuÊi ranijem jaËem zagrijavanju iz atmosfere. Naime,prema mjerenjima Instituta za oceanografiju i ribarst-va (www.izor.hr ) veÊ polovicom travnja u Kaπtelan-skom zaljevu srednja povrπinska temperatura morabila je 14.5°C, dok je na dubini 10 m izmjereno 13.6°C,πto jasno ukazuje na raslojavanje vodenog stupca.Povrπinski sloj, kao graniËni sloj s atmosferom, ti-jekom mjeseca na svim je mjernim postajama odraæavaopozitivan trend srednjih dnevnih temperatura koje suse kretale od 13.0°C izmjerene u Splitu 4. travnja do16.1°C izmjerene krajem mjeseca u Komiæi. SrednjemjeseËne vrijednosti temperature bile su gotovo ujed-naËene i kretale su se od 14.7°C (Hvar, ©ibenik) do15.1°C (Komiæa). Dok su u podruËju srednjeg Jadranavrijednosti uglavnom oscilirale oko viπegodiπnje sred-nje vrijednosti, u Rabu su odstupanja od pripadnogviπegodiπnjeg srednjaka bila neπto veÊa, no ne i ek-stremna. Apsolutno najveÊe pozitivo odstupanje od2.3°C zabiljeæeno je 4. travnja u Rabu. Na drugim supostajama zabiljeæena relativno mala odstupanja, teopÊenito travanj moæemo, s obzirom na sadræaj toplineu moru smatrati uobiËajenim.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Na Savi su tijekom travnja prevladavali visokivodostaji. Zbog visokih vodostaja na dijelu Savenizvodno od Jasenovca od poËetka mjeseca pa svedo sredine zadnje dekade vrijedilo je pripremnostanje obrane od poplava. Vodostaji su se kretali unu-tar domene srednjih i srednje visokih vodostaja.Vodnost na tom dijelu bila je unutar granica pros-jeËnih vrijednosti za travanj. Na uzvodnijem dijeluSave vodostaji su bili neπto niæi i kretali se veÊi diomjeseca unutar domene srednje niskih vodostaja.Vodnost je na tom dijelu bila neπto veÊa od prosjekaza travanj, sa suficitom otjecanja od 23%.

Na Dravi je tijekom travnja bilo priliËnomirno. Vodostaji su se bez veÊih oscilacija kretali nagranici izmeu niskih i srednje niskih vodostaja.Vodnost je bila mala, ispod prosjeka za ovaj dio go-dine i sa deficitom otjecanja izmeu 30 i 50%. Tijekom

15


RAB

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

Anomalija (°C) ZADAR

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

Anomalija (°C)°C

HVAR

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-3

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 12. Srednje dnevne temperature mora (°C) za TRAVANJ 2008., za meteoroloπke postaje Rab, Zadar, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

16


0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

2800

3000

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

2400

2700

3000

3300

3600


Q (m3/s)

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500


Q (m3/s)

Qsred travanj 2008. travanj 1961-2005.

Qmin travanj 2008. travanj 1961-2005.

Qmaks travanj 2008. travanj 1961-2005.

Slika 13. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u TRAVNJU 2008. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

17


-200-100

0100200300400500600700800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

.

-100-50

050

100150200250300350400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-50

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0200400600800

1000120014001600180020002200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

050

100150200

250300350400450500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 14. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u TRAVNJU 2008.

Slika 15. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u TRAVNJU 2008.

18


travnja i na Dunavu je bilo priliËno mirno. Kretanjevodostaja bilo je unutar domene srednje niskih vo-dostaja, a samo pred kraj mjeseca doπlo je do nez-natnog porasta vodostaja i kretanja vodostaja unu-tar srednjih voda.

I na Kupi je tijekom travnja bilo mirno bez veÊihoscilacija u kretanju vodostaja. Vodostaji su od poËet-ka mjeseca imali lagani trend opadanja i kretali su seunutar domene srednje niskih vodostaja. Vodnost jebila neπto veÊa u gornjem toku u odnosu na donji, alina cijelom potezu to je bilo unutar prosjeËnih vrijed-nosti za travanj.

Minimalni protoci bili su uglavnom manji odsrednjih minimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su uglavnom manji od sred-njih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su uglavnom manji odsrednjih maksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

U travnju su razine podzemnih voda u slivnompodruËju rijeke Save bile u usporedbi s prosjekomniske, bez obzira πto se mogu uoËiti velike razlike ukretanju minimalnih i maksimalnih vrijednosti vo-dostaja. Na obje mjerne postaje zamijeÊen je pad vo-dostaja u prvoj polovici mjeseca da bi zatim, potaknutvalom na rijeci Savi, krajem prve dekade mjeseca vo-

TRAVANJ 2008. TRAVANJ 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 286 30.04. 68,1 215 565

SavaJasenovac 585 30.04. 200 702 1719Slavonski Brod 1045 30.04. 408 1023 2322Æupanja 1148 30.04. 521 1200 2800

KupaKamanje 46,8 30.04. 12,6 38,6 105JamniËka Kiselica 109 30.04. 32,6 112 282

Mura Mursko SrediπÊe 109 09.04. 69,8 126 218

DravaBotovo 138 11.04. 122 286 501Donji Miholjac 190 01.04. 215 384 631

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 492 154 400 754

SavaJasenovac 1029 400 1102 1929Slavonski Brod 1614 581 1500 2687Æupanja 1713 758 1750 3296

KupaKamanje 113 31,3 105 206JamniËka Kiselica 243 58,7 268 517

Mura Mursko SrediπÊe 149 91,6 191 324

DravaBotovo 282 285 540 866Donji Miholjac 373 302 560 838

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 1191 13.04. 319 874 1845Jasenovac 1384 05.04. 554 1530 2476

Sava Slavonski Brod 1944 05.04. 809 1959 3173Æupanja 2041 01.04. 1015 2316 3943

KupaKamanje 285 13.04. 78,2 373 722JamniËka Kiselica 445 01.04. 110 580 1022

Mura Mursko SrediπÊe 237 23.04. 131 347 1150

DravaBotovo 568 26.04. 368 904 1908

Donji Miholjac 489 27.04. 363 840 1642

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u TRAVNJU 2008. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdobljuQmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

19


103.8

103.9

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

104.5

104.6

104.7

104.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.0

115.1

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

117.1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

100.6

100.7

100.8

100.9

101.0

101.1

101.2

101.3

101.4

101.5

101.6

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.5

104.6

104.7

104.8

104.9

105.0

105.1

105.2

105.3

105.4

105.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

97.3

97.4

97.5

97.6

97.7

97.8

97.9

98.0

98.1

98.2

98.3

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 16. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za TRAVANJ 2008. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

20


dostaj porastao. Visoki vodostaji zadræali su se uz os-cilacije do sredine zadnje dekade kada je uslijediokontinuirani pad prema kraju mjeseca. Na mjernimpostajama MiËevec i Borovje, u zagrebaËkoj okoli-ci, izmjereni minimalni, srednji i maksimalni mje-seËni vodostaji bili su manji od srednjih prosjeËnihvrijednosti za travanj u razdoblju 1982.-2006.

Dinamika kretanja razine podzemne vode na po-druËju dravskog sliva razlikovala se u odnosu na savs-

ki sliv. Ovdje nisu zabiljeæene veÊe amplitude u kre-tanju podzemne vode. Najviπe mjeseËne vrijednostizabiljeæene su uglavnom poËetkom mjeseca, a zatimje slijedio lagani pad razine podzemne vode na veÊi-ni mjernih postaja. Jedino je na mjernoj postaji Repaπnakon poËetnog opadanja sredinom mjeseca doπlodo laganog porasta vodostaja. Na mjernim postaja-ma Repaπ i »aavica minimalni, srednji i maksimal-ni mjeseËni vodostaji bili su manji od srednjih pros-jeËnih vrijednosti za travanj u razdoblju 1988.-2006.,

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u TRAVNJU 2008.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 104,02 11.04. 103,62 104,88 106,55Zagreb-MiËevec 100,76 11.04. 100,15 101,70 103,32

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 104,23 104,02 105,20 106,85Zagreb-MiËevec 101,08 100,79 102,10 103,75

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,43 25.04. 104,12 105,47 107,13Zagreb-MiËevec 101,42 15.04. 100,99 102,56 104,63

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u TRAVNJU 2008.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,49 07.04. 115,21 115,66 115,96Gornja ©uma 116,62 29.04. 115,15 115,91 116,30Gornji Miholjac 105,10 26.04. 103,09 104,78 105,83»aavica 97,68 30.04. 96,39 97,71 100,29

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,52 115,29 115,77 116,29

DRAVAGornja ©uma 116,69 115,19 116,02 116,59Gornji Miholjac 105,16 103,25 104,85 105,93»aavica 97,80 96,48 97,82 100,33

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,57 27.04. 115,44 115,86 116,60Gornja ©uma 116,81 01.04. 115,24 116,14 116,92Gornji Miholjac 105,19 05.04. 103,47 104,93 106,07»aavica 97,93 01.04. 96,57 97,93 100,37

21


dok su na mjernoj postaji Gornji Miholjac te vrijed-nosti bile neπto veÊe od prosjeka, a kod Gornje ©umesu minimalni i srednji vodostaji najviπi vodostajiizmjereni u travnju u istom analiziranom razdoblju.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Visine sloja mijeπanja tijekom travnja na posta-jama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12UTC su prikazane na slici 19. Na osnovi proraËunaje vidljivo da je u Zagrebu visina sloja mijeπanja ti-jekom noÊi bila najveÊa 5. travnja (1257 m), a u Zadru4. travnja (1264 m). NajveÊa visina sloja mijeπanjaje u terminu 12 UTC u Zagrebu proraËunata 7. trav-nja (3118 m), a u Zadru 27. travnja i iznosila je 3219m. ProsjeËna mjeseËna visina sloja mijeπanja u ter-minu 00 UTC je u Zagrebu iznosila 213 m, dok je uZadru bila 239 m. U terminu 12 UTC prosjeËne vri-jednosti visine sloja mijeπanja su iznosile 1728 m(Zagreb) i 1718 m (Zadar).

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimirprizemni sloj atmosfere bio najËeπÊe neutralan i um-jereno stabilan (D i F klase stabilnosti; s Ëestinom od24 i 54%, tablica 4). U terminu 12 UTC, dakle, sredi-nom dana, najËeπÊe su zabiljeæene B, C i D Pasquilloveklase stabilnosti (50%; 36%; 7%), dok nisu zabilje-æeni termini s E ili G klasom stabilnosti. SliËno je bi-lo na podruËju Zadra: u 00 UTC je atmosfera bilanajËeπÊe neutralna, malo i umjereno stabilna (D, E iF klase stabilnosti; 63%, 29% i 4%), u 12 UTC at-mosfera je bila jako labilna (A klasa stabilnosti; 8%),umjereno labilna (B klasa stabilnosti; 34%), malo la-bilna (C klasa stabilnosti; 31%) i neutralna (D klasastabilnosti; 27%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi.U Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæen 21 sluËaj(52%) s prizemnom, 2 sluËaja (5%) s podignutom in-verzijom, 14 sluËaja s visinskom inverzijom (35%)i 3 sluËaja (8%) bez inverzije. U terminu 12 UTCvisinska inverzija je zabiljeæena u 12 sluËaja (40%),podignuta inverzija u 2 sluËaja (7%), a bilo je i 16

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 3 8 16 53 2 10 11 33 ne postojiprizemna 21 52 0 0 1 5 0 0 prizemnapodignuta 2 5 2 7 4 20 4 12 podignutavisinska 14 35 12 40 13 65 18 55 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za TRAVANJ 2008. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 2 7 0 0 2 8 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 15 50 0 0 9 34 umjereno labilno - BC - malo labilno 2 7 11 36 0 0 8 31 malo labilno - CD - neutralno 7 24 2 7 17 63 7 27 neutralno - DE - malo stabilno 1 3 0 0 1 4 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 16 56 0 0 8 29 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 3 10 0 0 1 4 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom TRAVNJA 2008. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

22


Slika 17. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za TRAVANJ 2008. u terminu 00 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

Slika 18. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za TRAVANJ 2008. u terminu 12 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

23


sluËajeva (53%) bez inverzije. U Zadru su tijekomnoÊi najËeπÊe zabiljeæene visinske inverzije (13 sluËa-ja, 65%) i podignute inverzije (4 sluËaja, 20%), doksu u terminu 12 UTC najËeπÊe zabiljeæeni sluËajevis visinskom temperaturnom inverzijom (18 sluËaje-va; 55%) i bez inverzije (11 sluËaja; 33%).

Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnos-ti na postaji Zagreb Maksimir u travnju 2008. (slike17 i 18) omoguÊuju detaljniji uvid u vertikalnu struk-turu atmosfere od tla do 3 km visine. Tijekom noÊi(termin 00 UTC) je atmosfera u Zagrebu pri tlu veÊi-nom umjereno stabilna ili neutralna, a s porastom vi-sine, atmosfera vrlo brzo postaje neutralno stabilna.U terminu 12 UTC je atmosfera pri tlu ËeπÊe nesta-bilnija, no s porastom visine dolazi do rasta stabil-nosti atmosfere i ona postaje neutralna.

Koeficijenti provjetravanja su u travnju bilipoveÊani na postajama Pazin (5.40), Senj (4.80),©ibenik (4.80), Split (2.52) i Dubrovnik (2.34). NaveÊini ostalih postaja u Hrvatskoj su koeficijenti prov-jetravanja bili manji od 1 (slabo provjetravanje).

Vektorski srednjak vjetra je na postajama u kon-tinentalnom dijelu Hrvatske veÊinom bio iz jugoza-padnog ili zapadnog smjera, dok je na postajama uzmore bio promjenjivog smjera (slika 20).

Na svim postajama u Hrvatskoj su mjeseËnekoliËine oborine bile unutar granica normale (raz-doblje 1961-1990). Zato se moæe pretpostaviti, damjeseËno taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari oborinom

(mokra depozicija) u veÊem dijelu Hrvatske nije znat-nije odstupalo od prosjeka.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom travnja su masene koncentracije duπikdioksida - NO2 bile gotovo jednake onima u oæujku.U Slavonskom Brodu je izmjerena najveÊa srednjasrednja mjeseËna koncentracija duπik dioksida od 9μg/m3 i najveÊa dnevna koncentracija polovicomtravnja, koja je iznosila 23 μg/m3. Slijedila je kao iu oæujku, Rijeka, sa srednjom mjeseËnom koncen-tracijom od 6 μg/m3 i najveÊom dnevnom koncen-tracijom od 17 μg/m3 izmjerenom 11/12. travnja. Napromatranim postajama su dnevne koncentracije duπikdioksida bile unutar propisanih graniËnih vrijed-nosti (Uredba o graniËnim vrijednostima oneËiπÊu-

juÊih tvari u zraku, NN broj 133/2005., str.2467).KoliËina oborine je bila najmanja u Karlovcu 52.9mm, a najveÊa na Zaviæanu - Velebit, 233.1mm. Kiπesu bile srednje kisele do blago luænate (pH od 4.54 uRijeci do 7.79 na Bilogori). Udio kiselih kiπa je uprosjeku bio manji nego u oæujku, a najveÊi je zabil-jeæen u Rijeci, 43%. Slijedio je Ogulin s 22%, SlavonskiBrod i Puntijarka sa 10%, dok je u GospiÊu zabilje-æeno 6% kiselih kiπa(prema automatskom uzorko-vaËu 13%, πto upuÊuje na veliki utjecaj suhog-gravi-tacijskog taloæenja Ëestica praπine na otvoreni uzorko-vaË, tzv. bulk). Na Zaviæanu - Velebit, te u Pazinu je

Slika 19. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u TRAVNJU 2008. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

24

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za TRAVANJ 2008.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 97 10 6.18 5,44-7,08 0.635 0.534 0 2Krapina 100 12 6.03 5,66-6,81 0.725 0.549 - -Bilogora 99 13 6.28 5,72-7,779 1.108 0.799 - -Slavonski Brod 99 10 6.15 5,55-6,69 0.693 0.587 9 23Karlovac 97 13 6.19 5,76-7,34 0.802 0.564 - -Ogulin 100 18 5.77 5,22-7,25 0.63 0.659 0 4GospiÊ 99 16 6.47 5,19-7,18 0.902 0.603 5 11Zaviæan 100 19 6.2 5,36-7,60 0.491 0.454 1 2Pazin 100 18 6.15 5,22-7,28 0.758 0.679 - -Rijeka 100 21 5.52 4,54-7,09 1.025 0.821 6 17Zadar 100 15 6.35 5,64-7,60 1.603 0.845 4 14Dubrovnik 98 8 6.78 6,37-7,85 2.564 0.812 - -

VeljaËa BILTEN 2 / 2008

zabiljeæeno pribliæno 5% kiselih kiπa, dok u Krapini,na Bilogori, u Karlovcu, Zadru i Dubrovniku nisuzabiljeæene kisele oborine. Ovisno o koncentraciji(mgL-1) i koliËini kiπe (mm=L/m2), ukupno mjeseËnotaloæenje (kg/ha) pojedinih komponenata se viπe ili

manje razlikovalo od postaje do postaje, kao πto jeuobiËajeno. Tijekom travnja je mjeseËno taloæenjesumpora odreenog u obliku sulfata iznosilo od 0.359kg/ha na Puntijarci-Sljeme, do 2.146 kg/ha u Rijeci.Ukupno mjeseËno taloæenje anorganskog duπika iz

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zaviæan

Split

Krapina

Puntijarka

©ibenik

Zadar

Bilogora

PazinSenj

Kriæevci

Daruvar

Sl. Brod

Varaædin

Karlovac

0.449

Komiæa

0.298

sumpor

duπik

1.718

0.685

1.059

0.298

0.3020.328

0.604

0.402

0.59

2.1460.656

1.146

0.394

1.905

0.3590.456

0.475

0.883

0.424

0.851

0.801

0.7180.9

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek0.48

0.37

1.38

1.33

0.10

1.44

0.25

5.40

2.34

0.72

0.76

2.52

0.54

4.80

4.80

Slika 20. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za TRAVANJ 2008. godine

25


nitrata je iznosilo od 0.298 kg/ha u Krapini uz 54.3mm, do 1.718 kg/ha u Rijeci uz 209.3 mm kiπe. Eko-sustavi na podruËju Republike Hrvatske su i tijekomtravnja bili pod velikim utjecajem mokrog oborin-skog taloæenja oneËiπÊenja, a u danima bez kiπeoptereÊeni su i suhim-gravitacijskim taloæenjemaerosola iz atmosfere, koje je posljedica lokalnih iregionalnih emisija, te utjecaja daljinskog prijenosaoneËiπÊenja, uz prevladavajuÊe meteoroloπke Ëim-benike.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom travnja je dominantni oneËiπÊivaË bioozon (O3) πto je karakteristiËno za ovo doba godi-

ne. Dnevni srednjaci koncentracija ove oneËiπÊujuÊe

tvari kretali su se od min. 31.87 do max. 82.77, dok

je srednja mjeseËna koncentracija bila 61.66, a per-

centil 98 je iznosio 82.63 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujed-

naËeno cijeli mjesec (slika 23).

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za

postaju u Mirogojskoj 16 kroz travanj, vidljivo je

da je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeks manji

od 50, slika 24).

Slika 21. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za TRAVANJ 2008.

0

0.2

0.4

0.6

0.8

1

1.2

1.4

1.6

1.8

2

2.2

2.4

Puntijarka Krapina Bilogora Sl. Brod Karlovac Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

0.02.04.06.08.0

10.012.014.016.018.020.022.0

1.4.

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

10.4

.11

.4.

12.4

.13

.4.

14.4

.15

.4.

16.4

.17

.4.

18.4

.19

.4.

20.4

.21

.4.

22.4

.23

.4.

24.4

.25

.4.

26.4

.27

.4.

28.4

.29

.4.

30.4

.

Dan

CO SO2

Slika 22. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog monoksida i sumpornog dioksida (μg/m3) za TRAVANJ 2008. godine

μg/

m3

26


Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka u TRAVNJU 2008. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 Benzenparametar PM 10

Min 13.46 0.36 31.87 11.06Dana 16. travanj 22. travanj 23. travanj 20 travanjMax 36.45 1.31 82.77 20.78Dana 1. travanj 16. travanj 7. travanj 1 travanjSr.vrj. 19.84 0.89 61.68 15.17Median 18.13 0.92 60.16 14.77Percentil 98 32.1044 1.2428 82.63 20.4496Br. dana preko GV za 24 h 0 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti

odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku

(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u sijeËnju oci-

jenjen na sljedeÊi naËin (tablica 7).

0102030405060708090

1.4.

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

10.4

.11

.4.

12.4

.13

.4.

14.4

.15

.4.

16.4

.17

.4.

18.4

.19

.4.

20.4

.21

.4.

22.4

.23

.4.

24.4

.25

.4.

26.4

.27

.4.

28.4

.29

.4.

30.4

.

Dan

PM 10 O3

Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica i ozona (μg/m3) za TRAVANJ 2008. godine

μg/

m3

27


Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV iTV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊu-juÊe tvari odreene Uredbama.

Koncentracije niti jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari nisu preπle graniËnu vrijednost.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Travanj 2008. godine bio je u Zagrebu, Slavon-skom Brodu i GospiÊu svjeæ, a u Splitu, zbog neko-liko sluËajeva jake bure, Ëak hladan. U odnosu naprosjeËne biometeoroloπke prilike on je bio u Splituu granicama normalnih biometeoroloπkih prilika, uGospiÊu topliji, a u Zagrebu i Slavonskom Brodu znat-no topliji od prosjeËnoga travnja.

Prva je dekada bila najhladniji dio travnja. UZagrebu i Slavonskom Brodu prevladavalo je svjeæe,a u nekoliko dana bilo je i hladno. U GospiÊu je prvidio dekade bio hladan, a krajem dekade je postalosvjeæe. Najhladniji je bio Split gdje je jaka bura 4., 7.i 8. travnja spustila osjet Ëak u kategoriju vrlo hlad-no. U odnosu na prosjeËne prilike ova je dekada uZagrebu i Splitu bila u granicama normalnih biome-teoroloπkih prilika , kao i popodneva u SlavonskomBrodu te popodneva i veËeri u GospiÊu. Jutra i veËeriu Slavonskom Brodu, te jutra u GospiÊu bili su topli-ji od prosjeËnih.

U drugoj dekadi su u nizinskoj kontinentalnojHrvatskoj prevladavali osjeti svjeæeg i ugodnoga, dokje u GospiÊu i Splitu uglavnom bilo svjeæe, a u Splitu

u nekoliko navrata s burom i hladno. U usporedbi sprosjeËnom srednjom travanjskom dekadom ove sugodine popodneva u Zagrebu i Splitu te veËeri uGospiÊu bili topliji od prosjeËnih, dok su ostali ter-mini bili znatno topliji od prosjeka.

Posljednja je dekada bila sliËna prethodnoj. UZagrebu i Slavonskom Brodu su uz svjeæa jutra iveËeri, popodneva uglavnom bila ugodna, jednomËak i topla. U Splitu i GospiÊu ponovo je prevladava-lo svjeæe, povremeno hladno, ali su u Splitu epi-zode ugodnoga bile neπto ËeπÊe nego u prethodnojdekadi. U GospiÊu je ova dekada bila u granicamanormalnih biometeoroloπkih prilika, kao i popodne-va i veËeri u Slavonskom Brodu. Zagreb i Split bilisu topliji od prosjeka, kao i jutra u Slavonskom Brodu.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

Globalnim zraËenjem je u travnju 2008. godinepristiglo neπto viπe od 46000 J/cm2 u Zagrebu, blizu50000 J/cm2 u Dalmaciji, te najviπe, 53700 J/cm2, uZadru. Prve dvije dekadne ozraËenosti su iznosileoko 31%, dok je u treÊoj dekadi na svim postajamadozraËeno oko 38% mjeseËne ozraËenosti.

ProsjeËno je svaki dan bilo 1550 J/cm2 u Zagrebu,stotinjak J/cm2 viπe u Dalmaciji, te blizu 1800 J/cm2

globalne ozraËenosti na zadarskom podruËju. Maksimalnednevne ozraËenosti bile su u rasponu od 2527 J/cm2

u Zagrebu do 2719 J/cm2 u Splitu, a pojavile su se

05

101520253035404550

1.4.

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

10.4

.11

.4.

12.4

.13

.4.

14.4

.15

.4.

16.4

.17

.4.

18.4

.19

.4.

20.4

.21

.4.

22.4

.23

.4.

24.4

.25

.4.

26.4

.27

.4.

28.4

.29

.4.

30.4

.

Dan

PM10 O3

Slika 24. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za TRAVANJ 2008.

28


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990.

Slika 25. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za TRAVANJ 2008. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

Prosjek 2008. Prosjek 2008. Prosjek 2008. Prosjek 2008.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

29


SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 1554,3 2526,8 479,0 46629,0 14622,1 14527,7 17479,2 3Parg 878,4 1685,4 130,2 3513,7 2208,1 130,2 1175,4 579Rijeka 1213,8 2491,3 141,1 29130,0 10967,9 8877,9 9284,2 131GospiÊ 1446,4 2808,6 200,1 43390,8 11899,2 14564,1 16927,5 15Zadar 1791,0 2711,5 420,1 53729,9 16290,7 16517,4 20921,8 0Split 1647,2 2719,2 225,7 49414,6 15021,3 15597,9 18795,4 0Dubrovnik 1651,6 2709,0 456,6 49546,6 16471,2 14478,6 18596,8 13ZG-Maksimir 697,7 1065,6 389,4 20930,7 7224,3 7044,7 6661,7 3Split 565,3 878,4 210,1 16959,0 5408,8 5500,7 6049,5 0

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - TRAVANJ 2008.

28. travnja na svim postajama. Omjer maksimalne isrednje dnevne ozraËenosti bio je oko 1.6.

Svaki dan je u prosjeku bilo viπe od 100 J/cm2

globalne ozraËenosti svaki sat izmeu 9 i 16 sati nasvim postajama, da bi sredinom dana srednja satnaozraËenost prekoraËila vrijednost od 200 J/cm2.NajveÊe srednje satne ozraËenosti bile su u 11 sati uZagrebu, sat vremena kasnije u Zadru, te u 13 sati uSplitu i Dubrovniku. Uglavnom je viπe ozraËenostiu Zagrebu i Splitu bilo prijepodne nego poslijepodne,a obrnuto je bilo u Zadru i Dubrovniku. Maksimalnesatne ozraËenosti u iznosu od 344 J/cm2 su zabilje-æene 15. travnja u 13 sati u Zadru, odnosno 22. tra-vnja u 12 sati u Zagrebu. Splitski se maksimum po-javio 28. travnja u 12 sati i iznosio je 338 J/cm2, dokje dubrovaËki bio 331 J/cm2, a nastupio je 24. travn-ja u 13 sati.

Difuzna ozraËenost

Pribliæno 21000 J/cm2 iznosila je difuzna tra-vanjska ozraËenost u Zagrebu, a 17000 J/cm2 u Splitu.To predstavlja udio od 45% u globalnoj ozraËenostiu Zagrebu, odnosno 34% u Splitu. Difuzna ozraËenostje u Zagrebu opadala kroz mjesec, dok je u Spliturasla. NajveÊa splitska dekadna ozraËenost bila je zapribliæno 600 J/cm2 manja od najmanje zagrebaËkedekadne ozraËenosti.

ProsjeËno je svaki dan difuznim putem pristiglooko 700 J/cm2 u Zagrebu, te 565 J/cm2 u Splitu.Maksimalne dnevne difuzne ozraËenosti pojavilesu se 17. travnja u Splitu, a 30. u Zagrebu i bile su1.5 puta veÊe od srednje dnevne ozraËenosti.

0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a o z

r aË e

n os t

( J/ c

m2 )

ZGMPARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 26. Srednja satna globalna ozraËenost

u TRAVNJU 2008. godine

0102030405060708090

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 27. Srednja satna difuzna ozraËenost,


30


0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

RIJ-G RIJ-S

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

SPL-G SPL-D SPL-S

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zr a

Ë en o

s t ( J

/ cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

si j a

n ja

S un c

a ( s

a ti )

GOS-G GOS-S

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

o zra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14Tr

ajan

je s

ijanj

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 28. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u TRAVNJU 2008. godine

31


0

0.10.2

0.3

0.40.5

0.6

0.70.8

0.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 30. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u TRAVNJU 2008. godine

Svaki sat je u prosjeku bilo desetak J/cm2 viπedifuzne ozraËenosti u Zagrebu nego u Splitu. NajveÊesrednje satne ozraËenosti bile su u 12 sati i iznosilesu 88 J/cm2 u Zagrebu, te 74 J/cm2 u Splitu. Maksimalnesatne ozraËenosti zabiljeæene su 18. travnja u 11sati u Zagrebu (147 J/cm2), odnosno 22. travnja u 13sati u Splitu (143 J/cm2).

Udio difuzne u globalnoj ozraËenosti bio je ma-lo veÊi od 0.5 prilikom izlaska Sunca. U Zagrebu jenajmanje difuznog zraËenja u odnosu na globalno bi-lo u 11 sati (38%), a u Splitu u 14 sati (30%). Pri-bliæavanjem zalaska Sunca udio difuznog zraËenja uglobalnom se poveÊavao, te se u Splitu pribliæiovrijednosti 0.5, a u Zagrebu je i prekoraËio.

Trajanje sijanja Sunca

Travanjsko trajanje sijanja Sunca bilo je u rasponuod 140 sati na Pargu do 202.5 sata u Zadru. Najviπe

sunca je bilo u treÊoj dekadi, oko 40% mjeseËnihsuma, kada je viπe od 70 sati trajanja sijanja Suncazabiljeæeno u Zagrebu, GospiÊu i u Dalmaciji, a uZadru Ëak viπe od 90 sati.

U prosjeku je svaki dan bilo tek 4.7 sati sijanjaSunca na Pargu, 5.3 u Rijeci, te viπe od 6 sati na os-talim postajama. Maksimalno dnevno trajanje Suncasvugdje je bilo veÊe od 12 sati, a u Zadru je iznosiloËak 13.3 sata. Dan s najviπe sunca je bio 24. travanju Zagrebu, Rijeci i na Pargu, te 28. travanj na osta-lim postajama.

ProsjeËno je izmeu 9 i 17 sati viπe od pola sa-ta sijalo Sunce svaki sat na srednjem i juænom Jadranu.Viπe od 6 desetina je Sunce sijalo oko podneva uZadru i u rano poslijepodne u Dalmaciji. Prijepodnevnisati su u kontinentalnoj Hrvatskoj uglavnom imaliviπe sunca od poslijepodnevnih, dok je na Jadranusituacija bila obrnuta. Najviπe sijanja Sunca je u pros-jeku bilo u 9 sati na Pargu, u 10 sati u Rijeci, u 11

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 6,1 12,3 183,7 58,7 54,9 70,1Parg 4,7 12,1 140,0 39,8 44,1 56,1Rijeka 5,3 12,5 158,8 50,0 45,4 63,4GospiÊ 6,0 12,9 181,0 46,1 60,5 74,4Zadar 6,8 13,3 202,5 57,0 55,2 90,3Split 6,5 12,7 194,7 58,7 59,3 76,7Dubrovnik 6,6 12,4 197,2 66,9 53,9 76,4

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - TRAVANJ 2008.

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 29. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


32


Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 50,5 01. 68,2 01. / 16 1 0 0Makarska 81,2 07. 89,4 07. / 16 18 19 287

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), TRAVANJ, 2008.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

Slika 32. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u Gradiπtu i Makarskoj u TRAVNJU 2008.

GRADI©TE MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

sati u Zagrebu, u 12 sati u GospiÊu i u Zadru, u 13sati u Splitu, te u 15 sati u Dubrovniku.

Travanj je u usporedbi s viπegodiπnjim pros-jekom imao izmeu 5 i 10% viπe sijanja Sunca u kon-tinentalnoj Hrvatskoj, te otprilike isto toliko manje

na Jadranu, dok je zadarsko podruËje imalo prosjeËnotrajanje sijanja Sunca.

PRIZEMNI OZON

Prvi dan travnja u Gradiπtu je obiljeæila najveÊavrijednost prizemnog ozona. Potom je uslijedio padvrijednosti koji je zaustavljen 13. travnja. SekundarninajveÊi medijan pojavio se 20. travnja, nakon kojegje ponovno doπlo do pada vrijednosti prizemnogozona. Zadnjih pet dana je medijan malo varirao oko40 ppb. Velika dnevna promjenjivost, Ëak veÊa od55 ppb zabiljeæena je 14. i 29. travnja, dok se prizem-ni ozon najmanje mijenjao 5. travnja.

Zbog kvara analizatora ozona, analiza podatakaza Makarsku je napravljena samo za prve dvije dekade.NeujednaËene dnevne varijacije pokazuju maksi-malne vrijednosti 7. travnja, a minimalne 3.Dnevne varijacije su znaËajnije manje od onih uGradiπtu i nisu prelazile 25 ppb.

-10-8-6-4-202468

10121416

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 31. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

TRAVNJU 2008. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

33


KarakteristiËan dnevni hod ruralnih sredina obi-ljeæio je i mjesec travanj u Gradiπtu. ProsjeËno naj-niæe vrijednosti su bile u 6 i 7 sati, oko 25 ppb, anajviπe, oko 50 ppb, izmeu 14 i 17 sati. Apsolutnisatni minimum, 5 ppb, je zabiljeæen u 6 sati, dok seu rano poslijepodne vrijednost prizemnog ozona ni-je spuπtala ispod 30 ppb.

U Makarskoj je najuoËljivije obiljeæje srednjegdnevnog hoda raspon od svega 10 ppb. Najmanja vri-jednost u iznosu od 64 ppb je zabiljeæena u 8 sati, anajveÊa, 74 ppb, izmeu 15 i 17 sati. Apsolutni mini-mum je bio u 8 sati, 47 ppb, dok su svi satni maksi-mumi bili veÊi od 80 ppb.

Prema Uredbi o ozonu u zraku, u Gradiπtu je bio1 dan s prekoraËenom graniËnom vrijednoπÊu 60 ppbi niti jedan s prekoraËenom graniËnom vrijednoπÊu55 ppb, dok je u Makarskoj vrijednost 55 ppb preko-raËena u svim danima za koje su raspoloæivi podaci,a vrijednost 60 ppb u 18 dana.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Temperature tla

U sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske je tlona 5 cm dubine bilo u klasi toplo, a samo je uokolici Varaædina bilo u klasi vrlo toplo (slika 34).U Slavoniji i Baranji, te u Lici i Gorskom kotaru, uIstri i sjevernoj Dalmaciji tlo je bilo u klasi toplo.U veÊem dijelu Dalmacije je bilo vrlo toplo.

U odnosu na prosjeËne viπegodiπnje vrijednos-ti, tlo je na 5 cm dubine u Kriæevcima i Osijeku bi-

lo najhladnije u prvoj, a najtoplije u drugoj dekadimjeseca.

Osjetan porast temperatura tla je uslijedio 13.travnja. Od tog su datuma vrijednosti maksimalneterminske temperature tla na 5 cm dubine, primjericeu Kriæevcima (slika 36) svakodnevno bile viπe od15.0°C. No, u Osijeku su vrijednosti terminske mini-malne temperature tla na 5 cm dubine od 15. trav-nja svakodnevno bile viπe od 10°C.

U travnju je terminska maksimalna temperatu-ra tla na 5 cm dubine (tablica 11) narasla u Lici iGorskom kotaru do 19.1°C (GospiÊ) u Slavoniji iBaranji do 23.5°C ( Slavonski Brod), a u sjeveroza-padnim dijelovima Hrvatske do 27.4°C (Zagreb-Maksimir). Teπko je objasniti, zbog Ëega je maksi-malna temperatura tla na 5 cm dubine u prvoj i treÊojdekadi ovog mjeseca u Rijeci bila viπa od tempera-ture izmjerene u Dubrovniku ili Komiæi.

Na 20 cm dubine tlo je bilo najtoplije u Komiæii Dubrovniku. Vrijednost terminske maksimalne tem-perature tla narasla je tijekom prve dekade mjesecau Ogulinu do 11.9°C , u Slavonskom Brodu do 14.7°C,u Zagrebu - Maksimir do 15.4°C, a u Dubrovniku ido 16.8°C. Vrijedno je istaknuti, kako su vrijednos-ti terminske maksimalne temperature tla na 20 cmdubine u posljednjoj dekadi mjeseca narasle u Zagrebu- Maksimir i Kriæevcima do 17.1°C, a u Komiæi ido 19.9°C.

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-

rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred MinVol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 33. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu i Makarskoj u TRAVNJU 2008.

Makarska Gradiπte

34


Slika 34. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za TRAVANJ 2008. godine

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za TRAVANJ 2008. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 19.6 5.6 14.1 9.0 21.8 9.2 15.4 11.8 21.1 9.7 16.3 12.5Slavonski Brod 19.2 5.5 14.7 9.2 24.2 9.3 16.8 12.4 23.5 9.1 16.8 12.4Daruvar 20.0 4.8 14.4 8.9 21.8 8.4 16.4 11.4 22.6 7.8 16.6 12.2Kriæevci 18.3 3.7 14.0 7.5 21.2 7.4 15.6 10.0 24.0 7.5 17.1 10.6Varaædin 22.2 2.7 14.3 8.1 22.6 5.8 14.8 9.9 25.7 7.5 16.8 11.2Krapina 17.6 5.0 12.5 8.4 18.7 6.4 13.6 9.4 21.4 8.4 15.0 11.2Zagreb 24.1 4.2 15.4 8.8 25.5 6.0 16.0 10.3 27.4 7.7 17.1 11.7Ogulin 15.9 4.1 11.9 6.7 17.2 6.2 13.9 8.4 18.1 7.8 14.4 10.1GospiÊ 16.7 1.7 11.8 4.5 20.3 4.8 14.1 8.0 19.1 5.5 13.1 8.4PoreË 19.5 5.5 13.7 10.2 24.0 9.5 15.5 12.6 24.3 10.0 16.5 12.8Pazin 19.0 4.0 12.9 8.7 20.4 9.1 14.6 11.2 23.4 8.5 14.7 12.2Rijeka 23.1 6.1 14.8 10.2 26.0 10.2 17.2 11.7 28.9 9.3 17.8 12.4Rab 21.0 7.2 15.0 10.7 25.3 10.2 17.3 12.9 26.2 11.1 18.4 13.6Mali Loπinj 20.1 8.0 15.3 11.2 22.7 11.4 19.7 13.4 23.2 12.2 18.0 14.4Zadar 21.1 8.6 16.2 12.0 23.6 11.4 18.2 13.7 23.4 13.2 18.9 15.2Komiæa 22.8 9.6 16.6 12.1 26.3 12.0 19.9 14.1 25.2 13.6 19.9 15.7Dubrovnik 21.5 9.0 16.8 12.1 24.8 10.4 18.6 13.5 26.0 12.5 19.4 15.0

35


Slika 35. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-50

0

50

100

150

200

250

300

mm

Bilanca vode 11.9 -18.7 28.5 -11.4

Efekt. oborine 40.0 7.4 78.1 51.6

Evapotranspiracija 28.1 26.1 49.6 63.0

SijeËanj VeljaËa Oæujak Travanj

Krapina

-50

0

50

100

150

200

250

300

mm

Bilanca vode -8.7 -27.1 37.6 -4.3

Efekt. oborine 6.6 10.6 90.3 49.7



Ogulin

-50

0

50

100

150

200

250

300

mm

Bilanca vode 48.6 -1.5 39.1 22.7

Efekt. oborine 65.2 36.2 85.6 85.7


I II III IV

Dubrovnik

-50

0

50

100

150

200

250

300

mm

Bilanca vode 18.1 -8.1 -6.8 -6.5

Efekt. oborine 63.2 64.4 83.1 65.5


I II III IV

GospiÊ

-50

0

50

100

150

200

250

300

mm

Bilanca vode 49.5 2.1 83.3 18.8

Efekt. oborine 69.2 36.9 132.9 81.8



SlavonskiBrod

-50

0

50

100

150

200

250

300

mm

Bilanca vode 18.8 -30.8 21.3 -1.3

Efekt. oborine 31.8 6.9 83.3 61.7



Varaædin

-50

0

50

100

150

200

250

300

mm

Bilanca vode -16.7 -38.5 9.5 -38.0

Efekt. oborine 5.9 7.9 74.6 28.0



PoreË

-50

0

50

100

150

200

250

300

mm

Bilanca vode -6.3 -44.2 -19.5 9.7

Efekt. oborine 43.5 13.8 61.1 90.7



36


OSIJEK

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C KRIÆEVCI

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

OGULIN

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C PORE»

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

ZADAR

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

Slika 36. Dnevne terminske minimalne i maksimalne temperature tla (°C)

na 5 cm dubine za TRAVANJ 2008. godine

Minimalna temperatura

Maksimalna temperatura

Poznato nam je da biljka koristi samo jedan dio obo-rina - efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedandio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna eva-potranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednost eva-potranspiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jed-noliËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokri-

vaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudi-jeva u vodi. Evapotranspiracija je izraËunata po meto-di Penman-Monteeithu, a efektivne oborine metodomUSBR.

Tijekom travnja se evapotranspiracijom iz tla(slika 35) u istoËnim i sjeverozapadnim dijelovima

37


Hrvatske dnevno gubilo 2 mm vode. Bilanca vodeu tlu je bila negativna. U odnosu na prosjeËne viπegodiπnjevrijednosti, manjak vode u tlu je u Varaædinu biodvostruko veÊi od prosjeka. Ukupno je na toj meteoroloπkojpostaji izmjereno samo 28 mm oborine.

Bilanca vode u tlu je u travnju bila negativna iu istoËnim dijelovima Hrvatske. No, u odnosu naprosjeËne viπegodiπnje vrijednosti bilanca vode u tluna postaji u Slavonskom Brodu je bila znatno veÊaod prosjeka.

U Istri je bilanca vode u tlu bila pozitivna, a uDalmaciji negativna. Ukupni manjak vode u tlu napostaji u Zadru iznosi 22 mm.

MJERENJE KONCENTRACIJE

PELUDA U ZRAKU

Srednja mjeseËna temperatura zraka je u travnjuna opservatoriju Zagreb Maksimir iznosila 12.0°C.U usporedbi sa 30-godiπnjim prosjekom travanj jebio topliji 1.4°C, a prema raspodjeli percentila tem-perature ovo je podruËje bilo toplo. Ukupno je u trav-nju palo 39.7 mm oborine, πto je 62.4 % prosjeËne30-godiπnje oborine. Prema raspodjeli percentilaoborine travanj je na podruËju grada Zagreba bio

suπan. U prva dva dana travnja koncentracija peludau zraku je bila vrlo velika i 2. travnja je u m3 zrakaizbrojeno 1867 peludnih zrnaca. To je bila najveÊadnevna koncentracija u ovom mjesecu. SljedeÊi danje koncentracija peludi u zraku naglo pala i iznosilaje 325 zrnaca u m3 zraka. Vrlo visoke koncentracijepeluda s poËetka mjeseca nisu se viπe ponovile, adnevne koncentracije su varirale i bile uglavnom do800 peludnih zrnaca u m3 zraka. Srednje dnevne tem-perature zraka su se kretale od 8.1°C do 15.4°C. Samoje u pet dana tijekom travnja srednja dnevna tempera-tura zraka bila malo niæa od 30-godiπnjeg prosjekaza te dane. Maksimalne i minimalne dnevne temper-ature zraka su takoer u veÊem broju dana bile viπeod prosjeka. U travnju je bilo 15 oborinskih dana (dans oborinom veÊom od 0.1 mm). NajveÊa dnevna koliËi-na oborine je izmjerena 13. travnja i iznosila je 9.7mm oborine. Tog je dana dnevna koncentracija pe-luda po prvi put u travnju bila manja od 100 pelud-nih zrnaca u m3 zraka (89 zrnaca). Najmanja koncen-tracija je zabiljeæena 17. travnja, 56 zrnaca u m3 zra-ka. Od 19. travnja pa do kraja mjeseca vrijeme jebilo promjenljivo, uz uËestale kiπne dane. Od 25.travnja pa do kraja mjeseca, zbog kvara na satnommehanizmu aparata, ne raspolaæemo podacima o kon-centraciji peluda u zraku. Ukupno je do 25. travnjazabiljeæeno 10305 peludnih zrnaca u m3 zraka (slika37).

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

0

5

10

15

20

25

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v. k

ol.

obor

ine

(mm

)LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.(ºC)

Min. temp.(ºC) Max. temp. (ºC)

Slika 37. Ukupne dnevne koncentracije peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-jug), mjeseËni hod

srednje dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u TRAVNJU 2008.

38


Jasen2%

Bukva2%

Orah2%

»empresi7%

Grab7%

Hrast9%

Platana9%

Ostalo5%

Breza57%

Slika 38. Postotni udjeli peludi pojedinog biljnog taksona

(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u TRAVNJU 2008.

Slika 39. Ukupne koncentracije peludi pojedinog taksona u Zagrebu u TRAVNJU 2008.

Slika 40. Dnevni hod peludi breze i ukupne dnevne koncentracije peluda u zraku grada Zagreba u TRAVNJU 2008.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dani

Bro

j zr

naca

/m3 z

raka

Breza

Ukupna koncentracija peluda

U travnju je bio najzastupljeniji pelud breze(Betula sp.) s ukupnom mjeseËnom koncentracijomod 5839 peludnih zrnaca u m3 zraka, odnosno 57%od ukupnog broja peludnih zrnaca. Slijedio je peludplatane (Platanus sp.) sa 954 peludnih zrnaca u m3

zraka (9%), te pelud hrasta (Quercus sp.) sa 892 pe-

ludnih zrnaca u m3 zraka (9%). Zatim pelud graba iËempresa sa 7% udjela, te pelud jasena, bukve, ora-ha, vrbe i javora s udjelom od 2 odnosno 1%. Peludtopole, kopriviÊa, duda, kopriva, trava i πaπeva zabi-ljeæen je u niæim koncentracijama, a pelud jele, smre-ke, bora, trputca, kiselice, brijesta, divljeg kestena ikupusnjaËa bio je prisutan u zraku tek sporadiËno(slike 38 i 39).

U travnju je prevladavao jako alergogeni peludbreze (slika 40). PoËetkom mjeseca su zabiljeæenevisoke koncentracije peludi breze (2. travnja uiznosu od 1759 peludnih zrnaca/m3), a nagli pad sedogodio 3. travnja kada je koncentracija pala na232 peludna zrnca u m3 zraka. Vrlo male koncen-tracije peluda breze zabiljeæene su 13. i 14. travnja(14 i 12 zrnaca/m3 zraka), te 17. i 22. travnja (4 i 6zrnaca/m3 zraka). NeoËekivano, 24. travnja zabiljeæe-na je visoka koncentracija peludi breze u iznosu od253 zrnaca/m3 zraka.

Pelud platane pojavio se 29. oæujka i njegovakoncentracija je rasla od poËetka travnja da bi 11-tog

39


dosegla maksimalnu vrijednost, 269 zrnaca u m3 zra-ka. Istog dana je izmjerena i maksimalna koncen-tracija peludi hrasta, 123 zrnca u m3 zraka (slika 41).Obje su vrste bile prisutne u zraku sve do 25. trav-nja, do kada raspolaæemo s podacima.

Iako je jedno peludno zrnce trave zabiljeæeno joπ15. oæujka, prvo peludno zrnce trave je zabiljeæeno5. travnja, nakon Ëega je pelud trave gotovo stalnobio prisutan u zraku. Iako je pelud trave jako aler-

gogen, koncentracije su sve do kraja mjeseca bileniske, πto za veÊinu alergiËara joπ uvijek ne stvaraprobleme.

Travanj je bio nepovoljan za osobe alergiËne napelud breze te hrasta i Ëempresa. UnatoË poËetku poli-nacije, visoko alergogeni pelud trava nije predstav-ljao problem zbog niskih vrijednosti. Stupanj aler-gogenosti peludi prisutnog u zraku grada Zagreba utravnju prikazan je u tablici 12.

Slika 41. Dnevni hod peludi platane i hrasta u zraku grada Zagreba u TRAVNJU 2008.

0

50

100

150

200

250

300

350

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

Platana Hrast

Alergogenost Vrsta peluda

JAKA i VRLO JAKA breza, joha, lijeska

UMJERENA Ëempresi, jasen, hrast, grab, bukva, platana, orah

SLABA javor, topola, vrba

Tablica 12. Stupanj alergogenosti peluda u zraku grada Zagreba u TRAVNJU 2008.

40


Od 29. travnja do 1. svibnja 2008. godine u SilverSpringu (Sjedinjene AmeriËke Dræave) je odræanaradionica o HYSPLIT (Hybrid Single-Particle LagrangianIntegrated Trajectory Model) modelu. Radionicu jeorganizirao Air Resource Laboratory (NationalAtmospheric and Oceanic Administration).

Model HYSPLIT je kompleksan model koji semoæe koristiti za proraËun putanja zraËnih masa iliza proraËun disperzije i depozicije oneËiπÊujuÊih tvarina nekom podruËju. Model su razvili znanstvenici uNOAA-i (Ronald R. Draxler i drugi) i u zavodu zameteorologiju u Australiji (eng. Bureau of Meteorology).PoËetna verzija modela je stvorena 1982. godine (kaoulazni podaci su koriπtena radio-sondaæna mjerenja).Tijekom godina su napravljene brojne izmjene u mo-delu, te se sada kao ulazni podaci mogu koristitimeteoroloπka polja iz nekoliko razliËitih meteoroloπkihmodela.

Na radionici je sudjelovalo 15-tak sudionika veÊi-nom iz dræavnih agencija za okoliπ i meteorologiju uSAD-u. Teorijske osnove HYSPLIT modela su bileizloæene na usmenim predavanjima. PraktiËni dio ra-dionice se sastojao od modeliranja razliËitih primjeratransporta i disperzije oneËiπÊujuÊih tvari u atmos-feri s ciljem da korisnici upoznaju osnove rada HYS-PLIT sustava. Viπe informacija o HYSPLIT sustavuje dos tupno na s luæbenoj In te rne t s t ran ic ihttp://www.arl.noaa.gov/ready/hysplit4.html

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

RADIONICA HYSPLIT MODELA

29. travanj - 1. svibanj 2008., Silver Spring, SAD

41


desetak minuta. NajveÊa je imala promjer oko 50metara. Sve su pijavice bile nad morem, pa nije nasta-la materijalna πteta.

17. travanj 2008.

Jako jugo. Nekoliko je naselja na podruËju Omiπaostalo bez struje, jer je jugo pokidalo elektrovodove.

19. travanj 2008.

TuËa. U Istri je u jutarnjim satima pala tuËaveliËine oraha koja je bila praÊena snaænim pljuskom.U Pazinu je tako u kratko vrijeme palo 22 litre kiπepo m2. Nastale su πtete u poljoprivrednoj proizvod-nji.

Pijavica. U Vinkovcima je primjeÊena pojavapijavice, koja je bila tako snaæna da je u krugu jednogpoduzeÊa prevrnula radne strojeve - viljuπkare, teporuπila ËeliËnu montaænu konstrukciju. Stradale sui obiteljske kuÊe i jedna benzinska postaja s koje jeodletio krov na udaljenost od 50 metara.

U gradu je olujni vjetar skidao crijepove sa krovo-va. Jedno iπËupano drvo uniπtilo je automobil. Nevrijeme

7. travanj 2008.

Jak vjetar. U okolici Kumrovca vjetar je digaocijelo kroviπte jedne kuÊe na brijegu. Polegnuto jebilo i nekoliko smreka, kao i stupova elektro mreæe,pa je nestalo struje u naseljima u okolici. Vjetar jepuhao brzinom veÊom od 70 km/h.

12. travanj 2008.

Potres, dogodio se u 12 sati i 24 minute. Epicentarje bio 30 km sjeverozapadno od Sljemena. Magnitudapo Richteru je iznosila 1.0, a intenzitet je procijenjenna II do III stupanj MCS ljestvice. Osjetio se na viπimkatovima zgrada u Pregradi, dok πtete nisu zabil-jeæene.

14. travanj 2008.

TuËa, na πirem podruËju Slatine. Bila je veliËinegraπka. Nastale su πtete na poljima, voÊnjacima i vino-gradima.

15. travanj 2008.

Pijavice, na dubrovaËkom podruËju. Ispred Cavtatase na moru “vrtilo” preko deset pijavica u trajanju

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U TRAVNJU 2008. GODINE

Pijavica je digla kroviπte kuÊe u okolici Kumrovca,

7. travnja 2008.

Pijavica ispred Cavtata, 15. travnja 2008.

42


Posljedice vrtloænog vjetra u Vinkovcima,

19. travnja 2008.

Pijavice ispred Cavtata, 15. travnja 2008.

je trajalo kojih dvadesetak minuta, a sruπenih stabalabilo je na desetke. Pucala su i prozorska stakla.

Pijavica je priËinila πtetu i Zagorju, u selu BoËakikod KonjπËine. Odneπen je krov sa jedne obiteljskekuÊe.

Amaterske snimke pijavica u okolici Dubrovnika,

15. travnja 2008.

43


Poplavljeni vinogradi u okolici Vrgorca,

23. travnja 2008.

21. travanj 2008.

TuËa, u Imotskoj krajini. Bila je veliËine oraha,pa su nastale πtete na vinogradima, voÊnjacima i upovrtlarskoj proizvodnji. Najviπe je stradalo podruË-je sela UjeviÊi. Sloj leda je bio debeo desetak cen-timetara.

22. travanj 2008.

Potres, dogodio se u 6 sati i 6 minuta. Epicentarje bio kod Vinjerca u Zadarskoj æupaniji. Magnitudapo Richteru bila je 2.6, a intenzitet je procijenjen naIV stupanj MCS ljestvice. ©tete nisu zabiljeæene.Potres se osjetio sve do Biograda, Ëula se snaæna tut-njava.

23. travanj 2008.

Obilne oborine, poplave. U okolici Vrgorca suse izlile rijeka Matica i ponornica Betina i poplavileokolna polja. Poplavljeno je oko 550 hektara, uglavnomvinograda. Pod vodom je 10 milijuna trsova vinoveloze.

Documents

bilten 04 08stars2/bilten/2008/bilten0408.pdf551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1 METEOROLO©KI I HIDROLO©KI Bilten 04 / 2008 GODINA XXII TRAVANJ 2008. METEOROLO©KI I