-
20137
ISSN 1334-3017god.XXVII
-
DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODZAGREB, GRI» 3
UDK
551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1
METEOROLO©KI
I HIDROLO©KI
BILTEN
7 / 2013
GODINA XXVII SRPANJ 2013.
-
METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN
I Z D A J E
Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË
3
telefon: (01) 45 65 782
telefax: (01) 45 65 757
http://meteo.hr
e-mail:[email protected]
Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ
Glavni urednik mr. sc. Dragoslav DragojloviÊ
Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.
UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek
dr. sc. Kreπo PandæiÊ
Borivoj Terek, dipl.inæ.
dr. sc. Vlasta Tutiπ
Gordana Zuccon, dipl. oecc.
Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ
GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.
Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.
mr. sc. Ksenija CindriÊ
mr. sc. Ivona MajiÊ*
dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*
dr. sc. Ivana Hrga*
mr. sc. Draæen KauËiÊ
dr. sc. Tanja Likso
Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.
Marija MokoriÊ, dipl.inæ.
Damir Peti, dipl.inæ.
Krunoslav Premec, dipl.inæ.
mr. sc. Lidija Srnec
Ivona Igrec, dipl.inæ.
mag. inæ. Ruæica PopoviÊ
dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada
Zagreba
Naslovnica: Baπka (foto Oleg PerËiniÊ)
-
S A D R Æ A J
VREMENSKE PRILIKE
..................................................................................................................................................
5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.)
............................................................................
5Klimatoloπka analiza (dr. sc. Tanja Likso)
....................................................................................
7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (mr. sc. Ksenija CindriÊ, Domagoj
MihajloviÊ, dipl. inæ.) ........ 11Temperatura mora (mag. inæ.
Ruæica PopoviÊ)
............................................................................
14
HIDROLO©KE PRILIKE
..............................................................................................................................................
14Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.)
..................................................................................
14Podzemne vode (Ivan BertoviÊ, prof.)
..........................................................................................
20
EKOLO©KE PRILIKE
..................................................................................................................................................
22Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.)
.................................................... 22OneËiπÊenje
zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.)
....................................................................
23KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ)
............................................................................................
27
BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (dr. sc. Ksenija ZaninoviÊ)
....................................................................................
28
SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.)
..............................................................................................
30
PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.)
........................................................................................................
33
AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ)
....................................................................................
35
©UMSKI POÆARI (Lovro Kalin, dipl. inæ., Marija MokoriÊ, dipl.
inæ.)
......................................................................
36
MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr.
sc. Ivana Hrga................................ 38
OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.)
................................................................................................................
40
KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ)
......................................................................................................
42
PRILOZI
IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM
IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U SRPNJU 2013. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl.
inæ.)
................................................................................................................................................
44
-
BILTEN 7 / 2013
5
VREMENSKE PRILIKE
SinoptiËka situacijaMarija MokoriÊ, dipl. inæ.
PoËetkom srpnja, odnosno od 1. do 3. srpnja jebilo preteæno
sunËano, i veÊinom vrlo toplo vrijeme.
Na vrijeme u naπoj zemlji je utjecalo polje malopoviπenog ili
srednje izjednaËenog tlaka zraka. Stogaje bilo veÊinom sunËano uz
uglavnom slab vjetar.
Zatim je izmeu 4. i 8. srpnja bilo djelomice,pa i preteæno
sunËano. Ponegdje je bilo malo kiπe ipljuskova s grmljavinom. Na
Jadranu je bilo burei sjeverozapadnjaka.
Prema naπoj zemlji se pruæao ogranak anticiklone,ali je
povremeno pritjecao i svjeæiji, te malo vlaæniji
zrak. Nad istoËnim Sredozemljem se uglavnom zadræava-lo polje
malo sniæenog tlaka zraka. Ponajprije je 4. i 6.srpnja ponegdje
bilo malo kiπe ili pljuska s grmljavi-nom. Bilo je vjetrovito,
osobito na Jadranu gdje je puha-la umjerena do jaka bura i
sjeverozapadnjak.
9. srpnja je prevladavao utjecaj polja poviπenogtlaka zraka, pa
je bilo preteæno sunËano i suho, temalo toplije.
10. srpnja je ponovno bilo vjetrovitije, a zbogpremjeπtanja
manje koliËine vlaænog zraka uglavnomje na juænom Jadranu
mjestimice bilo malo kiπe
Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 21. srpnja 2013. u 00 UTC
(izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 21.
srpnja2013. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)
-
6
BILTEN 7 / 2013
Slika 3. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu
spektra 30. srpnja 2013. u 10.30 UTC
(izvor: EUMETSAT)
ili pljuska. Na Jadranu je veÊinom puhala umjer-ena do jaka
bura, a u unutraπnjosti sjeverni i sjeveroza-padni vjetar.
11. srpnja u unutraπnjosti je bilo djelomice, ana Jadranu
preteæno sunËano. Bilo je lokalnihpljuskova i grmljavine.
Na vrijeme je utjecalo polje srednjeg izjednaËenogtlaka zraka uz
premjeπtanje manje koliËine vlaænog inestabilnog zraka. Stoga je u
kopnenom podruËju,osobito od sredine dana, bilo mjestimiËnih
pljuskovai grmljavine, a i dnevna temperatura zraka je malo pala.Na
Jadranu je bilo preteæno sunËano sa slabom do um-jerenom burom i
sjeverozapadnjakom.
Zatim je 12. i 13. srpnja u unutraπnjosti bilodjelomice, a na
veÊem dijelu Jadrana preteænosunËano. Bilo je vrlo toplo i
vruÊe.
Na vrijeme je sve naglaπenije poËeo utjecati ogranakanticiklone
iz zapadne Europe. Atmosferska fronta sepomakla na istok. U
unutraπnjosti i na sjevernom Jadranuje samo mjestimice bilo malo
kiπe ili pljuska s grm-ljavinom. Puhao je slab i umjeren
sjeverozapadnivjetar, a na Jadranu je na sjevernom i srednjem
dijelubilo umjerene, na udare i vrlo jake bure, a zatim
sjeveroza-padnog vjetra.
14. srpnja je pod utjecajem polja poviπenog tla-ka zraka bilo
preteæno sunËano i vrlo toplo. Na sje-vernom Jadranu je u noÊi i
ujutro bilo umjerene dojake bure i sjeverozapadnog vjetra. U
Dalmacijije kratkotrajno bilo viπe oblaka i ponegdje malokiπe i
grmljavine.
15. srpnja je u unutraπnjosti bilo barem djelomicesunËano,
osobito prema kraju dana s lokalnimpljuskovima i grmljavinom. Bilo
je veÊinom od 10do 20 mm oborine.
Na Jadranu je bilo sunËano, a bura je prema kra-ju dana i u noÊi
zapuhala na veÊem dijelu Jadrana.Na vrijeme je uglavnom utjecao
ogranak anticiklone,a sa sjeverozapada kontinenta se premjeπtala
slaboizraæena hladna fronta koja je donijela lokalne nesta-bilnosti
u sjeverozapadnim i istoËnim predjelima. Nakonnjenog prolaska
zapuhao je umjeren sjeveroistoËni isjeverozapadni vjetar, a na
Jadranu bura.
Od 16. do 24. srpnja je prevladavalo sunËano,te vrlo toplo i
vruÊe. Izraæenijih pljuskova i grm-ljavine bilo je u zapadnim
predjelima potkraj raz-doblja.
U cijeloj zemlji je na vrijeme utjecao ogranak an-ticiklone sa
zapada i jugozapada kontinenta. Po visi-ni je poËeo pritjecati malo
topliji zrak. Stoga je bilopreteæno sunËano, povremeno s umjerenom
naoblakom.Lokalnih pljuskova i grmljavine bilo je uglavnompoËetkom
i krajem razdoblja. S premjeπtanjem manjekoliËine vlaænog i
svjeæijeg zraka potkraj 16., te 17.srpnja bilo je u sjeverozapadnim
i istoËnim predjelimamjestimice umjerene kiπe, pa i grmljavine. Na
Jadranuje prolazno zapuhala umjerena do jaka bura i
sjeveroza-padnjak.
Izmeu 25. i 29. srpnja toplinski val je zahva-tio Hrvatsku s
maksimalnom temperaturom zrakauglavnom od 35 do 40°C. Potkraj 29.
srpnja lokalnoje bilo olujnog nevremena.
PoËetkom razdoblja je u kopnenom podruËju bi-lo lokalnih
nestabilnosti, osobito sredinom dana i posli-jepodne.No ipak je
prevladavalo sunËano, pa i vedrovrijeme, te sve toplije. Danju je
bilo vrlo vruÊe, anoÊi su i u unutraπnjosti bile tople, a na
Jadranu i vrlotople. Potkraj razdoblja oslabljena hladna fronta
donijelaje manje osvjeæenje, ali je mjestimice bilo i
olujnognevremena s materijalnom πtetom. Primjerice na za-grebaËkom
podruËju gdje puhao jak i olujni vjetar.
Zatim je 30. i 31. srpnja prevladavalo sunËanoi malo manje
vruÊe. Na Jadranu je u poËetku biloumjerenog, pa i jakog
vjetra.
Po visini je pritjecao malo svjeæiji zrak, ali je navrijeme
utjecalo polje malo poviπenog tlaka zraka. UpoËetku je u
unutraπnjosti bilo ponegdje malo kiπe. Na
-
BILTEN 7 / 2013
7
Jadranu je zapuhala bura i sjeverozapadnjak. VruÊinaje ipak malo
popustila.
Slike 1 i 2 su prizemna odnosno visinska sinop-tiËka situacija
(AT 500 hPa) 21. srpnja 2013. godinekada je na Jadranu bilo
umjerene i vrlo jake bure, tezbog toga problema s gaπenjem poæara
raslinja (izvorNjemaËka meteoroloπka sluæba - DWD).
Slika 3 je satelitska slika oblaka 30. srpnja 2013.gdje se vidi
da se rub hladne fronte premjestio prekoHrvatske (izvor
EUMETSAT).
Klimatoloπka analizadr. sc. Tanja Likso
Analiza temperaturnih anomalija za srpanj 2013.godine pokazuje
da su u cijeloj Hrvatskoj srednje mje-seËne temperature zraka bile
iznad viπegodiπnjeg pros-jeka 1961.-1990. Odstupanja srednje
mjeseËne tem-perature zraka bila su u rasponu od 1.2°C u Komiæi
do3.2°C u Zagrebu.
Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike uHrvatskoj za
srpanj 2013. godine opisane su sljedeÊomkategorijama: toplo (Vis),
vrlo toplo (istoËna Hrvatska,dio srednjeg Jadrana s pripadnim
zaleem te πire po-druËje Pazina i Dubrovnika) i ekstremno toplo
(pre-ostali dio Hrvatske).
PoËetak srpnja 2013. godine na gotovo svim anali-ziranim
postajama bio je okarakteriziran negativnimanomalijama srednje
dnevne temperature zraka (1-3dana). Nakon toga je uslijedilo dulje
razdoblje s po-zitivnim anomalijama srednje dnevne temperature
zra-ka koje je na veÊini postaja trajalo desetak dana
izuzevπiRijeku gdje je to razdoblje trajalo 30 dana. U
drugojpolovici mjeseca izmjenjivala su se kraÊa razdoblja
snegativnim, odnosno pozitivnim anomalijama srednjednevne
temperature zraka. Kraj srpnja ponovno jeokarakteriziran pozitivnim
anomalijama srednje dnevnetemperature zraka, a to je razdoblje
trajalo od 6 do 15dana, dok su na postaji Rijeka gotovo cijeli
mjesecodstupanja od viπegodiπnjeg prosjeka imala poziti-van
predznak.
Tijekom srpnja 2013. godine najveÊa pozitivnaodstupanja srednje
dnevne temperature zraka u odno-su na viπegodiπnji prosjek kretala
su se od 5.2°C napostaji Split-Marjan (27. srpnja) do 10.3°C na
postajiZagreb-Maksimir (28. srpnja). NajveÊe negativno odstu-panje
srednje dnevne temperature zraka zabiljeæeno jeu Osijeku (16.
srpnja) kada je srednja dnevna tem-peratura zraka bila 2.8°C niæa
od viπegodiπnjeg pros-jeka (1961.-1990.).
Srednja mjeseËna maksimalna temperatura zrakau srpnju 2013.
godine kretala se u rasponu od 18.7°Cna Zaviæanu do 31.8°C na
postaji Split-Marjan. U odno-su na viπegodiπnji prosjek
(1961.-1990.) srednje mje-
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
202122232425
2627
2829
303132333435
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
2021222324
252627282930
3132333435
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
ZAGEB - GRI» (1862.-2011.) SPLIT - MARJAN (1948.-2011.) RIJEKA
(1948.-2011.)
-t+σ
-t+σ
-t+2σ
-t+2σ
-t+σ
-t
-t
-t
Slika 4. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË,
Split-Marjan i Rijeku u SRPNJU 2013. godine u usporedbi s
dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim
devijacijama (σ).
-t+2σ
-
8
BILTEN 7 / 2013
ekstremno hladno
vrlo hladno
hladno
normalno
toplo
vrlo toplo
ekstremno toplo
98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Komiæa
99
Dubrovnik
3.0
1.7
97
1.8
2.3
>99
Osijek94
Knin
92
2.8
1.599
1.8
1.7
93
98
2.6
Rijeka>99
Varaædin99
>99Zagreb Bjelovar
Sisak99
2.2
Sl. Brod1.5
2.3
Pazin2.1
Ogulin
>99
1.2
2.5GospiÊ
2.1
Daruvar
2.3
99
Karlovac
1.9Hvar
99
2.0Lastovo
88
99
94Zaviæan
91
3.2
PoreË
Senj>99
2.5
>99
1.9
97
2.9
M. Loπinj
©ibenik
Split
Zadar
98
Parg2.7
99
Slika 5. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u
SRPNJU 2013. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
ekstremno suπno
vrlo suπno
suπno
normalno
kiπno
vrlo kiπno
ekstremno kiπno
98
PERCENTILI
odstupanje (%)postajapercentili
A
P
Sisak 31
34
88
9
1
0
56
Ogulin48
15
5
Pazin
Split
Knin
Daruvar38
63
7132
47
57
30
Karlovac
37
M. Loπinj
Rijeka
16Zaviæan
37
Varaædin12
Zagreb Bjelovar
75
126
Zadar
Osijek
61
6
DubrovnikLastovo
3
10
1226
Komiæa4
4
20
45 Sl. Brod
27
PoreË
Senj
©ibenik
105
3
GospiÊ
7
20
28
7
10
12
4
60
10
5
69
28
Hvar
Parg54
13
Slika 6. MjeseËne koliËine oborine u SRPNJU 2013. izraæene u (%)
prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)
-
BILTEN 7 / 2013
9
Slika 7. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i
dnevne koliËine oborina (mm)za SRPANJ 2013. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100mm OSIJEK
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
RIJEKA
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100mm
SPLIT MARJAN
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
OGULIN
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
DUBROVNIK
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
mm
Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature
zraka temperature zraka oborina
-
10
BILTEN 7 / 2013
Slika 8. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove
anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961-1990. za
SRPANJ 2013. godine
ZAGREB MAKSIMIR
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C OSIJEK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
RIJEKA
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
SPLIT MARJAN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
OGULIN
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
DUBROVNIK
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne
temperature zraka
-
seËne maksimalne temperature zraka bile su viπe odprosjeka, a
odstupanja su se kretala od 1.3°C (Komiæa)do 3.8°C (Rijeka i
Zagreb-GriË). Apsolutni tempe-raturni maksimumi su se kretali izmeu
23.9°C (Zaviæan,27. srpnja) i 38.6°C (Slavonski Brod, 29.
srpnja).
Srednje mjeseËne minimalne temperature zraka usrpnju 2013.
godine bile su u rasponu od 10.6°C naZaviæanu do 23.6°C na postaji
Split-Marjan. U odno-su na viπegodiπnji prosjek 1961.-1990.
prevladavalesu srednje mjeseËne minimalne temperature zraka viπeod
spomenutog prosjeka. Odstupanja srednje mjeseËneminimalne
temperature zraka u srpnju 2013. godine suse kretala od 0.5°C u
Daruvaru do 2.8°C u Bjelovarui Zagrebu (GriË). Apsolutni
temperaturni minimumisu se nalazili u rasponu od 6.8°C na Zaviæanu
(1. srp-nja) do 19.6°C na postaji Split-Marjan (1. srpnja).
Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperaturazraka
napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku.
Za proraËun dugogodiπnjih srednja-ka i standardne devijacije
koriπteni su cijeli raspoloæivinizovi podataka temperature zraka
tj. za razdoblje 1862.-2012. za Zagreb-GriË, te 1948.-2012. za
Split-Marjani Rijeku.
Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se
izvanredno toplim (vruÊim) smatra dan u ko-jem pozitivna anomalija
srednje dnevne temperaturezraka premaπi dvije standardne
devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna
anomalija premaπidvije standardne devijacije.
Koriπtenjem navedenog kriterija pokazalo se dasu u srpnju 2013.
godine na opservatoriju Zagreb-GriËzabiljeæena dva izvanredno topla
dana pri Ëemu su 27.i 28. srpnja ujedno i rekordno topli dani
buduÊi da sred-nje dnevne temperature zraka koje su redom
iznosile29.3 i 30.7°C nadmaπuju najviπe srednje dnevne tem-perature
zraka u raspoloæivom nizu (29.1 i 29.8°C).
Navedena analiza je provedena i na podacimapostaja Rijeka i
Split-Marjan i pokazalo se da u srpnju2013. godine nije bilo
izvanrednih dana na dotiËnimpostajama.
Analiza koliËina oborine za srpanj 2013. godinekoje su izraæene
u postocima (%) viπegodiπnjeg pros-jeka (1961.-1990.) pokazuje da
su koliËine oborine bileveÊinom ispod viπegodiπnjeg prosjeka
izuzevπi Sisaki Slavonski Brod gdje je taj prosjek premaπen.
Usporedbas viπegodiπnjim prosjekom pokazuje da se koliËine
oborine za srpanj 2013. godine nalaze u rasponu od0%
viπegodiπnjeg prosjeka u Splitu (0.3 mm) do 126%tog prosjeka u
Sisku (97.4 mm).
Oborinske prilike u Hrvatskoj za srpanj 2013. go-dine opisane su
sljedeÊim kategorijama: normalno (is-toËna i dio srediπnje
Hrvatske, πire podruËje Pazina,Rijeke i Knina te dio juænog
Jadrana), vrlo suπno (diosjevernog Jadrana te πire podruËje
Splita), ekstremnosuπno (πire podruËje GospiÊa) i suπno (preostali
dioHrvatske).
NajveÊa maksimalna dnevna koliËina oborine iz-mjerena je 8.
srpnja 2013. godine u Sisku (71.0 mm)koji je ujedno imao i najveÊu
mjeseËnu koliËinu oborineza mjesec srpanj 2013. (97.4 mm).
U srpnju 2013. godine na svim analiziranim posta-jama broj sati
sijanja Sunca bio je viπi od viπegodiπnjegprosjeka (1961.-1990.).
Odstupanja su se kretala od15.6 sati u Kninu gdje je mjeseËna suma
sijanja Suncaiznosila 341.3 sata do 107.3 sata u Osijeku gdje je
mje-seËna suma sijanja Sunca za mjesec srpanj 2013. go-dine
iznosila 369.0 sati. Pozitivne anomalije broja satisijanja Sunca u
srpnju 2013. godine u skladu su s nega-tivnim anomalijama srednje
mjeseËne naoblake.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjetamr. sc. Ksenija CindriÊ
Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali
U srpnju 2013. godine su suπni i kiπni uvjeti nadnevnoj skali na
25 postaja u Hrvatskoj analizirani po-moÊu dvije metode. PraÊene su
kumulativne koliËineoborine od poËetka do kraja srpnja i usporeene
su steorijskim percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjihmjeseËnih
vrijednosti koliËine oborine za srpanj iz 40-godiπnjeg razdoblja
(1961.-2000.). Zatim su analiziranisljedovi suπnih i kiπnih dana s
dnevnom koliËinomoborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.
U istoËnoj Slaovniji je kumulativna koliËina oborinetijekom
srpnja preteæno bila u granicama normale. NapodruËju Kriæevaca i
Siska su prevladale vrlo kiπneoborinske prilike (percentil 91 do
98). Na ostalim posta-jama kontinentalne Hrvatske su uglavnom
normalneprilike u zadnjoj dekadi srpnja preπle u suπne i vrlosuπne.
Najdulje suπno razdoblje zabiljeæeno je u Zagrebui trajalo je 16
dana.
BILTEN 7 / 2013
11
-
12
BILTEN 7 / 2013
U Gorskom kotaru i na Zaviæanu je kumulativnakoliËina oborine
prve dvije dekade srpnja bila u grani-cama normale, a potom su
prevladale suπne i vrlo suπneprilike. Najsuπnije je bilo u Lici
gdje su prevladava-juÊe suπne prilike u prvoj dekadi srpnja
postupno prelazileu vrlo suπne i ekstremno suπne (percentil <
2). Najduljesuπno razdoblje trajalo je u GospiÊ, u 22 dana.
Na podruËju sjevernog Jadrana je u prvoj dekadisrpnja bilo suπno
(percentil 9 do 25), a potom su pre-vladale vrlo suπne oborinske
prilike. Samo je na po-druËju Rijeke tijekom druge dekade srpnja
bilo kiπno(percentil 75 do 91), a do kraja mjeseca je kumulativ-na
koliËina oborine bila u granicama normale. Uunutraπnjosti Istre su
tijekom druge dvije dekade srp-nja zabiljeæene normalne oborinske
prilike. U Dalmacijisu tijekom druge polovice srpnja prevladale
vrlo suπneprilike (percentil 2 do 9), a do kraja mjeseca je na
otoci-ma i u Dubrovniku ukupna koliËina oborine bila i ek-stremno
niska, buduÊi da tijekom srpnja nije bilo oborine.SliËno je bilo u
Puli i u Malom Loπinju, a u Zadru sesuπno razdoblje nastavilo iz
lipnja i sveukupno je tra-jalo 36 dana.
PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskojskali od 1, 3, 6,
12, 24 i 48 mjeseci
U srpnju 2013. godine su zabiljeæeni ekstremnosuπni uvjeti u
Splitu i GospiÊu (SPI1; -2.30 i -2.52), avrlo suπni uvjeti u Malom
Loπinju, Zadru i Dubrovniku(SPI1; -1.72, -1.94 i -1.89). Umjereno
suπni uvjeti suprevladavali u Varaædinu, Zagrebu, Pargu, Senju
i©ibeniku (SPI1; -1.50 , -1.39, -1.05, -1.32 i -1.42). USlavoniji i
Istri su zabiljeæeni oborinski uvjeti bili ugranicama normale.
Na 3-mjeseËnoj vremenskoj skali su na veÊinipostaja oborinski
uvjeti bili u granicama normale.Umjereno suπni uvjeti su
zabiljeæeni u Ogulinu, Sisku,Varaædinu i Zagrebu (SPI3; -1.03,
-1.09, -1.02 i -1.09)dok su umjereno kiπni uvjeti zabiljeæeni u
Kninu i Zadru(SPI3; 1.17 i 1.18).
Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËinaoborine pokazuje da su
znatna pozitivna odstupanjazabiljeæena na podruËju Hrvatske uz
Jadransko more,dok su u ostalim dijelovima Hrvatske oborinski
uvjetibili u granicama normale. Umjereno kiπni uvjeti su bili
Slika 9. Kumulativne koliËine oborine (mm) u SRPNJU 2013., za
meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,Zaviæan, Split
- Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2.
percentil za razdoblje 1961.-2000.
vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno
-
BILTEN 7 / 2013
13
Slika 10. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1,
3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u SRPNJU 2013.
-
14
BILTEN 7 / 2013
u GospiÊu, Osijeku, Splitu i ©ibeniku (SPI6; 1.35, 1.25,1.36,
1.35) a vrlo kiπni uvjeti u Malom Loπinju, Pazinu,na Zaviæanu te u
Dubrovniku (SPI6; 1.91, 1.55, 1.64i 1.54). Ekstremno kiπni uvjeti
su prevladavali u Rijeci,Senju, Kninu i Zadru (SPI6; 2.61, 2.13,
2.13, 2.19).
Prostorna razdioba standardiziranog oborinskogindeksa na
12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)pokazuje sliËno stanje kao i
prostorna radzioba 6-mje-seËnih koliËina oborine. U Slavoniji
(Osijek) su zabi-ljeæeni oborinski uvjeti bili u granicama normale
(SPI12;0.84). Umjereno kiπni uvjeti su zabiljeæeni u
Karlovcu,Kriæevcima, Sisku, Splitu i Dubrovniku (SPI12;1.07, 1.46,
1.43, 1.27 i 1.35) a vrlo kiπni uvjeti na Hvaru,u Malom Loπinju i
Pazinu (SPI12; 2.80, 1.90 i 1.55).Ekstremno kiπni uvjeti su
zabiljeæeni u GospiÊu, Karlovcu,Malom Loπinju, Pargu, Rijeci,
Senju, Zadru i na Zaviæanu(SPI12; 2.17, 2.00, 2.82, 2.05, 2.95,
2.57, 2.76 i 2.43).
U protekle dvije godine vrlo suπni uvjeti su bili uSlavonskom
Brodu (SPI24; -1.79) a umjereno suπniuvjeti u Bjelovaru i Daruvaru
(SPI24; -1.47 i -1.04).Na ostalim podruËjima su oborinski uvjeti
bili u grani-cama normale, s izuzetkom postaje Senj gdje su
zabi-ljeæeni umjereno kiπni uvjeti (SPI24; 1.06)
Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su zabiljeæenioborinski uvjeti
na veÊini postaja u Hrvatskoj bili ugranicama normale. Umjereno
kiπni uvjeti su zabi-ljeæeni u Dubrovniku, Malom loπinju i Rijeci
(SPI48;1.36, 1.09 i 1.06).
Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata semoæe pogledati na
www.meteo.hr
Klasifikacijska skala za vrijednosti SPIVrijednosti SPI
Klase
2.0 i viπe ekstremno kiπno1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49
umjereno kiπno
-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5
do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho
Temperatura moramag. inæ. Ruæica PopoviÊ
Analiza anomalija temperatura povrπinskog slo-ja mora za mjesec
srpanj 2013. godine pokazuje da je
srednja dnevna temperatura tog sloja bila ispodviπegodiπnjeg
prosjeka. Tek krajem mjeseca zabiljeæenesu pozitivne anomalije
temperatura povrπinskog slojamora.
Srednje dnevne temperature povrπinskog sloja mo-ra kretale su se
od 18.2°C u Senju, u ©ibeniku 22.6°C,u Splitu 22.8°C, u Hvaru
23.2°C, u Rabu 23.6°C do24.5°C, koliko je iznosila u Komiæi.
NajveÊe odstu-panje srednje mjeseËne temperature mora od
viπegodiπnjegprosjeka zabiljeæeno je u Senju (viπegodiπnja
srednjadnevna 24.0°C) i iznosi 5.8°C, a najmanje u
Komiæi(viπegodiπnja srednja dnevna 25.7°) i iznosi samo
1.2°C.Raspon srednjih mjeseËnih temperatura mora je izno-sio
6.3°C.
Maksimalna terminska vrijednost temperaturapovrπinskog sloja
mora za mjesec srpanj 2013. godinezabiljeæena je u Rabu i iznosila
je 27.6°C. Najniæa ter-minska vrijednost maksimalnih dnevnih
temperaturamora zabiljeæena je u Senju i iznosila je 22.2°C.
Ostalemjerne postaje su mjerile: Hvar 24.8°C, Split 25.5°C,©ibenik
26.0°C i Komiæa 27.3°C. Raspon maksimal-nih terminskih vrijednosti
temperatura povrπinskogsloja mora je iznosio 5.4°C.
Minimalna terminska vrijednost temperatura povrπin-skog sloja
mora u promatranom razdoblju zabiljeæenaje u Senju i iznosila je
15.1°C. U istom periodu 2012.godine, 23.07., na mjernoj postaji
Senj je izmjeren mi-nimum od 13.2°C. U ©ibeniku je minimalna
tempe-ratura mora bila 19.0°C, Splitu, 19.5°C, u Rabu 20.1°C,a u
Hvaru i u Komiæi 20.7°C. Raspon minimalnihterminskih vrijednosti
povrπinskog sloja mora je izno-sio 5.6°C.
PoveÊanjem broja dana s puhanjem bure na po-druËju istoËne obale
Jadrana doπlo je do neuobiËajenoghlaenja povrπinskog sloja mora,
πto je impliciralosmanjenje povrπinske temperature mora u mjesecu
srp-nju 2013. godine.
HIDROLO©KE PRILIKE
Povrπinske vodeTomislava Boπnjak, inæ.
Hidroloπki gledano srpanj je proπao vrlo mirno.Na vodotocima je
zabiljeæena niska vodnost.
-
BILTEN 7 / 2013
15
RAB
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
-6-5-4-3-2-1012345678
Anomalija (°C) SENJ
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-6-5-4-3-2-1012345678
Anomalija (°C)°C
©IBENIK
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-6-5-4-3-2-1012345678
Anomalija (°C)°C
KOMIÆA
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
-6-5-4-3-2-1012345678
.
Anomalija (°C)°C
SPLIT
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-6-5-4-3-2-1012345678
Anomalija (°C)°C
HVAR
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
-6-5-4-3-2-1012345678
Anomalija (°C)°C
Slika 11. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SRPANJ 2013.,
za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,Komiæu i Hvar i
njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje
razdoblje.
Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne
temperature mora
-
16
BILTEN 7 / 2013
©IBENIK
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C SPLIT
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani
°C
RAB
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C SENJ
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
KOMIÆA
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C HVAR
141516171819202122232425262728
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
dani
°C
Slika 12. Srednje dnevne temperature mora (°C) za SRPANJ 2013.
godine za postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split, Komiæu iHvar u
usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim
devijacijama (σ)
-t+σ
-t+2σ
-t-2σ
-t-σ
-t
temp. mora
-
BILTEN 7 / 2013
17
Na cijelom toku Save u srpnju je zabiljeæeno dalj-nje sniæavanje
vodostaja. PoËetkom druge dekadenakratko je zaustavljen taj trend,
ali do kraja mjesecavodostaji su se spustili do svojih najniæih
mjeseËnihvrijednosti. Kretanje vodostaja bilo je unutar niskihvoda.
Vodnost koja je bila mala i ispod prosjeka za sr-panj, dala je
deficit otjecanja oko 50% na toku okoZagreba, dok je na ostalom
dijelu toka deficit otjecan-ja bio oko 40%.
U srpnju je doπlo do daljnjeg znatnog spuπtanjavodostaja i
normalizacije stanja na Dunavu. Vodostajikoji su poËetkom mjeseca
bili joπ u podruËju srednjevisokih voda, krajem mjeseca spustili su
se do visinaunutar srednje niskih voda. Tijekom mjeseca ukinutesu i
sve mjere obrane od poplava koje su bile proglaπenetijekom lipnja.
SliËno kretanje vodostaja bilo je i nadonjem toku Drave, na dijelu
od uπÊa Drave u Dunav
pa do Osijeka. Na tom dijelu zbog znatnog spuπtanjavodostaja
koji su krajem mjeseca bili unutar srednjeniskih voda, ukinute su
mjere pripremnog stanja obraneod poplava. Na gornjem i srednjem
toku Drave tijekomsrpnja zabiljeæene su neznatne oscilacije
vodostaja.Vodostaji su se na tom dijelu toka kretali unutar
sred-nje niskih voda s vodnoπÊu manjom od prosjeka za sr-panj;
deficit otjecanja kretao se oko 30%.
Na Kupi su i tijekom srpnja zabiljeæeni niski vo-dostaji bez
veÊih oscilacija. Vodnost je bila mala, is-pod prosjeka za srpanj i
deficitom otjecanja duæ tokaizmeu 40 i 60%.
Minimalni protoci bili su manji od srednjih mi-nimalnih protoka
u razdoblju 1961.-2010.
Srednji protoci bili su manji od prosjeËnih proto-ka u razdoblju
1961.-2010.
SRPANJ 2013. SRPANJ 1961-2010.
Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin
m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 76,2 30.07. 51,5 115 235
SavaJasenovac 186 31.07. 120 250 498Slavonski Brod 244 30.07.
188 342 637Æupanja 288 31.07. 234 405 731
KupaKamanje 9,24 30.07. 6,26 12,8 21,9JamniËka Kiselica 39,9
06.07. 19,2 36,9 59,8
Mura Mursko SrediπÊe 94,2 29.07. 56,6 129 247
DravaBotovo 300 25.07. 125 339 738Donji Miholjac 369 31.07. 209
462 805
Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 109 72,9 223 477
SavaJasenovac 247 132 416 1023Slavonski Brod 330 213 562
1195Æupanja 387 278 656 1350
KupaKamanje 12,6 9,54 29,2 86,7JamniËka Kiselica 46,6 27,3 75,8
184
Mura Mursko SrediπÊe 137 80,4 212 523
DravaBotovo 438 301 636 1392Donji Miholjac 475 327 667 1392
Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 150 12.07. 140 669
1903Jasenovac 314 03.07. 150 755 1890
Sava Slavonski Brod 426 01.07. 296 980 1943Æupanja 505 01.07.
302 1110 2391
KupaKamanje 18,8 08.07. 14,6 162 662JamniËka Kiselica 58,6
08.07. 54,8 226 739
Mura Mursko SrediπÊe 181 01.07. 117 439 1357
DravaBotovo 597 10.07. 492 1082 2652
Donji Miholjac 579 01.07. 426 1000 2288
Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok za SRPANJ
2013. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2010.
Qmin = minimalni protok u mjesecu
(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok
u razdobljusQmin = srednji minimalni protok
u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok
u razdoblju
Qsred = srednji protok u mjesecu
(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)
nQsred = najmanji srednji protok
u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju
vQsred = najveÊi srednji protok
u razdoblju
Qmaks = maksimalni protok u
mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni
protok
u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok
u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok
u razdoblju
-
18
BILTEN 7 / 2013
-300-250-200-150
-100-50
050
100
150200
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
..
-200
-100
0
100
200
300
400
500
600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek
Dunav -Vukovar
.
-100-80-60-40-20
020406080
100120
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje
Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ
050
100150200250300350400450500550600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Sava - Zagreb Sava - Jasenovac
Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja
0
100
200
300
400
500
600
700
800
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s)
Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo
Drava - Donji Miholjac
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica
Slika 13. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka u SRPNJU
2013.
Slika 14. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SRPNJU
2013.
-
BILTEN 7 / 2013
19
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE
BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE
BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000
2200
2400
2600
2800
3000
ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE
BOTOVO D.MIHOLJAC
Q (m3/s)
Qsred srpanj 2013. srpanj 1961-2010.
Qmin srpanj 2013. srpanj 1961-2010.
Qmaks srpanj 2013. srpanj 1961-2010.
Slika 15. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks)
protok u SRPNJU 2013. s primjerom pripadajuÊih karakteristiËnih
vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks,
sQmaks, vQmaks)
za razdoblje 1961-2010.
Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni
protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok
(srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).
-
20
BILTEN 7 / 2013
Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV)
vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2013.na podruËju Drave, te pregled
istih za razdoblje 1988-2010.
m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i
maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks -
minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za
pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji
i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u
razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni
vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju
SRPANJ 2013. SRPANJ 1988-2010.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m.
m.n.m.
Repaπ 115,67 31.07. 115,21 115,66 116,04Gornja ©uma 115,90
31.07. 114,97 115,82 116,15Gornji Miholjac 104,89 31.07. 103,41
104,62 105,62»aavica 97,02 31.07. 96,32 97,05 98,09
SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,86 115,32 115,84 116,37
DRAVAGornja ©uma 116,10 115,06 115,92 116,36Gornji Miholjac
105,04 103,47 104,70 105,65»aavica 97,34 96,38 97,25 98,54
VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 116,09 01.07. 115,40 116,05
116,92Gornja ©uma 116,29 01.07. 115,17 116,02 116,76Gornji Miholjac
105,16 01.07. 103,51 104,78 105,86»aavica 97,67 01.07. 96,41 97,47
99,52
Maksimalni protoci bili su manji od srednjih mak-simalnih
protoka u razdoblju 1961.-2010.
Podzemne vodeIvan BertoviÊ, prof.
Mjerne stanice savskog aluvija Borovje i MiËevecsu rezultatima
mjerenja razine podzemne vode pokaza-le kontinuirano opadanje
vodostaja od poËetka do kra-ja srpnja. Obje analizirane stanice su
zabiljeæile mak-
simalnu mjeseËnu vrijednost na poËetku, a minimalnumjeseËnu
vrijednost na kraju mjeseca. Razlike izmeuekstremnih mjeseËnih
vrijednosti su vrlo sliËne, no ipakpuno manje nego one u lipnju na
obje promatranestanice, te iznose neπto viπe od pola metra.
Vrijednostiminimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja na ob-je
mjerne stanice bile su niæe od prosjeËnih vrijed-nosti u srpnju za
razdoblje obrade podataka 1982.-2010.
Na svim analiziranim mjernim stanicama dravskogsliva je
zabiljeæeno kontinuirano opadanje razine
Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV)
vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2013.na podruËju Save, te pregled
istih za razdoblje 1982-2010.
SRPANJ 2013. SRPANJ 1982-2010.
PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m.
m.n.m.
Zagreb-Borovje 103,36 31.07. 102,94 104,31 106,00Zagreb-MiËevec
99,76 31.07. 99,40 100,93 102,47
SV SVmin SVsr SVmaks
SAVAZagreb-Borovje 103,62 103,17 104,59 106,16Zagreb-MiËevec
100,01 99,68 101,23 102,83
VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,94 01.07. 103,37 104,92
106,49 Zagreb-MiËevec 100,29 01.07. 100,11 101,67 104,01
-
BILTEN 7 / 2013
21
103.1
103.2
103.3
103.4
103.5
103.6
103.7
103.8
103.9
104.0
104.1
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
Borovje
115.3
115.4
115.5
115.6
115.7
115.8
115.9
116.0
116.1
116.2
116.3
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Repaπ
115.6
115.7
115.8
115.9
116.0
116.1
116.2
116.3
116.4
116.5
116.6
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornja ©uma
99.5
99.6
99.7
99.8
99.9
100.0
100.1
100.2
100.3
100.4
100.5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.)
MiÊevec
104.5
104.6
104.7
104.8
104.9
105.0
105.1
105.2
105.3
105.4
105.5
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac
96.8
96.9
97.0
97.1
97.2
97.3
97.4
97.5
97.6
97.7
97.8
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31
t (dan)
RPV(m.n.m.) »aavica
Slika 16. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za
SRPANJ 2013. godine na podruËju Save-MiËevec,Borovje kod Zagreba i
podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.
-
22
BILTEN 7 / 2013
Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN
Stabilnost atmosfereN % N % N % N %
A - jako labilno 0 0 2 7 0 3 10 jako labilno - AB - umjereno
labilno 0 0 17 55 0 16 52 umjereno labilno - BC - malo labilno 0 0
10 32 0 10 32 malo labilno - CD - neutralno 10 32 1 3 9 29 2 6
neutralno - DE - malo stabilno 7 23 0 0 5 16 0 malo stabilno - EF -
umjereno stabilno 11 35 1 3 15 48 0 0 umjereno stabilno - FG - jako
stabilno 3 10 0 2 7 0 jako stabilno - G
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom
kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u
prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za SRPANJ 2013. u
terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN
Sloj inverzijeN % N % N % N %
ne postoji 2 4 10 28 0 0 20 55 ne postojiprizemna 30 63 1 3 3 14
0 0 prizemnapodignuta 0 0 1 3 5 24 2 6 podignutavisinska 16 33 23
66 13 62 14 39 visinska
Z A G R E B Z A D A R
Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem
temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu iZadru
za SRPANJ 2013. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).
podzemne vode. Uz vrlo sliËan reæim kretanja razinepodzemne vode
sve promatrane mjerne stanice su zabi-ljeæile maksimalnu mjeseËnu
vrijednost na poËetku, aminimalnu mjeseËnu vrijednost na kraju
mjeseca.Najmanje minimalne vrijednosti mjernih stanica RepaπGornja
©uma i Gornji Miholjac su bile viπe od sred-njih minimalnih
vodostaja, dok je ta vrijednost za stani-cu »aavica bila niæa od
prosjeËnog minimalnog vo-dostaja u srpnju za razdoblje obrade
podataka 1988.-2010. Vrijednosti srednjih i maksimalnih
vodostajapodzemne vode svih analiziranih stanica dravskog alu-vija
su bile viπe od prosjeËnih srednjih i prosjeËnihmaksimalnih
vrijednosti u srpnju za isto razdobljeobrade podataka.
EKOLO©KE PRILIKE
Meteoroloπke karakteristikeDomagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.
Visine sloja mijeπanja tijekom srpnja 2013. napostajama
Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i12 UTC su prikazane na
slici 17. Na osnovi proraËu-na je vidljivo, da je u Zagrebu i Zadru
visina sloja
mijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 6. i 7. srpnja (878m i 772
m). U Zagrebu i Zadru je najveÊa visina slojamijeπanja u terminu 12
UTC proraËunata 31. i 5. srp-nja (2665 m i 3162 m). ProsjeËna
mjeseËna visina slo-ja mijeπanja je u terminu 00 UTC u Zagrebu
iznosila148 m, dok je u Zadru bila 125 m. U terminu 12 UTCprosjeËne
vrijednosti visine sloja mijeπanja su iznosile1788 m (Zagreb) i
2201 m (Zadar).
Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-ni sloj
atmosfere najËeπÊe bio neutralan, malo stabilani umjereno stabilan
(D i F klasa stabilnosti; s Ëestinom32% i 35%, tablica 5). U
terminu 12 UTC su najuËesta-lije klase stabilnosti A, B, C i D (7%,
55%, 32% i 3%).SliËno je bilo na podruËju Zadra. U terminu 00
UTCatmosfera je najËeπÊe bila neutralna, malo stabilna iumjereno
stabilna (D, E i F klase stabilnosti; 29%, 16%i 48%). U 12 UTC
atmosfera je bila jako labilna (Aklasa stabilnosti; 10%), umjereno
labilna (B klasa sta-bilnosti; 52%), malo labilna (C klasa
stabilnosti; 32%)i neutralna (D klasa stabilnosti; 6%).
Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s
temperaturnim inverzijama u atmosferi. UZagrebu je u terminu 00 UTC
zabiljeæeno 30 sluËaja(63%) s prizemnom, 2 sluËaja bez inverzije
(4%) i 16
-
BILTEN 7 / 2013
23
sluËajeva s visinskom inverzijom (33%). U terminu 12UTC je
visinska inverzija zabiljeæena u 23 sluËaja(66%), dok u 10 sluËaja
nije bilo sloja inverzije (28%).U Zadru su tijekom noÊi bile
najËeπÊe visinske inver-zije (13 sluËaja, 62%), prizmene inverzije
(3 sluËa-ja;14%) i podignute inverzije (5 sluËaja; 24%). U ter-minu
12 UTC je zabiljeæeno 14 sluËaja s visinskom in-verzijom (39%), 2
sluËaja s podignutom inverzijom(6%) i 20 sluËaja bez temperaturne
inverzije (55%).
OneËiπÊenje zraka i oborine u lipnju i srpnju 2013.
Ivona Igrec, dipl. inæ.
Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-ma oborine
odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-trati, amonijak,
natrij, kalij, kalcij i magnezij).Glavni ioni daju uvid u emisiju i
podrijetlo oneËiπÊe-nja zraka, a koncentracija ovih iona u oborini
ovisi ometeoroloπkim uvjetima i o emisiji oneËiπÊenja u at-mosferu.
Natrij, klorid i magnezij dospijevaju u atmos-feru uglavnom iz
morskog aerosola, dok kalcij i kalijiz materijala vjetrom otpuhanih
s povrπine tla (pijesak,praπina...). Sulfati, nitrati i amonijak
posljedica suljudske i vulkanske aktivnosti. Za vegetaciju su
naj-opasnije posljednje tri komponente jer izravno utjeËuna
ekosustav. Sulfati, nitrati i amonij u atmosferi s pro-duktima
oksidacije stvaraju Ëestice koje apsorbiraju ireflektiraju sunËevu
svijetlost. S vodom iz atmosfere
ovi spojevi sumpora i duπika reagiraju stvarajuÊi kise-line, a
pH vrijednost oborine se time prebacuje u kise-lo podruËje, ujedno
svi duπikovi spojevi vrlo brzo seapsorbiraju na povrπini zemlje i
time optereÊuju sus-tav.
Uzorkovanje oborine provodi se u mreæi postajaDHMZ-a otvorenim
'bulk' uzorkivaËem. U tablicama6 (za lipanj) i 7 (za srpanj)
prikazane su koliËina oborine,udio analizirane oborine na glavne
ione i pH, vrijed-nosti koncentracija glavnih iona, ukupno
mjeseËnotaloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata te
udiokiselih kiπa s obzirom na analiziranu koliËinu oborine.
Podaci s postaje Kutjevo iskljuËeni su jer se odlipnja 2013.
preπlo na drugaËiji reæim uzorkovanja(tjedno uzorkovanje).
MjeseËne koliËine oborina u lipnju i srpnju bilesu niæe u odnosu
na svibanj. Maksimalna koliËinaoborine u lipnju bila je kao i
proteklih mjeseci naZaviæanu i iznosila je 86.1 mm, dok je u srpnju
bilanajviπe oborine bilo na Bilogori, 94.1 mm. Minimalnooborine u
lipnju zabiljeæeno je u Karlovcu i to 25.8mm, dok je u srpnju u
Dubrovniku zabiljeæeno tek 0.7mm. U prosjeku su u lipnju pH
vrijednost i glavni ioni,izmeu ostalog sumpor i duπik, odreeni u 97
% oborine,dok je za srpanj taj postotak neπto niæi i iznosi
85%.Rezultati pokazuju da je u srpnju bilo u pola manjekisele
oborine nego u lipnju. Kisele oborine je u lip-nju bilo na tri
postaje, u Slavonskom Brodu, Bilogorii Rijeci, dok je u srpnju
zabiljeæena samo na dvije posta-
Slika 17. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i
Zadar u SRPNJU 2013. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC
-
24
BILTEN 7 / 2013
Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja
zraka u Hrvatskoj za LIPANJ 2013.
RR/RR(pH) Cl_
SO42-
-S NO3- -N NH4
+-N Na
+K
+Ca
2+Mg
2+SO4
2--S NO3
- -N
udio
Postaja RR/mm pH pHmin-pHmaxkiselih
RR/RR(Gl) mg/dm3 kg/ha
kiπa(%)
Puntijarka 85.2 99/97 6.29 5,88-6,70 0.271 0.231 0.279 0.371
0.169 0.201 0.803 0.097 0.196 0.238 0
Krapina 39.4 97/92 6.34 5,73-7,18 0.245 0.238 0.312 0.495 0.147
0.145 1.115 0.249 0.094 0.123 0
Bilogora 43.3 99/99 6.16 5,54-6,66 0.251 0.316 0.383 0.468 0.143
0.152 1.115 0.104 0.137 0.166 12
Slav. Brod 69.2 97/91 5.83 4,92-6,74 0.276 0.700 0.297 0.657
0.187 0.119 0.781 0.109 0.485 0.205 14
Karlovac 25.8 98/96 6.38 5,98-6,77 0.317 0.316 0.636 0.970 0.194
0.417 0.781 0.076 0.817 0.164 0
Ogulin 55.0 98/94 6.38 5,90-7,38 0.135 0.100 0.214 0.191 0.086
0.064 0.845 0.058 0.055 0.118 0
Zaviæan 86.1 99/99 6.09 6,03-6,59 0.399 0.188 0.317 0.253 0.277
0.161 0.562 0.066 0.162 0.273 0
Rijeka 52.0 91/91 5.86 5,55-6,74 0.764 0.557 0.370 0.227 0.505
0.078 1.873 0.129 0.289 0.193 59
Zadar 80.4 99/98 6.08 5,97-6,87 2.709 0.301 0.229 0.113 1.494
0.115 1.608 0.214 0.242 0.184 0
Dubrovnik 34.0 98/98 6.37 6,06-6,80 10.702 0.935 0.481 0.136
5.707 0.373 2.824 0.771 0.318 0.164 0
Tablica 7. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja
zraka u Hrvatskoj za SRPANJ 2013.
RR/RR(pH) Cl_
SO42-
-S NO3- -N NH4
+-N Na
+K
+Ca
2+Mg
2+SO4
2--S NO3
- -N
udio
Postaja RR/mm pH pHmin-pHmaxkiselih
RR/RR(Gl) mg/dm3 kg/ha
kiπa(%)
Puntijarka 28.90 99/99 6.14 6,07-6,30 0.210 0.484 0.518 0.807
0.283 0.424 1.434 0.247 0.139 0.149 0
Krapina 39.40 99/99 5.79 5,65-6,05 0.203 0.678 0.600 0.869 0.103
0.122 1.368 0.189 0.267 0.236 0
Bilogora 94.10 100/98 5.78 5,65-6,10 0.099 0.397 0.228 0.485
0.054 0.070 0.403 0.049 0.374 0.214 0
Slav. Brod 86.20 100/100 5.69 5,20-6,36 0.208 0.534 0.352 0.830
0.139 0.107 0.662 0.099 0.461 0.303 30
Karlovac 64.60 99/99 6.54 5,97-6,64 0.144 0.261 0.293 0.460
0.093 0.109 0.473 0.044 0.169 0.189 0
Ogulin 56.90 99/99 6.46 6,31-6,75 0.208 0.500 0.533 0.702 0.115
0.110 1.987 0.137 0.285 0.303 0
Zaviæan 45.00 92/92 5.98 5,56-6,29 0.352 0.672 0.435 0.527 0.175
0.385 1.560 0.114 0.302 0.196 11
Rijeka 70.90 99/99 6.21 6,01-6,35 0.237 0.359 0.321 0.273 0.097
0.077 1.779 0.121 0.255 0.228 0
Zadar 0.80 89/0 7.2 7,20-7,20 - - - - - - - - - - 0
Dubrovnik 0.70 0/0 - - - - - - - - - - - - -
je i to na Zaviæanu i u Slavonskom Brodu. Najviπe kise-le
oborine u lipnju zabiljeæeno je u Rijeci i to 59%, dokje u srpnju
maksimum iznosio 30% i zabiljeæen je uSlavonskom Brodu.
Na slikama 18 i 19 se vidi da koncentracija sulfa-ta utjeËe na
pH vrijednost, osim u sluËaju morskihpostaja gdje poviπena
koncentracija sulfata potjeËeuglavnom iz morskog aerosola. pH
vrijednosti za li-panj kretale su se od 4.92 u Slavonskom Brodu
(10.lipnja u 9.6 mm), koncentracija sulfata je u odnosuna ostale
ione u ovom uzorku bila viπa, do 7.38 u Ogulinu(24. lipnja u 0.3 mm
oborine). U srpnju je najniæa pHvrijednost ponovno zabiljeæena u
Slavonskom Brodui iznosila je 5.2 (6. srpnja u 5.6 mm) dok je
najviπaod 7.2 zabiljeæena u Zadru (14. srpnja u 0.8 mm).Potrebno je
naglasiti da je u lipnju maksimalna dnev-
na koncentracija kisele komponente (sulfata) bila uDubrovniku
(1. lipnja) i iznosila je 2.92 mg/L, a pHvrijednost uz ovako visoku
koncentraciju sulfata bilaje svega 6.8 zbog visoke koncentracije
iona Ca2+ (5.98mg/L) i Mg2+ (2.72 mg/L). U srpnju je pak
maksimal-na dnevna koncentracija kisele komponente
(sulfata)zabiljeæena u Slavonskom Brodu (30. srpnja) i iznosi-la je
1.84 mg/L. pH vrijednost iznosila je svega 6.36zbog visoke
koncentracije iona Ca2+ (8.83 mg/L).
U lipnju je maksimalna mjeseËna koncentracijasulfata od 0.935 mg
S/L izmjerena u Dubrovniku, dokje maksimalna mjeseËna koncentracija
nitrata izmje-rena u Karlovcu i iznosila je 0.636 mg N/L. U
srpnjuje pak maksimalna mjeseËna koncentracija sulfata iz-mjerena u
Krapini i iznosila je 0.678 mg S/L te je naistoj postaji
zabiljeæena i maksimalna mjeseËna kon-centracija nitrata koja je
iznosila 0.600 mg S/L.
-
25
BILTEN 5 / 2013
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an
Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
mg/L SO4 - S NO3 - N
.
Slika 20. Srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata i
duπika iz nitrata za LIPANJ 2013.
0
1
2
3
4
5
6
7
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an
Rijeka Zadar Dubrovnik
.
pH S mg/Lkriterij kiselosti pH
-
26
BILTEN 7 / 2013
U lipnju su u Ogulinu izmjereni i minimum ukupnogmjeseËnog
taloæenja sumpora u obliku sulfata (SO4-S) od 0.055 kg/ha i minimum
ukupnog mjeseËnogtaloæenja duπika iz nitrata (NO3-N) od 0.118. U
srp-nju je minimum ukupnog mjeseËnog taloæenja sumpo-ra u obliku
sulfata (SO4-S) iznosio 0.139 kg/ha, a duπika
iz nitrata (NO3-N) 0.149. Oba minimuma izmjerenasu na
Puntijarki.
NajveÊe mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata od0.817 kg/ha
izmjereno je u lipnju u Karlovcu, dok jenajveÊe taloæenje duπika iz
nitrata (NO3-N) od 0.273kg/ha izmjereno u lipnju na Zaviæanu. U
srpnju je u
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an
Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
mg/L SO4 - S NO3 - N
.
Slika 21. Srednje mjeseËne koncentracije sumpora iz sulfata i
duπika iz nitrata za SRPANJ 2013.
0.0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an
Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
kg/ha SO4 - S NO3 - N
Slika 22. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika
iz nitrata za LIPANJ 2013.
0.00
0.05
0.10
0.15
0.20
0.25
0.30
0.35
0.40
0.45
0.50
Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Ogulin Zavi_an
Rijeka Zadar Dubrovnik
POSTAJE
kg/ha SO4 - S NO3 - N
Slika 23. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika
iz nitrata za SRPANJ 2013.
-
BILTEN 7 / 2013
27
Slavonskom Brodu izmjereno najveÊe mjeseËno taloæe-nje sumpora
iz sulfata od 0.461 kg/ha kao i najveÊetaloæenje duπika iz nitrata
(NO3-N) od 0.303 kg/ha.
KakvoÊa zraka mr. sc. Ivona MajiÊ
Mjerenja na automatskoj mjernojpostaji - Mirogojska 16,
Zagreb
Tijekom mjeseca srpnja 2013. polutant sa najviπimkoncentracijama
bio je ozon πto je karakteristiËno zaljetni period godine. Srednje
dnevne vrijednosti kon-centracija ove oneËiπÊujuÊe tvari kretali su
se od min.45.47 do max. 112.28, dok je srednja vrijednost u
mjese-cu srpnju iznosila 75.64, a percentil 98 iznosio je
111.27μg/m3.
Iz prikaza prosjeËnih vrijednosti za 24-satno vri-jeme
usrednjavanja vidljivo je da je oneËiπÊenje zrakauglavnom bilo
slabo i ujednaËeno za cijeli mjesec.
Indeks kakvoÊe zrakaIz prikaza indeksa kakvoÊe zraka po dnevnoj
os-
novi za postaju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec srpanjvidljivo je
da je zrak veÊinu dana bio dobre kakvoÊe(indeks manji od 50), sa
izuzetkom 9., 10. i 22. srp-nja kada je kakvoÊa zraka bila umjerena
i osnovni polu-tant bio je ozon, a koncentracije ovog oneËiπÊivaËa
nate dane iznosile su 110.59, 112.28 te 110.27 μg/m3.
StatistiËka obrada podataka
StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostiodreenom Uredbom o
ozonu u zraku i Uredbom orazinama oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN
117/12) zrakje za ovo podruËje u srpnju ocijenjen na naËin
prikazanu tablici 8.
Usporeene su dnevne koncentracije sa GV za 24satno vrijeme
usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvariodreene Uredbama.
Koncentracije samo jednog polutanta i to O3 preπlesu graniËnu
vrijednost i to 3 puta.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
6.7.
7.7.
8.7.
9.7.
10.7
.11
.7.
12.7
.13
.7.
14.7
.15
.7.
16.7
.17
.7.
18.7
.19
.7.
20.7
.21
.7.
22.7
.23
.7.
24.7
.25
.7.
26.7
.27
.7.
28.7
.29
.7.
30.7
.31
.7.
Dan
O3 PM 10
Slika 25. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i
ozona u SRPNJU 2013. godine
μg/
m3
0.00.51.01.52.02.53.03.54.04.55.0
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
6.7.
7.7.
8.7.
9.7.
10.7
.11
.7.
12.7
.13
.7.
14.7
.15
.7.
16.7
.17
.7.
18.7
.19
.7.
20.7
.21
.7.
22.7
.23
.7.
24.7
.25
.7.
26.7
.27
.7.
28.7
.29
.7.
30.7
.31
.7.
Dan
CO NO
Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog i duπikovog
monoksida u SRPNJU 2013. godine
μg/
m3
-
28
BILTEN 7 / 2013
01020304050607080
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
6.7.
7.7.
8.7.
9.7.
10.7
.11
.7.
12.7
.13
.7.
14.7
.15
.7.
16.7
.17
.7.
18.7
.19
.7.
20.7
.21
.7.
22.7
.23
.7.
24.7
.25
.7.
26.7
.27
.7.
28.7
.29
.7.
30.7
.31
.7.
Dan
O3
Slika 26. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za SRPANJ 2013.
μg/
m3
BIOMETEOROLO©KE PRILIKEdr. sc. Ksenija ZaninoviÊ
U usporedbi s prosjeËnim, ovogodiπnji srpanj jeuglavnom bio u
granicama normalnih biometeoroloπkihprilika, a samo je u Zagrebu
bio topliji od prosjeËno-ga.
U prvoj dekadi su u kontinentalnom dijelu zem-lje jutra preteæno
bila ugodna ili ugodno topla, a uGospiÊu povremeno i ugodno svjeæa,
dok je u veËer-njim satima prevladavalo ugodno svjeæe. Na obali
sujutra bila ugodno topla, a veËeri ugodne. Osjet ugodese u
popodnevnim satima kretao u granicama ugodnotoplog i vruÊeg, pri
Ëemu je osjet ugodno toplo prevla-
Tablica 8. StatistiËka obrada i ocjena zraka za SRPANJ 2013.
(Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).
StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10Min 11.51
0.01 12.50 45.47 1.39Dana 11/7/ 10/7/ 14/7/ 29/7/ 14/7/Max 34.01
0.43 35.30 112.28 3.91Dana 22/7/ 8/7/ 8/7/ 10/7/ 8/7/Sr. Vrj. 21.42
0.15 22.61 75.34 2.51Median 20.62 0.12 21.50 74.22 2.38Percentil 98
32.87 0.41 35.12 111.27 3.89Br. dana preko GV za 24 h 0 0Br. dana
preko TV za 24 h 0 0
Legenda:
SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i
manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98
% izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50
% izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih
vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka -
graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,
na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji
moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje
TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu
za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak
graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to
propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi
2010. godine bila jednaka nuli.
Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u
zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u
zraku (NN133/05).
manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano
-
Srednjak 1961-1990.
Srednjak 2013. od 1961-1990.
Slika 27. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski
Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SRPANJ 2013. godine
Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21
7 14 21
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
2
3
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
23
25
27
29
31
Srednjak 2013.
vrlo hladno
hladno
svjeæe
ugodno svjeæe
ugodno
ugodno toplo
toplo
vruÊe
vrlo vruÊe
-5
0
4
8
13
18
23
29
35
41
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
1
2
3
PET (°C)
BILTEN 7 / 2013
29
-
30
BILTEN 7 / 2013
davao u GospiÊu, a vruÊe u Splitu. U ovoj su dekadisamo veËeri u
Zagrebu i Splitu bile toplije od pros-jeËnih.
Druga dekada je nalikovala prethodnoj. Osjet ugodese uglavnom
kretao izmeu ugodno svjeæega i vruÊe-ga. Najhladnije su bile veËeri
sredinom dekade, kadaje u Slavonskom Brodu i GospiÊu bilo svjeæe.
Krajemdekade je zatoplilo, pa su prevladavala vruÊa popod-neva, a u
Slavonskom Brodu je bilo i vrlo vruÊe. Uposljednja dva dana srpnja
bilo je malo manje vruÊenego prethodnih dana. Ova je dekada u svim
termini-ma bila u granicama normalnih biometeoroloπkihprilika.
PoËetak posljednje dekade je sliËio prethodnoj, aonda je
sredinom dekade Hrvatsku zahvatio drugiovogodiπnji toplinski val.
Toplije je bilo veÊ od jutar-njih sati koji su preteæno bili ugodno
topli ili topli. Upopodnevnim satima je uglavnom bilo vruÊe ili
vrlovruÊe. VeËeri su preteæno bile ugodne ili ugodno tople,a u
GospiÊu su veËeri donijele ugodno osvjeæenje sprevladavajuÊim
osjetom ugodno svjeæega. Ova deka-da je uglavnom bila toplija od
prosjeËne, a samo suveËeri u Zagrebu bile znatno toplije od
prosjeËnih.
SUN»EVO ZRA»ENJEKrunoslav Premec, dipl. inæ.
Globalna ozraËenost
U srpnju 2013. najmanje je globalne ozraËenostibilo u Pargu i
Rijeci, gdje su mjeseËne vrijednosti bilemanje od 75 000 J/cm2.
NajveÊe ozraËenosti, oko 87500 J/cm2, izmjerene su u Zadru i
Dubrovniku. Dekadnisu iznosi uglavnom bili podjednaki u prve dvije
dekade,osim u Pargu gdje je ozraËenost prve dekade bila znaËaj-no
manja od preostale dvije, s mjeseËnim udjelom odsvega 28 %. Na svim
je postajama najviπe ozraËenos-ti bilo u treÊoj dekadi.
Dnevno je u prosjeku dozraËeno izmeu 2294J/cm2 u Pargu i 2824
J/cm2 u Dubrovniku. Maksimalnednevne ozraËenosti bile su malo manje
od 3000 J/cm2
na kontinentalnim postajama i sjevernom Jadranu, doksu drugdje
prekoraËile taj iznos. NajveÊi maksimumizmjeren je u Dubrovniku,
31. srpnja, a iznosio je Ëak3419 J/cm2. Dani s maksimalnom dnevnom
ozraËenos-
ti bili su 2. srpnja u Zadru i Splitu, 4. u Zagrebu, 17.u Pragu,
te 22. u Rijeci.
Srednje satne ozraËenosti su sredinom dana popri-male
vrijednosti od 260 J/cm2 u Pargu do 330 J/cm2 uDubrovniku. Uglavnom
su najveÊe srednje satneozraËenosti bile prijepodne i sredinom dana
u Dubrovniku,a poslijepodne u Zadru. Na veÊini je postaja bilo
viπeozraËenosti u poslijepodnevnim satima nego u prije-podnevnim,
dok je u Splitu i Dubrovniku to bilo obr-nuto. ProsjeËno je najviπe
ozraËenosti bilo u Pargu u11 sati, u Rijeci i Splitu u 12 sati, a
na ostalim posta-jama u 13 sati.
Apsolutni satni maksimumi bili su u rasponu od344 J/cm2 u
Rijeci, do 383 J/cm2 u Dubrovniku. Izmjerenisu 4. srpnja u Zadru,
8. u Pargu i Dubrovniku, 10. uRijeci, 11. u Splitu, te 19. u
Zagrebu.
Difuzna ozraËenost
MjeseËna difuzna ozraËenost u Zagrebu iznosilaje oko 20 500
J/cm2, πto je gotovo 10 % manje negou lipnju, dok je u Splitu
izmjerena vrijednost gotovojednaka onoj u lipnju, a iznosila je 18
400 J/cm2. Udiou globalnoj ozraËenosti iznosio je za zagrebaËko
po-druËje 27%, a za splitsko 22%. Na obje su postaje vri-jednosti
difuzne ozraËenosti bile podjednake u prvedvije dekade, dok je
najmanji iznos izmjeren u treÊojdekadi Ëiji je doprinos u mjeseËnoj
sumi bio 27% uZagrebu, odnosno 25% u Splitu.
Dnevne ozraËenosti u prosjeku su za zagrebaËkopodruËje iznosile
660 J/cm2, a za splitsko 593 J/cm2.Dnevni su maksimumi bili oko 1.6
puta veÊi od sred-njaka, a izmjereni su 4. srpnja u Splitu, te 15.
srpnja uZagrebu.
Prema srednjem dnevnom hodu zagrebaËke satneozraËenosti bile su
veÊe od splitskih do 13 sati, dokje nakon toga bilo obrnuto. U
prosjeku je najviπe di-fuzne ozraËenosti bilo u Zagrebu u 12 sati,
74 J/cm2,a u Splitu u 14 i 15 sati, 63 J/cm2. Apsolutni satni
mak-simum je u Zagrebu izmjeren 12. srpnja u 11 sati i izno-sio je
177 J/cm2. Splitski je maksimum izmjeren 4. srp-nja u 14 sati, a
iznosio je 138 J/cm2.
U prosjeku je najmanji udio difuznog zraËenja uZagrebu bio u
razdoblju od 13 do 15 sati, u iznosu od23%. U Splitu je pak
najmanje difuznog u odnosu naglobalno zraËenje bilo u 11 sati,
svega 15%.
-
BILTEN 7 / 2013
31
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZGM-G ZGM-D ZGM-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
RIJ-G RIJ-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
SPL-G SPL-D SPL-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
GOS-G GOS-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
DUB-G DUB-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16Tr
ajan
je s
ijanj
a Su
nca
(sat
i)PAR-G PAR-S
0
400
800
1200
1600
2000
2400
2800
3200
3600
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani
Dne
vna
ozra
Ëeno
st (J
/cm
2 )
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Traj
anje
sija
nja
Sunc
a (s
ati)
ZAD-G ZAD-S
Slika 28. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje
sijanja Sunca u SRPNJU 2013. godine
-
32
BILTEN 7 / 2013
Trajanje sijanja Sunca
Srpanjsko trajanje sijanja Sunca na svim je posta-jama bilo
znaËajno veÊe od lipanjskog. MjeseËne sumebile su u rasponu od 309
sati u Pargu do 381 sat u Zadru.Osim prve dekadne sume u Pargu i
GospiÊu, sve os-tale su bile veÊe od 100 sati. Na svim je postajama
naj-sunËanije bilo u treÊoj dekadi Ëiji je doprinos u mje-seËnoj
sumi bio veÊi od 38 %.
Na svim je postajama u prosjeku svaki dan biloviπe od 10 sati
sijanja Sunca. NajveÊi dnevni prosjeku iznosu od 12.3 sata
zabiljeæen je u Zadru. Apsolut-ni dnevni maksimumi bili su u
rasponu od 13.3 sata uDubrovniku do 14.5 sati u Zadru, a izmjereni
su 2. srp-nja u Splitu i Dubrovniku, 17. u Pargu, te 22. u
GospiÊu.ZagrebaËki je maksimum izmjeren 2. i 22. srpnja, ri-jeËki
3., 9., 16. i 17. srpnja, a zadarski 2., 5., 17. i 22.srpnja.
ProsjeËno je na svim postajama, u razdoblju od 7do 18 sati Sunce
sjalo viπe od 7 desetina sata, a uDalmaciji i viπe od 9 desetina.
NajsunËanije je u pros-jeku bilo u Dubrovniku u 9 sati, u Pargu i
Splitu u 11sati, u Rijeci u 12 sati, u Zagrebu u 13 sati, u Zadru
u13 i 16 sati, te u GospiÊu u 17 sati. NajveÊe srednjesatne sume
bile su u rasponu od 0.86 sati u GospiÊu do1 cijeli sat u
Dubrovniku.
Srpanj 2013. bio je na svim postajama sunËanijiod viπegodiπnjeg
prosjeka. NajveÊe odstupanje u odno-su na viπegodiπnji prosjek
zabiljeæeno je u Pargu, 30%,te zatim u Zagrebu 23%. Na ostalim
postajama se prim-jeÊuje pad odstupanja u odnosu na viπegodiπnji
pros-jek od najsjevernije Rijeke, gdje je zabiljeæenoodstupanje od
17% do najjuænijeg Dubrovnika s odstu-panjem od 5%.
SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 2483,3 2951,3
1636,4 76983,6 25120,5 24382,1 27481,0 0PARG 2294,2 2923,0 1451,6
71119,9 19598,8 24878,8 26642,3 0RIJEKA 2397,3 2841,7 1618,7
74317,3 22409,6 24734,7 27173,0 0GOSPIΔ 2453,3 3011,2 1250,7
68691,2 14050,5 25093,0 29547,7 82ZADAR 2822,8 3074,8 2353,7
87507,0 28494,5 27996,3 31016,2 0SPLIT 2722,9 3030,0 2123,0 84410,6
26755,8 27439,8 30215,0 0DUBROVNIK 2824,4 3418,6 2206,7 87556,3
27670,9 28230,2 31655,2 0ZG-MAKSIMIR 660,1 1076,5 264,6 20462,5
7238,6 7714,2 5509,7 0SPLIT 593,0 917,0 291,2 18384,4 6927,7 6865,4
4591,3 0
SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti
prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma
ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti
SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP -
NedostajuÊi podaci u satima
Tablica 9. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio
tablice) ozraËenosti (J/cm2) - SRPANJ 2013.
0
50
100
150
200
250
300
350
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 )
ZGMRIJGOSZADSPLDUB
Slika 29. Srednja satna globalna ozraËenostU SRPNJU 2013.
godine
0
10
20
30
40
50
60
70
80
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Satn
a d
ifuzn
a oz
raËe
nost
(J/c
m2 ) ZGM
SPL
Slika 30. Srednja satna difuzna ozraËenost, u SRPNJU 2013.
godine
-
BILTEN 7 / 2013
33
0369
1215182124273033
ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB
Od
stup
anje
(%)
Slika 33. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u SRPNJU
2013. godine od viπegodiπnjeg prosjeka
SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 10,9 13,9 337,8 105,4
105,6 126,8PARG 10,0 13,6 309,1 79,6 108,3 121,2RIJEKA 11,1 13,6
345,5 102,3 111,6 131,6GOSPIΔ 11,1 14,5 343,3 96,3 106,3 140,7ZADAR
12,3 13,8 381,9 116,7 121,7 143,5SPLIT 11,9 13,8 368,4 109,2 116,6
142,6DUBROVNIK 11,9 13,3 368,0 110,2 118,5 139,3
SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti
prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma
ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma
ozraËenosti treÊe dekade
Tablica 10. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) -
SRPANJ 2013.
PRIZEMNI OZONKrunoslav Premec, dipl. inæ.
U prve dvije dekade srpnja 2013. medijani vo-lumnih udjela ozona
bili su u Gradiπtu uglavnom izmeu30 i 40 ppb. U zadnjoj dekadi
zabiljeæene su najveÊevrijednosti medijana i dnevnih raspona.
Medijani su bili
veÊi od 40 ppb, s maksimumom 53 ppb izmjerenim28. srpnja, dok su
dnevni rasponi prekoraËili vrijednost50 ppb, a najveÊi raspon od 65
ppb izmjeren je 27. srp-nja. Najmanja dnevna promjena prizemnog
ozona zabi-ljeæena je 6. srpnja, a iznosila je 24 ppb.
U Makarskoj su medijani bili najmanji na poËetkumjeseca, ispod
50 ppb, da bi zatim do sredine treÊe dekadebili uglavnom izmeu 50 i
60 ppb. NajveÊi medijani, svrijednostima izmeu 60 i 70 ppb,
obiljeæili su drugupolovicu treÊe dekade, a najveÊi dnevni raspon u
izno-su od 45 ppb izmjeren je 25. srpnja. Najmanja dnevnavarijacija
od svega 10 ppb zabiljeæena je zadnji dan srp-nja, dok su takoer
mali dnevni rasponi s vrijednostimaoko 15 ppb izmjereni na poËetku
mjeseca te u razdobljuod 5. do 7. srpnja.
Prema srednjem dnevnom hodu u Gradiπtu su vri-jednosti manje od
20 ppb bile izmeu 4 i 6 sati ujutro,dok su vrijednosti veÊe od 50
ppb bile tijekom πirokogposlijepodnevnog maksimuma u razdoblju od
12 do 18sati. Minimalne satne vrijednosti su u jutarnjim satima
0.00.10.20.30.40.50.60.70.80.91.01.1
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Traj
naje
sija
nja
Sunc
a (s
ati) ZGM
PARRIJGOSZADSPLDUB
Slika 32. Srednje satno trajanje sijanja Sunca za SRPANJ 2013.
godine
0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati
Om
jer
D/G
ZGMSPL
Slika 31. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnihozraËenosti
u SRPNJU 2013. godine
-
34
BILTEN 7 / 2013
Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 52,1
28. 77,7 24. / 14 h 5 0 0Makarska 66,0 26. 80,3 25. / 19 h 22 17
0
Tablica 11. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), SRPANJ,
2013.
Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa
srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih
vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni
srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom
vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u
satima
iznosile oko 4 ppb, dok su izmeu 14 i 16 sati bile
veÊe od 40 ppb. Kod apsolutnih satnih maksimuma
takoer je izraæen dnevni hod s najmanjim jutarnjim vri-
jednostima ispod 30 ppb, a najveÊim poslijepodnevnim
izmeu 70 i 80 ppb.
U Makarskoj je prema srednjem dnevnom hodudnevni raspon iznosio
svega 18 ppb. Najmanja vrijed-nost od 46 ppb bila je u 6 sati, a
najveÊa od 64 ppb u15 i 16 sati. Satni minimumi su tijekom jutra
bili manjiod 30 ppb, dok su tijekom dana uglavnom poprimali
vri-jednosti izmeu 45 i 50 ppb. Kod satnih maksimuma
Slika 35. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona
uMakarskoj u SRPNJU 2013.
MAKARSKA
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Slika 34. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona uGradiπtu
u SRPNJU 2013.
GRADI©TE
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks
Sred
Min
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Sati
Slika 36. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu u SRPNJU
2013.
GRADI©TE
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23
Maks Sred Min
Vol
umni
ud
io o
zona
(pp
b)
Sati
Slika 37. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Makarskoj u SRPNJU
2013.
MAKARSKA
-
BILTEN 7 / 2013
35
primjeÊuje se porast od jutarnjih 60 ppb do poslijepod-nevnih 80
ppb, koliko je izmjereno u 19 sati.
U srpnju 2013. graniËna vrijednost 60 ppb preko-raËena je na
obje postaje, u Gradiπtu u 5 dana, a uMakarskoj Ëak u 22 dana.
GraniËna vrijednost 55 ppb,prekoraËena je samo u Makarskoj i to u
17 dana.
AGROMETEOROLO©KE PRILIKEmr. sc. Draæen KauËiÊ
Procesom evapotranspiracije (evapotranspiracijaje izraËunata po
metodi Penman-Monteeithu) u prvojdekadi mjeseca gubilo se prosjeËno
iz tla u Zagrebu5.2, Osijeku 5.6, a u Zadru 6.7 mm vode na dan.
No,oborine u Zagrebu od 6. do 8., a u Osijeku od 7. do 9.srpnja
vrlo brzo su nadoknadile izgubljene koliËinevode iz tla. Vrijedno
je istaknuti kako u Zadru tijekomprvih deset dana oborine nije
bilo, te nas ne iznenaujeπto je u tlu nedostajalo 67 mm vode.
Spomenuti ma-njak vode u tlu, te relativno velika koliËina
isparene
vode posljedica je ne samo 12 sati sijanja Sunca nadan, nego i 6
dana s maksimalnom temperaturomzraka viπom ili jednakom 30.0°C. U
takvim uvjetimapovrtlarske kulture u Dalmaciji morale su se
svakod-nevno natapati tijekom ranih jutarnjih i kasnih
posli-jepodnevnih sati s dovoljnom koliËinom vode. Suho isunËano
vrijeme u prvoj polovici ove dekade pogodova-lo je ratarima koji su
zavrπavali s kombajniranjem jeË-ma, a nastavili kombajnirati
pπenicu. Vinova loza jeocvala, te su bobice groæa polako
bubrile.
U drugoj dekadi mjeseca Sunce je sijalo u Zagrebui Osijeku
prosjeËno 11, a u Zadru 12 sati na dan. Efektivneoborine bilo je u
Osijeku i Zadru 1, a u Zagrebu samo3 dana. Meutim, koliËine su bile
vrlo male i to od 0.8mm u Zadru do 6.2 mm u Osijeku. Ukupno je
proce-som evapotranspiracije iz tla izgubljeno u Osijeku 45mm,
Zagrebu 47, a u Zadru 61 mm vode. Nema sum-nje, nedostatak vode u
tlu bio je prisutan u cijelojHrvatskoj. Biljke s kratkim
korijenovim sustavom ko-je se nisu natapale trpjele su od
nedostatka vode, jer sevlaænost tla spustila do toËke venuÊa.
Tablica 12. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm
dubine za SRPANJ 2013. godine
I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm
20 cm
maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks.
min.Osijek 31.0 16.5 25.7 19.4 31.3 19.0 27.3 21.8 33.5 20.0 29.6
2.6Gradiπte 33.5 16.4 28.2 19.6 33.0 18.7 27.4 21.5 38.8 21.0 32.1
22.4Slavonski Brod 32.4 17.3 24.6 13.0 33.0 18.2 29.6 21.4 35.3
19.2 28.6 22.9Daruvar 33.1 16.9 27.8 19.7 32.9 19.3 27.6 22.2 36.9
21.1 31.0 25.0Bjelovar 29.4 16.8 25.3 19.4 31.6 18.2 27.0 20.8 36.8
21.5 30.9 24.3Kriæevci 34.8 15.9 29.7 18.1 33.3 18.6 27.1 21.7 35.5
20.7 29.9 24.1Varaædin 38.5 16.7 27.2 18.9 37.9 18.4 27.5 21.3 38.2
20.5 29.6 23.2Krapina 33.8 17.2 25.6 19.0 31.4 19.8 26.5 21.8 34.4
21.6 28.8 23.2Zagreb Maksimir 36.4 18.1 28.0 20.4 37.3 19.2 28.8
22.8 40.0 21.4 31.4 25.2Sisak 33.9 19.6 26.6 20.6 36.1 20.6 28.5
22.8 38.3 22.8 30.2 25.1Karlovac 39.6 20.1 29.1 23.2 38.5 20.6 30.0
24.3 41.6 22.5 32.3 27.0Ogulin 31.7 18.4 25.4 20.4 31.4 18.4 26.3
21.2 34.4 20.6 28.6 23.2GospiÊ 27.6 14.4 23.8 16.7 28.5 18.2 24.2
20.3 29.4 19.2 26.3 21.4Parg 25.7 15.1 22.3 16.9 28.6 16.2 24.5
17.9 30.4 17.5 26.3 20.2PoreË 42.4 19.5 26.8 22.2 44.2 20.6 28.0
25.4 44.3 20.5 30.0 25.8Pazin 32.2 18.1 25.7 20.7 33.5 19.7 28.9
22.8 36.5 20.0 28.5 24.5Rijeka 38.7 20.4 26.4 21.8 37.9 18.8 28.6
21.7 39.7 22.1 29.4 24.8Rab 37.2 23.0 31.7 25.3 38.7 23.5 32.2 27.0
41.3 24.7 34.2 28.3Mali Loπinj 37.5 21.1 30.5 23.7 39.0 24.0 31.5
27.4 42.0 24.7 33.3 29.1Zadar 38.4 21.4 29.6 23.8 40.6 24.2 30.0
27.2 43.6 25.6 31.2 28.2Knin 35.4 15.7 28.0 18.6 37.7 18.0 28.9
20.8 40.4 20.4 30.6 23.5PloËe 38.3 20.3 30.3 22.8 38.4 23.2 31.4
25.8 38.5 25.0 33.0 27.2Dubrovnik 40.4 21.5 31.6 25.2 40.6 25.6
32.8 25.8 41.0 27.0 34.0 30.0Komiæa 38.1 24.4 33.2 27.3 37.8 26.1
33.4 29.4 40.6 27.0 35.4 30.6
-
36
BILTEN 7 / 2013
temperatura zraka je u veÊini mjesta bila za 0.5 do 1.5°Cviπa od
tridesetogodiπnjeg srednjaka. Oborinske pri-like su bile u
kategorijama 'normalno', a samo mjes-timice u kopnenom podruËju i u
kategoriji 'kiπno'. Jedinosu oko Rijeke i na pojedinim otocima
oborinske pri-like bile u kategoriji 'suπno'.
Analiza sinoptiËkih situacija pokazuje da je unajveÊem dijelu
mjeseca na vrijeme utjecalo polje ma-lo poviπenog ili srednje
izjednaËenog tlaka zraka.Meutim, povremeno je bilo izraæenih
prodora vlaænogi malo svjeæijeg zraka, te je i na Jadranu i u
priobaljugotovo posvuda bilo kiπe, pa i obilnijih pljuskova
sgrmljavinom.
Za potrebe zaπtite πuma od poæara od 1. travnja sesvakodnevno u
12 UTC raËuna stvarni i prognostiËkimeteoroloπki indeks opasnosti
za nastanak i πirenjepoæara otvorenog prostora po kanadskoj metodi.
Indeksse raËuna za 24 meteoroloπke postaje na Jadranu i upriobalju:
PoreË, Rovinj, Pazin, Pula, Rijeka, Senj, MaliLoπinj, Rab, Zadar,
Knin, Imotski, Sinj, ©ibenik, Split-Marjan, Hvar, Makarska, PloËe,
Komiæa, Lastovo,Dubrovnik, Goveari- Mljet, GospiÊ i Zaviæan.
Indeks opasnosti podijeljen je u 5 klasa (vrlo mala,mala,
umjerena, velika i vrlo velika). Indeks se mije-nja sa stanjem
gorivog materijala, πto zavisi o meteoroloπkimelementima
(temperatura zraka, relativna vlaænost, br-zina vjetra i 24-satna
koliËina oborine).
S obzirom na iznimno kiπno proljeÊe, poËetkomlipnja klase
opasnosti bile su vrlo male i tek rijetkomale. Izmeu 15. i 22.
lipnja naπu zemlju je zahvatio
Kako su i u posljednjoj dekadi mjeseca vrijednos-ti
evapotranspiracije bile veÊe od koliËina oborine, bi-lanca vode u
tlu bila je negativna. Osim nedostatkavode u tlu, biljke su bile
pogoene i temperaturnimstresom. Maksimalna temperatura zraka u
Osijeku iZagrebu bila je viπa od 30.0°C tijekom 9, a u Zadru
10dana. U Zagrebu je izmjereno 37.9°C, a u Osijeku i38.4°C.
Tijekom ovog mjeseca od ekstremno visokih tem-peratura zraka
nisu trpjele samo biljke, nego i goveda.Naime, pri temperaturi
zraka u stajama viπoj od 25.0°Ckrave se ne mogu dovoljno rashladiti
pa proizvodnjamlijeka opada i za 25%, a opada i postotak
mlijeËnemasti.
Ovog je mjeseca tlo na 5 dubine u sve tri dekadebilo najtoplije
u PoreËu. Tijekom posljednje dekademjeseca, tj. 24. srpnja u 14.00
sati zagrijalo se i do44.3°C. No, na 20 cm dubine najtoplije je
bilo u Komiæi.Vrijedno je istaknuti kako se u 21.00 sat 19. srpnja
za-grijalo i do 35.4°C.
©UMSKI POÆARILovro Kalin, dipl. inæ.
Marija MokoriÊ, dipl. inæ.
©umski poæari za lipanj 2013. godinu
Klimatoloπka analiza lipnja u odnosu na viπegodiπnjiprosjek
(1961.-1990.) pokazuje da su temperaturne pri-like na Jadranu i u
priobalju bile veÊinom u kategori-ji 'toplo' prema raspodjeli
percentila. Srednja lipanjska
1/VII2/VII
3/VIIZbroj
Osijek
Zagreb - MaksimirZadar
-250
-200
-150
-100
-50
0
( m
m )
dekada
Slika 38. Bilanca vode u tlu, tj. razlika izmeu
referentneevapotranspiracije i koliËina efektivne oborine
u SRPNJU 2013. godini
Slika 39. Srednja klasa opasnosti (FWI) za nastanak i
πirenjepoæara otvorenog prostora u LIPNJU 2013.
-
BILTEN 7 / 2013
37
toplinski val s maksimalnom temperaturom zraka iviπom od 35°C. U
tom razdoblju su klase opasnostiposvuda porasle, ali su se nakon
toga uslijed prodoravlaænog i hladnijeg zraka ponovno snizile.
IzraËunate su i srednje mjeseËne vrijednosti klasaopasnosti za
nastanak i πirenje poæara otvorenog pros-tora za lipanj ove godine.
Analiza pokazuje da je sred-nja mjeseËna klasa za lipanj bila mala,
a u Dalmacijii umjerena, πto je znatno manje nego primjerice u
lip-nju proπle godine.
Napravljena je i usporedba broja sluËajeva stvarnihi
prognoziranih klasa opasnosti. Analiza pokazuje dasu prognoze bile
razmjerno dobro ugoene. OËekivano,broj sluËajeva s klasom 'velika'
je malen, dok klase 'vr-lo velika' nije uopÊe bilo a nije ni
prognozirana.
©umski poæari za srpanj 2013. godinu
Za πirenje πumskog poæara najvaæniji je vjetar, tese stoga
odnedavno izdaju i posebna upozorenja nasinoptiËke situacije usljed
kojih puπe umjeren i jak vje-tar s olujnim udarima. U ljetnim
mjesecima one nisuËeste. Takvo upozorenje je izdano i 20. srpnja
kada jena sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana prema krajudana
zapuhala umjerena do jaka bura. Usljed bure napodruËju Skradina
poæar raslinja se poËeo brzo πiriti.
Tih je dana na vrijeme uglavnom utjecao ogranakanticiklone, a
potkraj 20. i 21. srpnja se premjeπtalaoslabljena hladna fronta
koja je samo sporadiËno uunutraπnjosti donijela lokalni pljusak i
grmljavinu, dokje duæ obale bilo uglavnom suho, a usljed
pritjecanjamalo svjeæijeg zraka bura je pojaËala. Takva atmos-
ferska fronta je poznata kao “suha hladna fronta”. Toje
sinoptiËka situacija u kojoj je ponaπanje poæara rasli-nja Ëesto
ekstremno. SliËna sinoptiËka situacija bila jei na kraju mjeseca,
pa je ponovno izdano upozorenjena pojaËan vjetar.
U srpnju je na Jadranu i u podruËjima uz Jadranprevladavalo suho
i sunËano vrijeme.
Oborine su bile rijetke i veÊinom slabe. U treÊojdekadi srpnja
je bilo vruÊe, pa i vrlo vruÊe s maksimal-nom temperaturom zraka
uglavnom od 33 do 38°C.Uslijed takvih vremenskih tipova i klasa
opasnosti zanastanak i πirenje poæara raslinja na kraju mjeseca
jebila veÊinom vrlo velika.
Za potrebe zaπtite πuma od poæara raËuna se svakod-nevno u 12
UTC stvarni i prognostiËki meteoroloπkiindeks opasnosti za nastanak
i πirenje poæara otvorenogprostora po kanadskoj metodi. Indeks se
raËuna za 23
Slika 40. Usporedba broja prognoziranih i stvarnih sluËaje-va za
pojedine klase opasnosti
Slika 41. Srednja klasa opasnosti (FWI) za nastanak i
πirenjepoæara otvorenog prostora u SRPNJU 2013.
Slika 42. Usporedba broja prognoziranih i stvarnih sluËaje-va za
pojedine klase opasnosti
-
38
