113

PUCAW U DU[U, U NE^IJU VJE^NOST

/Draga bra}o i sestre, danas slavimo zajedno sa decom na{om, sa na{im naj-nevinijima i naj~istijima, koji do~ekuju u radosti Gospoda ve} 2000 godina, kojima pripada Carstvo nebesko, kako je sam Gospod govorio, prizivaju}i nas da ih pustimo k Wemu! Ove godine, Blagovesti padaju na Veliku subotu - spa-jaju se po~etak i kraj, za~e}e i smrt, pred dverima Vaskrsewa - dok na{ narod pliva u stra{nom zlo~inu nezapam}eno velikog broja utrobnih ~edomorstava, zlo~inu koji vapi za na{im svenarodnim pla~em i pokajawem. Prenosimo vam delove potresne besede o. Rafaila (Boqevi}a) na ovu temu, nedavno odr`ane i objavqene na Internetu, pod naslovom Eskalacija surovosti. Ovaj Sabor-nik je, uz rubriku Svetiwa `ivota na na{em sajtu, deo misije Saborne crkve u borbi za spas `ivota i du{a nero|ene dece/. Mo`da bi najboqe bilo, bra}o i sestre, da se oko ovakvih tema niko i nikad ne okupqa... Me|utim, po{to grijehovno dejstvo, razorno dejstvo, sve vi{e poga|a ne samo pojedinca, nego ~itav qudski rod, to do te mjere poga|a da se postepeno gubi i sama predstava o tome {ta je to grijeh, da su osje}awa otupela i da vi{e ne prave razliku izme|u zla i dobra i, {to je najgore, {to smo se kao qudi navikli na grijeh. ... Veliki je blagoslov {to smo tu, u Crkvi Bo`ijoj jer Crkva nas ne}e navoditi na tanak led, ne}e nam davati la`nu nadu, ne}e nas navoditi na neopravdanu i neblagoslovenu smjelost, nego nas, kroz sva vremena, opomiwe na Stra{ni sud. ... Po~ev{i od samoga Gospoda, Koji je govorio o muci vje~noj, o ogwu vje~nom, o {krgutu zuba, o tome da bi nekima boqe bilo da se ni ra|ali nisu, a drugima bi boqe bilo da im se vodeni~ni kamen objesi o vrat, pa da potonu u dubinu morsku, nego {to sablazni{e jed-noga od ovih malih. Razni su oblici i stepeni sablazni. Ako podrazumijevamo da sablazniti jednoga od malih, koji kroz Velikog Boga mogu i sami postati veliki, zna~i ODVOJITI GA OD MOGU]NOSTI DA SE SJEDINI SA BOGOM - to je najstra{nija sablazan - BITI UZROK NE^IJE VJE^NE ODVOJENOSTI OD ONOGA KOJI JESTE @IVOT i Koji je jedini kadar da `ivot daje. ... Jedan od najstra{nijih oblika sabla`wavawa, odnosno, odva-jawa nekoga od Boga jeste ono {to danas ne samo da se de{ava u~estalo, nego je poprimilo oblike epidemije, iako se vrlo mala pa`wa obra}a na to. ... Prije neko jutro, zavr{ila se Sveta Liturgija, prilazi sestra, kojoj je znoj izbijao

SABORNIKBILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE

SVETOG ARHANGELA MIHAILA

NEDEQA, 1. APRIL 2018, GODINA 19, BR. 29

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

114

iz ruku, sva drhte}i je uzimala naforu, tresu}i se, a mlada. I, posle Svete Liturgije, tra`e malo pa`we i ona i wena majka. Ona - jedna u majke, ono {to se moglo vidjeti. I, ima problem. Me|utim, kroz razgovor, vi-djeli smo da nije jedna, nego da je peta, s tim {to wih ~etvoro nisu ro|eni. I, stajali smo u hramu: serijski ubica..., koji uop{te nema svijest, {to je najgore, {ta je uradio. A, o pokajawu - i to onakvom pokajawu kakav taj grijeh tra`i - nije bilo ni govora. Dejstvo tog gri-jeha prenijelo se i na wenu }erku, koja se, jadna, trese od groznice, ne zna ni za{to, ni kako da iza|e iz toga, sve dok majka nije rekla, kako je sama to definisala, da

je ~etiri puta “prekinula trudno}u”. Ali, to prekinuti trudno}u, nije dovo-qno dobro opisano. Prekunuti trudno}u - to zvu~i dosta subjektivno: moja trudno}a, ja i moja trudno}a, koja je prekinuta. Dosta sebi~no zvu~i. Tu je trudno}a prekinuta, i to jeste ta~no, ali nije jedino trudno}a prekinuta. PREKINUT JE I DVIG JEDNE DU[E, JEDNE VJE^NOSTI, KOJA JE TRA@ILA DA SE SJEDINI SA VJE^NIM BOGOM. U tom sjediwewu, jednu od nose}ih uloga trebalo je da odigra upravo ona, majka. A, mogla je jer je Bog dao `eni sve te instinkte, taj osje}aj da rodi dijete i da mu `eli najve}e dobro, a to je vje~nost i Carstvo nebesko. Me|utim, ne{to se tu poremetilo, ne{to nije u redu, i do{lo je do prekida. Ne trudno}e, nego prekida tog usho|ewa, koje je trebalo da bude KRUNISANO U SVETOJ TAJ-NI KR[TEWA. ... Prekid trudno}e, abortus..., uvijek predstavqa pucaw, ne samo u tijelo, nego PUCAW U DU[U, U NE^IJU VJE^NOST. I, zbog toga, taj pucaw ili ta sablazan - odvajawe du{e od Boga, jeste grijeh kakav tra`i veliko pokajawe. Na{ narod, bra}o i sestre,... do te mjere je ogrezao u tom grijehu da zaista svi, bez izuzetka, ukqu~uju}i i sam vrh, do onih sa najmawim stepenom odgovornosti, dru{tvene, porodi~ne i li~ne, treba da se bavimo samo tim pitawem. Na{ narod, na{e majke i o~evi, bra}a i sestre, toliko su krvi prolili i toliko se krvi i danas proliva, toliko se du{a smrtno ranilo i toliko se du{a predalo vje~nosti bez pe~ata Svetoga kr{tewa, bez pe~ata Duha Svetoga. Bez Svetoga kr{tewa niko ne}e vidjeti Carstva nebe-skog, kako u~i na{a Crkva i kako je i sam Gospod rekao... I, toliko na{e djece obitava van blagoslovenog ambijenta Crkve, dok se mi pravimo kao da se ni{ta nije desilo, dok poku{avamo da praznujemo praznike, Bo`i}, Vaskrs, Bogojavqewe... Kako }emo mi praznovati sutra Bogojavqewe? Kako mi, zapravo, imamo snage da slavimo takve praznike? Na koji na~in }emo mi sutra da slavimo Bogojavqewe - praznik Kr{tewa Gospodweg, praznik koji ukazuje na neophodnost kr{tewa svakog ~ovjeka? Kako }emo ga slaviti kad nam je toliko djece oti{lo nekr{teno? ... Vrlo je va`no otkriti ko stoji iza te ideje, ko to podsti~e, ko to tako sna`no nadahwuje ~ovjeka da prekine trudno}u? Ko to duhom, mnogo boqe nego i sami roditeqi, osje}a va`nost Svetoga kr{tewa? Ko to jefti-nim nagovorima,... vara na{e roditeqe, na{e majke, o~eve, bra}u i sestre, da

115

je to dobar potez, da je to dobra procjena, iako u svima wima postoji savjest, koja govori da to nije dobro, da to ne treba da rade? Dakle, duh koji stoji iza svega toga odli~no zna da, prekidom trudno}e, prekida se mogu}-nost da za~eto u grijehu bude preporo|eno u Svetom kr{tewu i Svetom miropomazawu. A, kako }emo govo-riti tek o primawu Tijela i Krvi onoga ko se ni rodio nije, ni kr{ten, ni miropomazan nije! Dakle, neko i te kako dobro zna {ta to zna~i i nekome je i te kako mnogo stalo da do toga ne do|e. A, za{to? Zato {to se, kroz Sveto kr{tewe, duh otima od satane. Sav svijet le`i u vlasti smrti, grijeha i na~alnika zla - satane. Nemojmo ga potcijewivati. Nemojmo ga ni cijeniti, ali ga nemojmo potcijewivati. ... Jer, nije mala vlast u pitawu i nemojmo da neko od nas i pomisli da }e ga van Crkve Bo`ije - ne samo savla-dati, ne samo demontirati - nego ni prepoznati! ... NAMA JE NARODNO BI]E TOTALNO IZROVARENO IZNU-TRA! Ovo spoqa, {to se da vidjeti, to ni{ta ne zna~i i to ni{ta ne govori. Duhovno bi}e na{eg naroda je bukvalno unaka`eno. ... Skoro svaki drugi-tre}i dom je UPRSKAN KRVQU. ... Tamo gdje se dogodio takav zlo~in, tamo je put pokajawa mogu}, ali je vrlo naporan i vrlo te`ak i vrlo zahtjevan. ... Jer, djetetu je oduzeta mogu}nost da primi Svjetlost, kroz Sveto kr{tewe. Otvaraju se o~i uma da vide Hrista jer - bez kr{tewa Gospoda ne mo`emo vid-jeti. ... Slijep ro|en, slijep ubijen, slijep u vje~nosti. ... Jedan od vrlo va`nih uzroka za{to nam narod ne dolazi u crkvu, i ZA[TO NAM SE DE[AVAJU... SVA OVA STRADAWA, i za{to }e nam se de{avati sve ono {to }e nam se de{avati, ako se ne budemo pokajali, temeqno, duboko, ozbiqno i saborno, jedan od glavnih uzroka jeste upravo ovaj grijeh jer je stra{an pred Bogom. ... Koga je Irod klao? Djecu. I, to na takav sistematski na~in: svu djecu po Vitlejemu i okolini - 14.000 mladenaca! ... Ta potjera neprestano traje. Jer, Gospod se ra|a ne samo u Vitlejemu... Irod je bio i oti{ao, ali onaj ko je vladao Irodovim duhom, odnosno satana, pla{i se da }e se Gospod zacariti u du{ama dje~ijim, kroz Sveto kr{tewe. I, zbog toga odmah kre}e u akciju da im oduzme tu mogu}nost. A, nikad mu se ona nije pru`ala u ovakvoj mjeri kao danas, kad mo`e da ulije}e u utrobe majki i da ih tamo koqe. ... Posqedica ~edomorstva se odnosi i na mu{karca i na `enu, da ne govorimo o qekari-ma. ... Ali, u najve}em problemu jeste nero|eno dijete, neprosve}eno Svetim kr{tewem, koje u vje~nosti ostade slijepo i van Carstva Bo`ijeg. ... Ta djeca, koja su li{ena puno}e blagoslova, imaju neku svjetlost ili u~e{}e u svjetlosti, ali ne direktno... Jedna prizma kroz koju se svjet-lost Bo`ija prelama i negdje ih blago, vrlo blago, obasjava i donekle tje{i jeste du{a majke, koja je kroz pokajawe uspjela da se spase, tj. da obnovi svoju te{ko naru{enu zajednicu sa Gospodom i da, zahvaquju}i Wegovoj velikoj mi-losti i wenom pokajawu, zahvaquju}i kom je privukla tu milost, uspjela da u|e u Carstvo nebesko, i da svjetlost koju je primila, utjehu koju je primila, opro{taj koji je primila, da negdje..., tiho, vrlo tiho, kao suton..., nekako dodirne du{u wenog djeteta ili wene djece...

Glavni i odgovorni urednik: protojerej-stavrofor Petar Luki}. Urednik izdawa: Ivana Radovanovi}. Tel.hrama: 011/2636-684. Faks: 011/2636-566.

www.saborna-crkva.com. sabornik@saborna-crkva.com. Tira`: 1000 primeraka.

116

U [ESTOJ NEDEQI POSTA (CVETNOJ) PROSLAVQAMO: 01.(19) Ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim - Cveti - Prep. Simeon Dajbabski02.(20) Prepodobni oci poubijani u manastiru Svetog Save Osve}enog03.(21) Prepodobni Jakov Ispovednik04.(22) Sveti sve{tenomu~enik Vasilije Ankirski05.(23) Veliki ~etvrtak (Veliko bdenije)06.(24) Veliki petak07.(25) Velika subota - Blagovesti

VELIKI PONEDEQAK:7:30 Carski ~asovi i Liturgija

pre|eosve}enih Darova17:00 Ve~erwe

VELIKI UTORAK:7:30 Carski ~asovi i Liturgija

pre|eosve}enih Darova17:00 Ve~erwe

VELIKA SREDA7:30 Carski ~asovi i Liturgija

pre|eosve}enih Darova17:00 Pove~erje

VELIKI ^ETVRTAK:9:00 Liturgija sv. Vasilija Velikog

17:00 Jutrewe sa ~itawem 12 Jevan|eqa

VELIKI PETAK:7:30 Carski ~asovi

16:00 Ve~erwe sa izno{ewem Pla{tanice

19:30 Pla~ Majke Bo`ije21:00 Jutrewe sa pevawem statija

i ophodom oko hrama

VELIKA SUBOTA - BLAGOVESTI:8:30 Liturgija sv. Vasilija Velikog

24:00 Pashalno jutrewe i prva Vaskr{wa Liturgija

VASKRS:9:00 Druga Vaskr{wa Liturgija

17:00 Pashalno ve~erwe

RASPORED BOGOSLU@EWA STRASNE SEDMICE:

Zna{ li, dete moje, za{to se zatvaraju oblaci onda, kad su poqa `edna ki{e, a otvaraju onda, kad poqa ki{u ne `ele? Od zlo~ina qudi zbuni se priroda, i napusti red svoj.

Zna{ li, dete moje, za{to wive ponesu te{ki plod u prole}e, a u leto daju jalovu `etvu?

Zato {to i k}eri qudske omrzo{e na plod utrobe svoje, i ubijaju ga u cvetu...

Sveti vladika Nikolaj (Velimirovi})