Bilten demokratskog rukovođenja - sps.gamn.org · za Crnu Goru i države Zapadnog Balkana Brz razvoj obnovljivih izvora energije i mjera energetske eﬁkas- nosti pomoći će Zapadnom

Škola demokratskog rukovođenja, ul. Studentska, lamela 9, st. br. 5, 81000 Podgorica;tel/fax: +382 20 513 687; e-mail: [email protected]; www.sdr.gamn.org

Elektronsko izdanje Izlazi kvartalno Broj 17 Jul 2018. godine

1

Stavovi autora objavljeni u Biltenu nijesu nužno i stavovi Škole demokratskog rukovođenja

uz podršku

Biltendemokratskogrukovođenja

* Dozvoljeno je preuzimanje tekstova iz Biltena uz obavezu navođenja izvora

Uvodnik

Poštovani alumnisti, dragi prijatelji ŠDR‐a

Ovim izdanjem Biltena demokratskog rukovođenja,koje je pred vama, proslavljamo i mali jubilej. Zaokružili smo četiri godine od publikovanja prvogbroja i ideje da našim alumnistima ponudimo prostorgdje će, bez cenzure i/ili autocenzure, imati priliku daiznesu stav o određenom društvenom problemu, po‐javi ili događaju. U prethodnih četiri godine, skoro 200 alumnista,pokazalo je spremnost i interesovanje da sopstvenimdoprinosom učine da ova publikacija i dalje živi. Up‐ravo je ovo i trenutak da im još jednom iskažemo za‐hvalnost i pozovemo i one koji nijesu učestvovali danam se u narednom periodu pridruže i ukažu na temeod društvenog značaja, problematizuju ali i ponuderješenje. Ponosni smo na činjenicu da je ova publikacija zaistapostala način kroz koji ŠDR pokušava da doprineseslobodi iznošenja stavova zasnovanih na činjenicamai uopšte kulturi dijaloga u Crnoj Gori. Škola demokratskog rukovođenja je i u toku ove go‐dine, kroz novi godišnji program i nova umrežavanjanastavila tradiciju edukacije svih činilaca društva oneophodnosti uspostavljanja i poštovanja dem ‐okratskih vrijednosti. Petanestogodišnja uspješna tradicija spajanjarazličitih društvenih grupa opravdava naš stav dasamo unaprijeđivanjem znanja i sticanjem iskustvamožemo doprinijeti procesu uspostavljanja odgov‐ornijeg i uspješnijeg društva u Crnoj Gori.

Sanja Rašović, koordinatorka ŠDR‐a

SADRŽAJ

Intervju: Hans‐Josef FellObnovljivi izvori energije najbolji su model zaCrnu Goru i države Zapadnog Balkana ..............2

Miloš RajkovićU zemlji etiketa ..................................................4

Milan SekulovićTigar bez zuba u Vladinom cirkusu....................5

Vesna Rajković NenadićŠta su danas medijski standardi? ......................6

Dubravka ŽivanovićOpšte nezadovoljstvo crnogorskim zdravstvom ..7

Marina Miketić NikolićŠkola demokratskog rukovođenja i provirivanjeu slobodu ........................................................8

Vijesti iz ŠDR ......................................................9



2uz podršku

dljivosti i optimalnoj mješavini 100 odsto obnovljivihizvora energije i skladištenju energije za snabdijevanjeCrne Gore (poželjno u kombinaciji sa ostalimdržavama Zapadnog Balkana).

Imamo priliku da slušamo o Energiewende.Šta to konkretno znači i koliko je politička voljau tom procesu važna? Energiewende podrazumijeva kompletnu fazu nuk-learne energije i fosilnih goriva u potpunu tranziciju usistem od 100 odsto obnovljivi izvor energije. EWG ob-javio je globalnu studiju o proizvodnji električne en-ergije od 100 odsto obnovljive enrgije.( h t t p : / / e n e r g y w a t c h g r o u p . o r g / w p -content/uploads/2018/01/Full-Study-100-Renewable-En-ergy-Worldwide-Power-Sector.pdf), što dokazuje da je toizvodljivije i ekonomičnije od konvencionalnih izvoraenergije i da nije potreban ugalj ili nuklearna energija.Da bi se to postiglo, potrebna je jaka politička volja.Efikasan okvir za obnovljive izvore energije treba dauključuje fid-in tarife (FIT) i prioritetni pristup mrežiza tehnologije obnovljivih izvora energije, ukidanje fos-ilnih goriva, nuklearne subvencije i povećanje izgradnjekroz pojednostavljen proces izdavanja dozvole. Trebalobi uvesti tendere samo za projekte iznad 40 MW.

INTERVJUHANS-JOSEF FELLosnivač i predsjednik Energy Watch Groupoffice©energywatchgroup.org

Po vašem mišljenju i iskustvu u državama Za‐padnog Balkana, koje su najbolje opcije, odnosnomodeli za region i Crnu Goru u oblasti energije?Najbolji model za Zapadni Balkan i Crnu Goru bio bibrz prelazak na 100 odsto obnovljive izvore enrgije.Važno je odmah prekinuti sa subvencijama i ulagan-jima u fosilno gorivo i nuklearnu energiju jer su veomaskupi i podrazumijevaju rizik za okolinu i zdravlje uovim državama. Brz razvoj obnovljivih izvora energijei mjere energetske efikasnosti pomoći će ZapadnomBalkanu i Crnoj Gori da povećaju nezavisnost ener-getske politike jer bi uvoz energije mogao zastariti.

Crnogorska vlada imala je plan da izgradinovu termoelektranu na ugalj. Koliko je ta idejaprihvatljiva, imajući u vidu globalni razvoj napolju energije? Sve veći broj finansijskih institucija u cijelom svijetuodustaju od uglja, nafte i gasa. To se dovodi u vezu sačinjenicom da su elektranena ugalj u poređenju sa ob-novljivom energijom mnogoskuplji i veoma opasni pookolinu i ljude. Ulaganje uelektrane na ugalj nemi-novno će završiti kao pr -opalo ulaganje. Zato hitnopozivam crnogorsku vladuda ulaže u obnovljive izvoreenergije i skladištenje en-ergije. Energy Watch Groupbi sa zadovoljstvom uradilastudiju o tehničkoj izvo -

Obnovljivi izvori energije najbolji su modelza Crnu Goru i države Zapadnog Balkana

Brz razvoj obnovljivih izvora energije i mjera energetske efikas-nosti pomoći će Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori da poveća neza-visnost energetske politike jer bi uvoz energije mogao zastariti.


3Škola demokratskog rukovođenja, ul. Studentska, lamela 9, st. br. 5, 81000 Podgorica;tel/fax: +382 20 513 687; e-mail: [email protected]; www.sdr.gamn.org

uz podršku

Koliko koristi imaju građani od obnovljivih izvora energije?Građani će imati mnogo koristi od obnovljivih izvora energije kroz poboljšan kvalitet vazduha, direktno učešće natržištima energije i dodatan prihod od solarnih krovova, kroz projekte koji se odnose na vjetroelektrane, energetskezadruge i povećan broj radnih mjesta u industriji obnovljivih izvora energije. Na taj način, obnovljivi izvori energijemogu znatno da doprinesu smanjenju siromaštva.

Sanja Rašović

Možete li objasniti činjenicu da ulaganja u fosilna goriva padaju dok ulaganja u obnovljive izvore en‐ergije rastu? Zbog čega je situacija takva?

Finansijske institucije su svjesne potencijalnih rizika koji su vezani za ulaganja u ugalj, stoga se odlučuju daodustanu. Za vizuelan prikaz tog trenda, pogledajte dijagram ispod.



4uz podršku

MILOŠ RAJKOVIĆSNP, portparol [email protected]

Generacija političara, koja će uspjeti da pomiri CrnuGoru, biće u istoriji naše zemlje značajnija od svih

onih koji su bili do sada donosioci velikih državnih od-luka. Pošto sam obećao da ću tekst završiti u roku apišem ga istog dana kada ga trebam predati, za ovo štosam napisao u uvodu inspirisala me je sjednica dvade-setak naistaknutijih članova moje partije.Imam 22 godine i portparol sam u partiji koja je godi-nama unazad bila najača i najorganizovanija opozi-ciona partija. Demokratska partija socijalista (DPS) sena sve njima svojstvene načine borila da nas pobijedina državnom nivou, a dešavalo se da smo u određenimperiodima „držali“ polovinu lokalnih samouprava. Tihgodina sve je bilo kako treba i to najbolje očitavarečenica: “u dobru je lako biti dobar, na muci se poz-naju junaci”. Iako dosta nezavistan i samostalan, ugradu u kojem sam rođen (Mojkovac ) se oduvijekraspravljalo o politici, to je nešto što ti uđe u krv. Nekavrsta strasti i ljubavi prema idejama i porodica, koja jeod prvoga dana bila uz Socijalističku narodnu partiju(SNP), dva su ključna razloga da ja aktivno uzmemučešće u političkim događajima i dođem do pozicije nakojoj sam danas. Međutim, neki ljudu su definitivnoretrogradni i sa njima ne možemo graditi modernuCrnu Goru. Samo je promjena vječna i ništa drugo.Rekao sam im da gledaju u budućnost i vole zemlju svo-jih potomaka, a da poštuju zemlju predaka. I ništa višeod toga.U vrijeme referenduma sam imao 10 godina i svima jejasno da nisam mogao glasati. Da sam mogao, danas udvadeset drugoj, znam kako bih glasao. Ali ne zato štone volim Srbiju, već zbog toga što težim najboljem zamoju zemlju. U Crnoj Gori sam rođen, tu planiram i daostanem. Poštujem one koji misle drugačije ali isto takoim ne dozvoljavam da utiču na moje mišljenje. Istotako, predložio sam im da se ostave pitanja NATO in-tegracija. Završena priča. Što se mene tiče, nikada višeneću otvoriti to pitanje. Imam hrabrosti da kažem: Ne možemo DPS promijen-iti na ovaj način i u ovim okolnostima. To svima trebada bude jasno. Postoje dva načina: revolucija i sis-temske promjene. Ima onih koji smatraju da je sa prvimnačinom već pokušano. Institucije su reagovale, procesisu u toku, a epilog možemo pretpostaviti. Drugi načinje težak. Težak za ljude koji su preko 20 godina stradalizbog političkih uvjerenja (moja porodica spada u ovukategoriju). Dio vladajuće partije mora biti dio prom-jene. Ko misli da ovo nije tačno i da sam još jedan “iz-

dajnik” kada ovo kažem, ponosan sam na tu izdaju, alićemo i narednu deceniju plaćati cijenu te velikezablude koju pokušavaju da nam prodaju neki sadašnjipolitički prvaci. Postavlja se pitanje, sa kim i kolikodaleko se može ići? Koliko se može oprostiti? Za šta semora krivično odgovarati? Kao neko ko istinski voli ovu zemlju, navija za re -prezentaciju, poštuje simbole, a uz to pripada partijizbog koje zlonamjerni lijepe etiketu mržnje mogu rećida se referendumskog procesa, iskreno, ne sjećam bašnajbolje. U vrijeme sedmog bataljona, sam bio u vrtićui ponovo sam ja kriv. Kriv za nečije hirove i nerealneambicije. Zato, potrebno je staviti tačku na dosadašnju inostranupolitiku i hrabro nastaviti putem punopravnog članstvau EU i u potpunosti se okrenuti unutrašnjoj konsoli-daciji i sprovođenju istorijskih reformi. Stanje je loše,urušen je sistem. Treba preuzeti odgovornost i raditi nadepolitizaciji i demokratizaciji društva. Očistiti pra -vosuđe od partijskih kadrova. Profesionalizovati poli-ciju. Sasjeći kriminal i korupciju. Podsticati ljude dakritikuju ali i da predlažu rješenja.Na kraju, a tek na početku, si na raskrsnici. Kako daljeu zemlji koja ti je zbog pripadnosti nekom pokretu za-lijepila etiketu? Nemam problem da priznam gdje smogriješili, a gdje smo bili najbolji. Volim SNP jer je uvijekbio najbolji kada je u pitanju ono što se zove život.Nema porodice u Crnoj Gori da im djelovanje SNP-anije uticalo da im se bar malo poboljša životni standard.Bili smo prvi i kada se borilo da se penzionerima vratioteto, kada se ukidala neustavna taksa na gorivo i kadase otimalo „euro po euro“. Prvi smo bili i kada smo ht-jeli uvažiti majke Crne Gore, a u ovim slučajevima jebitno biti prvi. Zato je i vrijeme da idemo ka vrhu.

U zemlji etiketa



5uz podršku

MILAN SEKULOVIĆdnevne novine Dan, [email protected]

prijatelji”, Radonjić poništava odluku koju je donioLeković i Žurić ostaje u Savjetu, dok u jednom trenutkunije odlučio da sam ode. Slučajnost? Možda.Imamo još jedan zanimljiv slučaj. Iako je ASK naslednicaprava i obaveza bivše Komisije za sprečavanje sukoba in-teresa i Uprave za antikorupciju, samim tim trebala bida prati i kontinuitet u njihovom radu, pa i da korigujeneke greške iz prošlosti Radonjić izdaje komandu „našenadležnosti obuhvataju samo period od 1. januara 2016.od kada institucija zvanično postoji”. Plastično preve-deno što je bilo - bilo je, puj pike - ne važi se.Zahvaljujući novoj eri, ASK kaže da predsjednik državeMilo Đukanović nije u konfliktu interesa jer je prijefamoznog 1.januara 2016. sinu Blažu dao koncesije nahidro elektrane. U redu, stav je stav.Nego tu imamo jedan zanimljiv momenat, ista ta ASKje rekla da je Vanja Ćalović Marković u konkliktu in-teresa zbog ugovora koji je MANS sklopio 2015. Znači,ako si Đukanović, za tebe važi nova era, a ako si ĆalovićMarković možemo se vratiti i u doba inkvizicije.Slučajnost? Možda.ASK je utvr di la da Pre drag Mar ko vić, sin pre mi je ra Du -ška Mar ko vi ća, ni je pre kr šio Za kon o spre ča va nju ko rup -ci je iako go di nu od pre stan ka funk ci je ni je pod nioiz vje štaj o imo vi ni i pri ho di ma, a imao je tu oba ve zu.Na i me, Za kon u čla nu 23 pro pi su je da je „jav ni funk ci o -ner ko me je pre sta la funk ci ja du žan da jed nom go di šnjeu na red ne dvi je go di ne po pre stan ku funk ci je pod ne seiz vje štaj Agen ci ji, sa sta njem na dan pod no še nja iz vje -šta ja”. Su prot no to me iz Agen ci je na vo de da Pre dragMar ko vić, či ji je tast Sre ten Ra do njić di rek tor ASK-a, iz -vje štaj ne tre ba da pod no si go di šnje, ka ko to na la že Za -kon, već na kon dvi je go di ne. Znači, kad si premijerovsin, a Radonjićev zet, za tebe godina traje duplo, a tamoneki zakon nije ni bitan. Slučajnost? Možda.Da ne nabrajam dalje primjere, a ima ih. Suština je da jeASK toliko obesmislila borbu protiv korupcije, da bimogla da se preimenuje u Agenciju za borbu protivborbe protiv korupcije (ili kako ponekad u lapsusu nekikažu Agencija za korupciju), što bi bio logičan slijednakon postupka protiv Vanje Ćalović Marković. Bilo bilogično pošto su borbu protiv korupcije započeli borbomprotiv osobe koja se godinama bori protiv korupcije.Možda samo da zaključim modifikovanom ruskomposlovicom, koja kaže da je tigar jači od vuka ali vuk nijenikada zaigrao u cirkusu.Ovaj Radonjićev tigar, sve su prilike, igra po taktu DPS-a u Vladinom cirkusu. Vuka od institucije još čekamokao Godoa. Dočekaćemo? Možda.

Bivši predsjednik “pokojne” Komisije za sprečavanjesukoba interesa Slobodan Leković, nazvao je tu in-

stituciju u vrijeme njenog „zenita” tigrom bez zuba. Iakomožda zvuči apsurdno, taj tigar bez zuba je „grizao”javne funkcionere, pa i one iz reda vladajućeDemokratske partije socijalista (DPS) koji su prekršiliZakon o sprečavanju sukoba interesa. Nismo bili zado-voljni, jer je uvijek izostao neki veliki slučaj, a bilo je os-nova da se procesuiraju mnogi ministri, poslanici, pa ida se barem ispita bogatstvo aktuelnog predsjednikadržave Mila Đukanovića, ali to se nije desilo.Onda dolazi 2016., a sa njom i nova era koju pokrećenovoosnovana Agencija za sprečavanje korupcije (ASK)sa širokom lepezom ovlašćenja, koja se koriste protivsvih osim onih u čijim rukama je najviše moći, a to suDPS i njene partije, odnosno njeni koalicioni partneri.Nekadašnja Komisija se barem trudila da ne bude tolikootvoreno na strani DPS-a, dok ASK od osnivanja radiupravo suprotno.Kao novinar pratio sam osnivanje ASK, sjednice njenogSavjeta i već na intervjuu za izbor direktora, aktuelničelnik te institucije Sreten Radonjić (prijatelj predsjed-nika Vlade Duška Markovića) nam je poslao jasnuporuku kakav će mu biti mandat. Zabranio je uz aminvećine u Savjetu, prisustvo novinara njegovom inter-vjuu. Naredne sjednice Savjeta je pokušao da zatvori zajavnost, protiv čega otvoreno i najglasnije istupa samojedan član Savjeta - Vanja Ćalović Marković. Uspjelo senekako izboriti za prisustvo novinara na sjednicamaSavjeta, ali je ASK ostala jedna anemična institucija,koja živost dobija samo kada treba ganjati kritičarerežima. One iz Savjeta RTCG, Agencije za elektronskemedije, a sad i Savjeta ASK i to njihovog najvećegkritičara Vanju Ćalović Marković.Ćalović Marković je optužena da je u konfliktu interesajer je NVO MANS, na čijem je ona čelu, 4. decembra2015. potpisala ugovor sa EU o realizaciji projekta „Fairelections free of corruption” vrijednog 149.000 eura. Uprevodu, radila posao na osnovu kojeg je i izabrana dabude u Savjetu ASK i što je preporučilo da bude u tomtijelu, a to je borba protiv korupcije. Kao posmatraču sastrane, nešto tu miriše na revanšizam. Evo i zašto.Sada je već zaboravljeno da je Lekovićev „tigar bez zuba”donio odluku da je u sukobu interesa bivši član SavjetaASK Radule Žurić, jer je istovremeno član Savjeta ASK idržavni revizor. To su dvije jako bitne funkcije u državi,ali Žurić je uz sve to i imao treću, možda još važniju, onje kum premijera Duška Markovića.Možda vođen geslom „kumovi mog prijatelja, su moji

Tigar bez zuba u Vladinom cirkusu



6uz podršku

VESNA RAJKOVIĆ NENADIĆPortal Analitika, zamjenica glavnog i odgovornog [email protected]

ozbiljniji, manja mu je čitanost. Mediji, zarad klika,podilaze čitaocima željnim krvi, nacionalizma i golihžena. Sa druge strane, mediji žive od oglašivača ioglašivač te ne pita je li ti sadržaj kvatetan već kolikati je čitanost. I tako upadaš u vrzino kolo...ili ćeš sli-jediti pravila tržišta, koji diktiraju polupismeni tajkuniili profesije?Poseban su problem komentari čitalaca - i za mene„filozofsko“ pitanje da li ih treba adminstrirati i da lije administriranje ugožavanje slobode govora? Kao dase zaboravlja da postoji granica slobode – a onaprestaje na onom mjestu kada počne da uzrožava slo-bodu drugoga. Zato snažno zagovaram ukidanje komentara. Zašto?Evo da ja postavim čitaocima ovog teksta pitanje- kakobi se oni osjećali da javno saopšte mišljenje o nečemuili da se o njima objavi neka vijest (često to nijesu javnifunkcioneri, već ono što se zove obični građani), pa daispod teksta pročitaju na desetine komentara u ko-jima ih vrijeđaju, iznose prljave porodične stvari,blate? Na portalima radi malo ljudi, pa čak i oni kojiih administriraju često im u žurbi promakne neprim-jereni komentar. O ovima što zagovaraju slobodu posvaku cijenu, da ne govorim...I kome onda da se žalite? Takozvanim ombudsman-ima i Medijskom samoregulatornom tijelu, koji ne-maju najčešće osnovna znanja ni iz novinarstva ni izprava, već su kao neki borci za ljudska i ostala prava... Probajte da se žalite sudu... U slučaju da su ipak reg-istrovani, nakon što je kleveta dekriminalizovana, su-dov i na j češće dosuđu ju min ina lme kazne ugrađanskom postupku. Hajde da vidimo kako će sud odlučiti u slučaju portala

koji nije registrovan uCrnoj Gori? Pod uslovomda u impresumu nađeteime urednika. Što jenajčešće jalovposao...Nikako, jer nijenadležan.Portali kod nas još uvijeknijesu zakonski regulisani.Tek Zakonom o medijima,koji je u pripremi, bi tre-

balo da budu prepoznati kao mediji. To je prvi, os-novni korak. A, nakon toga, da vidimo što dalje. Jer,ako se ovako nastavi, novinarstvo kao profesiju trebaukunuti. Svi će biti novinari a standard će nam biti

Šta su danas medijski standardi?

Uvijek mi je bilo u školi najteže da napišem tekstkada je tema slobodna. Tako je bilo i sada. Šta da

napišem na temu medija a da privuče pažnju čitalacaBiltena Škole demokratskog rukovođenja. Toliko je danas bitnih tema koje se odnose na medijei novinarstvo. Od kada se bavim ovim poslom, a imatome dvadesetak godina (rano počela, odmah nakonsrednje škole) nikada nije bilo gore stanje u nov-inarstvu. Tako da koju god temu izaberem, razmišl-jam, neću pogriješiti.Ipak, opredijelila sam se da pokušam da osvijetlim pi-tanje – koliko je danas vijest devalvirana i koliko zaistane znate da li je ono što pročitate ili čujete zaistaistina? Sveto novinarsko pravilo da se vijest provjeri izmakar dva izvora, danas je u poplavi novih medija, pr-venstveno portala i društvenih medija, potpuno izum-rlo.Što me je potaklo da baš pišem o ovom problemu?Prije neki dan svi crnogorski portali, pozivajući se načitaoca jedne društvene mreže, objavili su informacijukako su nevjerovatne gužve zbog radova na ulazu uGlavni grad. Među njima bio je portal u kojem i ja radim. Dakle,bez ikakve provjere, svi su objavili slike, zaista nev-jerovatnih gužvi i informaciju da se par kilometaraprelazi i po dva sata. Dan kasnije zovem ja čovjeka nadležnog za taj prob-lem – da vidim kad će radovi biti obustavljeni, ne i daprovjerim da li su radovi zaista razlog tolike gužve. Aon meni ljutito: “Evo, kad me već zovete možete da ob-javite da sam sada vidio Soraju da je pošla ka Cetinju,slobodno se pozovite na mene. Svi je traže zbog krim-inala, a i evo je u udžbenicima. Svi će to čitati i svi ćeme zvati da i oni objave tu informaciju“. Ja, u prvi mah,spremna da mu odbrusim da ne može da tako razgo-vara sa mnom - za trenutak zastanem- i shvatim da ječovjek potpuno u pravu. Tokom razgovora, ispostavi se da su gužve bile ne zbogradova, već zbog udesa i zastoja od par sati. Nijedan,ali nijedan medij nije pokušao da provjeri informaciju.Ovo je samo jedan od slučajeva neprofesionalizma svihredom medija u ovoj državi. Srećom, ovo nije vijest odkoje „lete glave“. Ali koliko je takvih, svakog dana?Od kada radim u portalu, shvatila sam da je ta vrstamedija, uz društvene mreže, koje polako preuzimajuposao novinarima, ono što se zove grobari novinarstva.Sve, ali sve se može objaviti. Što je tekst kvalitetniji,


7

DUBRAVKA ŽIVANOVIĆLiberalna partije Crne Gore, [email protected]

Aktuelno stanje u crnogorskom zdravstvu karak-teriše opšte nezadovoljstvo. Nezadovoljni su

pacijenti kvalitetnom liječenja, listama čekanja, za-kazivanjem,zdravstveni radnici su nezadovoljniplatama, standardom, uslovima rada, opremljenošću,pozicijom u društvu i odnosom prema njima, državaje nazadovoljna jer smatra da ulaže značajna sredstvagodišnje oko 200 miliona eura za kvalitet koji dobijaza taj novac.Crna Gora je na vratima EU ali je u tranziciji zadržalapraktično neokrnjen komunističko- socijalističkizdravstveni sistem kao i sistem zdravstvenog osigu-ranja koji je karakterisao komunističku ideju jed-nakog besplatnog zdravstva za sve kategorije uzprinicip uzajamnosti i solidarnosti u dodjeli sred-stava za liječenje, tako da u uslovima niskih prihoda inezaposlenosti, punjenje zdravstvenog budžeta jenepotpuno za osnovne potrebe održavanja sistemazdravstvenog osiguranja, a uvođenje novih skupihdijagnostičkih i terapeutskih procedura traži sve višeulaganja koje ovakav sistem to ne može da prati. Uovakvim uslovima, svijest stanovništva o besplatnomtj. " plaćenom pravu na liječenje" naslijeđenom izdosadašnjeg sistema, gdje ima pravo da se liječi svakokada hoće i koliko hoće, uz sve najsavremenijemetode terapije i dijagnostike jer su izdvajali novceza to ili još izdvajaju, pri tome ne vodeći računa o pre-venciji i ličnoj redukciji faktora rizika i zdravom živ-otu, što se propagira u razvijenim zemljama. U ovoj

situaciji imamo da oni koji ne vode računa o svomzdravlju se liječe i za njih se izdvaja najveći diozdravstvenih sredstava, daleko više nego što su uložiliu zdravstveni sistem, dok oni koji vode računa o svomzdravlju ne troše svoj uloženi novac u sistem, a nisuorganizovani ni preventivni pregledi, sve po navede-

nom principu "uzajamnosti i solidarnosti" koji smo usvim drugim poljima života napustili. Ova druga gru-pacija, ako im bude trebalo diferentno liječenje iakosu značajna sredstva uložili u sistem zdravstvenog os-iguranja a nisu ih trošili, ne mogu da ostvare to pravona zadovoljavajući način i sa pravom se pitaju "gdjesu moje uložene pare u osiguranje za sve ove godine?"U postojećem sistemu između Ministarstva zdravlja iVlade koji vode zdravstvenu politiku i Ministarstva fi-nansija koje plaća zdravstvene račune postoji posred-nik- Fond za zdravstveno osiguranje koji regulišezdravstveno osiguranje na opisanim principima i kojije i sam zbog značajnih administrativnih kapacitetaozbiljan potrošač "zdravstvenog novca".Ključno u daljem razvoju zdravstvenog sistema jepromjena sistema zdravstvenog osiguranja, gdje će seosiguravati svaki građanin individualno shodno svomzdravstvenom stanju, faktorima rizika profesionalnimi individualnim, pri čemu će i premija osiguranja bitiindividualna i plaćati se shodno njima. Dio sredstavatreba da uplaćuje firma u kojoj radi shodno faktorimarizika na poslu, uz zaštitu države najosjetljivijih karte-gorija djece, trudnica i starih, a dio uloženih sredstavase može opredijeliti u zajednički sistem solidarnosti.Zdravstveni osiguranik bi mogao da biraosiguravajuće društvo sa najboljim uslovima i da usvakom momentu zna koliko ima sredstava zaliječenje na svom računu i za koliko ga možeosiguravajuće društvo kreditirati u slučaju potrebe.Naravno da bi konkurentski odnos osiguravajućihdruštava dovodio do sve povoljnijih uslova osigu-ranja. U ovom sistemu svaki pojedinac bio bi zain-teresovan za preventivne preglede na primarnomnivou, koje bi mogle i firme organizovati, kao i zaličnu redukciju faktora rizika i vođenje zdravog živ-ota. Naravno, navedeno bi smanjilo nepotrebne od-laske ljekaru, posebno specijalistima, bez ozbiljnograzloga, i time rasteretilo sekundarni i tercijalni nivozdravstva a promovisalo primarni. Država bi bilarasterećenija da vodi politiku ulaganja u zdravstvenuinfrastrukturu i razvoj novih procedura.Crna Gora se u svim segmentima približava EU, a uzdravstvenom sistemu treba još dosta promijeniti dabi i u ovom segmentu bila bliska tim ciljevima. Prom-jena sistema zdravstvenog osiguranja je jedna odključnih promjena uz decentralizaciju i depolitizacijuzdravstva, regulaciju sistema nabavki, ali i ključni fak-tor je promjena svijesti građana o staranju o svomzdravlju i odnosu prema zdravstvu.


uz podršku

Opšte nezadovoljstvocrnogorskim zdravstom



8uz podršku

MARINA MIKETIĆ NIKOLIĆMinistarstvo održivog razvoja i turizma, portparol [email protected]

Da sam ovaj tekst napisala prije skoro deset godinakada mu je bilo vrijeme, imao bi možda više efekta.

Manje se putovalo, teže se stizalo bilo kuda, anegdota sputa nije ni slutila da će je zgaziti Instagram. Samo supodjele socijalne, pa i nacionalne, ostale jednako bliskenašem življu. Ali ovo nije priča o tome, nego o ljubavi,visećim bebama i provirivanju u slobodu.Nakon predavanja u Školi demokratskog rukovođenjapolaznici su sjeli na biciklo i vozili se gradom. Vidite,sada se to čini normalnim. Žene po Podgorici voze nesamo bicikla, nego bicikla sa ukrasnim korpama u ko-jima je vještačko cvijeće, a muškarci umjesto skupoc-jenih felmi zakače dijete. Prizori su lijepi, napredni, aliprije deset godina gotovo nevidljivi na našim ulicama. Mi smo se vozili ulicama Strazbura- razdragani,smijući se, kao da nismo svi odrasli na biciklima.Odrana koljena smjenjivala su se prije 30 godina naBMX-u ili Poniju, kako je ko mogao, onda smo svi sjeliu auta ili taksi. U jednom trenutku neko je predložioda odemo iz Francuske u Njemačku. Trebalo je samopreći most i voziti se obalom Rajne.„Ali nismo ponijeli pasoše, a da..ovo je EU“. I prešlismo „granicu“ - bez kočenja. Znali smo da je granicasamo po zastavama Francuske, Njemačke i EU koje sustajale na početku tog mosta koji je vodio u druguzemlju. Za 50 metara – u drugu zemlju. Bez zastoja,bez redova, bez kočenja - u drugu zemlju. Koliko sunas noge nosile vrtjeli smo pedale Ljiki, ja i par drugaraiz školice, sve brže i jače, gonjeni adrenalinom kojirazumiju samo još Balkanci i sve zemlje trećega svijeta. „Jednog dana ću reći unucima kako sam biciklom išla izFrancuske u Njemčku“, pravila sam se važna. Stiglo je iblago razočarenje jer je moja rečenica izgubila na atrak-tivnosti odmah po izgovaranju. Možda će je i prepričati,ali uz komentar – zamisli kako je bilo babi kad je o tomepisala tekst. Čujem smijeh, čujem makar malo sjete. Most do Kela, malog pograničnog grada kojim se ulazi

sa te strane u Njemačku, bio je u obliku luka. Uzbrdicapa nizbrdica. Tu su noge odmorile, ubrzanje je radilosvoje. U sekundi sam se našla umotane glave u veo, anisam se udavala. Pokušala sam da ukočim, damladoženju u fraku i mladu sa velom ne zgazim prijenego što im to učini alkohol na proslavi ili svakodnevicau godinama koje slijede. Izvinjavajući se, morala sam daih pitam šta rade na mostu. (Šta oni rade na mostu?) Ona je Francuskinja a on Njemac i htjeli su da pješkepođu u restoran preko mosta, kao simbol spajanja dvijenacije, dva srca. Svatovi su pošli kolima. Dva ljuta is-torijska neprijatelja su se davno pomirila, toliko dobroda je većini dosadno da potrencira poetiku mosta. Baš ista ova ekipa polaznika putovala je iste godine uLilehamer, gradić poznat po zimskoj Olimpijadi1994.godine. (Možda će se neko sjetiti čuvene izjaveHuana Antonia Samarana koji je, na svečanom zat-varanju, pozvao na kraj jugoslovenskih ratova sjetivši seSarajeva 1984. godine. Rekao je „Molim vas, prestaniteda ratujete, prestanite da se ubijate, bacite puške.“)Kao zakletom antisportisti, meni se u Lilehameru na-jviše sviđalo groblje, koje je počivalo u samom srcugrada. Kao da je kod nas, recimo, na trgu. Bilo jeuredno, bez ljudskih statua, sa diskretnim epitafima.I mrtvi, oni znaju za mjeru, divila sam im se. Obližnjizeleni park nudio je u svom jezgru mjesto za kafu iodmor. Bilo je proljeće, Lorkina zelena bila je posvuda,još intenzivnija zbog reljefno pokošene trave. Naspoljnjem zidu kafića nalazile su se velike kuke. Mislilasam..ne znam više ni šta sam mislila, valjda da je toneka zaostavština ribarskih legendi, šta li već.„Ne, tu kačimo kolijevke sa bebama kad su velikehladnoće. Djeca ne smiju mijenjati tolike temperature,napolju je i do -20, a unutra je jako toplo. Dok mi popi-jemo kafu, one mirno spavaju zakačene za kuke“, ob-jasni mi ljubazna Lilehamerićanka.Pa mi Varvari, Balkanci? Pa mi divljaci? Pa zar ovo nijebogata Norveška, uljuljkana u svom standardu? Jeste,mislim se, ljuljaju se od malena, još na kukama! Pakakve su to majke, vičem u sebi, inferiorna da uzlatno-uljanoj članici NATO-a držim slovo ovelikomajčinstvu, kriminalu i posvećenosti. (Tadamoja dva serdara nisu još bila rođena pa sam, ko svakosa manjkom iskustva, bila radikalna za Drugačije). Dok Balkanki nije stiglo kontrapitanje – „Ali zašto binam neko ukrao bebu, ko bi to uradio?“Putuj Marina i ne brini za norvešku djecu.

Škola demokratskog rukovođenjai provirivanje u slobodu


9Škola demokratskog rukovođenja, ul. Studentska, lamela 9, st. br. 5, 81000 Podgorica;tel/fax: +382 20 513 687; e-mail: [email protected]; www.sdr.gamn.org

uz podršku

VIJESTI IZ ŠDR

U Ulcinju o pregovaračkompoglavlju 24

Drugi modul u okviru programa za XVI gen-eraciju Škole demokratskog rukovođenja real-izovan je od 11. do 13. maja 2018. godine u hotelu“Otrant” u Ulcinju.Tema ovog seminara bila je“Poglavlje 24 – izazovi i proces pregovora” a uokviru njega učesnici su imali priliku da se in-formišu o sprovođenju standarda i praksi EU uoblasti azila, borbi protiv organizovanog krim-inala, međunarodnoj policijskoj saradnji ali iborbi protiv terorizma, radu Komisije za drogei pravosudnoj saradnji u građanskim i kr -ivičnim stvarima. Polaznici ove generacije su

predstavnici političkih partija, medija, civilnog sektora, izvršne i zakonodavne vlasti.

Delegacija Crne Gore u studijskoj posjeti Berlinu

Od 6. do 9. juna crnogorska delegacije koju su činili nezavisni poslanik crnogorskog Parlamenta gdin AleksandarDamjanović i predstavnica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Tijana Knežević učestvovali su u studijskoj pos-jeti Berlinu. Aktivnost je dio regionalnog projekta “Javni dijalog o efikasnom korišćenju energije u JugoistočnojEvropi” koji implementira šest političkih Škola Savjeta Evrope ( Srbija, Makedonija, Albanija, Kosovo, Crna Gora iBosna i Hercegovina ) uz kontinuiranu podršku GIZ-ovog Otvorenog regionalnog fonda za energetsku efikasnost,Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.Tokom posjete Bundestagu i Bundesratu, članovi parlamenata zemalja Zapadnog Balkana sastali su se sapredsjedavajućim Parlamentarne grupe za saradnju Bundestaga sa zemljama JIE, Josipom Juratovićem i sa pred-stavnicima Istočnoevropske parlamentarne grupe Bundestaga i Zelene parlamentarne grupe. Učesnici studijskeposjete sastali su se i sa predstavnicima neprofitnih “think tank” organizacija, koje su aktivne na polju održivogkorišćenja energije kao sto su Grupa za energetski nadzor (EGW) i Agora Energiewende ali i EUREF kampus, kojisvojim radom promoviše sprovođenje energetske tranzicije. Jedna od glavnih poruka koje su se mogli čuti tokomove posjete jeste da zemlje regiona moraju mijenjati ali i zajednički sprovoditi energetske politike.

* Pojedine slike u biltenu su preuzete sa interneta u skladu sa Creative Commons licencom.

Treći modul XVI generacije

Treći modul XVI generacije ŠDR-a održaće se poslednjeg vikenda septembra i skladu sa zahtjevima i interesovanjimapolaznika ove generacije biće posvećen temi "Vještine, znanje i vrijednosti za angažovanje u javnim poslovima".Više informacija o ovom modulu biće dostupno na sajtu Škole www.sdr.gamn.org.

Documents

Bilten demokratskog rukovođenja - sps.gamn.org · za Crnu Goru i države Zapadnog Balkana Brz razvoj obnovljivih izvora energije i mjera energetske eﬁkas- nosti pomoći će Zapadnom