Bilten demokratskog rukovođenja - sdr.gamn.orgsdr.gamn.org/images/bilteni/bilten-sdr-cg-13.pdf · očekivati od članstva u ovaj savez? Članstvo u NATO, za Crnu Goru je prvenstveno

Škola demokratskog rukovođenja, ul. Studentska, lamela 9, st. br. 5, 81000 Podgorica;tel/fax: +382 20 513 687; e-mail: [email protected]; www.sdr.gamn.org

Elektronsko izdanje Izlazi kvartalno Broj 13 Jul 2017. godine

1

Stavovi autora objavljeni u Biltenu nijesu nužno i stavovi Škole demokratskog rukovođenja

uz podršku

Biltendemokratskogrukovođenja

* Dozvoljeno je preuzimanje tekstova iz Biltena uz obavezu navođenja izvora

Uvodnik

Poštovani alumnisti, dragi prijatelji ŠDR‐a

Već pola decenije, Crna Gora, nalazi se u pregovaračkomprocesu. Jasan cilj da, kao država, želimo biti dio EU zajednice,ne čini se lako dostižnim. Dok su neke od sadašnjih zemaljačlanica kompletan ovaj proces završavale u ovom ili malo dužemroku, Crnoj Gori, prema trenutnom stanju, trebaće više vre‐mena. Ali i ne samo vremena, već i čvrste namjere i sredstava.

Nakon što je Crna Gora ispunila jedan od dvaspoljnopolitička prioriteta i postala 29. članica NATOsaveza, EU integracije ostaju obaveza kojima se treba in‐tenzivnije i snažnije posvetiti. To podrazumijeva ozbiljnijei suštinske reforme. Naša država, zasigurno, još uvijeknije spremna za članstvo. To pokazuje i Izvještaj iz novem‐bra 2016. godine po kojem je ispunjenost standardačlanstva na skali od jedan do pet dostigla svega 2,82. Sv‐jesni smo i da će ukupni tempo pregovora, kako je to višeputa naglašeno ali i predviđeno pregovaračkim okvirom,zavisiti od napretka u poglavljima 23 i 24. Stoga je posebnovažno da se u narednom periodu svi napore usmjere up‐ravo u smjeru jačanja nezavisnosti institucija i stvaranjapretpostavki za vladavinu prava.

U ovoj fazi, neophodna je snažna politička posvećenostza proces integracija, kako bi se proizveli konkretni i trajnirezultati. Sveukupan je utisak da ta posvećenost u posled‐njem periodu slabi te da je vidljiv blagi zamor od ukupnogprocesa pregovaranja. Niti kao država, niti kao društvo nesmijemo to dozvoliti. Upravo sada je neophodno da svi ak‐teri koji djeluju na političkoj i društvenoj sceni, vođeni istimciljem, udruže snage kako bi Crna Gora kao zrelo društvo ireformisana država postala dio zajednice evropskih naroda.

Sanja Rašović, koordinatorka ŠDR‐a

SADRŽAJ

Intervju: Hans Günther MatternCrnoj Gori potrebne mirne, konstruktivne,zajedničke aktivnosti ............................................2

dr Halil Duković Neosporan napredak u oblasti ljudskih prava isloboda ................................................................4

Zdenka PopovićPromjena ekonomske politike je nasušna potreba ....................................................................5

Mirel Radić LjubisavljevićŽene nijesu dovoljno vidljive u političkom idruštvenom životu ..............................................6

Mirjana IvanovićTačna informacija – u tjesnacu između slobodei manipulacije ....................................................7

Dženan KolićStrani proizvod ne mora, po pravilu, biti boljiod domaćeg ......................................................8

Aleksandra MudrešaReforma obrazovanja: krečenje trulog zida? ....9

dr Predrag ZenovićPrva priča o demokratiji ....................................10

Ana RašovićNorveška - zemlja različitosti u kojoj su svi jednaki ........................................................12

Vijesti iz ŠDR ......................................................13



2uz podršku

je poboljšanje u oblasti vladavine prava, uključujući borbuprotiv korupcije na najvišem nivou, zapošljavanje i zaštituživotne sredine.Naročito su vidljivi rezultati u prvoj spomenutoj oblasti:politička volja Evropske unije i njenih država članica da nas-tavi proces proširenja i da prihvati Crnu Goru kao novogčlana, može se samo održati ili čak ojačati ukoliko će CrnaGora stvarno biti dobro pripremljena za članstvo. U tu svrhu,ne samo Evropska unija, već i građani Crne Gore moraju bitiuvjereni da u ovoj državi tužioci i policija rade svoj posaovješto, transparentno i u skladu sa profesionalnim kriteriju-mima, i da su sudije zaista nezavisne.

Nedavno je naša država postala članica NATO‐a.Kakve koristi Crna Gora i njeni građani moguočekivati od članstva u ovaj savez?

Članstvo u NATO, za Crnu Goru je prvenstvenosnažna garancija vojne bezbjednosti i teritorijalnog in-tegriteta. To je dobra i jaka osnova za razvoj države,uključujući i strana ulaganja.S obzirom na to da su mnoge države članice NATO-aujedno i članice EU, brojni novi politički kontaktiizmeđu Crne Gore i novih vojnih saveznika nesumnjivoće pomoći vašoj državi da nauči više o zadacima iteškoćama na putu pristupanja u EU i načinu na kojiih treba rješavati.

INTERVJUHANS GÜNTHER MATTERNAmbasador Njemačke u Crnoj Gori [email protected]

Prema vašem mišljenju, koje su osnovne prom‐jene koje su se desile u Crnoj Gori i šta za državumože biti “kamen spoticanja” u narednom periodu?

Najveća, politički relevantna promjena koja se pomom mišljenju desila u Crnoj Gori proteklih godina iu protekloj deceniji jeste poboljšana vidljivost ak-tivnosti političkih i ekonomskih aktera. Građani i parlamentarci danas imaju mnogo višemogućnosti da saznaju i kontrolišu šta državna elitaradi i šta ne radi, zahvaljujući, naravno – Internetu alizahvaljujući i pojačanom monitoringu koji rade nevla-dine organizacije i zainteresovana privatna lica. Takavinteres i znanje su osnova narodne vlade, što pred-stavlja demokratiju. Znati i žaliti se, svakako nije dovoljno – potrebna je ak-cija, mirno i zajedničko djelovanje u Parlamentu,političkim partijama i građanske inicijative, u cilju nesamo da ometaju, već povrh svega, da nešto izgrade.

Imajući u vidu da Crna Gora i ostale države u re‐gionu imaju jasnu perspektivu EU integracija, koji sunajteži koraci sa kojima će se naša država suočiti natom putu?

Osnovni zadatak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji

Crnoj Gori potrebne mirne, konstruktivne,zajedničke aktivnosti

Građani i parlamentarci danas imaju mnogo više mogućnostida saznaju i kontrolišu šta državna elita radi i šta ne radi,zahvaljujući, naravno – Internetu ali zahvaljujući i pojačanommonitoringu koji rade nevladine organizacije i zainteresovanaprivatna lica. Takav interes i znanje su osnova narodne vlade,što predstavlja demokratiju. Znati i žaliti se, svakako nije do-voljno – potrebna je akcija, mirno i zajedničko djelovanje uParlamentu, političkim partijama i građanske inicijative, u ciljune samo da ometaju, već povrh svega, da nešto izgrade.

Lično iskustvo, kada je riječ o životnoj sredini uCrnoj Gori govori: dok god je spaljivanje okoline i odla-ganje otpada u rijeke uobičajenaa navika, država jedaleko od minimalnih standarda Evropske unije.


3Škola demokratskog rukovođenja, ul. Studentska, lamela 9, st. br. 5, 81000 Podgorica;tel/fax: +382 20 513 687; e-mail: [email protected]; www.sdr.gamn.org

uz podršku

Koliko je važno izaći iz političke krize koja jetrenutno aktuelna u Crnoj Gori, naročito imajući uvidu bojkot opozicije koji traje više od šest mjeseci?

Onda kada se izborna kampanja završi, konkurent-nost ideja treba vratiti u Parlament. To je mjesto gdje,u demokratskm državama, političari vode debate inude svoje programe građanima. Ukoliko opozicija ne učestvuje u debatama u parla-mentu i ako ne istupi u javnost sa svojim argumentimai nesaglasnošću sa mišljenjima, civilno društvo, naročitonevladine organizacije, mogu da preuzmu ovaj diopolitičkog života. To ne može biti u interesu opozicionihpartija, što može dovesti do pada njihovog uticaja.Siguran sam da će politički akteri u Crnoj Gori – sobzirom na mnogobrojne kontakte i dugotrajneodnose među njima, bilo da su rodbinske veze u pi-tanju, školski ili fakultetski odnosi ili samo pri-jateljstva – naći način da riješi parlamentarni bojkotbez strane pomoći u razumnom roku.

Sanja Rašović

Neophodno poboljšanjeizbornog procesa

U kojoj mjeri je neophodno razviti meha‐nizme za smjenu vlasti u svrhu napretkadržave i društva, naročito imajući u vidu da seovo Crnoj Gori nije desilo već četvrt vijeka?

Demokratijama koje dobro funkcionišuneophodna je konkurencija ideja i kandidata zapolitička mjesta. Izborni zakoni i praksa su garan-cija za to.Neke od preporuka Organizacije za bezbjednost isaradnju (OEBS) i Savjeta Evrope u njihovim izv-ještajima o parlamentarnim izborima koji su seodržali u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine,odnose se na neophodna poboljšanja izbornogprocesa i kontrolu finansiranja političkih partijatokom izborne kampanje.



4uz podršku

dr HALIL DUKOVIĆDPS, poslanik i predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode [email protected]

Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine CrneGore je stalno skupštinsko radno tijelo koje ima

intenzivnu aktivnost u svim segmentima koji seodnose na ljudska prava i slobode, što je prepoznato iod strane Evropske komisije u njihovim izvještajima oCrnoj Gori. Posebno želim istaći multisektorski pristup u raduOdbora i razvijenu saradnju sa nadležnim državnimorganima, međunarodnim organizacijama sa sjedištemu Crnoj Gori i nevladinim organizacijama koje se bavezaštitom ljudskih prava. Odbor ostvaruje i intezivnumeđunarodnu i regionalnu saradnju sa odgovarajućimradnim tijelima drugih parlamenata, kao i savjeto-davnim tijelima Savjeta Evrope i Evropske unije. Razm-jena iskustava i upoznavanje sa dobrim praksama, kaoi preporuke upućene nadležnim organima Crne Goresu od velikog značaja za određivanje pravaca djelovanjana putu evropskih integracija i dostizanje željenog ste-pena poštovanja ljudskih prava. Tako se i Odbor za ljudska prava i slobode, prilikomizrade plana aktivnosti koji donosi već sedmu godinu,rukovodi ocjenama stanja iz Izvještaja Evropske komisijeo Crnoj Gori, a pogotovo iznijetim kritikama, pa u ciljunjihovog rješavanja utvrđuje konkretne aktivnosti kojerealizuje u saradnji sa svim relevantnim subjektima. Ak-cenat je na aktivnostima usmjerenim na poboljšanjepoložaja ranjive populacije: djece, lica sa invaliditetom,pripadnika manjinskih naroda, a pogotovo Roma i

Egipćana, lica lišenih slobode i LGBT populacije.Ukazujem da Odbor za ljudska prava i slobode, poredrazmatranja važnih zakonskih propisa iz oblasti ljud-skih prava, značajnu pažnju posvećuje kontrolnoj i nad-zornoj ulozi. Korišćenjem Poslovničkih mogućnosti –održavanjem kontrolnih i konsultativnih saslušanja,razmatranjem izvještaja koje nadležni državni organi inezavisne institucije, shodno zakonu, dostavljajuSkupštini i informacija koje nadležni organi dostavljajuOdboru na njegov zahtjev, ovo tijelo vrši redovnu kon-trolu i nadzor nad radom institucija iz oblasti ljudskihprava. Kako preporuke i ocjene Skupštine i Odbora nebi ostale “mrtvo slovo na papiru”, Odbor u kontinuitetuprati realizaciju usvojenih Zaključaka Skupštine, kao isprovođenje preporuka. Kontinuiranim aktivnostima Odbora usmjerenim napraćenje Zaključaka Skupštine i preporuka Odbora,kao i spremnošću nadležnih organa da postupaju poistima, ostvaren je vidljiv napredak u oblastima: pravadjeteta, zaštite podataka o ličnosti, zaštite prava licališenih slobode, kao i raseljenih i interno-raseljenih licau Crnoj Gori.Zahvaljujući javnim tribinama koje je Odbor uspješnoorganizovao širom Crne Gore, građani su upoznati sanjihovim pravima, obavezama i važnim propisima, auticalo se i na podizanje svijesti o važnosti poštovanjaosnovnih ljudskih prava i sloboda.Odbor kojim predsjedavam se izdvaja od ostalih radnihtijela Skupštine i po organizovanju posjeta ustanovamazatvorenog tipa u kojima se može očekivati kršenjeljudskih prava, kao što su zatvori, pritvorske jedinice,ustanove u kojima su smještena djeca sa smetnjama urazvoju i ustanova za smještaj djece bez roditeljskogstaranja. Na ovaj način poslanici vrše neposredan uvidu stanje u ovim ustanovama i utvrđuju stepen pošto-vanja ljudskih prava lica smještenih u njima.Sagledavanjem stanja u oblasti ljudskih prava i slobodaod obnove nezavisnosti Crne Gore do danas, može sezaključiti da je ostvaren neosporan napredak, posebnou usklađivanju crnogorskog zakonodavstva sameđunarodnim standardima i evropskim zakono-davstvom. Međutim, u narednom periodu neophodnoje više napora uložiti u implementaciju zakona. Odborće nastaviti realizaciju aktivnosti sa ovim ciljem ipružati doprinos u afirmaciji, promociji, poštovanju izaštiti ljudskih prava i sloboda svih građana Crne Gore.

Neosporan napredak u oblastiljudskih prava i sloboda



5uz podršku

ZDENKA POPOVIĆDemokratska Crna Gora, poslanica [email protected]

Od sticanja nezavisnosti 2006. godine do danas,crnogorska ekonomija je napredovala samo u glavama

tvoraca neoliberalnog koncepta razvoja ekonomije. Iako seiz Vlade kontinuiteta konstantno hvale rastom nekihmakroekonomskih pokazatelja kao što su rast BDP-a, rastzaposlenosti, plata i penzija, stvarnost je neumoljiva. Po poslednjoj analizi siromaštva, koju je uradio Monstat akoja je objavljena decembra 2014. godine, granica siromaštvaje iznosila 186 eura mjesečno po odrasloj osobi. a primanjamanja od tog iznosa imalo je 8,6 odsto stanovništva, štopredstavlja stopu siromaštva. Nema zvaničnih podataka za2015, 2016. godinu. Srednja klasa je nestala, iako u zemljamaEU srednja klasa čini 60 odsto ukupnog stanovništva, a uSrbiji i Hrvatskoj taj procenat je od 20 do 30 odsto. Od 2006. godine broj zaposlenih u proizvodnji je smanjenza 78 procenata, što je rezultiralo kolapsom domaćeproizvodnje. Rasprodata je državna imovina, povećao sebroj zaposlenih koji zaradu primaju iz budžeta za 120 pro-cenata, a istovremeno se smanjio broj zaposlenih u realnomsektoru za 130 odsto. Samo ovaj podatak jasno ukazujekakva je struktura crnogorske privrede i strukturabudžetske potrošnje.

Promjena ekonomske politike jenasušna potreba

Dakle, ekonomski sistem je u ovakvim uslovima neodrživ,a naša ekonomija se zasniva na atipičnom modeluprivređivanja koji funkcioniše po principu "prodaj,pozajmi,potroši, dugove vraćaj iz kredita i refinansiraj obaveze dokse može". Tako pogubno vođena ekonomska politika dovelanas je do toga da nam se javni dug od 2006. godine povećaočetiri puta pa sada po zvaničnim podacima iznosi 2,48 mil-ijardi sa tendencijom rasta, broj nezaposlenih je za 11.589veći nego u istom periodu prošle godine. Smanjen je inves-ticioni kapacitet države. Stopa realnog ekonomskog rastaza 2016. godinu je niža od očekivane. U takvoj situaciji Vladaje po preporukama Svjetske banke i MMF-a donijela mjerefiskalnog prilagođavanja koje treba da dovedu do ispunjenjaosnovnog cilja fiskalnih mjera, a to je da se tekući izdacidržavnog budžeta finansiraju iz tekućih prihoda, bezzaduženja. Da li će ove mjere dati željeni rezultat vidjećemovrlo brzo. Lično mislim da neće dok se ne sprovedu mjerekoje bi suzbile sivu ekonomiju, povećale poresku disciplinu,smanjile poreski dug i spoljnotrgovinski deficit. Posebna pažnja mora biti posvećena povećanju konkurent-nosti tržišta i proizvoda kako bi se povećala likvidnost privredei povećala privredna aktivnost. Samo sveobuhvatne mjere koje

bi podstakle investicije koje biuključivale i fiskalne podsticajei unapređenje poslovnog ambi-jenta stvorile bi pretpostavkuza privlačenje domaćih istranih investicija. Pri tom,treba prestati sa praksom ugov-orenih aranžmana sa investi-torima sa "office shore"destinacija bez poslovnog am-bijenta i stvoriti uslove dastrateški investitori budu kom-panije sa nespornim poslovnimbonitetom koji donose zdravkapital i novu tehnologiju uCrnu Goru. Ove nužne mjerenašoj ekonomiji može da pred-loži i realizuje samo vlada kojadržavne poslove istinski vodi sapažnjom dobrog domaćina.Vlada DPS-a, svih ovih godina,niti je to bila, niti očigledno možebiti. Zato su promjene tako na-sušno potrebne Crnoj Gori.



6uz podršku

MIREL RADIĆ LJUBISAVLJEVIĆ SDP, potpredsjednica i predsjednica Foruma žena mirel@t‐com.me

Ustav Crne Gore, u poglavlju Ljudska prava i slo-bode, propisuje da država garantuje ravnopravnost

žene i muškarca, razvija politiku jednakih mogućnostii proklamuje načelo zabrane i sprečavanja diskrimi-nacije po osnovu pola. Ustavom je utvrđeno i da seuvođenje posebnih mjera (tzv. afirmativne akcije kojeimaju za cilj postepenu eliminaciju istorijski uslovljenihnejednakosti) neće smatrati diskriminacijom. Izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika iposlanika iz 2014.godine, pod pritiskom međunarodnezajednice, usvojeno je rješenje da u okviru propisanekvote od minimum 30 odsto kandidata manje zastu-pljenog pola, redosljed na listama bude takav da naj-manje svaki četvrti kandidat na listi bude žena.Propisano je i da ženu mijenja žena, u slučaju da iznekih razloga više ne može vršiti funkciju poslanice iliodbornice, a ne sljedeći (muški) kandidat sa liste.Međutim, i pored određenih pozitivnih pomaka u ovojoblasti, u crnogorskoj zbilji je i dalje evidentna podza-stupljenost žena u svim sferama javnog i političkog živ-ota, kako u Parlamentu, tako i u izvršnoj vlasti nadržavnom i lokalnom nivou. Naime, u Parlamentunakon posljednjih parlamentarnih izbora imamo od 81mjesta 19 poslanica, tj. 23 odsto žena, što je ispod evrop-skog prosjeka, a u Vladi su samo četiri žene ministarke.Što se tiče ženskog političkog aktivizma u Crnoj Gori,prisutni su uobičajeni mehanizmi za rodnu ravno-pravnost. U gotovo svim političkim partijama postoje or-ganizacije žena koje su zadužene za promovisanje ulogežena u partijskom životu i povećanje njihovog učešća.Takođe, postoji i Odjeljenje za rodnu ravnopravnost priMinistarstvu za ljudska i manjinska prava iOdbor za rodnu ravnopravnost u Skupštini.Međutim, jasno je da se ovom pitanju ne pridajeprevelika pažnja u agendama političkih partija,i ovaj aktivizam koji ipak postoji, nije daozadovoljavajuće rezultate, jer žene i dalje nijesudovoljno vidljive u političkom i društvenom živ-otu Crne Gore. Bitno je istaći i pojavu tzv. stak-lenog plafona, gdje se ženama “dopušta” da dođudo određenih pozicija u vlasti a onda seonemoguće u daljem napredovanju. Zato najvišežena imamo na pozicijama pomoćnica min-istara, šefica kabineta, potpredsjednica, savjet-nica, a mali broj na prvim pozicijama ministarki,predsjednica partija, gradonačelnica itd.

Lekciju iz hrabrosti i društvenog aktivizma žena, svimanama su dale žene koje su svoje nezadovoljstvo, najprijezbog umanjena i na kraju ukidanja naknada za majke,iskazale mirnim protestima, i to je i jedan od rijetkihprimjera ženske solidarnosti, gdje su im žene iz opozi-cionih partija sa ženama iz NVO sektora dale podršku.Polazeći od svega navedenog, neophodno je udružitisve progresivne snage u društvu jer pitanje rodne ravno-pravnosti u Crnoj Gori daleko prevazilazi okvirestranačke pripadnosti. Ono zahtjeva udruživanje žen-skih organizacija iz svih političkih partija, parlamen-tarki, žena iz akademske zajednice, medija, NVO isindikata, kako bi se podigla javna svijest o značajuravnopravnosti polova i postojeće zakonsko rješenje un-aprijedilo obavezivanjem podnosioca lista da kandidatmanje zastupljenog pola bude najmanje na svakomtrećem mjestu.

Žene nijesu dovoljno vidljive upolitičkom i društvenom životu

Rodna ravnopravnost nije“žensko pitanje”

Rodna ravnopravnost nije “žensko pitanje”.Ona danas, više nego ikada, zahtijeva zajedničkiangažman i muškaraca i žena i njihovo partner-stvo jer su prava žena integralni i nedjeljivi dioljudskih prava. Crna Gora mora postati prepoz-natljiva po stvarnom, a ne deklarativnom zala-ganju za ostvarenje rodne ravnopravnosti, kaodemokratske i civilizacijske vrijednosti.



7uz podršku

MIRJANA IVANOVIĆKabinet predsjednika Vlade, savjetnica za [email protected]

Pravo svakog građanina je da dobije pravovremenu,tačnu i objektivnu informaciju, činjenično stanje bez

primjesa ličnih interpretacija i utisaka, na osnovu kojihmože da donose odluke važne za život. Uspjesi borbe zaslobodu govora, za zabranu cenzure, za pluralizammedija – za bolju informisanost svih nas, čine se danaskao Pirova pobjeda. Šta imamo danas? Senzacionalizam i „žuta štampa“ suprilično profitirali. U moru informacija koje dobijamokako kroz tradicionalne, tako i kroz nove medije, sve jeviše propagande, lažnih vijesti i dezinformacija. Savremeni, razvijeni svijet suočen je sa problemom kakoda zaštiti građanina od vijesti koje proizvode zablude izabune; kako da mu omogući da povuče jasnu crtuizmeđu istine i laži. Jer samo takav građanin može daodlučuje i bude temelj demokratskog društva kakvomsvi težimo. Preplavljeni smo različitim objavama upitne tačnosti i cilja.Takmičenje u tome ko će prije objaviti informaciju apso-lutno pogoduje onima koji žele manipulaciju. Ganjajućiviše cilj nego istinu, stradaju i neki osnovni postulati kakvaje provjera izvora ili motivacije za davanje informacije. Problem sa lažnim vijestima i, manje ili više suptilnom,propagandom imaju i države sa mnogo dužom tradicijomslobode govora i medija. Bore se, tvrde brojni evropski isvjetski zvaničnici, da sačuvaju demokratiju, politički iinstitucionalni sistem u kojem štite po-jedinca i njegovu slobodu da odlučuje osvojoj sudbini. Formiraju radne grupe,prave strategije, razne softvere kojimapokušavaju da doskoče problemu lažnihvijesti. Ima i onih demokratija koje želeda zakonima saniraju problem. Područje Balkana se čini posebno pogod-nim za različite propagande i manipu-lacije. Iako nevoljno, moramo priznati dasmo skloni predrasudama. A takvi smo,zapravo, plodno tlo za lažne vijesti. Zato danas moramo jače da se borimo za pravona objektivnu informaciju. Moramo biti sv-jesni činjenice da je moć masovnih medija jed-naka moći savremenog vojnog naoružanja. Važno je da zajedno, partnerski, radimona kreiranju što boljeg ambijenta zamedije. Okruženja u kojem će oni bitisedma sila, odnosno, ono što je svakom

građaninu neophodno – oni koji će davati istinite infor-macije i zaista čuvati interes javnosti da zna. Vlada imaznačajnu ulogu da ambijent poboljša kroz određenu za-konodavnu aktivnost, ali samoregulacija, profesional-izam i objektivnost su pitanja na koja sami mediji morajudati adekvatan odgovor. U kontekstu tačnog i pravovremenog informisanjajavnosti, velika odgovornost je, takođe, i na državnim or-ganima. Iako je Vlada Crne Gore najbolja u regionu popitanju transparentnosti, svjesni smo da ima prostora zadalji napredak. Težimo većoj otvorenosti i transparent-nosti kao ključnim elementima za jačanje povjerenja uinstitucije. Vjerujem da se i na ovom polju može raditipartnerski sa medijima i civilnim društvom kako bi jačalopovjerenje javnosti u institucije, jer demokratija počivaupravo na njima. Velika je odgovornost na svima koji informišu javnost.Prosječan građanin nema vremena niti želje da sam vodiovu bitku. Konzumiramo ono što nam se servira.Ponekad možemo da biramo, često i ne. Obično ne-mamo vremena ni želje da sami provjeravamo izvore iautora, pročitamo cio članak, informaciju dodatno prov-jerimo na drugim mjestima, kod stručnjaka i u literaturi,preispitujemo svoja znanja i stavove. Baš kao i hranu kojujedemo – očekujemo da je provjerena i zdrava, prije negonam je poslužena.

Tačna informacija – u tjesnacuizmeđu slobode i manipulacije



8uz podršku

DŽENAN KOLIĆDemokratska Crna Gora, potpredsjednik i poslanik [email protected]

Ucrnogorskoj politici mnogo je diskurzivnih praksikoje ne dopuštaju da se fokus pažnje javnosti skrene

na ono što bi, da je sreće, morao biti zadatak politike, ato je takvo upravljanje koje bi građanima omogućilo pris-tojan život od svog rada.Crna Gora, kao država, mora imati podjednak senzi-bilitet prema svakoj ljudskoj djelatnosti jer je svaka odnjih podjednako važna za ono što bi, nadam se, trebaloda bude cilj svih onih koji se odluče da uđu u politiku:bolji standard svih crnogorskih građana.Kada govorimo o stvarima "od kojih se živi", o kojimapolitičari treba da razmišljaju, reklo bi se da su im onikoji kreiraju i dominantno generišu teme, bez ikakvogvaljanog razloga, dodijelili epitete nižerazrednih. Tako se, recimo, dešava da se na odgovorne funkcije uoblastima čiji je zadatak osmišljavanje kvalitetnih poli-tika za bolje uslove naših poljoprivrednika dolazi, bez-malo, po kazni.Neophodno je shvatiti da su sve grane proizvodnje od ve-likog značaja za cjelokupno stanje u državi i da se nemožemo nadati nikakvom napretku dok svakom as-pektu proizvodnje ne posvetimo punu pažnju.

U tom smislu, neophodno je razmišljati o interven-cionizmu države, olakšicama, ukidanju poreza na dobit,kao i olakšavanju uplate doprinosa za svakog mladogčovjeka koji odluči da se oproba u biznisu i to u trajanjuod najmanje dvije godine.

Da li je potrebno isticati da je Crna Gora jedna od državakoja ima veliki potencijal za razvoj turizma, što pred-stavlja veliku šansu za biznis, ali i potencijal za pokretanjei drugih grana proizvodnje, što bi omogućilo, postizanjekako proizvodne samodovoljnosti za naše tržište, tako ipovećavanje izvoza u druge zemlje.Jedan od uslova za postizanje tog cilja svakako je ikreiranje svijesti kod samih građana o svim ovimmogućnostima. Evidentno je postojanje negativnih pre-drasuda u odnosu na sve ono što nastaje ili može da nas-tane u našoj državi. Naši proizvodi se često od strane nassamih, dosta proizvoljno i nekritički, percipiraju kaonižekvalitetni iako za to nema razloga.Paralelno sa uzgajanjem ove predrasude, njeguje se jošjedna, možda još pogubnija: da je sve što se proizvedeizvan Crne Gore, po difoltu, bolje od onog što seproizvodi ovdje, što je krajnje iracionalno uvjerenje kojese zapatilo odsustvom kontrolnih mehanizama tokomprocesa ulaska inostranih proizvoda na naše tržište, kaoi odsustvom transparentnosti i adekvatne reakcije kadase i definitivno utvrdi stanje koje razara takve mitove.Imali smo primjer sa mesom iz prošlog vijeka koje je dosp-

jelo na naše tržište, neznano kako, ito je bila tema za jedan dan, za pop-unjavanje neke novinske rubrike, a nenikako i alarm da se cijela javnost za-pita šta da se s tim u vezi učini, kakoda se poveća kontrola, problema-tizuju cijene uvoza i postrože kriteri-jumi za uvoz onog što je neophodno.U tome bi mogla da nam od koristibudu uporedna iskustva iz drugih,uspješnih država, kao i investitori kojiiz njih dolaze. Mora se prekinutipraksa da se oni, koji nešto znaju isvoje znanje žele da podijele sa nama,gone izvan granica naše države samostoga što ne odgovaraju eliti koja pre-tenduje na posjedovanje monopolanad uvozom.Štaviše, takvim investitorima trebaomogućiti olakšice, ne samo zbog

toga što su u stanju da zaposle veliki broj naših ljudi negoi da nam ustupe neophodno znanje za bavljenje ovimproizvodnim djelatnostima koje bi i našim ljudima, pre-vashodno mladim, moglo da koristi u kreiranju vlastitihbiznisa za koje postoje više nego izgledni potencijali.

Strani proizvod ne mora popravilu, biti bolji od domaćeg



9uz podršku

ALEKSANDRA MUDREŠATelevizija Vijesti, novinarka [email protected]

se računari i dodatna literatura malo koriste u nastavi kao ida udžbenici služe samo za učenje gradiva i dobijanje ocjena,a ne za rješavanje životnih problema. Nijesmo se proslavili nina Pisa testiranjima. I prema posljednjim rezultatima našisrednjoškolci su, po pokaznom znanju, na začelju svjetskeliste, daleko ispod traženog prosjeka. Lošiji od Crne Gore, poobrazovanju, u regionu su Makedonija i Kosovo. Iako je razvi-janje znanja i vještina bilo u fokusu svake dosadašnje reformeobrazovanja, to se po svemu sudeći još nije desilo, baš kao štoniko u obrazovnom sistemu nije snosio odgovornost za ovakološe rezultate srednjoškolaca. I stanje na Univerzitetu CrneGore daleko je od zadovoljavajućeg. Hiperprodukcija kadra,odnosno, neusklađenost sa tržištem rada ali i kvalitet studijatokom primjene Bolonjske deklaracije na crnogorski način -ključni su izazovi sa kojima se suočava visokoškolstvo. Takose dugogodišnje snalaženje u moru problema završava jošjednim ponovnim snalaženjem jer, nažalost, tek rijetki nađuposao. Više od 11 hiljada mladih, svršenih studenta trenutno

se nalazi na Birou rada.Kakve će rezultate dati nova reforma znaćemo tek za četirigodine, odnosno 2021. kada izađe prva generacija. Naravno,samo ako se u međuvremenu neko ne dosjeti i ne krene uneke nove izmjene.

Vlada Crne Gore je, krajem juna, usvojila set zakona oobrazovanju. Ministar prosvjete Damir Šehović izjavio

je da se radi o najvećem reformskom iskoraku od kada jeCrna Gora postala nezavisna država i izrazio očekivanje daće predložene novine poboljšati kvalitet obrazovanja odvrtića do univerziteta. Ključne novine su: besplatne studije,engleski jezik u vrtićima, u osnovnim školama maksimalanbroj učenika po odjeljenjima biće 28 a smanjiće im se obimgradiva za 10 posto. Biće formirane specijalističke Gimnazijepoput matematičke, filološke ili sportske a direktori školaubuduće će imati najviše dva mandata, uz mogućnost nji-hovog razrješenja.A šta su nam donijele sve prethodne reforme obrazovanja u CrnojGori i kakvog učenika proizvodi sadašnji sistem obrazovanja?Na startu puta zvanog obrazovanje, djeca u Crnoj Gori nailazena brojne probleme. Naši najmlađi borave u ne baš uslovnimvrtićima u grupama i po 10 puta brojnijim nego što propisujeZakon. Mališane ćete mnogo češće vidjeti ispred televizijakako gledaju crtane filmove nego u dvorištu.Osnovci postaju već sa šest godina, tolikospremni, da bez pomoći roditelja, ne moguokačiti teške školske torbe. Tabla i kreda idalje su osnovna sredstva u nastavi, pa se tekrijetki nastavnici trude da na drugačiji načinprenesu znanje đacima, a najčešći izgovor zato je da - nijesu motivisani. U Crnoj Gori od2004. primjenjuje se devetogodišnji sistemosnovnog obrazovanja, kada su prvi put uosnovnu školu uvedeni i izborni predmeti.Tadašnji ministar prosvjete SlobodanBacković govorio je da time učenicima pružamogućnost da samostalno biraju predmetei učestvuju u oblikovanju svog školovanja.Glasno su se najavljivale i novine kao što suinformatičko opismenjavanje nastavnika iučenika, povećana mogućnost učenjastranih jezika i mogućnost da nastavnicijedan dio programa osmisle sami, premapotrebama učenika i lokalne zajednice.Korak dalje otišao je naredni ministar ovogresora Slavoljub Stijepović koji je najavljivaopilot projekat digitalizacije obrazovanja,odnosno uvođenje tablet računara.Istraživanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti iz majaprošle godine pokazalo je da su učenici slabo zainteresovanii to na časovima matematike i fizike te da ove predmeteizučavaju samo zbog ocjena. Isto istraživanje pokazalo je i da

Reforma obrazovanja: krečenjetrulog zida?


10

PREDRAG ZENOVIĆistraživač političke filozofije, Univerzitet u Ženevi predrag.zenovic@erasmusmundus‐gem.eu

Prije više od dva milenijuma, nakon zbacivanja sa vlastiokrutnih persijskih tirana, “kad se stišala galama” za-

vjerenici Otan, Megabiz i Darije , zboruju o budućemporetku za persijski narod. Danas, dvije hiljade godinakasnije, u svijetu prepunom priča i pričanja o demokratiji,nije zgoreg vratiti se ovoj, po svemu sudeći, prvoj priči ovladavini naroda. Priču i riječ da se doista tako zbilo, dajenam Herodot iz Halikarnasa, pater historiae kako je zanjega rekao Ciceron, u trećoj knjizi svoje Istorije. Otan, prvi i najhrabriji među njima, smatrajući da samo-volja kvari vlastodršca i čini da “pobjesni od silnog obilja ukome živi”, jedini od zavjerenika predlaže demokratiju,kiteći je lovorikom najboljeg poretka. “Vlada naroda je,prije svega, i po imenu nešto najljepše na svijetu, i ona,prije svega, znači ravnopravnost za sve; i drugo, pod njomse ne dešavaju stvari kakve se dešavaju pod vlašću jednoga.Za službu će biti kockom biran i biće odgovoran za svojposao, a sve odluke iznosiće pred skupštinu. Predlažem,dakle, da ne primite monarhiju i da zavedete vladu naroda,jer je u narodnoj masi sve”. Otan, u ovoj prvoj priči odemokratiji, daje njenu prvu i najvažniju pretpostavku:isonomiu – ravnopravnost, jednakost pred zakonom. Uslužbi u jednom demokratskom poretku može biti bilo ko

jer suverenost ostaje narodu pa se podrazumijeva da ćesvako ko bude izabran biti jednako sposoban i odgovoranza svoj posao. Nama, sviknuti na priču o partijskoj,

društvenoj nekad i plemenskoj avangardi i arijegardi, ovoslovo o jednakosti zvuči nestvarno. Priča je, naravno,ukrašena Herodotovim apologetskim odnosom premaatinskoj demokratiji Periklovog doba, utvrđenju političkihvrijednosti i vrlina ali i imperijalnih težnji slično današnjojAmerici. Ako se taj uvid stavi po strani, čini se da nemaonoga, koji cijeni slobodu i jednakost kao vrline političkogživota, a da ne bi podržao Otanov prijedlog. Ipak, Megabizi Darije vidjeli su drugačije budućnost Persije. Megabiz, drugi zavjerenik, predloži da se uvede vladanekolicine takozvana oligarhija. “Ako smo se spasili vladei nasilja tiranije samo da bismo pali u ralje neobuzdanoj ibijesnoj gomili” reče Megabiz, “to bi tek bilo nepod-nošljivo!”. Za Megabiza, čak je i tiranija bolja oddemokratije. “Jer kada tiranin nešto radi, on bar razumiješta radi, a beskrajna gomila nije u stanju da nešto zna.”Megabiz je tada, kroz Herodotovo pero, rekao ono što ćekasnije ponoviti mnogi drugi, vjerujući da kraljevi,vladaoci, elite i suvereni znaju uvijek više od puke, prostei nekontrolisane gomile. Antropološki pesimizam je prvakritika demokratije kao poretka u kojem je svaki čovjekvrijedan i odgovoran za svoje djelanje. U Crnoj Gori cijelupolitičku povijest ispisuju vođe i elite koje i kad ne znaju,

bolje znaju. A nerijetko ih oni isti u čije ime odlučujuohrabruju krilaticama da “nama treba čvrsta ruka, jernarod je marva”. Metafore autoritarnosti se nižu, a znače


uz podršku

Prva priča o demokratiji



uz podršku

jedno: odustajanje od političke odgovornosti, političkunezrelost onih koje je izgovaraju i hazarderstvo vođa iamnestirane gomile koje istorija kasnije skupo naplaćuje. Darije nije ni za demokratiju niti za vladu nekolicine,nego samo jednoga, monarha. “Uživajući toliki ugled”,reče Darije, “on bi se i te kako brinuo o narodu i držao biu tajnosti planove protiv neprijatelja”. Nedemokratskadruštva, prosto, ne mogu bez neprijatelja: unutrašnjih ispoljašnjih. „U oligarhiji, tj. pod upravom nekolicine,naprotiv, gdje mnogi teže da se istaknu u radu zazajedničko dobro, lako dolazi do međusobnih sukoba.Pošto svaki od njih hoće da je prvi i da pobijedi njegovomišljenje, dolazi među njima do žestokih sukoba, koji sepretvaraju u pobune, a ove opet u pokolj, a iz pokolja seprelazi na vlast jednog čovjeka tj. monarhiju, i time sejasno dokazuje da je ovaj oblik vladavine najbolji.” U ovimDarijevim riječima čitamo kritiku koja se u Crnoj Goričuje za svaku difuziju i dekoncentraciju moći. Taj diskursse često može čuti kada se kritikuje unutarstranačko nad-metanje ili nastupi opozicije. U njegovom jezgru je total-itarna svijest koja svaku različitost mišljenja vidi kaoproblem i tumači kao sukob. Oni “lijek” vide u autori-tarnom režimu i jednom čovjeku koji taj totalitet sažimai predstavlja. Otanu je jasno da je sam u svojim sanjama o drugačijemporetku i da je svrgavanje tiranina bilo nedostatno.Demokratija je kao sjeme koje uspijeva samo u vrijedno pre-oranoj zemlji, bez dubokog korijenja svakojakog korova.„Drugovi zavjerenici, jasno je da jedan od nas treba da bude

kralj, bilo da bude kockom izabran ili da se obratimo persi-jskoj javnosti da ga on izabere većinom glasova, ili, najzad,na neki drugi način.” Otan je razumio da je zavjera imala zacilj da se jedna vlast zamjeni drugom. “Ja se, naime, neću savama takmičiti za vlast”, rekao je Otan, “jer niti hoću davladam nad nekim, niti da neko nada mnom vlada, i ja seodričem vlasti, pod uslovom da nikada ne dođem pod vlastnijednog od vas, ni ja niti moji potomci.“ Otan je tako, bitkuza demokratiju, čiji je loš ishod naslućivao, zamijenio jam-stvom svoje i slobode svojih potomaka. Ono što je Otan izborio za sebe, razumije se, nije mogaoučiniti običan Persijanac. Tu privilegiju je imao kao zav-jerenik i ona je, prirodno, bila dio dogovora sa drugomdvojicom moćnika. Ali odustajanje od vlasti, i želja da sebude van vlasti i sačuva prostor svoje i ne naruši prostortuđe slobode, to je, zapravo, rodno mjesto demokratije.Izbjeći surovost arbitrerne vlasti i živjeti u poretku slo-bode, danas je moguće samo kroz aktivni politički životu kojem svako, svojim djelanjem, odgovornošću igrađanskom vrlinom, čini demokratiju mogućom. Nijemoguće izuzeti se iz jednog političkog poretka, pukomželjom. Izvan polisa su, smatrao je Aristotel, samo bogovii zvijeri. Ako ne osvojiš političku slobodu, bićeš porobljen.Prva priča o demokratiji je, ustvari, prava lekcija demokratije.I danas, nakon više od dva milenijuma, čini se da Crna Goranije usvojila Otanov nauk. Valjalo bi opet čitati Herodota.Možda bi tako, jednom kada Crna Gora prvi put demokratskipromjeni vlast, stara priča dobila novi kraj, a Otanov san odemokratiji postao crnogorska zbilja.



12uz podršku

ANA RAŠOVIĆURA, predsjednica Foruma mladih i članica Predsjedništva [email protected]

Pošto je iznos bio toliko velik, organizovan je referen-dum na kome je trebalo odlučiti da li će se taj novacpodijeliti ili će ostati u Fondu. Velika većina Norvežanaje glasala da ne uzimaju taj novac već da on ostane zanove naraštaje, što je nama sa Balkana bilo nepojmljivoiz razloga što znamo da se to ovdje ne bi desilo. Ono štoje, takođe, nama sa ovih prostora nezamislivo je po-datak da su tri najveće kompanije, koje najviše dopri-nose budžetu Norveške, u većinskom državnomvlasništvu. Riječ je o naftnoj kompaniji, banci i Te-lenoru. Udio stranih direktnih investicija u budžetu jeizuzetno mali i sveden na svega par procenata a razlogje vrlo jednostavan - Norvežani ne žele strani novac jersu srazmjerno tome više zavisni od stranog kapitala. Upolitičkom pogledu, poseban utisak ostavila je na menestavka koja se odnosi na biračko pravo na lokalnomnivou. Ako ste stanovnik bilo kog grada duže od šestmjeseci, stičete pravo da birate i budete birani nalokalnim izborima. Ovdje se isključivo radi o izborimana lokalnom nivou ali je i ovo još jedan u nizu pokaza-telja na koji način narod Norveške razmišlja. Dakle, akoste dio lokalne zajednice, potpuno je logično da imatepravo i da učestvujete u donošenju odluka koje seodnose na život u zajednici čiji ste član.Pošto bih o Norveškoj mogla još dugo da pišem,zaustaviću se ovdje nadajući se da sam makar malo us-pjela da prenesem sijaset iskustava i utisaka koje samtamo doživjela. Zemlja sa prekrasnom prirodom, sja-jnim sistemom, pravilnim uređenjem i načinomfunkcionisanja koji me je konstantno iznenađivao,tjerao da se zamislim zašto smo mi toliko daleko unačinu razmišljanja od njih i dao smjernice u kompravcu bi, kao društvo, trebalo da se krećemo.

Norveška - zemlja različitosti u kojoj su svi jednaki

Dominantan utisak koji nosim iz Lilehamera i Oslajeste da je Norveška zemlja različitosti u kojoj su

svi jednaki. Skandinavski model je način života koji ćenas, ljude sa Balkana, konstantno iznenađivati, nasvakom koraku, bilo da se radi o posjeti predsjednikuSkupštine Norveške ili o najobičnijem izlasku do pro-davnice. To je zemlja koja je, po mom mišljenju, najpri-bližnija idealu kako bi država blagostanja trebalo dafunkcioniše. Najviše impresionira svjesnost i samosv-jesnost koju stanovnici Norveške ispoljavaju u svakod-nevnom životu. Primjera radi, Oslo, kao glavni gradplanira da u narednim godinama uži dio centra trans-formiše u „environment friendly“ zonu. Tačnije, u jez-gru Osla moći će da saobraćaju samo biciklisti iautomobili na električni pogon. Partije koje su nalokalnim izborima ostvarile neophodnu većinu daformiraju vlast pozvale su tzv. Zelenu stranku da uzmeučešće u vlasti, kako bi se krenulo sa pravovremenomedukacijom stanovništva o zaštiti životne sredine. Ako ovo podignemo na viši, državni nivo, imamo po-datak da jeNorveška jedan od najvećih izvoznika nafteu svijetu i veliki dio budžeta „puni“ se upravo ovimputem. Međutim, ovo ne sprečava Vladu da uveliko radena istraživanju nalazišta alternativnih goriva koja će bitiviše „zelena“ i koja će smanjiti emisiju štetnih gasova idoprinijeti očuvanju životne sredine. Ovakav načinrazmišljanja a govorimo o nečemu od čega Norveškaživi. Zaista fascinantno, zar ne? Podatak koji posebnogovori koliko Norvežani misle unaprijed je uspostavl-janje Fonda u koji se sliva suficit od izvoza nafte koji seostavlja budućim generacijama. U jednom trenutku,sredstva u Fondu su dostigla iznos koji, kada bi se podi-jelio svakom stanovniku ponaosob, svi bi bili milioneri.



uz podršku

VIJESTI IZ ŠDR

Drugi modul XV generacije

U periodu od 21. do 23. aprila Školademokratskog rukovođenja, u Ulcinju, je orga-nizovala drugi modul za XV generaciju Škole.Seminar se održao na temu "Suočavanje sprošlošću. Dijalog kao sredstvo za rješavanjekonflikata". Na ovom seminaru gosti/predavačibili su istaknuti novinari, političari kao i pred-stavnici Tužilaštva koji su profesionalno biliuključeni u ovaj proces. U svijetlu aktuelnihpolitičkih dešavanja i značaja dijaloga u procesuprevazilaženja konflikata realizovali smo dvod-nevnu radionicu. Ovu generaciju Škole čine 24učesnika, među kojima značajan broj poslanika

crnogorske Skupštine, visokih političkih funkcionera parlamentarnih partija i predstavnika izvršne vlasti kao i urednikai novinara gotovo svih crnogorskih medija.

Dijalog o NATO i EU integracijama

Škola demokratskog rukovođenja, 14. juna u hotelu"Centre Ville" u Atlas Capital Centru, organizovala jejednodnevni događaj za polaznike XV generacije i alum-niste Škole. Događaj pod nazivom "Dijalog sameđunarodnom zajednicom" bio je zamišljen u formidva panela na temu NATO i EU integracija. Gost naprvom panelu bio je Ambasador Njemačke u Crnoj GoriNJ.E. gdin Hans Günther Mattern a govorio je na temu"Dijalog o EU: Izazovi Crne Gore u procesu efikasnijih in-tegracija". Na drugom panelu gošća je bila AmbasadorkaSAD-a u Crnoj Gori NJ.E. gđa Margaret Ann Uyehara kojaje govorila o dijalogu sa NATO i kakve su obaveze CrneGore nakon NATO članstva.

Izbjeglice i njihova integracija

U saradnji Savjeta Evrope i Asocijacije Škola političkihstudija, ovog mjeseca, u Strazburu se održao drugiGrađanski okrugli sto na temu izbjeglica i njihove inte-gracije u evropska društva. Ovogodišnja sesija ponudila jemladim liderima platformu kako bi proučavali trendove iizazove u ovoj oblasti ali i izgradili mrežu resursa. Na ovom događaju učestvovalo je 30 alumnista Škola,mladih lidera civilnog sektora, predstavnika istraživačkihinstituta i vladinih tijela koji su podijelili iskustva o zakon-odavnim sistemima u svojim zemljama sa osvrtom na imi-gracije i azil i kako ostvariti dijalog na lokalnom inacionalnom nivou upravljanja. Predstavnica crnogorskeŠkole na ovom skupu bila je Neli Rašović, nacionalna ko-ordinatorka za migracije, azil i regionalne inicijative zaizbjeglice u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.

* Pojedine slike u biltenu su preuzete sa interneta u skladu sa Creative Commons licencom.

Documents

Bilten demokratskog rukovođenja - sdr.gamn.orgsdr.gamn.org/images/bilteni/bilten-sdr-cg-13.pdf · očekivati od članstva u ovaj savez? Članstvo u NATO, za Crnu Goru je prvenstveno