BILTEN ISSN 1512-7117 - IGT Sarajevo | Istraživačko razvojni …igt.ba/wp-content/uploads/2015/02/Bilten-broj-26.pdf · 2015-02-27 · – distribucija i WOC 3 – transport). Jedna

1 BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 26

Januar 2015. Broj 26ISSN 1512-7117BILTEN

Udruženja za gas u BiH - GASBiH

Prvi TRGI autorizirani stručnjaci (str. 21)

Održana 25. sjednica Koordinacionog odbora projekta (str. 19)

BILTEN GASBiH Januar 2015, br. 262

56 Jasmina DIZDAREVIĆ,dipl.ing.el. KJKP "Sarajevogas" d.o.o."Napredni CRM za operatora distributivnog sistema baziran na mobilnoj platformi"

Stručno usavršavanje

Učesnici 25. sjednice Koordinacionog odbora projekta "Harmonizacija tehničke regulative za gasni sektor u zemljama jugoistočne Evrope"

Sadržaj:

Prezentacija:

26

19

21 Dr Walter Thielen uručio certifikate TRGI stručnjacima

INTERVJU Nihada GLAMOČ,dipl.ing.maš.direktorica KJKP "Sarajevogas"-a

16

3 Udruženje za gas u BiH

6 O svjetskoj gasnoj konferenciji WGCPARIS2015

8 Sastanak Vijeća IGU-a u Berlinu

10 Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH u 2014. u oblasti energije

11 Godišnji izvještaj Sekretarijata Energetske zajednice o stanju gasnog sektora u BiH

16 Intervju: Nihada GLAMOČ, KJKP "Sarajevogas"

19 Održana 25 sjednica Koordinacionog odbora projekta "Harmonizacija zakonske i tehničke regulative u gasnom sektoru zemalja jugoistočne Evrope"

21 Prvi TRGI autorizirani stručnjaci

25 Izvještaj o radu RG 6 "Transport i distribucija"

26 Izvještaj o radu RG 10 "Primjena gasa"

28 Kompetentni i edukacioni centar

30 Novo iz DVGW regulative gas

44 Vijesti iz regiona

47 Vaillant d.o.o. Sarajevo

48 Liberalizacija tržišta struje i gasa

50 Energetska efikasnost

61 NGV - Vozila na prirodni gas

65 Skupovi


Nakon usvajanja dnevnog reda i konstatacije da su stečeni uslovi za početak sjednice, uslijedilo je imenovanje radnih tijela Skupštine, te Izvještaj o radu u prethodnom periodu kojeg je iznio predsjednik Up-ravnog odbora g. Slavo Krajišnik.

Upravni odbor je u prethodnom peri-odu razmatrao niz pitanja vezanih za gasni sektor s posebnim akcentom na aktuelne probleme gasne privrede i mogućnosti poboljšanja uslova po-slovanja u gasnoj privredi, te o statu-su i afirmaciji Udruženja. Na sastan-cima je posebno stavljen akcenat na značajno smanjenje potrošnje prirod-nog gasa i sve veću primjenu drugih energenata koji značajno pogoršavaju kvalitet zraka u Kantonu. Prisutni su i sve veći problemi s naplatom i plaćanjem prirodnog gasa, na što dodatno utiče i nerazumijevanje nadležnih organa za ovu problemati-ku. Također je razmatrano i proširenje programa rada u vidu učešća Udruženja i kompanija na projektima štednje energije i mogućnostima implementacije istih. Činjenica je da postoji niz projekata i potpisanih sporazuma ali su u suštini rezultati na štednji energije veoma mali ili ni-kakvi. Zbog nedostatka sistemskog pristupa i nedovoljnih informacija nema ni projekata za IPA fondove. Inicirano je da se održe posebni sas-tanci i da se razmotri mogućnost

apliciranja za IPA fondove, posebno zbog dobre prekogranične saradnje s gasnim kompanijama iz regiona. Također je sugerisano da se razmotre mogućnosti koje pružaju evropske di-rektive i zakon o proizvodima.

Od velikog značaja je pokretanje edu-kativnih aktivnosti za distributivnu kompaniju „Novi Sad-GAS“ iz Novog Sada. Edukacija je sprovedena u skla-du sa zahtjevima DVGW-IGT tehničkih pravila u organizaciji Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku i uz podršku kompanije „IKT“ iz Sara-jeva. Ova obuka je pokazala da se sa zajedničkim pristupom i nastupom mogu pokrenuti određene aktivnosti na zadovoljstvo svih učesnika jer je najveći iskorak napravljen upravo u ovom segmentu.

Saradnja sa DVGW-om se i dalje nastavlja kroz realizaciju projekta “Harmonizacija legislative i tehničke regulative za gasni sektor u zeml-jama jugoistočne Evrope”. Do sada je kroz Projekat obrađeno i na Koor-dinacionom odboru usvojeno cca 199 tehničkih pravila. Od usvojenih tehničkih pravila za područje Federaci-je BiH harmonizirano je 89 tehničkih pravila koja su proglašena važećim i obaveznim za primjenu. Za područje Republike Srpske je proglašeno važećim cca 25 tehničkih pravila. Sugeriše se gasnim kompanijama da

bi u narednom periodu trebale posve-titi pažnju analizi potreba za DVGW-IGT tehničkim pravlima kako bi isti bili harmonizirani s domaćom zakon-skom regulativom.

Značajan problem je u implement-aciji, odnosno neodgovarajućoj infra-strukturi za primjenu tehničkih pravila, posebno kada se radi o licenciranju učesnika (pojedinaca i preduzeća). Kompanije se moraju upoznati sa zahtjevima tehničke regulative i nji-hovim obavezama za primjenu iste. Poseban naglasak je dat na edu-kaciji koja je neophodna za ispravnu primjenu tehničkih pravila. Kada je u pitanju edukacija, distributeri gasa su uočili njezin značaj i spremni su uključiti kako svoje zaposlenike, tako i poslovne partnere.

Posebno je naglašen značaj sarad-nje sa DVGW-om s aspekta edukacije kadrova gasne privrede regiona. Prvi iskorak je napravljen u organizaciji i realizaciji edukacije i polaganju ispi-ta prvih autoriziranih stručnjaka za oblast unutrašnjih gasnih instalacija (TRGI stručnjak). Zaključeno je da je neophodno nastaviti aktivnosti na obradi i usvajanju tehničkih pravila u gasnoj struci, odnosno raditi na nji-hovom inoviranju i objavljivanju novih izdanja.

Održana XII sjednica Skupštine Udruženja za gas u BiH

XII sjednica Skupštine Udruženja za gas u BiH je održana 23.12.2014. g. u prostorijama IGT-a. Sjednici su prisustvovali individualni članovi i predstavnici kolektivnih članova: BH-Gas; Energoinvest DD; KJKP Sarajevogas d.o.o.; Sarajevo-

gas A.D, Gas-Promet A.D; IGT; Visoko Ekoenergija, KJKP Toplane-Sarajevo i IGM Visoko. Sjednicu je vodio predsjedavajući Skupštine g. Mirza Sendijarević.


Nastavljena je saradnja sa Međuna-rodnom gasnom unijom, prevashod-no u vidu učešća članova Udruženja u radu radnih grupa IGU-a (WOC 4 – distribucija i WOC 3 – transport). Jedna od važnijih aktivnosti je svaka-ko i priprema odlaska na 26. Svjetsku gasnu konferenciju (WGC) u orga-nizaciji IGU-a, koja će se održati od 01. - 05. juna 2015. godine u Parizu.

Sastanku Vijeća IGU-a održanom u oktobru 2014. godine u Berlinu su prisustvovali predstavnici Udruženja za gas BiH, i to: Slavo Krajišnik, Salih Selmanović, Mehmed Koldžo, Milo-mir Draganić, Mirza Sendijarević i Haris Hrnjičić. Na istom mjestu su se sastali sa novoizabranim direktorom DVGW-a Prof. dr. Geraldom Linkeom. Tema razgovora su bile aktivnosti u radu projekta, tehnička regulativa, te njena implementacija u praksi, što bi u budućem radu predstavljalo novu fazu projekta. U tom smislu DVGW je spreman dati podršku

našem Udruženju i razmotriti sve vidove saradnje. U cilju povećanja konkurentnosti, DVGW je odnedavno pokrenuo projekat “Inovativna ofan-ziva”, o čemu su detaljno upoznati i predstavnici Udruženja. Prof. dr. Linke je najavio svoj dolazak Sarajevu kojom prilikom bi se razgovaralo o konkret-nim temama. Posjeta je planirana krajem februara, a u istom terminu će se organizirati i okrugli sto na kome će biti prisutni svi članovi Udruženja i resorna ministarstva.

U toku sjednice Vijeća IGU-a održan je izbor zemlje koja će predsjedavati IGU-om u trienalu 2018. - 2021. Od četiri prijavljene zemlje, Južna Koreja je izabrana da predsjedava IGU-om u tom periodu. U užem sastavu su još bile Rusija, Kina i Norveška.

Održani sastanci sa predstavnicima zemalja kandidata

U cilju upoznavanja programa zemal-

ja kandidata i predstavljanja naciona-lnih udruženja održani su sastanci sa predstavnicima svake zemlje.

U maju 2014. godine održan je sas-tanak sa predstavnicima Rusije Sergeyom Lagutenkom i Dani-lom Durakovićem iz Gazproma. U razgovorima su, ispred GASBiH-a učestvovali Slavo Krajišnik, Salih Selmanović, Mehmed Koldžo i Haj-dina Škufca. Gosti su ukratko pred-stavili svoju kompaniju i razloge svoje nominacije za predsjedavanjem IGU-om.

U augustu je održan kraći sastanak sa savjetnikom u ambasadi Repub-like Kine g. Lei Jianzhongom koji je domaćinima predstavio razvoj kineske gasne privrede, te razlog njihove nominacije za predsjeda-vanje IGU-om. U razgovorima su učestvovali Mehmed Koldžo, Haris Hrnjičić, Mirela Hadžiomerović i Haj-dina Škufca.

U septembru su održana dva sas-tanka, jedan sa predstavnicima Južne Koreje, tačnije s Nj.E. Hyung-wona Suha, ambasadorom i g. Won Jae UHM, konzulom, a drugi sa predsjed-nikom Norveškog udruženja za gas g. Egil Haalandom.

Saradnja s regionom

Intenzivirana je saradnja s nacio-nalnim udruženjima i privrednim subjektima zemalja iz neposrednog okruženja i manjim brojem instituta istog područja. Posebno je važno na-glasiti saradnju sa Srbijagasom i dis-tributivnim preduzećima s područja Hrvatske.

Ova saradnja daje značajan doprinos u realizaciji projekta «Harmonizacija legislative i tehničke regulative u gas-nom sektoru zemalja jugoistočne Ev-rope», a prožima i druge oblasti gas-nog sektora na regionalnom nivou.

Udruženje za gas u BiH


Članovi Udruženja sa predstavnicima Gazproma u Sarajevu (s lijeva na desno): Salih Selmanović, Mehmed Koldžo, Slavo Krajišnik, Hajdina Škufca (GASBiH), Danilo Duraković i Sergey Lagutenko (GAZPROM)

Temu „Budućnost gasne privrede u BiH“ prezentirao je Mr.sc. Semin Petrović iz IGT-a. U prezentaciji je opširno dat osvrt na stanje gasne privrede u Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini.

Upravni odbor Udruženja za gas BiH je 10. februara 2015. godine u pros-torijama Istraživačko-razvojnog cen-tra za gasnu tehniku održao svoj 53. redovni sastanak.

Dnevni red sastanka je bio vezan za zaključke Skupštine i pripremu programa posjete generalnog di-rektora DVGW-a Dr Linkea Sarajevu. Također se govorilo i o aktuelnoj situ-aciji u gasnom sektoru BiH. Direktor-ica KJKP "Sarajevogasa" gđa Nihada Glamoč je upoznala prisutne o orga-nizaciji Okruglog stola u prostorijama KJKP "Sarajevogasa" na temu uticaja smanjenja potrošnje gasa na kvalitet zraka u Kantonu Sarajevo. O terminu Okruglog stola biće blagovremeno obaviješteni svi članovi Udruženja, kao i kompetentne institucije i nadležna ministarstva.

Sastav Upravnog odbora Udruženja: g. Slavo Krajišnik (Sarajevogas a.d.), predsjednik; g. Salih Selmanović (KJKP "Sarajevogas"), zamjenik pred-sjednika;

Članovi: gđa Nihada Glamoč (KJKP Sarajevogas d.o.o.); dr Džemal Peljto (IGT); Milomir Draganić (Gas Promet Pale); Mehmed Koldžo (Energoinvest DD); Admir Džubur (KJKP Toplane Sarajevo); Mirza Sendijarević (BH-Gas d.o.o.); Hajrudin Handžić (Viso-koekoenergija); Alen Gradaščević (Unis FAGAS); Huso Ćesir (Bosnaplast d.o.o.)

Sekretarijat: Hajdina Škufca (IGT), sekretar i članovi: Milan Veletić (Gas-Promet Pale) i Mehmedalija Sijarić (KJKP Sarajevogas d.o.o.).

Pripremila:Hajdina Škufca,dipl.ing.maš.

Sekretar GASBiH

Održan sastanak Upravnog odbora Udruženja za gas

Udruženje za gas u BiH

Kao i do sada, na regionalnim sku-povima su učestvovali i predstavni-ci gasnih kompanija s prigodnim prezentacijama koje su predstavljale napredak u primjeni tehničke regula-tive Projekta.

Prioritetni zadatak Udruženja u nared-noj godini mora biti njegovo profili-ranje i uspostava partnerske saradnje s resornim ministarstvima. Također treba posvetiti pažnju na intenzivni-je javne istupe i iznošenje stavova

struke po krucijalnim pitanjima veza-nim za gasni sektor. Jedinstvo gas-nog sektora BiH u Udruženju treba iskoristiti i predstaviti javnosti jer se prirodni gas nameće kao vrlo važno strateško pitanje.


26. Svjetska gasna konferencija je najveća i najprestižnija konferencija u kalendaru svjetske gasne industrije koja okuplja hiljade vodećih energetskih subjekata i fak-tora odlučivanja. U junu 2015. godine Pariz će ukazati dobrodošlicu predstavnicima svjetske gasne industrije -

govornicima, delegatima, sponzorima, izlagačima i medi-jima. Pet dana će biti posvećeno uspostavljanju korisnih kontakata i sklapanju poslova.

Koga ćete sresti na WGCPARIS2015?

O WGCPARIS2015

• Dešava se samo jednom svake 3 godine. Ovo je događaj na koji hiljade profesionalaca iz 600 organizacija i 100 ze-malja dolazi da ostvari korisne kontakte, podijeli znanje i sklapa poslove.

• To je najobuhvatniji i nabolje istražen program u svijetu, obuhvata 70 tema koje pokrivaju cijeli globalni naftni i gasni lanac vrijednosti.

• Čut ćete posljednje informacije i ključna saznanja iz oblasti gasne industrije, koje će na dinamičan način prezentirati cca 500 govornika svjetske klase u nizu strateških panela, tematskih govora, ručkova i interak-tivnih prezentacija.

• Brojni događaji za ostvarivanje kontakata, uključujući tehničke posjete, golf turnire, zvanične ceremonije i društvene obilaske, će služiti kao Vaša platforma za nas-tavak vođenja poslova u neformalnom okruženju.

• Na 45.000 m2 izložbenog prostora biće predstavljeni po-sljednji tehnološki i komercijalni napreci s posebnim nam-jenskim paviljonima, demonstracijama uživo, predstavl-janjem proizvoda od strane cca 350 svjetskih izlagača.

• Po prvi put, poseban dio izložbe WGCPARIS2015 će činiti paviljon „Prirodni gas za transport“ gdje će biti pred-stavljena upotreba prirodnog gasa kao transportnog goriva.

• Namjenski Program za mlade će biti organiziran za mlade profesionalce i studente koji će imati priliku da uspostave korisne kontakte i razgovaraju o uzbudljivim mogućnostima karijere u gasnoj industriji.

• Doživite grad-ikonu Pariz. Uživat ćete u izuzetnom iskustvu kulture, najfinijim kulinarskim specijalitetima, sv-jetski poznatim lokalitetima koje će ovo putovanje učiniti oplemenjujućim i nezaboravnim.

Kotizacija na WGC-u uključuje: • Pristup svim sesijama konferencije • Dokumentaciju konferencije • Otvaranje konferencije i izložbe i gala večeru • Ceremoniju zatvaranja i oproštajnu zabavu • Pristup izložbi • Kafe pauze • Turistički obilazak Pariza • Besplatnu uslugu prijevoza autobusom koja će biti or-ganizovana iz svih zvaničnih hotela kongresa ka i iz Porte de Versailles-a, te ceremonije otvaranja i gala večere.

O svjetskoj gasnoj konferenciji WGCPARIS2015

IGU - Međunarodna gasna unija



26. po redu Svjetska gasna konferencija 2015.26. Svjetska gasna konferencija će se održati od 01. do 05. juna 2015. u Parizu.

Uloga prirodnog gasa u okviru održivog razvoja en-ergije će biti u fokusu programa. Tema konferenci-je koja će se održati pod rukovodstvom predsjed-nika IGU-a Jérôme Ferrier glasi "Growing together towards a friendly planet".

Sljedeće teme čine težište konferencije:• ljudski kapital• pozicioniranje prirodnog gasa• geopolitika

S aspekta porasta tržišnog udjela prirodnog gasa u globalnom miksu energije, na Svjetskoj gasnoj konferenciji 2015. će se diskutirati o izazovima koji se moraju savladati na putu ka održivom i ekološki orjentiranom privrednom rastu.

Dalje informacije www.igu.org

Međunarodna gasna Unija (IGU)

Međunarodna gasna unija (IGU) je os-novana 1931. godine. Ona je općekorisna međunarodna nevladina organizacija (NGO) koja kao glas gasne privrede djeluje širom svi-jeta. Organizacija trenutno broji 125 članova iz svih dijelova svijeta koji zajedno predstavljaju preko 95% svjetskog tržišta gasa. Članice su međunarodna udruženja gasnih kompanija, kao i kompanije koje rade u području eksp-loatacije i proizvodnje, skladišta, transporta, distribucije ili trgovine, kao i prodaje.

Cilj IGU-a je pozicioniranje gasa kao bitnog sastavnog dijela održivih globalnih energetskih sistema. IGU podržava politički tehnološki i ekološki napredak globalne gasne industrije direktno ili putem svojih članova, kao i kroz saradnju sa drugim multilateralnim nevladinim organizacijama. Pažnja IGU-a je usmjerena na aspekte održivosti prirodnog gasa. U ovu svrhu trenutno egzistiraju 11 radnih i programskih komiteta, kao i tri posebne radne grupe (Task Forces) u čijem radu učestvuje preko 1000 međunarodnih eksperata koji istražuju sve as-pekte globalne gasne industrije od bušotina do gorionika i o tome izvještavaju.

Koreja preuzima predsjedništvo IGU-a od2018. - 2021. U okviru sastanka IGU Vijeća u oktobru u Berlinu izabran je Seokhyo Jang za IGU predsjednika u periodu 2018. - 2021. Predsjedavajući uprave i predsjednik KOGAS-a, korejsko Udruženje za gas, će organizirati Svjetsku gasnu konferenciju 2021.

INFORMACIJE

IGU predsjednik u periodu 2018. - 2021. dolazi iz Koreje

Izvo

r: D

VG

W, G

eorg

Lop

ata

Izvo

r: D

VG

W, G

eorg

Lop

ata


IGU - Međunarodna gasna Unija

Vodeći stručnjaci međunarodne gasne privrede predstavili su gas kao ključnu tehnologiju za sigurnu, održivu i efikasnu energetsku budućnost.

Potrošnja energije u svijetu raste više nego ikada do sada. Pri tome dolazi do porasta emisije vezane za energiju koja čini čak 75% emisije CO2 prouzrokovane ljudskim fakto-rom. Društvo se suočava sa zadatkom da sa ekološkog aspekta razvije održiv energetski sistem koji ispunjava ciljeve postavljene Okvirnom konvencijom UN-a o prom-jeni klime.

Željeno smanjenje emisije se može postići samo sa inova-tivnim energetskim tehnologijama, kod kojih se usklađuju mjere zaštite klime s povećanom potražnjom za energi-jom. Jačanje profila gasa kao glavnog igrača u budućem snabdijevanju energijom je bila centralna tema sastanka Vijeća međunarodne gasne unije (IGU Council), koji je održan u Berlinu od 14. do 17. oktobra 2014. godine. Ovo je ujedno i najveći sastanak Vijeća IGU-a do sada koji je okupio preko 250 delegata iz oko 60 zemalja.

„Gas igra ključnu ulogu. To je najčistije fosilno gorivo. Pored toga, dovoljne rezerve prirodnog gasa su na raspo-laganju širom svijeta“ izjavio je predsjednik Međunarodne gasne unije (IGU), Jérôme Ferrier.

Za poređenje, na bazi ekvivalenta energije, emisija CO2 je za prirodni gas 45% niža od uglja i za 27% niža od naf-te. Osim toga, veliki broj inovativnih gasnih tehnologija su već razvijeni i konkurentni. Zbog svoje fleksibilnosti, prirodni gas je idealna dopuna obnovljivim izvorima ener-gije. Gas može izjednačiti oscilacije koje su povezane sa obnovljivim energijama , na primjer kada vjetar ne puše ili sunce ne sija. Tako, energent gas nije samo tehnologi-ja za premoštavanje već je njegov značaj daleko veći i igrat će važnu ulogu u održivom energetskom sistemu budućnosti. Tako reći, gas se nalazi na početku zlatnog doba, naglasio je g. Ferrier.

Sastanak Vijeća IGU-a u Berlinu

Više od 250 stručnjaka i donosioca odluka u gasnoj industriji iz cijelog svijeta, predstavili su, na do sada najvećem sastanku Vijeća IGU-a u Berlinu, buduće pravce rada IGU-a. Iz

vor:

DV

GW

, Geo

rg L

opat

a

Dodjela zahvalnice domaćinu za izuzetnu organizaciju sjednice Vijeća IGU-a u Berlinu. Tim DVGW-a na čelu sa direktorom Prof. dr. Linkeom


Njemačka energetska politika u Evropi nesumnjivo igra vodeću ulogu, ali doprinos koji prirodni gas može pružiti rješavanju energetskih problema se mora bolje prepozna-ti u političkim odlukama. Evropa je u ključnom trenutku orijentacije svog budućeg snabdijevanja energijom. Zagađenje okoline fosilnim gorivima, kao i ovisnost od politički nestabilnog uvoza nafte i gasa se mora smanjiti, a povećati udio obnovljivih izvora energije. „Energetskim zaokretom Njemačka je za-uzela način koji je bez presedana u svijetu. Ne radi se ni o čemu manje, već o brzoj transformaciji kompleksnog en-ergetskog sistema u visoko razvijenim industrijskim zeml-jama u srcu Evrope. Gas će igrati ključnu ulogu u integraci-ji obnovljivih izvora energije. Postoji velika mogućnost za ekološki i ekonomski osmišljeno kombiniranje sigurnog snabdijevanja gasom i električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Gas je ekološki prihvatljiv en-ergent i dio je rješenja ekološkog pristupa snabdijevanja energijom“, rekao je Prof.dr. Gerald Linke, član izvršnog komiteta IGU-a i predsjedavajući uprave DVGW-a, u okviru prezentacije njemačke gasne privrede.

S jedne strane se moraju modernizirati i proširiti elektro mreže, a s druge strane je potreban dodatni kapacitet skladištenja i sistemska usluga da bi se mogle izjednačiti oscilacije proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca. Njemačka privreda može da funkcionira bez problema samo sa pouzdanom i konstantno raspoloživom energi-jom.

Na sastanku Vijeća IGU-a prisustvovala je i bosanskohercegovačka delegacija koja je nova saznan-ja i informacije sa sjednice Vijeća IGU-a prezentirala na Skupštini GASBiH (vidi str. 4). Također, obavljeni su razgovori sa Gaspromom, Markogaz-om i novim direkto-rom DVGW-a, a ujedno su razmjenjena iskustava i sa kole-gama iz Slovenije, Srbije i Makedonije.

Pripremila:Aida Bučo-Smajić

Izvor: Energy/Wasser/Praxis

Slika lijevo: Delegacija GASBiH-a na sas-tanku Vijeća IGU-a: Slavo Krajišnik i Salih Selmanović

Pauza se iskoristila za zajedničku fotografiju članova GASBiH (s lijeva na desno): Mehmed Koldžo, Salih Selmanović, Aida Bučo-Smajić, Slavo Krajišnik i Milomir Draganić



Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH u 2014. u oblasti energijeBosna i Hercegovina nije uložila ni-kakve značajnije napore da izradi cjelodržavnu energetsku strate-giju. Entitetski strateški planovi nisu usklađeni, budući da se bave prior-itetima koji su relevantni samo za teritorije entiteta, bez koordiniranog pristupa sigurnosti nabavke nafte i gasa i bez sveobuhvatne strategije za buduća ulaganja. Nema propisa na državnom nivou koji se odnose na obavezne zalihe i tih zaliha trenutno nema u zemlji. Bosna i Hercegovina je izvršila stres test za energetsku sig-urnost koji provodi Evropska komisija u okviru Strategije Evropske ener-getske sigurnosti. Postojeći zakono-davni okvir relevantan za unutrašnje tržište energije na svim nivoima tre-ba biti u potpunosti usklađen sa ac-quisem, budući da koči razvoj malo-prodajnog i veleprodajnog tržišta u čitavoj državi. Vlasti u zemlji moraju rješavati komplikovane tenderske procedure i nedovoljnu transparent-nost.

Ostvaren je napredak u osigu-ranju buduće održivosti državnog preduzeća za prijenos električne en-ergije - Elektroprijenosa BiH. Dioničari Elektroprijenosa BiH su imenovali nove upravljačke strukture, odobrili revidirane finansijske planove, usvo-jili trogodišnji plan ulaganja i složili se u pogledu liste prioritetnih ob-jekata koja će biti uključena u Plan razvoja dugoročne prijenosne mreže. Još uvijek nema mjerljivog napretka u pogledu razvoja i jačanja preno-snog sistema i jačanja državnog preduzeća, izuzev nekih aktivnosti na održavanju postojećeg stanja. Na sastanku dioničara Elektroprijenosa BiH u julu 2014. odlučeno je da će se dodatni dio neto prihoda raspo-dijeliti između entiteta, što predstav-lja kršenje dogovora postignutog u Briselu u januaru 2014. da se neće raspodijeliti više od 100 miliona KM sve dok Glavna skupština dioničara ne usvoji desetogodišnji plan razvoja prenosne mreže i dok ga ne odo-bri Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH (DERK). Zakon o osnivanju državnog preduzeća za prijenos električne energije u Bosni i Hercegovini je izmijenjen, čime se

dioničarima omogućava da ostvaruju profit i akumuliranu dobit. Usvojene izmjene i dopune ne uključuju dovolj-no zaštitnih mjera kako bi se spriječilo da dioničari dobiju pristup prihodima Elektroprijenosa BiH u budućnosti.

Postojeći relevantni zakoni o električnoj energiji na državnom i en-titetskom nivou nisu u skladu sa ac-quisem i nedovoljno se poduzimaju radnje za poboljšanje postojećeg stanja. Izrađen je Nacrt zakono-davnog okvira na nivou države, en-titeta i Brčko Distrikta i usklađen sa acquisem, posebno sa Trećim en-ergetskim paketom EU, kako bi se omogućilo zemlji da ispuni svoje obaveze kao ugovorna strana Ugov-ora o Energetskoj zajednici. Nažalost, nacrti primarnih i sekundarnih pravnih akata još uvijek nisu pregledani i us-vojeni. Tržište električne energije u Bosni i Hercegovini je prilično ner-azvijeno, bez stvarne platforme za određivanje tržišnih cijena. Sektori električne energije u entitetima su neadekvatno uređeni.

Bosna i Hercegovina nije napravila ni-kakav napredak u ispunjavanju uslova potrebnih za izradu propisa iz sek-tora gasa, usklađenih sa acquisem na svim nivoima vlasti. Na sastanku Ministarskog vijeća Energetske zajed-nice, neuspjesi Bosne i Hercegovine na tom području su bili osuđeni kao 'ozbiljno i trajno kršenje' obaveza koje je preuzela kao potpisnica Ugovora o Energetskoj zajednici. Ukoliko BiH ne riješi to pitanje u idućih 12 mjeseci, Energetska zajednica će primijeniti sankcije.

Zakon o gasu Republike Srpske također zahtijeva dodatne promjene kako bi bio u skladu s acquisem. Nacrt Zakona o gasu u Federaciji još uvijek nije usvojen. Predloženi nacrt međuvladinog sporazuma sa Rus-kom Federacijom o Južnom toku nije u skladu s acquisem Energetske za-jednice i ne bi trebao biti sklopljen, osim ako se to ne ispravi.

Kada se radi o sektoru obnovljivih izvora energije, nacionalni cilj Bosne i Hercegovine za udio energije iz

obnovljivih izvora u bruto krajnjoj potrošnji energije u 2020. godine je 40%. Na osnovu usvojenih zakona o iskorištavanju obnovljivih izvora en-ergije i efikasnoj kogeneraciji, oba entiteta su nastavila sa izradom i us-vajanjem relevantnih podzakonskih akata. Još uvijek ne postoji sveobuh-vatna promocija i razvoj energetskog sektora obnovljivih izvora u cijeloj zemlji. BiH nastavlja s radom bez na-cionalnog akcijskog plana za obnov-ljive izvore energije, koji je propisan Ugovorom o Energetskoj zajednici. Nadležnosti nisu utvrđene u relevant-nom zakonodavnom okviru.

Nejasni su energetski zakoni kojima bi se trebao provesti takav plan kada ga državne vlasti napokon usvoje, kao i javne nadležnosti koje bi osigurale da plan bude osmišljen tako da se nacionalni cilj za obnovljive izvore en-ergije ogleda u zakonima. Poboljšanje zakonskog okvira na entitetskom nivou, uz uvedene poticaje, ima za rezultat sadašnju promociju obnov-ljivih izvora energije. U Federaciji BiH, kvote određene za proizvodne elek-troenergetske objekte koji se napa-jaju obnovljivim izvorima energije su gotovo popunjene, što može dovesti do stagnacije u sektoru. Izgrađen je manji broj proizvodnih elektroener-getskih objekata s pogonom na ob-novljive izvore energije u Republici Srpskoj koja može omogućiti veći raz-voj tih objekata na svom području.

Što se tiče energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, postoje značajna kašnjenja u ispunjavanju obaveza da se preuzmu i provedu direktive o en-ergetskoj efikasnosti i energetskim uslugama iz 2006. godine. Republika Srpska izrađuje relevantne podzakon-ske akte, dok Zakon o energetskoj efikasnosti Federacije BiH još uvijek nije usvojen u parlamentu. BiH još nije razvila svoj nacionalni plan ener-getske efikasnosti niti ima konzisten-tan plan za preuzimanje acquisa u ok-viru Ugovora o Energetskoj zajednici. Različiti oblici podrške inicijativama za promociju energetske efikasnosti u vidu pilot-projekata se primjenjuju u cijeloj zemlji.

Energetika


Godišnji izvještaj Sekretarijata Energetske zajednice o stanju gasnog sektora u BiH

U pogledu nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja, usvojen je Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu, kao i Pravilnik o sigurnosti nuklear-nog materijala i radioaktivnih izvora. Usvojena je strategija za upravljanje radioaktivnim otpadom, dok naciona-lni plan za hitne slučajeve još uvijek nije usvojen.

Sveukupno gledano, ostvaren je ograničen napredak u energetskom sektoru. Složenost upravne struk-ture, podjela nadležnosti unutar sek-

tora, uz nedostatak političke volje vjerojatno će dovesti do neuspjeha zemlje u ispunjavanju njenih obaveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici. Saradnja i koordinacija između en-titeta radi rješavanja zastoja u radu Elektroprijenosa BiH dovela je do određenog napretka, ali potrebna je stvarna posvećenost usmjerena na jačanje i razvoj prijenosnog elektroen-ergetskog sistema zemlje. Slična posvećenost je potrebna i u drugim područjima energetike, posebno u pogledu usklađivanja zakonodavstva

iz oblasti električne energije s Trećim energetskim paketom EU, te izradom propisa na državnom nivou za obnov-ljive izvore energije i energetsku efi-kasnost.

Po hitnom postupku, Bosna i Herce-govina treba riješiti ozbiljna i stalna kršenja svojih propisa iz oblasti gasa koje je uočila Energetska za-jednica.

Izvor: Izvještaj o napretku BiH u 2014. godini, EK

a. Kratki pregled sektora

Bosna i Hercegovina nema sopst-venih izvora prirodnog gasa. Snab-djevanje se zasniva isključivo na uvo-zu iz jednog izvora (Rusija) prolazeći kroz Ukrajinu, Mađarsku i Srbiju. Postojeći transportni gasovod pov-ezuje jedinu prekograničnu ulaznu tačku u Zvorniku sa gradovima Klad-njem, Sarajevom i Zenicom. Gasnim tržištem u Bosni i Hercegovini domini-raju ključne nadležne kompanije, od kojih sve još uvijek ostaju potpuno integrisane i aktivne u, ili barem licen-cirane i za mrežne i za snabdjevačke djelatnosti u sektoru.

U Federaciji BiH transport i isporu-ku prirodnog gasa isključivo obav-lja vertikalno integrisano preduzeće BH-Gas, koje upravlja najvećim dije-lom transportnog gasovoda u zemlji unutar teritorije Federacije i ostaje dominantni isporučilac prirodnog gasa u oba entiteta, čineći više od 90% tržišta. Federacija BiH učestvuje u projektu Jonsko-jadranskog gaso-voda (IAP), te razvija interkonekciju sa hrvatskim gasnim sistemom. Trans-portni gasovod od Zenice do Travnika je završen u decembru 2013. godine.

U Republici Srpskoj, dvije kompanije su ovlaštene za transportne djelatnos-ti, Gas Promet a.d. Istočno Sarajevo-Pale i Sarajevo-gas a.d. Istočno Sara-jevo, koje također dijele vlasništvo nad postojećom transportnom mrežom unutar Republike Srpske. Gas Promet je licenciran za transport prirodnog gasa i upravljanje transportnim siste-mom. Njegova licenca za djelatnosti trgovine i isporuke prirodnog gasa je povučena. Sarajevo-gas a.d. je licen-ciran za transport i distribuciju prirod-nog gasa, kao i za trgovinu i isporuku prirodnog gasa.

Energetika

Shema gasnog tržišta Bosne i Hercegovine

Izvor: Energetska zajednica Detaljniji opis sheme pogledajte na stranici 207 "Godišnjeg izvještaja o

implementaciji"


'Isporuku gasa u Republici Srp-skoj vrši BH-Gas, Sarajevo-gas A.d. i 'Zvornik-stan' iz Zvornika. Zvornik-stan' je također licen-ciran i za distribuciju prirod-nog gasa. U 2012. godini, li-cenca za trgovinu i isporuku je također dodijeljena Bijeljina-gasu za količine prirodnog gasa koje će biti isporučene putem novoizgrađenog distributivnog gasovoda od Šepka do Bijeljine. U prvoj polovini 2014. godine, li-cence za trgovinu i isporuku su dodijeljenje trima kompanijama u Republici Srpskoj, uključujući i kompaniju Alumina Zvornik, koja je veliki potrošač gasa. Republika Srpska ima namjeru razviti interkonektor sa gasnim sistemom Srbije kao krak pro-jekta Južni tok. Više koncesija je dodijeljeno za razvoj unutrašnjeg gasnog sistema.

Sektor prirodnog gasa u BiH je regulisan na nivou entiteta.

U Federaciji BiH je na snazi Ure-dba Vlade od 31. oktobra 2007. godine. Usvajanje novog nacrta Zakona o gasu je na čekanju u Parlamentu više od godinu dana. Nacrt Zakona nije u skladu sa acquis-om u svojoj sadašnjoj formi.

U Republici Srpskoj, sektor prirodnog gasa je regulisan Za-konom o gasu usvojenim 2007. i dodatno izmijenjenim 2012. godine. Nisu učinjeni bilo kakvi koraci da se razvije legislativa za prirodni gas na državnom nivou. Općenito, nije napravljen nikakav konkretan napredak od početka 2013. godine.

b. Stanje usaglašenosti

Gasni sektor BiH krši Zakon Ener-getske zajednice po barem 14 os-nova, kako je potvrđeno Odlukom Ministarskog vijeća 2013/04/MC-EnC od 24. oktobra 2013. godine. Ovi prekršaji traju još od stupanja na sna-gu Ugovora i neki od njih su vrlo oz-biljni. Sekretarijat je pozvan da zatraži sankcije protiv ove zemlje, u prvom takvom slučaju u istoriji. Samo usva-janje Državnog zakona može ispraviti ove prekršaje uz istovremeno preuzi-manje Trećeg energetskog paketa.

Nema mnogo nade da će se situacija poboljšati u kratkom roku.

1. Ovlaštenja

U Federaciji BiH, vladina Uredba o gasu ne uspijeva definisati kriterije i procedure davanja ovlaštenja. On nije usaglašen sa Direktivom 2003/55/EC. U Republici Srpskoj, procedure davanja ovlaštenja su usaglašene. Licence za poslovanje sa prirodnim gasom izdaje Regulatorna komisija za energiju Republike Srpske (RERS) prema uslovima propisanim u Za-

konu o gasu i u Pravilima licenciranja. Izgradnja novih postrojenja za prirod-ni gas od strane neke kompanije koja nije postojeći operator je uslovljena koncesijom koja se dodjeljuje na pe-riod ne duži od 30 godina ili, u slučaju da se pokaže da izvanredne okolnosti zahtijevaju dugoročnije investicije (što nije definisano Zakonom), ne duže od 50 godina. U 2012. godini Vlada Republike Srpske je osnovala kompaniju Gas RES Banja Luka za razvoj grane gasovoda u okviru pro-jekta Južni tok, bez da joj je, čini se, bila dodijeljena koncesija.

Energetika

Pogledajte stranicu 205 "Godišnjeg izvještaja o implementaciji" za detaljnije opise definicija ovih podataka i tabele. Izvor: Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije (FBiH)

i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva (RS), pripremio Sekretarijat EZ


Energetika

2. Razdvajanje djelatnosti

Dok postojeća legislativa u oba entiteta preuzima zahtjeve zakon-skog i funkcionalnog razdvajanja djelatnosti operatora transportnog sistema, kao i za razdvajanje računa, nijedna od njih nije na vrijeme imple-mentirana u praksi što je potvrđeno Odlukom 2013/04/MC-EnC. U junu 2014. godine, licenca za trgovinu i isporuku Gas Prometa je opozva-na što dovršava njegovo zakonsko razdvajanje. Međutim, nikakvi koraci nisu napravljeni da se implementira funkcionalno razdvajanje. Sve ostale kompanije koje se bave transportom i distribucijom ostaju u potpunosti integrisane. Uoči implementacije Trećeg paketa, ovo je zabrinjavajuće.

Struktura kompanije BH Gas, opera-tora transportnog sistema u Feder-aciji BiH, još uvijek dozvoljava da se sve djelatnosti vezane za prirodni gas vrše u jedinstvenom organizacionom i upravnom formatu. Kompanija je ak-tivno uključena i u mrežne i u komer-cijalne aktivnosti u sektoru prirodnog gasa.

U Republici Srpskoj, Sarajevogas A.d. ostaje u potpunosti integri-san, sa ovlaštenjem i za transport i isporuku prirodnog gasa. Sarajevo-gas A.d. djeluje kao jedan od glavnih isporučilaca prirodnog gasa u Repub-lici Srpskoj, uključujući i isporuku tar-ifnim potrošačima. U Sarajevogasu A.d. organizaciona nezavisnost i ne-zavisnost u donošenju odluka njenih transportnih aktivnosti nije osigurana, program usaglašavanja još nije us-postavljen, a zahtjevi za razdvajanjem računa još nisu pravilno implementi-rani.

Povrh toga, u oba entiteta distribu-tivne djelatnosti obavljaju iste kom-panije koje se bave isporukom i trgo-vinom prirodnim gasom. Zakonsko i funkcionalno razdvajanje operatora distributivnog sistema nije imple-mentirano.

3. Pristup treće strane

U Federaciji BiH, operatori sistema su obavezni da osiguraju efikasan i nediskriminatoran pristup mreži. Međutim, nadležno ministarstvo ima mandat da odluči za svaki slučaj

pojedinačno da li pristup treba biti dopušten na regulisan ili ispregov-aran način, što je ozbiljno kršenje i Direktive 2003/55/EC i Propisa (EC) 1775/2005. U praksi, u Federaciji BiH, nisu usvojene, objavljene ni primijen-jene niti odvojene tarife za transport i distribuciju gasa niti metodologija za njihovo proračunavanje. Umjesto toga, na prijedlog vertikalno integri-sanog BH-Gasa, nadležno Ministarst-vo entiteta postavlja “integrisane” cijene za transport i isporuku, a kan-tonalno ministarstvo za distribuciju i isporuku. Vladina Uredba također osigurava da će bilo koja odluka o izuzeću pristupa treće strane biti izda-ta od strane nadležnog ministarstva, tako ne uključujući regulatorni organ što se zahtijeva u Direktivi 2003/55/EC.

U Republici Srpskoj, operatori siste-ma su obavezni da omoguće nedis-kriminatoran i transparentan pristup sistemu. Izmijenjeni Zakon o gasu je preuzeo odredbe o izuzecima za treću stranu za novu gasnu infrastrukturu u skladu sa Direktivom 2003/55/EC. On također daje RERS-u nadležnost da razvija metodologije za izračunavanje mrežnih tarifa. Na osnovu ovog tar-ifnog sistema, odgovarajući opera-tori trebaju utvrditi i objaviti visinu naknada. Čak i ako izmijenjeni Zakon o gasu dodijeli RERS-u naležnost da razvije metodologije za izračunavanje mrežnih tarifa, do sada su samo dis-tributivna tarifa i cijene za snabdi-jevanje tarifnih potrošača stupile na snagu, dok je transportna tarifa usvo-jena samo za ogranak transportnog gasovoda Karakaj-Zvornik.

Nadalje, nacrt među-vladinog spora-zuma između BiH i Ruske Federacije za izgradnju i upravljanje dvjema gasovodnim granama projekta Južni tok dopušta operatoru da uspostavi transportne tarife i daje ruskoj kom-paniji Gazprom ekskluzivno pravo da koristi sve kapacitete gasovoda, što je povreda Ugovora.

4. Kvalifikacija

Izmijenjeni Zakon o gasu Republike Srpske ispravno preuzima kvalifi-kacijske kriterije iz Direktive 2003/55/EC. Kvalifikacijski kriteriji propisani u Uredbi Vlade Federacije BiH nisu usaglašeni sa Direktivom 2003/55/

EC, jer on definiše kvalifikacijski sta-tus pozivanjem na dodatne kriterije, tj. limitirajući ga na potrošače koji koriste gas za proizvodnju električne energije i krajnje korisnike koji su potrošili više od 150 miliona m3 gasa u prethodnoj kalendarskoj godini. Tako Federacija BiH ne samo da ne implementira kvalifikacijske zahtjeve, već je njihovo pravilno prenošenje u domaću legislativu na čekanju. Očekuje se da nacrt Zakona o gasu barem obezbijedi zakonsku poza-dinu za punu kvalifikovanost svih potrošača od 1. januara 2015. godine.

5. Otvaranje tržišta i regulacija cijena

Sve potrošače prirodnog gasa u BiH snabdijevaju odgovarajući važeći isporučioci po regulisanim cijen-ama. Tržište se mora smatrati veoma zatvorenim. Mora se uvesti poste-peno obustavljanje regulacije cijena isporuke i kombinovati sa mehanizmi-ma podrške kao što su obaveze javne usluge i zaštita ugroženih potrošača.

6. Balansiranje

Nijedna od odredbi Propisa (EC) 1775/2005 nije prenesena ili imple-mentirana u Federaciji BiH. Režimu balansiranja nedostaje jasna i do-sljedna regulatorna pozadina. Zahtjevi acquis-a u pogledu određivanja na-knada za disbalans nisu primijenjeni.

U Republici Srpskoj, Pravilnik o uprav-ljanju transportom prirodnog gasa je primijenjen onako kako ga je usvojio Gas Promet i odobrio RERS. Pravilnik uglavnom pokriva tehnička pravila i neke osnove principe dodjele kapac-iteta i balansiranja. Praksa u Republici Srpskoj ne daje nijednu metodologiju proračuna naknada za disbalans i kra-jnjih tarifa u javnost.

7. Sigurnost isporuke

Uredba Vlade Federacije Bosne i Her-cegovine ne preuzima odredbe Direk-tive 2004/67/EC. Uredba daje defin-iciju zaštićenih potrošača i uloge i odgovornosti različitih učesnika na gasnom tržištu. Međutim, nedostaju lista mjera i odgovornosti u slučaju nužde, opseg izvještavanja i saradnje sa susjednim zemljama, kao i defin-icije standarda isporuke i velikog poremećaja isporuke.


U Republici Srpskoj, Uredba o sigurn-osti snabdijevanja i isporuke prirod-nog gasa usvojena u 2011. godini, preuzima ključne elemente Direk-tive 2004/67/EC, kao što je definicija zaštićenih potrošača, definicije uloga i odgovornosti za različite učesnike na tržištu, lista mjera i odgovor-nosti u slučaju nužde, kao i opseg izvještavanja i saradnje sa svojim susjedima. Međutim, definicija stan-darda isporuke još uvijek nedostaje.

8. Zaštita potrošača i zaštita ugroženih potrošača

Postojeća legislativa Federacije BiH daje samo obaveze za isporučioca tarifnih potrošača. Relevantni zahtjevi Direktive 2003/55/EC nisu pravilno preuzeti. Nadalje, regulacija cijena primijenjena na neke od tar-ifnih potrošača dopušta diskrimi-naciju među potrošačima. Koncept ugroženih potrošača nije definisan. S druge strane, definicija zaštićenih potrošača sadrži određene ele-mente socijalno ugroženog statusa potrošača. Međutim, ovo se ne mora smatrati ispravnim prenošenjem zahtjeva acquis-a na uspostavu mjera zaštite za ugrožene potrošače.

U Republici Srpskoj, Zakon ne osigu-rava zaštitu potrošača osim pozivanja na Razvojnu strategiju energetskog sektora. Nedostatak jasnih zakonskih instrumenata koji regulišu zaštitu potrošača u skladu sa acquis-om se mora smatrati neusaglašenim.

Koncept ugroženih potrošača po Trećem paketu se ne odražava u postojećoj legislativi gasnog sekto-ra u oba entiteta, a pogotovo ne na državnom nivou.

c. Zaključci i prioriteti

Upravljanje gasnim sektorom u Bosni i Hercegovini je u tako lošem stanju da samo temeljita i duboka reforma u kontekstu implementacije Trećeg paketa može popraviti mnoštvo prekršaja koje je identifikovalo Mini-starsko vijeće u Odluci 2013/04/MC-EnC. To će morati uključivati za-kon na državnom nivou, uključujući i uspostavu regulatornog organa na državnom nivou. Sekretarijat je po-nudio svoju pomoć u procesu izrade nacrta, međutim nije dobio odgovor.Zakonska i regulatorna reforma u sektoru prirodnog gasa Bosne i Her-cegovine mora biti usmjerena na

različita relevantna polja, uključujući, između ostalog, razdvajanje djelat-nosti operatora sistema, transpar-entne tarifne sisteme i deregulaciju cijena, efektivna prava promjene isporučioca i usaglašene kvalifikaci-jske kriterije, kako bi se osiguralo potpuno otvaranje tržišta prirodnog gasa od 1. januara 2015. godine. Ovaj zadatak je ključni prioritet za Bosnu i Hercegovinu i zahtijeva jačanje resur-sa na državnom nivou i neodložno postizanje političkog konsenzusa na različitim nivoima vlasti.Također je veoma važno da bilo kakav daljnji razvoj infrastrukture u zemlji bude nastavljen u skladu sa zahtjevi-ma acquis-a.Treći energetski paket, kao ključni pri-oritet za Ugovorne strane, mora biti prenesen u domaću legislativu do 1. januara 2015. godine. Sekretarijat ostaje stalno dostupan za pomoć Bosni i Hercegovini u nastavku svih odgovarajućih reformi, uključujući i neophodne zakonske, regulatorne, političke i prekogranične aranžmane.

Izvor: Godišnji izvještaj o implementaciji, Sekretarijat Energetske zajednice, august 2014.

Energetika

Šućur: "Očito je da se više radi u interesu entiteta nego države"

U BiH je najveći problem kako doći do političkog dogovora o državnim pravilima za funkcionisanje tržišta električne energije i gasa.

Slaviša Šućur, predsjedavajući Odbo-ra za energetiku, rudarstvo i industriju u Predstavničkom domu Federaciju BiH, kazao je za Oslobođenje kako je za BiH najbolje da ima državni zakon i strategiju u bilo kojem sektoru, pa tako i u sektoru gasa.

"U Federaciji BiH je davno urađen Nacrt zakona o gasu i na tome je sve stalo. FBiH je čekajući da se nešto dogodi i da se ovo pitanje reguliše na državnom niovu propustila da usvoji zakon, koji je u parlamentarnoj proce-duri", kazao je Šućur dodajući kako je

nacrtom zakona o gasu regulisano i da Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) preuzme nadležnost nad sektorom gasa. Prema njegov-im riječima, bilo bi idealno da BiH ima državni zakon o gasu, ali ističe da je bolje da se radi i na entitets-kim nivoima, pa da se poslije ide na usaglašavanje, nego da se nikako ne radi. "Mada, ukoliko se budu radili za-koni na nivou entiteta onda se mora voditi računa da to budu usklađeni zakoni", kazao je Šućur.

Komentarišući najave Ministarskog vijeća da ukoliko BiH do juna 2014. ne ispuni obaveze iz Drugog energetsk-og paketa, Sekreterijat EZ predložit će određene sankcije protiv BiH. Šućur kaže: "Nije prvi put da BiH pro-

bija rokove. Očito je da smo u ovom sektoru dobrano zakasnili. Međutim, činjenica je i da ova Vlada nešto radi, polako stiže zadane rokove, ispun-java ciljeve, obaveze koji su pred nju postavljeni. U pripremi je set zakona iz sektora energije, znači da se nešto radi". Kad je riječ o gasnom sektoru očito je da se više radi u interesu entite-ta nego države. Šućur ističe kako političke stranke i politika iz RS-a jednostavno ne žele da učestvuju u izradi ovih, državnih zakona. Inače, federalni ministar energije, industrije i rudarstva Erdal Trhulj je u svojim istu-panjima istakao da je opredjeljenje vlasti Federacije BiH da se donese Zakon o gasu na državnom nivou, kao i energetska strategija.

Bosna i Hercegovina nema svoju proizvodnju gasa, terminal za tečni prirodni gas, niti podzemna skladišta. Gasna infrastruktura u BiH je još nedovoljno razvijena tako da generalno igra ograničenu ulogu u privredi, a od 1974. - 1976.

godine, kada je započeta gasifikacija BiH, pa do danas, razmatralo se nekoliko opcija za povezivanje postojećeg prijenosnog sistema sa drugim sistemima.


Energetika

S druge strane, Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srp-ske Željko Kovačević nedavno je za Srnu izjavio kako na nivou BiH zakon o gasu može biti samo zbir dva en-titetska zakona o gasu, odnosno da

se uvaži činjenica da RS ima svoj Za-kon o gasu i da Federacija BiH donese svoj, pa da ova oblast bude regulisa-na na nivou entiteta, jer energetski sektor i oblast gasa, prema njegovim riječima, pripadaju entitetima.

Stav ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nismo dobi-li, kao ni odgovore iz Ministarstva in-dustrije, energetike i rudarstva RS-a.

Piše: Alema PendekIzvor: Oslobođenje

Zakonom o gasu se uređuju strategi-ja, politika i planiranje razvoja gasnog sektora, učesnici u gasnom sektoru, pravila i uvjeti za obavljanje ener-getskih djelatnosti u sektoru prirod-nog gasa, razdvajanje djelatnosti i funkcioniranje gasnog sektora, op-eratori sistema, pristup treće strane sistemu za prirodni gas, tržište gas-om i regulisanje tržišta.

Zakonom se utvrđuju i nadležnosti regulatorne komisije u gasnom sektoru, energetske dozvole, li-cence i tehnički propisi, izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih ob-jekata, prava i obaveze proizvođača, snabdjevača i kupaca gasa, sigurn-ost snabdijevanja gasom i mjere u slučaju poremećaja na tržištu gasa, upravni nadzor i inspekcija, kao i dru-ga pitanja od značaja za gasni sektor u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Reguliranje transporta prirodnog gasa, međunarodna trgovina, uprav-ljanje, balansiranje i pomoćne usluge transportnog sistema nisu predmet ovog zakona.

Osnovni ciljevi ovog zakona su osig-uravanje kontinuiranog, sigurnog i kvalitetnog snabdijevanja kupaca prirodnim gasom, uključivanje u međunarodno tržište prirodnim gasom putem jedinstvenog tržišta prirodnog gasa u BiH, osiguravanje usklađenosti tržišta prirodnog gasa BiH i kompatibilnosti sistema s dru-gim regionalnim i evropskim tržištima i sistemima.

Ovim zakonom želi se postići i obezbjeđenje uslova kojim se izvori-ma biogasa i drugim tipovima gasa iz biomase omogućava nediskrimi-natoran pristup gasnom sistemu,

uz uvažavanje neophodnih zahtjeva kvaliteta, tehničkih propisa i bezbjed-nosnih standarda, obaveza vršenja ja-vne usluge preduzeća za prirodni gas i zaštita prava socijalno ugroženih ku-paca, prenijeli su federalni mediji.

Ciljevi su i podsticanje održivog raz-voja tržišta prirodnog gasa, ener-getska efikasnost, zaštita okoliša u skladu s propisima i domaćim i međunarodnim standardima, zaštita interesa korisnika sistema, osigura-vanje transparentnih i nediskrimina-tornih tarifa za proizvodnju, distribu-ciju i snabdijevanje prirodnim gasom, osiguravanje pristupa sistemu na nediskriminatoran, transparenatan način koji odražava stvarne troškove, itd.

Izvor: BHRT/SrnaObjavljeno: 10.09.2014.

Odobren prijedlog Zakona o gasu u Federaciji BiH

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odobrio je, gotovo bez rasprave, prijedlog Zakona o gasu koji je utvrdila i Parlamentu predložila federalna Vlada.

Nedovoljno razvijena gasna infrastruktura


INTERVJU

Poštovana gđo Glamoč, nedavno ste imenovani na mjesto generalnog direktora KJKP Sarajevogas. Na što ćete se fokusirali u svom radu?

Iako sam prihvatila ovu dužnost, svjesna sam da u ovakvoj sveopćoj ekonomskoj krizi ne mogu biti zadovoljna. Naime, problemi u poslovanju se ne rješavaju tako brzo i ne ovise samo o nama samima. Ono na što se želi skrenu-ti posebna pažnja kada je u pitanju predstojeći planski pe-riod i zapravo na što ću se najviše fokusirati u svom radu je ekonomsko-finansijski aspekt poslovanja, koji u velikoj mjeri šteti uspješnosti Preduzeća, a na koji Preduzeće ne može uticati. Najveći problem u Sarajevogasu su dugo-vanja prema našem dobavljaču, transportnoj kompaniji BH-Gas, odnosno problem dugovanja javnog komunal-nog preduzeća "Toplane Sarajevo" prema Sarajevogasu.U tom smislu, posebno se i ponovo naglašava nedostatna cijena distribucije gasa, koja je svih prethodnih godina uz-rokovala ostvarivanje negativnog finansijskog rezultata tj. gubitaka u poslovanju. Upravo iz tog razloga je preduzeće svih prethodnih godina zahtijevalo korekciju cijene distri-bucije gasa, kako bi bilo u mogućnosti pokriti troškove poslovanja, tj. obezbijediti poslovanje na granici rentabil-nosti. Važno je napomenuti da Sarajevogas upravlja siste-mom i distribuira energent visokog rizika, te da troškovi koji se odnose na održavanje, sigurnost i bezbjednost sistema, kao što je gasni sistem, ne smiju biti dovedeni u pitanje. Dakle, troškovi koji se ne mogu pokriti iz cijene distribucije su neizostavni i nemaju alternativu u realizaciji.

Šta ili tko određuje cijenu gasa?

Prodajna cijena prirodnog gasa se sastoji iz nabavne ci-jene gasa i cijene distribucije gasa. U skladu sa zakonskim propisima, nabavnu cijenu gasa utvrđuje Vlada Federacije BiH, a distributivnu cijenu, iz koje se pokrivaju troškovi po-slovanja Sarajevogasa utvrđuje Vlada Kantona Sarajevo. Fakturna cijena gasa se sastoji iz prodajne cijene gasa i poreza na dodatu vrijednost.Posljednja Odluka Vlade FBiH o davanju saglasnosti na nabavnu cijenu prirodnog gasa sa primjenom od 01.09.2013. godine objavljena je u "Službenim novinama Federacije BiH br. 70/13 od 11.09.2013. godine i ona izno-si 0,754 KM/Sm³, dok je posljednja odluka Vlade Kantona Sarajevo kojom je data saglasnost na distributivnu cijenu prirodnog gasa koju je donio Upravni odbor Sarajevogasa objavljena u "Službenim novinama Kantona Sarajevo" broj 27/02 od 28.11.2002. godine i na web stranici KJKP Sara-jevogasa.

Problemi s naplatom potraživanja su postali sva-kodnevnica?

Mogu reći da nemamo toliko problema s naplatom kada su u pitanju kategorije kupaca kao što su domaćinstva, veliki ili mali kupci. Naš najveći problem je naplata gasa od našeg najvećeg korisnika KJKP "Toplana Sarajevo". U julu prošle godine usvojen je Zakon o finansijskoj kon-solidaciji privrednih društava u Federaciji BiH kojim bi se izvršilo reprogramiranje dugovanja KJKP Toplana prema Sarajevogasu i Sarajevogasa prema BH-Gasu. Uprava i Nadzorni odbor Sarajevogasa su uputili zahtjev osnivaču, tj. Vladi Kantona Sarajevo zahtjev za dobijanje daljih uputa i smjernica kako bi se ovaj postupak i pokrenuo.

Recite nam nešto o kompaniji Sarajevogas, koliko potrošača trenutno imate i jeste li zadovoljni do sada postignutim?

Preduzeće je osnovano 1975. godine, kao ekološki pro-jekat sa jasno definisanim ciljem: obezbijediti da Sarajevo postane ekološki čistiji grad upotrebom prirodnog gasa kao čistog energenta. S punim pravom se može reći da je preduzeće afirmisalo svrsishodnost korištenja prirodnog gasa, kako za zagrijavanje tako i za industrijsku potrošnju. Nažalost, posljednjih godina je značajno smanjena isporu-ka gasa, te je i kvalitet zraka srazmjerno pogoršan.

Nabavna cijena prirodnog gasa za BiH u posljednih 15-20 godina, s malim iznim-

kama, stalno raste. Ta je cijena pod utjecajem važećih uvjeta nabave, iz jednog pravca i

jednog izvora, ali i ukupne godišnje potrošnje.

Sve manja potrošnja gasa u domaćinstvima i industriji znatno utiče na poslovanje distributivnih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Zbog kontinuiranog porasta cijene gasa iz godine u godinu, on više nije konkurentan energent, zbog čega su neki potrošači već prešli na drugi energent, a novi se nisu priključili. Cijene gasa i drugih energenata određuje Vlada Kantona i Vlada Federacije BiH, te je nemoguće planirati i ugovarati potrošnju na razdoblje od jedne godine jer nitko nije siguran u stabilnost cijene gasa u tom razdoblju, čime se otežava dalji razvoj, te rekonstrukcija i održavanje gasne mreže. O tome, te kako pronaći put u normalizaciju stanja i ima li nade u bolje sutra pitali smo direktoricu KJKP „Sarajevogasa“ gđu Nihadu Glamoč.

KJKP "Sarajevogas" d.o.o.



Sarajevogas je najveća distributivna kompanija u BiH i pri-pada grupi javnih komunalnih preduzeća u Kantonu Sara-jevo. Tehničko-tehnološki aspekt poslovanja Sarajevoga-sa u kontinuitetu se odvija kvalitetno s održavanjem svih bitnih parametara na impozantnom nivou. S ovog aspekta poslovanja, posebno se ističe sistem distribucije gasa i kontinuirano održavanje distributivnog gasnog sistema u punoj pogonskoj spremnosti. Osnovne karakteristike složenog, visokosofisticiranog distributivnog gasnog sistema kojim upravlja Sarajevogas su velika razuđenost od preko 1.330 km distributivne gasne mreže, 79.500 regulaciono mjernih uređaja, značajan broj instalirane mjerne opreme na gasnom sistemu i cca 64.000 aktivnih kupaca prirodnog gasa. Poslovanje Sarajevogasa u ovom segmentu karakteriše sigurno, pouzdano, bezbjedno i bez ekscesnih situacija snabdijevanje prirodnim gasom svih potrošača u Kantonu Sarajevo, kao i održavanje ovakvog sistema, te mogu reći da sam zadovoljna s postignutim.

Kako komentirate višegodišnji pad potrošnje prirod-nog gasa?

Učestale promjene nabavne cijene prirodnog gasa, kli-matske promjene, prekid dotoka gasa u januaru 2009. godine zbog rusko-ukrajinskog spora, nesigurnost u snabdijevanju prirodnim gasom zbog dugovanja na rel-aciji Toplane-Sarajevogas-BH-Gas, loše socio-ekonomske prilike građana su neki od razloga koji su doveli do nega-tivnih tendencija u kretanju ukupnog broja kupaca koji ko-riste gas te smanjenju potrošnje gasa naročito u zadnje dvije do tri godine. Kategorija domaćinstva je najbrojnija kategorija kupaca prirodnog gasa koja je ujedno zbog ni-skog životnog standarda i najosjetljivija. Upravo u ovoj kategoriji su najuočljivije negativne tendencije u kretanju broja kupaca, smanjene potrošnje gasa, kao i smanjenom prirastu novih potrošnih mjesta.

Ima li neovlaštene potrošnje gasa i kako se rješava?

Sarajevogas vrši redovnu kontrolu na terenu i dešava se da ekipa Sarajevogasa, uglavnom kod kategorije domaćinstava uoče neovlaštenu potrošnju. Ukoliko se uoči krađa, problem se rješava prekidom isporuke gasa i pokreću se pravne aktivnosti propisane Pravilnikom o neovlaštenoj potrošnji.

Ima li nesreća na gasnim instalacijama ili prilikom korištenja gasnih aparata?

Sigurnost unutrašnjih gasnih instalacija je u nadležnosti korisnika i izvođača. Međutim, veliku pažnju posvećujemo informiranju krajnjih potrošača o primjeni i upotrebi prirodnog gasa, a sve u cilju smanjenja nesreća i trovanja sa CO. Izrađujemo razne brošure i upute korisnicima, ali isto tako, na našoj internetskoj stranici mogu se naći sve potrebne informacije. Na taj način pomažemo našim ko-risnicima u tom segmentu.

Uloga vašeg dispečerskog centra?

Novoopremljeni dispečerski centar je u potpunosti mod-erniziran i opremljen sa savremenim sredstvima veze, nadzora i upravljanja, što omogućava detaljan uvid u stan-je kompletnog gasnog sistema i kontinuiranu 24-satnu komunikaciju sa ekipama na terenu i odgovornim licima u preduzeću. Radni režim u dispečerskom centru se obavlja nepredino u turnus sistemu 24 sata dnevno.

Najznačajniji projekti Sarajevogasa?

Pored aktivnosti koje se odnose na snabdijevanje kupa-ca, upravljanje i održavanje distributivnog gasnog siste-ma, Sarajevogas je, prema ograničenim mogućnostima, pokretao projekte kojima se unapređuje cjelokupna grad-ska gasna infrastruktura, ali i poslovno tehnički sistem. Od najznačajnijih projekata spomenut ću projekat Baždarnice koja je zvanično puštena u rad 2011. godine kao prva državna referentna laboratorija za mjerne uređaje, zatim projekat Sistema za daljinsko očitanje u okviru kojeg se na mjerne uređaje instalira oprema za daljinsko očitanje i to kod potrošača koji su locirani na nepristupačnim mjes-tima i gdje je udaljenost između potrošnih mjesta jako velika. Tu je i projekat Telemetrije, kao i projekat Rekon-strukcije i opremanja poslovno tehničkog objekta u Butila-ma. Važno je spomenuti i projekat Izgradnje savremenog i modernog skladišnog prostora i autoradionice koji čine veoma bitnu podršku u obavljanju osnovne funkcije preduzeća. Projekat Izgradnje savremenog arhivskog de-poa je riješio problem trajnog arhiviranja dokumentacije.Sve što sam navela su samo neka od postignuća Sara-jevogasa i predstavljaju garanciju i pretpostavku za daljnji uspješni rad u svim aspektima poslovanja Sarajevogasa.

Osnovna djelatnost preduzeća KJKP “Sarajevogas d.o.o.” je distribucija prirod-nog gasa, upravljanje i održavanje gasnog

sistema.

Dispečerski centar


Još nešto što nismo znali?

Neizostavno se mora naglasiti da osigu-ranju bezbjednog i sigurnog snabdijevan-ja prirodnim gasom, kao i održavanju cjelokupnog poslovno tehničkog siste-ma doprinose opredijeljeni, educirani i stručni uposlenici Sarajevogasa. Naime, dugogodišnjim iskustvom, razvijenim vještinama, ali i kontinuiranim atestiran-jem i obučavanjem, uposlenici odgovor-no i posvećeno održavaju gasni sistem, uz podršku i usmjeravanje Uprave, Nad-zornog odbora i Skupštine preduzeća.Od 2006. godine imamo certificirane trenere iz pojedinih oblasti gasne struke, a od prošle godine i tri autor-izirana eksperta za područje unutrašnjih gasnih instalacija. Kako bismo povećali sigurnost, usvojili smo IGT-DVGW tehnička pravila kao obavezujuća. Aktivno učešće u projektu „Harmonizaci-ja zakonske i tehničke regulative u gasnom sektoru zemal-ja jugoistočne Evrope“ i rad na pripremi tehničkih pravila su u velikoj mjeri olakšali i pripremu KJKP Sarajevogasa za provjeru TSM–a prema istovrijednim njemačkim zahtjevima. Nakon uspješno provedene četverodnevne provjere od strane eminentnih njemačkih stručnjaka za gas, Sarajevo-gas je u junu 2013. godine dobio potvrdu o implemen-taciji Menadžmenta tehničke sigurnosti (DVGW-TSM). Konsultant na uspostavi i provjeri TSM sistema je bio Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku (IGT) iz Sa-rajeva. Možemo se pohvaliti da smo prva kompanija u re-gionu koja posjeduje TSM potvrdu.

Ukratko o planovima u 2015. godini?

Jedan od osnovnih ciljeva Preduzeća u planskom periodu je zadržavanje svih kupaca prirodnog gasa, ali i povratak kupaca koji su odustali od korištenja prirodnog gasa. Stoga je Sarajevogas opredjeljen preduzeti sve raspoložive mjere i aktivnosti radi afirmisanja prirodnog gasa kao čistog en-ergenta, iskoristiti prepoznate mehanizme promotivnog djelovanja kako bi se zaustavili alarmantni trendovi pada potrošnje prirodnog gasa, kao i smanjenje broja potrošača. Ovdje je važno naglasiti da navedeni, alarmantni trendovi pada potrošnje prirodnog gasa, pored što enormno štete poslovanju Sarajevogasa, daleko više štete životnoj oko-lini u Kantonu Sarajevo. Zaštita životne sredine, u uslovi-ma velike zagađenosti zraka u sarajevskoj kotlini, nameće

se kao imperativ svima onima koji mogu, koristeći različite mehanizme, uticati na smanjenje zagađenosti. U tom kontekstu, bilo bi neophodno da Vlada Kantona Sarajevo i nadležna Ministarstva koordiniranim aktivnostima obez-bijede pristup, tj. učine dostupnim sredstva iz namjenskih fondova za zaštitu životne sredine. Sredstva bi se koor-diniranim mehanizmima usmjerila na zaustavljanje pada potrošnje, animiranje potrošača na korištenje prirodnog gasa i njihovog subvencioniranja, provođenje projekata promocije radi upotrebe prirodnog gasa za pogon vozi-la, ali i drugih diverzificiranih vidova upotrebe prirodnog gasa. Diverzifikacija potrošnje, posebno kada je u pi-tanju upotreba gasa za pogon vozila, prepoznaje se kao izuzetno važna, uzimajući u obzir da veliki broj automobila u Kantonu Sarajevo značajno utiče na zagađenost zraka.

I pored svih poteškoća u naplati gasa od javnog komu-nalnog preduzeća "Toplane Sarajevo" i smanjenju broja potrošača, direktorica Glamoč vjeruje u stabilno po-slovanje KJKP Sarajevogasa u budućnosti uz maksimalno zalaganje Uprave i svih uposlenika ovog preduzeća. Za-hvaljujem gđi. Glamoč na izdvojenom vremenu i želim joj puno sreće u daljem poslovanju i vođenju preduzeća.

Pripremila:Ismeta Hasanbegović, IGT

Tehničko-tehnološki ciljevi KJKP "Sarajevogasa" d.o.o.- Obezbijediti kontinuirano i sigurno snabdijevanje prirodnim gasom svih potrošača u Kantonu Sarajevo- Zadržati sve postojeće kupce prirodnog gasa, posebno kupce iz kategorije “Veliki kupci”- Preduzeti mjere za diskretno povećanje broja kupaca iz svih kategorija potrošača- Razvijati i unapređivati poslovno tehnički sistem prema skromno raspoloživim

mogućnostima

Lica odgovorna za TSM u Sarajevogasu sa predstavnicom DVGW-a gđom Aidom Bučo-Smajić i tadašnjim direktorom g. Salihom Selmanovićem



25. sjednica Koordinacionog od-bora (u daljem tekstu KO) projekta ''Harmonizacija zakonske i tehničke regulative u gasnom sektoru ze-malja jugoistočne Evrope'' održana je 24. juna 2014. u Istraživačko raz-vojnom centru za gasnu tehniku – IGT d.o.o., u Sarajevu. Sjednicom je predsjedavao g. Michael Buckler, predsjednik Koordinacionog odbora Projekta. Ostali prisutni na sjednici su bili: dr. Walter Thielen - generalni direktor DVGW-a, Hiltrud Schulken, referent za međunarodnu surad-nju, gđa. Aida Bučo-Smajić - projekt menadžer za jugoistočnu Evropu, dr Džemal Peljto, rukovodilac projekta, Milan Zdravković iz Srbijagas-a, gđa. Amira Pintul, pomoćnik Ministra u Ministarstvu energije, rudarstva i in-dustrije, te direktori kompanija: Salih Selmanović (KJKP Sarajevogas), Milo-mir Draganić (Gaspromet Pale), Haj-rudin Handžić (Visoko Ekoenergija), Mirza Sendijarević (BH-Gas), Faruk Jakupović (IGT), Semin Petrović (IGT) i Hajdina Škufca (IGT).

Ovoj sjednici su također prisust-vovali i Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo g. Zlatko Petrović, zatim zamjenik direk-tora Sarajevogas a.d. g. Gavro Slado-je i izvršni direktor BH-Gasa g. Haris Hrnjičić. Nakon usvajanja dnevnog

reda sjednice i zapisnika sa 24. sjed-nice uslijedili su izvještaji radnih gru-pa projekta i ostale informacije bitne za rad Koordinacionog odbora.

Radna grupa 6 "Transport i distribu-cija"

Predsjednik radne grupe 6 "Transport i distribucija gasa" g. Milan Zdravković je u svom izlaganju naglasio da je rad-na grupa u proteklih jedanaest godi-na rada razmatrala i pripremila Koor-dinacionom odboru za usvajanje 137 dokumenata sa ca. 3300 stranica tek-sta. Za 25. sjednicu su pripremljene finalne verzije 6 dokumenata za usva-janje i to: G 488 (update); G 686; GW 18; GW 134; GW 336-1 i GW 336-2. Nakon kratke diskusije članovi Koor-dinacionog odbora su jednoglasno usvojili predložene dokumente.

Radna grupa 10 "Primjena gasa"

U odsustvu predsjednika radne grupe 10 "Primjena gasa/Široka potrošnja) g. Božidara Mijovića, izvještaj o radu ove radne grupe podnijela je gđa. Haj-dina Škufca, sekretar radne grupe. Za ovu sjednicu Koordinacionog odbora, radna grupa 10, odnosno sekretarijat Projekta je pripremio finalne verzije 10 dokumenata, i to: G 102, G 260 (update), GW 541, G 693, G 5405, G

5616, G 5634, GW 4, Gas Inf 10 i Gas Inf 15. Nakon upoznavanja sa doku-mentima, članovi Koordinacionog od-bora su se saglasili da se usvoje svih deset predloženih tehničkih pravila.

Izvještaji o radu radnih grupa detaljni-je su dati na stranicama 23 i 24.U tački 6. dnevnog reda data je infor-macija o novim članovima u radnim grupama projekta. U radnu grupu 6 "Transport i distribucija gasa" dodat-no su predloženi: Mr.sc. Mirza Musić i Edis Baković iz BH-Gasa, te Midhat Šećibović iz IGT-a. Novi član radne grupe 10 "Primjena gasa" je Elvir Zlatić iz KJKP "Sarajevogasa". Sa us-vajanjem odluke o novim članovima radnih grupa, također je potvrđeno i učešće dosadašnjih članova.

Informacija o uspostavljanju Ekspertskog sistema za gasnu tehniku

O uspostavljanju Ekspertskog sistema za gasnu tehniku i ispitima prve gen-eracije eksperata/stručnjaka za TRGI govorila je gđa. Aida Bučo-Smajić. U maju 2014. godine ispit su položila tri kandidata kojima su uručeni certifi-kati u vrijeme održavanja 25. sjednice Koordinacionog odbora.

Održana 25. sjednica Koordinacionog odbora Projekta "Harmonizacija zakonske i tehničke regulative za gasni

sektor u zemljama jugoistočne Evrope"

Projekt «Harmonizacija tehničke regulative za gasni sektor u zemaljama jugoistočne Evrope»


Ispitna komisija za provjeru TRGI stručnjaka je bila u sastavu: g-din Fritz Güther, priznati ekspert za TRGI, gosp. Kai-Uwe Schuhman, DVGW ref-erent za primjenu gasa i mentor radne grupe 10, g-dja Aida Bučo-Smajić, projekt menadžer za jugoistočnu Ev-ropu i predstavnik DVGW-a u radnim grupama i Koordinacionom odboru. Ispitivanjem prve generacije TRGI stručnjaka su se stekli preduslovi za formiraje ispitne komisije iz reda domaćih stručnjaka koji će Eksperts-kom sistemu u području gasnih insta-lacija dati temeljnu strukturu.

Ispitivanje eksperata/stručnjaka će u budućnosti provoditi IGT, sekre-tarijat Projekta i Udruženja za gas u BiH. IGT je izvršio sve potrebne kor-ake za vođenje evidencije u skladu sa zahtjevima tehničkih pravila, a po sličnim procedurama koje su ust-aljene u DVGW-Cert. Predstavljena je procedura ispitivanja, kao i postupak dokumentiranja u IGT-u. Radi efikas-nosti i smanjenja troškova, planirano je da se i naredni ispiti za TRGI au-torizirane stručnjake provode u ter-minima sastanaka radne grupe 10. Predsjednik Koordinacionog odbora g. Buckler se zahvalio na uspješnom startu Ekspertskog sistema i čestitao prvim autoriziranim TRGI stručnjacima.

Saradnja s Energetskom zajednicom

Sastanak sa predstavnicima za gas sekretarijata Energetske zajednice je održan 20.05. 2014. u Beču. Ispred DVGW-a i Koordinacionog odbora Projekta, ovom sastanku su prisust-vovali g. Michael Buckler i gđa Hiltrud

Schülken. Ispred Energetske zajed-nice sastanku su prisustvovali g. Pre-drag Grujičić (rukovodilac odjela gas) i gđa. Karolina Čegir, pravnica i ekspert za gas. Na sastanku su predstavljeni razvoj i uspjesi Koordinacionog od-bora i razmjenjena su mišljenja. Pred-stavnici Energetske zajednice su po-hvalili dosadašnji rad Koordinacionog odbora naglasivši da tehnička regu-lativa ne leži u fokusu Energetske zajednice, ali će se raspolaganje i implementacija tehničke regula-tive provjeriti od strane Sekretarijata EZ kao neophodna pretpostavka za implementaciju Evropske direktive za gas (2003/55/EC). Prijedlog da se Koordinacioni odbor prestruktuira u kontinuiranu Gasnu zajednicu je pozi-tivno ocijenjen od strane Sekretarijata EZ koji podržava i prijedlog da se o ovim aktivnostima informiše i Evrop-ska unija DG Energy i gosp. Klaus-Dieter Borchardt.

Budući status Projekta

Sa skromnim sredstvima i velikim angažovanjem stručnjaka iz regiona, Koordinacioni odbor, odnosno radne grupe projekta su uspjele da budu samo korak iza izdavanju tehničke regulative DVGW-a, te se sve novosti koje DVGW objavi mogu također u periodu od 6 do 12 mjeseci objaviti i u okviru Projekta, što se smatra ve-likim postignućem u relativno krat-kom vremenskom periodu. Do sada je razmatrano na radnim grupama i usvojeno od strane Koordinacionog odbora 199 tehničkih pravila.Fokus rada u daljem radu će biti prije svega na implementaciji tehničke regulative u praksi i uspostavljanu

neophodne infrastrukture, npr. edu-kaciji i daljem uvođenju Ekspertskog sistema. Rad na izradi tehničkih pravi-la će se paralelno i dalje odvijati.

Iako su se sve države regiona potpi-sivanjem Atinskog memoranduma obavezale da će izraditi jedinstve-nu tehničku regulativu usaglašenu sa zahtjevima direktiva i zahtjeva standarda EU, na državnom nivou nema organiziranih aktivnosti. Uz to je problematična nedostajuća uloga nacionalnih gasnih udruženja u Koordinacionom odboru i nacio-nalno uvođenje i praktična primjena tehničke regulative.

Na strateškoj radionici održanoj u junu 2013.godine u Bonnu diskutiralo se o budućem razvoju projekta. In-stitucionaliziranjem Koordinacionog odbora, uključjujući radne grupe, projekt bi dobio oficijelni status što bi moglo voditi većem nacionalnom priznavanju i također većem prizna-vanju u Evropi, kao i kod partnera.

Prednosti se vide prije svega u većem priznavanju u (evropskoj) gasnoj branši, kao i kod nacionalnih i evrop-skih institucija vlasti, te mogućnosti da se postane partner Energetskoj zajednici ili drugim organizacijama i institucijama.

Sjednica je završena svečanom podjelom certifikata kandidatima koji su uspješno položili ispit za TRGI au-torizirane stručnjake. (I.H.)


Zahvalnost dr Thielenu za angažman i podršku Projektu ...diskusija se vodila i u pauzama


Ekspertski sistem

Ispitna komisija za prvu generaciju TRGI autoriziranih stručnjaka u Bonnu: Fritz Güther, priznati ekspert za TRGI, Kai-Uwe Schuhman, DVGW referent za primjenu gasa i mentor radne grupe 10, i Aida Bučo-Smajić, predstavnik DVGW-a u radnim grupama i Koordinacionom odboru Projekta.

Prvi TRGI autorizirani stručnjaci u Sarajevu

Prvi ispit za TRGI autorizirane stručnjake održan je 21. maja 2014. godine u Bonnu. Kandidati su bili članovi radne grupe RG 10 „Primjena gasa – široka potrošnja“. Nakon provjere znanja iz teorijskog i praktičnog dijela od strane stručne komisije DVGW-a, kandidati su pokazali zavidno znanje i uspješno položili ispit, te stekli zvanje TRGI autor-iziranog stručnjaka, prvih u regionu jugoistočne Evrope.

Ispit su položili: Dragan Manjak (Sarajevogas A.D), Abdu-lah Mataradžija (Visokoekoenergija) i Hajdina Škufca (IGT). Certifikate autoriziranim TRGI stručnjacima uručio je gen-eralni direktor DVGW-a dr Walter Thielen 24.06.2014. go-dine u Sarajevu.

Drugi ispit za TRGI autorizirane stručnjake organiziran je 26. novembra 2014.g. u Sarajevu u prostorijama IGT-a. Članove ispitne komisije su, pored predstavnika DVGW-a Kai-Uwe Schuhmanna i Aide Bučo-Smajić, činili i TRGI autorizirani stručnjaci iz BiH, Dragan Manjak i Hajdina Škufca.

Polaznici ovog ispita su bili uposlenici KJKP Sarajevogasa: Aiša Ćenanović, Elvir Zlatić i Mersad Vlahovljak.

Ispit se sastojao iz teorijskog i praktičnog dijela. U ok-viru teorijskog dijela ispita obavljen je stručni razgovor sa kandidatima gdje je provjereno njihovo poznavanje TRGI, kao i suvažeće DVGW-IGT tehničke regulative i filozofije sigurnosti gasne tehnike. Praktični dio ispita je obavljen na gasnim instalacijama u dva objekta (poslovni objekat

Unitica i stambeno-poslovni objekat u ul. Pionirska). Kan-didati su pokazali zavidno znanje kako u teorijskom, tako i u praktičnom dijelu ispita.

Uvođenjem ekspertskog sistema za gasne instalacije zaokružuje se uspješan rad na izradi tehničke regula-tive i njene implementacije za oblast primjene gasa. Dugogodišnja saradnja IGT-a, DVGW-a i gasnih kom-panija na području tehničke regulative i edukacije ovim se proširuje na certificiranje stručnih kadrova za gasnu tehniku čime se ide korak dalje u uspješnoj implement-aciji tehničke regulative.

Ovim putem čestitamo kako kandidatima, tako i kompani-ji KJKP "Sarajevogas" koja na ovaj način daje dalji doprinos u unapređenju sigurnosti gasnih instalacija.

Kandidati, budući TRGI stručnjaci: Mersad Vlahovljak, Aiša Ćenanović i Elvir Zlatić iz KJKP Sarajevogasa


Nakon uspješne realizacije ugovora između IGT-a i "Energetike Ljubljana" o kupovini DVGW-IGT tehničke regulative za područje distribu-cije gasa, te učešća slovenačkih stručnjaka na edukacijama DVGW-a u organizaciji IGT-a u Sa-rajevu, saradnja se nastavlja i sa slovenačkim Udruženjem kompanija za distribuciju prirod-nog gasa (GIZ DZP) iz Ljubljane.

Za potrebe treninga "Sigurnost gasnih insta-lacija" koje će se održati u martu 2015. godine u Ljubljani, Udruženje GIZ DZP je naručio 45 ko-mada IGT izdanja Komentara tehničkog pravila G 600 na bosanskom jeziku.

Udruženje GIZ DZP je preveo na slovenački jezik originalni DVGW G 600 i isti objavio 2008. godine nakon potpisivanja licencnog ugovora sa DVGW-om. GIZ DZP je dugogodišnji član DVGW-a, a ovim se započinje i saradnja sa IGT-om iz Sarajeva.

DVGW-IGT tehnička pravila možete pronaći na www.igt.baKontakt osoba: Ismeta Hasanbegović,[email protected] Tel.++387 33 61 06 00

za oblasti:- transporta gasa- distribucije gasa- mjerenja i regulacije pritiska gasa,- primjene gasa u širokoj potrošnji- primjene gasa u industriji

Komentar TRGI-a našao svoj put i do stručnjaka u Sloveniji

DVGW-IGT tehnička pravila



Iz DVGW-a


Iz DVGW-a



Izvještaj pripremio:mr.sc. Semin PETROVIĆ,dipl.ing.maš.Sekretar RG 6

U svom cjelokupnom radu od 2002. godine radna grupa je održala ukupno 52 redovna sastanka i jedan vanredni, zajednički sastanak radne grupe 6 i radne grupe 10 u no-vembru 2007. godine. Za dvanaest godina rada, radna grupa je ukupno razmatrala i pripremila Koordinacionom odboru na usvajanje 137 dokumenata (cca 3.300 stranica).Za 25. sjednicu Koordinacionog odbora radna grupa je obradila i pripremila za usvajanje šest dokumenata, i to:

G 488 (update) Postrojenja za određivanje kvaliteta gasa - Projektovanje, izgradnja, pogon G 686 Određivanje količina na tačkama povezivanja mreža između operatera mrežeGW 18 Procjena stanja katodno štićenih cjevovoda za snabdi-jevanje gasom i vodomGW 134 Odrzavanje podrzano informacionim tehnologijama uključujući GISGW 336-1 Podzemne ugradbene garniture - dio 1: Standard-izacija veza između podzemnih armatura i ugradbenih gar-nituraGW 336-2 Podzemne ugradbene garniture - dio 2: Zahtjevi i ispitivanja

Na 53. sastanku radne grupe koji je održan u septembru 2014. u Sarajevu obrađivani su i pripremljeni za usvajanje sljedeći dokumenti:

DVGW G 403 (03/2013)Pomoć pri odlučivanju za održavanje gasnih distributivnih mreža DVGW GW 101 (03/2013)Kvalifikovani zahtjevi za autorizirane stručnjake za zaštitu od korozije - pasivna zaštita od korozije i katodna zaštita od ko-rozijeDVGW GW 306 (09/2013)Veze sistema za zaštitu od udara groma s metalnim gasnim instalacijama

54. sastanak radne grupe je održan u oktobru 2014. go-dine u Bonnu u Njemačkoj. Na istom sastanku obrađeni su i pripremljeni za usvajanje na narednoj sjednici Koordi-nacionog odbora sljedeći dokumenti:

DVGW G 451 (09/2013)Zaštita zemljišta prilikom projektovanja i izvođenja transportnih gasovodaDVGW GW 125 (02/2013)Drveće, podzemni vodovi i kanaliDVGW GW 309 (09/2013)Električno premoštavanje kod razdvajanja cijevi

Izvještaj o radu radne grupe 6 „Transport i distribucija" (RG 6.1 i RG 6.2) u 2014. godini

Plan rada radne grupe 6 „Transport i distribucija gasa” (RG 6) za 2015. godinuBroj sastanka Oznaka Naslov dokumenta

55. sastanak

april 2015.

DVGW G 213(10/2013)

Postrojenja za proizvodnju mješavina gorivih gasova

DVGW GW 15*

(03/2014)Naknadno oblaganje cjevovoda, armatura i fazonskih komada – Kvalifikacioni kriteriji za osobe koje vrše oblaganje

DVGW GW 24(02/2014)

Katodna zaštita od korozije u vezi sa eksplozivno ugroženim područjima; tekst identičan sa AfK Preporukom br. 5.

56. sastanak

septembar 2015.

DVGW G 450(02/2008)

„Pigovanje“ gasovoda

DVGW GW 21(02/2014)

Uticaj podzemnih metalnih postrojenja preko lutajućih struja iz postrojenja istosmjerne struje; tekst identičan sa AfK Preporukom br. 2.

57. sastanak

novembar 2015.

DVGW G 452(11/2013)

Bušenje i zatvaranje

DVGW GW 27(02/2014)

Postupak za dokazivanje djelotvornosti katodne zaštite od korozije na podzemnim cjevovodima; tekst identičan sa AfK Preporukom br. 10 .

DVGW GW 28(02/2014)

Procjena opasnosti od korozije uslijed naizmjenične struje kod katodno štićenih čeličnih cjevovoda i zaštitnih mjera; tekst identičan sa AfK Preporukom br. 11

* - novo izdanje DVGW dokumenta koji je već obrađivan u Projektu (update)Napomena: Radna grupa zadržava pravo izmjene redoslijeda obrade pojedinih dokumenata u cilju završetka obrade pojedinih stručnih oblasti.


Izvještaj o radu radne grupe 10 „Primjena gasa/Široka potrošnja" (RG 10) u 2014. godini

Izvještaj pripremila:Hajdina ŠKUFCA,dipl.ing.maš.Sekretar RG 10

Radna grupa „Primjena gasa – široka potrošnja“ je u svom dugogodišnjem radu održala ukupno 50 sastanaka. Četiri sastanka održana su u 2014. godini i to: januar (Sarajevo), mart (Beograd), maj (Bonn) i novembar (Sarajevo). Zbog otkazivanja sastanka u novembru 2013. isti je održan u januaru 2014. Na sastancima je razmatrano 15 dokume-nata (3 iz plana za 2013. godinu sa ukupno 82 stranice tek-sta i 12 dokumenata iz plana za 2014. godinu sa ukupno 226 stranica). Na 25. sjednici Koordinacionog odbora ovi dokumenti su usvojeni i dati Sekretarijatu u dalju proceduru. Usvojeni su sljedeći dokumenti: G 693 Postupak određivanja CO2 iz postrojenja za sagorijevanje prirodnog gasa i nesigurnosti trgovine emisijama GW 4 Tehničko pravilo za ulične kapeG 5616 Savitljivi konstrukcioni sklopovi valovitih cijevi od nehrđajućeg čelika sa pogonskim pritiskom do 500 mbar prema DIN EN 15266 - Dimenzije, prelazne spojnice, dodatni pogonski zahtjevi“ G 5634 Sigurnosni zatvarači na gasnim instalacijama G 102 Kvalifikacioni zahtjevi za odgovorne stručnjake za postrojenja za regulaciju pritiska gasa i mjerenje – Plan školovanja G 260 Osobine gasa (update)G 5405 Zakretanje rastavljivih cijevnih navoja GW 541 Cijevi od nehrđajućeg čelika za gasne instalacije i instalacije vode za piće – Zahtjevi i ispitivanje

Gas Info 10 Postrojenja prirodnog gasa na fabričkom zemljištu i u području primjene gasa – Upute za primjenu DVGW regulative Gas Info 15 Vodić za pripremu dokumentacije postrojenja za regulaciju pritiska gasa i postrojenja za mjerenje Gas Inf.17 Gromobranska zaštita postrojenja za regulaciju pritiska gasa i postrojenja za mjerenje - Smjernice za primjenu DIN EN 62305 G 501 Postupak daljinske detekcije gasa podrškom iz zrakaG 5501 Savitljivi vodovi za gasne gorionike u laboratorijama – savitljivi vodovi sa i bez ojačanja i krajnje mufe – Zahtjevi i ispitivanjeG 5902 Aparati za mjerenje sredstva za odorizaciju bez hromatografi-je gasa izdvajanja analita pojedinačnih komponenti GW 7 Lem i tečna sredstva za lemljenje bakarnih cijevi za gasne i instalacije vode za piće Značaj sastanaka koji se redovno održavaju u direkciji DVGW-a u Bonnu je i u tome što članovi radne grupe imaju priliku da od DVGW stručnjaka dobiju najnovije in-formacije o novostima u gasnom sektoru, te je shodno tome na sastanku održanom u maju 2014. godine g. Schuhmann, mentor radne grupe održao prezentaciju na temu „Aktuelnosti iz regulative za oblast gasne instalaci-je“. Kroz prezentaciju su članovi radne grupe imali priliku da se upoznaju sa najnovijim izmjenama i dopunama kako zakonske, tako i tehničke regulative u gasnom sektoru. Posebno je značajan osvrt na zakonsku regulativu iz dru-gih oblasti koja direktno ili indirektno utiče na gasni sektor (propisi o građenju, propisi o zaštiti od požara, i dr).

U toku majskog sastanka organiziran je ispit za prvu grupu TRGI autoriziranih stručnjaka koji su i članovi radne grupe, dok je u novembru pripremljen i organiziran ispit za novu grupu TRGI stručnjaka. Detaljnije informacije na strani 21.

Članovi radne grupe 10 na sastanku u Bonnu

...i ispred direkcije DVGW-a




Napomena: U toku sastanka u Bonn-u će biti organizirana razmjena iskustava za TRGI autorizirane stručnjake.

Broj sastanka Oznaka Naslov dokumenta

51. sastanak

17 - 19 mart 2015.Beograd, Srbija

DVGW G 641(07/2014)

Gasni aparati za vanjsku primjenu

DVGW G 5305-2 (10/2013)

Sigurnosni prekidač protoka gasa za vodove kućnih priključaka

DVGW VP 400 (12/2007)

Ispitivanje termičkih mjerača protoka u bajpasu za prirodni gas 2. gasne familije za primjenu u domaćinstvima

DVGW VP 601-B1(10/2008)

Dodatak A (informativno)Definicije mjesta spajanja između višedjelnih uvoda u kuću i kombinovanih uvodnica

52. sastanak

9-13 juni 2015.Bonn, Njemačka

DVGW G 5952(04/2004)

Zahtjevi za prenosive električne aparate za mjerenje i određivanje količine curenja gasa na gasnim vodovima niskog pritiska prema G 600

DVGW G 5600-1(10/2013)

Metalne prelazne spojnice za gasne cjevovode od polietilena; zahtjevi i ispitivanja

DVGW G 5614(12/2013)

Nerastavljivi cijevni spojevi za metalne gasne vodove; presspojnice

53. sastanak

oktobar 2015.Sarajevo, BiH

DVGW G 5484(07/2012)

Provjera usklađenosti za elektrobrojila, gasna brojila, vodomjere i kalorimetre

DVGW G 614-1(10/2014)

Nadzemni gasni vodovi na fabričkom zemljištu iza mjesta predaje – planiranje, izrada, ispitivanje i puštanje u rad

DVGW G 614-2(10/2014)

Nadzemni gasni vodovi na fabričkom zemljištu iza mjesta predaje – Pogon i održavanje

DVGW G 5702(05/2014)

Podzemna kompaktna postrojenja za regulaciju pritiska gasa, UKA

Plan rada radne grupe 10 „Primjena gasa - široka potrošnja" (RG 10) za 2015. godinu

Visočke piramide nisu ostavile ravnodušnim članove radne grupe kako iz BiH, tako i iz regiona


Pripremila:

Hajdina ŠKUFCA, dipl. ing.maš.Kompetentni i edukacioni centarIGT, Sarajevo; e-mail: [email protected]

Kompetentni i edukcioni centar IGT-a program rada kon-cipira na zahtjevima tehničke regulative neophodne za im-plementaciju u praksi, uz uvažavanje potreba gasnih kom-panija. Za 2015. godinu planiramo održavanje sljedećih obuka:• Pet dvodnevnih/trodnevnih seminara za upoznavan-je sa izmjenama i dopunama novog izdanja tehničkog pravila za unutrašnje gasne instalacije G 600.

Ciljna grupa: Uposlenici firmi koje izvode gasne instalaci-je i nalaze se u registru ugovornih izvođača distributera gasa. Sadržaj: Svaki seminar će obrađivati jedno poglavlje G 600 i obuhvatat će upoznavanje s novostima u području izvođenja unutrašnjih gasnih instalacijaBroj polaznika: jednu grupu čini maksimalno 15 polaznika

•Kurs za stručno osposobljavanje i dodatno usavršavanje servisera gasnih aparata

Ciljna grupa: Zaposlenici firmi koje servisiraju gasne apa-rateSadržaj: Podizanje nivoa znanja servisera gasnih aparata o gasnim instalacijama kao cjelovitom sistemu sa poseb-nim akcentom na spregu gasnih aparata sa opskrbom zraka za sagorijevanje i odvođenjem odlaznih gasovaBroj polaznika: jednu grupu čini maksimalno 15 polaznika

• Dva kursa za pripremu i polaganje stručnog ispita za zanimanje mašinski energetičari-termoenergetičari, kategorije složenosti poslužilac toplovodnih kotlovskih postrojenja i rukovalac kotlovskih postrojenja

Ciljna grupa: Lica koja rade na poslovima vođenja i održavanja kotlovskih postrojenjaSadržaj: Ovladavanje znanjima potrebnim za siguran i pouzdan pogon kotlovskih postrojenja na sve vrste goriva i uticaj propisanog rada na energetsku efikasnost i eko-nomsko poslovanje

• Dva četverodnevna seminara za pripremu i polaganje ispita za kompetentnog stručnjaka u oblasti regulacije pritiska gasa i mjerenje sa učešćem DVGW stručnjaka

Ciljna grupa: Zaposlenici distributera gasa i preduzeća koja proizvode regulaciono-mjerna postrojenja sa najman-je petogodišnjim radnim iskustvom na poslovima proiz-vodnje, ugradnje i puštanja u pogon navedenih postro-jenjaSadržaj: Podizanje nivoa znanja u oblasti regulacije pritis-ka gasa i mjerenja i primjene tehničke regulative

• Razmjena iskustava za TRGI autorizirane stručnjake sa učešćem DVGW stručnjaka (direkcija DVGW, Bonn)

• Obuka za certificiranje trenera (predavača) s učešćem DVGW stručnjaka za region

Ciljna grupa: Inžinjeri sa odgovarajućim radnim iskustvom u oblasti unutrašnjih gasnih instalacija; postrojenja za regulaciju pritiska gasa i mjerenje; izgradnje i održavanja distributivnih gasnih mreža

Termini održavanja navedenih obuka će biti objavljeni na web stranici IGT-a www.igt.ba.

Navedene obuke se organiziraju i održavaju u prostorijama IGT-a u Sarajevu, a shodno zahtjevima i potrebama postoji mogućnost organiziranja obuka i na drugim lokacijama.Edukacioni centar će pokrenuti i aktivnosti na stručnom osposobljavanju i usavršavanju lica koja rade na poslovi-ma kontrole odvođenja odlaznih gasova iz gasnih ložišta. Obzirom da je ovo jedan od gorućih problema neophodna je podrška kako gasnih kompanija tako i nadležnih organa svih nivoa (opštinskih, kantonalnih, itd).

Najave seminara i obuka

Kompetentni i edukacioni centar


Kompetentni i edukacioni centar

Edukacija uposlenika gasne kompanije "Novi Sad-GAS"Uspješna višegodišnja kontinuirana saradnja između IKT-a i IGT-a na poslovima iz oblasti gasne struke, rezultirala je pružanjem zajedničke usluge trećim licima, odnosno pružanjem usluge distributivnoj gasnoj kompaniji „Novi Sad-GAS” u Novom Sadu.

Kompanija IKT iz Sarajeva je razvila uspješnu saradnju sa kompanijom Novi Sad - GAS, a IGT raspolaže svim potreb-nim uslovima za organizaciju i izvršenje poslova edu-kacije koji proizilaze iz tehničkih pravila usvojenih u okviru projekta „Harmonizacija tehničke regulative u gasnom sektoru zemalja jugoistočne Evrope”. Predmet saradnje je organizacija i sprovođenje obuke iz prvog prioriteta u skladu sa zahtjevima tehničkih pravila usvojenih od strane Koordinacionog odbora projekta. Grupa tehničkih pravila je činila dio edukacionih materijala, a polaznici su dobili i dodatne materijale u vidu prezentacija i skripti.

IGT je pripremio nastavni plan striktno prema zahtjevima relevantnih tehničkih pravila, a nastavni programi su za svaku edukacionu cjelinu sadržavali naslove metodskih je-dinica, nastavne sadržaje za svaku metodsku jedinicu, nas-tavna sredstva, spisak literature za polaznike, očekivane rezultate, broj časova teorijske i praktične nastave, mjesto održavanja nastave, maksimalni broj polaznika u grupama za teorijsku i praktičnu nastavu, kao i druge elemente rel-evantne za realizaciju programa.

Za realizaciju su angažirani predavači – certificirani tre-neri i stručnjaci sa višegodišnjim radnim iskustvom odgovarajućih stručnih kvalifikacija što podrazumijeva fakultetsku izobrazbu za teorijski dio obuke i najmanje VKV izobrazbu za praktični dio obuke, učešće u izradi tehničkih pravila.

Kompletna teorijska nastava se održavala u prostorijama kompanije „Novi Sad-GAS“, a praktična nastava dijelom u radionicama gasne kompanije, a dijelom na terenu.

Pet edukacionih cjelina je realizirano u toku 5 sedmica. Nastava je bila intenzivna i imala je interaktivni pristup, a uspješno je završena za 34 polaznika. Zbog organizacione strukture i potreba kompanije svi polaznici su pohađali sve stručne oblasti, i to:

- izgradnja, pogon i održavanje distributivnih gasnih mreža i kućnih gasnih priključaka, - ispitivanje gasne mreže, - postrojenja za regulaciju pritiska gasa i mjerenje potrošnje- odorizacija gasa, i - detekcija gasa.

Po završetku svake obuke je organiziran ispit. Svi polaznici koji su položili ispit dobili su „Uvjerenje o položenom is-pitu“ s naznakom o stečenom zvanju (odgovorno lice ili stručno lice), radnom području i periodu važenja uvjeren-ja, odnosno periodu kada je potrebno izvršiti provjeru i obnavljanje znanja. Najavljen je nastavak saradnje u vidu pomoći i podrške na uspostavi edukacionog centra u No-vom Sadu. Do formranja ovog centra usluge u području edukacije će pružati IGT uz uključivanje stručnjaka iz gasne privrede Srbije.

Za svaku stručnu oblast polaznici su imali pismeni ispit

Praktična obuka

Predavanje gđe Biljane Čurčić

Prilaz objektu kompanije DP Novi Sad-Gas


Pripremila:

Aida BUČO-SMAJIĆ, dipl. ing.hem.DVGW projekt menadžer za jugoistočnu Evropue-mail: [email protected] / [email protected]

Stupanjem na snagu inovirane Ure-dbe o gasovodima visokog pritiska (Verordnung über Gashochdrucklei-tungen GasHDrLtgV) iz maja 2011. godine izvršeno je prilagođavanje ev-ropskoj pravnoj regulativi, zahtjeva za kvalificiranost i neovisnost eksperata kao i pretpostavki za službeno prizna-vanje. Nadležna tijela za procjenu usklađenosti, koja vrše certificiranje osoba za provjeru tehničke sigurnosti gasovoda visokog pritiska prema Ure-dbi o gasovodima visokog pritiska (cer-tifikaciona tjela) ili organi inspekcije za provjeru tehnčke sigurnosti gaso-voda visokog pritiska, podliježu obavezi akreditiranja od strane Njemačkog akreditacionog tijela (Deutsche Akkred-itierungsstelle (DAkkS))

Zbog uspostavljanja novih pravnih i for-malnih okvirnih uslova, te prilagođavanja zahtjevima proisteklim iz toga, kao i u međuvremenu poduzetih izmjena u regulativi DVGW-a, izvršena je prerada radnog lista DVGW G 100 „Zahtjevi u pogledu kvalificiranosti eksperata DVGW-a za snabdijevanje gasom“ iz marta 2005. godine. Prvi dodatni list, uz radni list „Zahtjevi u pogledu kvalifici-ranosti za eksperte DVGW-a za postro-jenja za pripremu i utiskivanje biogasa u mreže prirodnog gasa“, iz aprila 2010. godine je pri tome preuzet u novi rad-ni list. Isto tako su preuzeti zahtjevi u pogledu kvalificiranosti eksperata za pasivnu zaštitu od korozije i katodnu zaštitu od korozije, koji su do sada bili opisani u radnom listu DVGW GW 101.

Radni list DVGW G 100, dostupan u formi nacrta, opisuje zahtjeve u pogledu kvalificiranosti eksperata, koji na osnovu Zakona o energetskoj privredi (EnWG) provjeravaju i ocjen-juju tehničku sigurnost energetskih postrojenja u snabdijevanju gasom u skladu sa zahtjevima Uredbe o gaso-vodima visokog pritiska(GasHDrLtgV) i regulative DVGW-a. Utvrđeni su zadaci eksperata za provjeru tehničke sigurn-osti cjevovoda i postrojenja koji se na-laze u području nadležnosti Uredbe o gasovodima visokog pritiska, a u regu-lativi su i detaljnije opisani. Eksperti za provjeru tehničke sigurnosti gasovoda visokog pritiska moraju biti priznati i od strane nadležne institucije prema Ure-dbi o gasovodima visokog pritiska.

Radni list DVGW G 100 opisuje zahtjeve u pogledu kvalificiranosti koje je potrebno ispuniti kao pretpostavku za službeno priznavanje. Za energetska postrojenja u snabdijevanju gasom, koja se ne nalaze u nadležnosti Uredbe o gasovodima visokog pritiska, važe zahtjevi regulative DVGW-a na osnovu Zakona o energetskoj privredi. Ne zahti-jeva se službeno priznavanje eksperata. Isto tako se moraju ispuniti i doka-zati zahtjevi u pogledu kvalificiranosti opisani u DVGW G 100. Dokazom se potvrđuje da je ekspert kvalificiran za zadatke provjere i ocjenjivanja opisane u pojedinačnim tehničkim pravilima DVGW-a.

U poglavlju 4 DVGW radnog lista G 100, su pregledno prikazani zadaci ekspera-ta prema regulativi DVGW-a i Uredbi o gasovodima visokog pritiska. Konkretni zadaci eksperata u toku izrade i izmjena, kao i u toku rada energetskih postrojen-ja su, prema današnjem stanju, utvrđeni u radnim listovima DVGW-a: G 213, G 265-1, G 462, G 463, G 466-1, G 466-2, G 472, G 487, G 491, G 492, G 496, G 497, G 498, G 651 i G 652, kao i u pod-sjetnom listu DVGW G 265-3. Znanja potrebna za pojedine zadatke i poslove su podijeljena u stručne oblasti na os-novu zahtjeva pojedinačnih tehničkih pravila DVGW. Samo onaj tko dokaže svoju kvalificiranost za određenu stručnu oblast, smije provoditi poslove eksperta prema pripadajućim tehničkim pravilima DVGW-a i za te poslove izda-vati odgovarajuće potvrde.

Ne vrši se dalja podjela stručnih oblasti, osim izuzetaka na podjele u stručnim oblastima IV, VI i VII. Poduzete podjele su zasnovane na različitim funkciona-lnim jedinicama ili materijalima, tako da su potrebna različita znanja da bi se ispunili zahtjevi pripadajuće regula-tive. Uvrštene su nove pretpostavke za očuvanje kvalificiranosti, te je na osnovu novog izdanja Uredbe o gaso-vodima visokog pritiska sada potrebno periodično dokazivanje kompetenosti eksperata.

Rok za prigovore: 31.03.2015

DVGW G 100 Nacrt

Zahtjevi u pogledu kvalificiranosti eksperata za energetska postrojenja u snabdijevanju gasomIzdanje 12/14, za DVGW članove EUR 22,71, za ostale EUR 30,29

Novo iz DVGW regulative Gas

Novo iz DVGW-a


Prema Zakonu o energetskoj privredi (EnWG), elektrolitički proizveden hidro-gen i sintetički proizveden metan, su hi-drogen dobijen elektrolizom vode i nje-govom završnom metanizacijom, radi utiskivanja gasa, odn. biogasa u gasnu mrežu za snabdijevanje javnosti putem cjevovoda. Time važe zahtjevi Zakona o ener-getskoj privredi i njegove uredbe za izvođenje/montažu i pogon postrojenja za proizvodnju i utiskivanje u gasnu mrežu hidrogena i metana, proizvede-nog iz hidrogena. Dok su postrojenja za utiskvianje sintetički proizvedenog metana već opisana u radnom listu DVGW G 265-1, a za potrebe podzem-nih cjevovoda se može neposredno koristiti regulativa DVGW-a za prirodni

gas, do sada su u DVGW regulativi nedostajali potrebni podaci za direktan priključak postrojenja za proizvodnju hi-drogena na gasnu mrežu. Ovaj podsjetni list DVGW G 265-3 ob-javljen u maju 2014. godine, opisuje zahtjeve za vodove i instalaciju za mrežni priključak postrojenja za proiz-vodnju hidrogena i time dopunjava postojeću regulativu DVGW-a. Pods-jetni list je uradila projektna grupa „Raz-voj regulative za hidrogen“ tehničkog komiteta „Biogas“. Važi za projektovan-je, proizvodnju, izvođenje, ispitivanje, puštanje u pogon i pogon postrojenja za utiskivanje hidrogena u gasne trans-portne i distributivne sisteme u kojima se vrši pogon gasa, prema radnom lis-tu DVGW G 260, uključujući potrebne

priključne vodove i pomoćne uređaje. U ovo se, pored ostalog, ubrajaju potrebna prilagođavanja pritiska, osigu-ranje pritiska, osiguranje kvaliteta gasa, mjerenje gasa, kao i eventualno odor-izacija. Ovaj podsjetni list DVGW do-punjava radni list DVGW G 265-1 i pod-sjetni list DVGW G 265-2 sa specifičnim sigurnosno-tehničkim zahtjevima za prethodno opisana postrojenja, koja se trebaju poštovati u pogledu kara-kteristika hidrogena i prirodnog gasa obogaćenog hidrogenom. Isto tako, dopunjuje zahtjeve radnih listova DVGW G 462-1, G 462-2 i G 463 za na-vedene vodove sa specifičnim zahtjevi-ma u pogledu hidrogena. Osim toga, opisano je mjerno-tehničko postupanje sa hidrogenom vezano za utiskivanje.

Radni list G 441 je uradila projektna grupa koja je samo za tu namjeru uspostavljena od strane tehničkog komiteta „Armature za gas“. Nacrt je objavljen u decembru 2014. godine. Radni list važi za izbor, pogon i održavanje zapornih armatura u trans-portnim, distributivnim i priključnim vodovima za javno snabdijevanje gas-om, u kojima se vrši pogon s gasovima prema radnom listu DVGW G 260 i pri-tiscima do 100 bar. Zaporne armature

se koriste u cijevnoj mreži, postrojenji-ma za regulaciju pritiska gasa i mjeren-je gasa, kompresorskim stanicama i svuda tamo gdje se vrši prekid protoka gasa, ekspanzija gasa ili utiskivanje gasa. U radnom listu je sadržana napo-mena za korisnike zapornih armatura koje se koriste u snabdijevanju gasom, o posebnoj važnosti njihovog tipskog ispitivanja i odgovarajućeg certificiran-ja. Time se osigurava da je vrsta kon-strukcije armature jednog proizvođača

u skladu sa standardima i tehničkim zahtjevima. Pored ostalog, predstav-ljene su vrste konstrukcija različitih za-pornih armatura, kao i najvažniji propisi za ugradnju i održavanje ovih armatura u DIN-DVGW-regulativi. Osim toga, sadržani su primjeri i lista minimuma zahtjeva za narudžbu armatura. Radni list treba da bude korisna podrška ko-risnicima prilikom izbora, primjene i rada zapornih armatura.

Rok za prigovore: 15.3.2015.

Operater mreže mora za sve vodove koji se nalaze u pogonu imati dokaze da su izgrađeni, te da se u njima vrši pogon prema važećem stanju tehnike, i da nije ugrožena sigurnost okoline. Za ovo služi dokumentacija o izgradnji, koja se aktualizira za vrijeme rada i dopun-juje sa kontinuiranom dokumentacijom pogona. U izuzetim slučajevima, uslijed prirodnih ili drugih događaja, kao što su

požar, poplava, ratovi, itd. može doći do gubljenja odgovarajuće dokumentacije za pojedinačne vodove ili dionice voda, kao npr. potvrda o ispitivanju i puštanju u pogon. Potrebne mjere u slučaju nepotpune tehničke dokumentacije prijema vodova su utvrđene na osnovu radnog lista DVGW G 453. Pri tome se u načelu polazi od toga, da se:• za vrijeme građenja poštovala važeća

tehnička regulativa; • dokumentacija vodova visokog pritis-ka izradila u skladu sa zahtjevima koji su postojali u vrijeme puštanja u pogon.Ovo tehničko pravilo važi za mjere u slučaju nepotpune tehničke dokumen-tacije prijema radi izrade zamjenske do-kumentacije čeličnih gasovoda visokog pritiska s maksimalnim pogonskim pri-tiskom (MOP) većim od 5 bar.

DVGW G 265-3

Postrojenja za utiskivanje hidrogena u gasne mreže; projektovanje, proizvodnja, izvođenje, ispitivanje, puštanje u pogon i pogon

Izdanje 5/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29

DVGW G 441 Nacrt

Snabdijevanje gasom – zaporne armature za pritiske do 100 bar u transportnim, distributivnim i priključnim vodovimaIzdanje 12/2014, cijena za DVGW članove 39,37 EUR, za ostale 52,49 EUR

DVGW G 453 Nacrt

Mjere u slučaju nepotpune tehničke dokumentacije prijema čeličnih gasovoda pogonskog pritiska većeg od 5 barIzdanje 6/14, za članove DVGW-a EUR 27,35, za ostale EUR 36,47

Novo iz DVGW-a


Područje važenja nije ograničeno u pogledu maksimalnog projektnog pri-tiska. U ovom radnom listu, opisane zamjenske mjere, u slučaju nepotpune prijemne dokumentacije, ne mijenjaju potrebnu dokumentaciju prijema ak-

tuelno novoizgrađenih vodova, prema danas važećoj regulativi. Bitni sadržaji radnog lista su spisak različitih pri-jemnih ispitivanja, minimum obima tehničke prijemne dokumentacije, kao i moguće mjere u slučaju nepotpune

dokumentacije. U prilogu je sadržan in-formativni prikaz relevantne historijske regulative/standarda u pogledu radnog lista DVGW G 453


DVGW G 458 Nacrt

Naknadno povećanje pritiska u gasovodimaIzdanje 9/14, za članove DVGW-a EUR 17,61 za ostale EUR 23,49

DVGW G 459-2 Nacrt

Regulacija pritiska gasa sa ulaznim pritiscima do 5 bar i protokom dimenzionisanim do 200m3/h; Funkcionalni zahtjevi (Regulacija pritiska gasa u priključnim vodovima)Izdanje 01/2015

Ovo tehničko pravilo važi za naknadno povećanje pritiska u čeličnim gasovodi-ma sa zavarenim spojevima koji služe za javno snabdijevanje gasom, sa gaso-vima prema radnom listu DVGW G 260. Naknadno povećanje pritiska u čeličnim gasovodima se mora vršiti u skladu priznatih pravila tehnike koja važe u

vrijeme naknadnog povećanja pritiska. Pri tome se uzimaju u obzir dosadašnji način rada, pogonsko stanje gasovoda, korišteni materijali i cijevni spojevi, kao i lokalni uv jeti. U odnosu na prethodnu verziju iz 1984. godine, poduzete su sljedeće bitne izmjene:

- aktualizirane su upute na normative; - precizirani su postupci za izradu ispitnih potvrda (privremene potvrde, završno potvrđivanje); - upućivanje na postupak naknadne izrade dokumentacije, prema radnom listu DVGW G 453.


Radni list DVGW G 459-2 je prera-dila projektna grupa „Regulacija pri-tiska gasa u prilključnim vodovima“, tehničkog komiteta „Tehnika postrojen-ja“, a u januaru 2015. godine je objav-ljen kao nacrt s rokom za prigovore pod naslovom „Regulacija pritiska gasa s ulaznim pritiscima do 5 bar i protokom projektovanim do 200m3/h; Funkciona-lni zahtjevi“. Radni list služi kao podloga za projek-tovanje, ugradnju, ispitivanje, puštanje u pogon, pogon i održavanje regulacije pritiska gasa u priključnim vodovima u području važenja radnog lista DVGW G 459-1 koji služi za snabdijevanje stam-benih, poslovnih i društvenih zgrada, kao i objekata mješovite namjene, te zgrada javnih, kulturnih institucija, kao i zanatskih objekata, ukoliko se nam-jena može uporediti s domaćinstvima, a koji se snabdijevaju s gasovima, čiji je kvalitet opisan u radnom listu DVGW G 260, izuzimajući tečni naftni gas. Izuzeti su objekti za industrijsku proizvodnju.

Radni list DVGW G 459-2 je detaljnije tehničko pravilo u smislu područja primjene DIN EN 12279 „Uređaji za regulaciju pritiska gasa u priključnim vodovima; Funkcionalni zahtjevi“, pri čemu je područje primjene radnog lista ograničeno na maksimalno dozvolje-ni pogonski pritisak 5 bar sa ulazne strane i dimenzionisani protok od 200 m3/h u normiranom stanju. Uređaji za

regulaciju pritiska gasa s podacima o pogonu, izvan navedene gran-ice, kao i primjena van domaćinstava je obrađena u radnom listu DVGW G 491 „Postrojenja za regulaciju pritiska gasa za ulazne pritiske do uključujući 100 bar – Pro-jektovanje, proizvodnja, izvođenje, ispitivanje, puštanje u pogon i pogon“. Regulacija pritiska gasa u području važenja ranog lista DVGW G 459-2, se ubraja u pogonska postrojenja oper-atera mreže. Zahtjevi ovog radnog lista važe također i onda, kada se regulacija pritiska gasa nalazi na korisničkoj insta-laciji. Dodatno je potrebno poštovati radni list DVGW G 600 – TRGI.

U odnosu na radni list DVGW G 459-2, izdanje iz maja 2005. godine, poduzete su sljedeće izmjene: • Aktualizirane su normativne refer-ence, posebno je preuzet DIN 33821 i DIN 33822, kao zamjena za povučeni DIN 3381 odn. DVGW VP 200;• Redakcijsko prilagođavanje i dopuna pojmova i definicija;• Konkretiziranje mogućeg izostavljanja sigurnosnog zapornog uređaja pri regulaci-ji pritiska gasa sa MOP-om do 100 mbar;

• Uvrštavanje osiguranja od nedo-voljnog pritiska gasa kao neizostavnog konstruktivnog dijela za olakšanje ponovnog puštanja u pogon gradske mreže i kućnih instalacija;• Uvštavanje u reference standarda DIN 3386 za filtere gasa u regulaciji pri-tiska gasa;• Dopuna uslova za izostavljanje funk-cionalnih vodova ka atmosferi prilikom montaže regulacije pritiska gasa u odvo-jeni priključni ormarić izvan zgrade; • Izmjene zahtjeva ispitivanja i stavl-janja u pogon regulacije pritiska gasa sa eksternim funkcionalnim vodovima (djelotvorni vodovi) od strane kompe-tentnog stručnjaka (Sachkundige); • Dopuna informativnog dodatka za provjeru funkcionalnosti metodom

Novo iz DVGW-a

Regulacija pritiska gasa u priključnom vodu prema radnom listu DVGW G 459-2


Radni list DVGW G 495 je preradila projektna grupa "Gasna postrojenja – pogon i održavanje", tehničkog komite-ta „Tehnika postrojenja“. Radni list važi za pogon i održavanje postrojenja i uređaja koja su izgrađena i u kojima se vrši pogon prema sljedećim DVGW rad-nim listovima: - G 213 (A), Postrojenja za proizvodnju smjesa gorivih gasova - G 280-1 (A), Odorizacija gasa- G 459-2 (A), Regulacija pritiska gasa sa ulaznim pritiscima do 5 bar u priključnim vodovima - G 491 (A), Postrojenja za regulaciju pritiska gasa za ulazne pritiske do uključujući 100 bar; Projektovanje, proizvodnja, montaža, isptiivanje, puštanje u pogon i pogon- G 492 (A), Postrojenja za mjerenje gasa s ulaznim pogonskim pritiscima do uključujući 100 bar; Projektovan-je, proizvodnja, montaža, isptiivanje, puštanje u pogon i pogon- 498 (A), Posude pod pritiskom u cjevo-vodima i postrojenjima za javno snabdi-jevanje gasom putem cjevovoda - G 499 (A), Predgrijavanje prirodnog gas u gasnim postrojenjima - G 600 (A), Tehnička pravila za gasne instalacije - DVGW TRGI- G 685 (A), Obračun gasa Za druga gasna postrojenja, ovaj rad-ni list se može primijeniti po smislu. Održavanje je od centralne važnosti za garanciju dostupnosti (funkciona-lnosti) i sigurnosti pogona gasnog postrojenja. Istovremeni zahtjev, da se održavanje također posmatra sa eko-nomskog stanovišta, ima za posljedicu da je upravo u području održavanja došlo do razvoja kontinuiranih procesa optimizacije.

Od uvođenja održavanja orjentiranog ka stvarnom stanju, sa izdanjem radnog lista DVGW G 495 iz jula 2006. god., na raspolaganju su iskustva kompani-ja koja potvrđuju uspješnu primjenu strategije održavanja. Dalja razmišljanja i saznanja, kao i iskustva iz pogona, su doveli do toga da je ovo održavanje u

međuvremenu akceptirano i razvijeno kao standard. I dalje su, kao i ranije za održavanja orjentirana ka stvarnom stanju, postavljeni visočiji zahtjevi za kvalifikaciju pogonskog personala i dugoročnu dokumentaciju stanja postrojenja, kao i pripadajućih param-etara pogona, ali se pruža mogućnost daljeg iskorištavanja postojećih poten-cijala, bez smanjenja sigurnosti i pouz-danosti, kao i dostupnosti postrojenja.

U izdanju iz 2006. godine je već upućeno na ove posebne zahtjeve pri-likom uvođenja i primjene održavanja orjentiranog ka stanju. Objavljivanjem ovog izdanja radnog lista DVGW G 495, date su detaljnije upute za praktičnu primjenu, konsekventnije je produ-bljena i proširena primjena održavanja orjentiranog ka stanju. Time, radni list pruža bitan doprinos dugoročno post-avljenom, što je moguće sigurnijem, pouzdanijem, efikasnijem i okolišno pri-hvatljivom snabdijevanju sa energijom.

U odnosu na radni list DVGW G 495, iz-danje iz jula 2006. godine, poduzete su sljedeće izmjene: • aspekt pogona gasnog postrojenja je uvršten u naslov,• zahtjevi za pogon su redakcijski stav-ljeni ispred navoda za održavanje gas-nog postrojenja,• zahtjevi zaštite na radu su konkretizira-ni s uputom na važeća tehnička pravila sigurnosti pogona (TRBS),• po prvi put su opisane pretpostavke pod kojim stručnjak sam može proves-ti ispitivanje funkcionalnosti gasnog postrojenja,• uzeti su u obzir bitni rezulta-ti istraživačkih projekata DVGW „Dugoročna pouzdanost kućnih regula-tora pritiska“,• pri tome su uvedeni postupci sa sli-jepim uzorcima kućnih regulatora pri-tiska, kao centralni element održavanja orjentiranom ka stanju, i oni su opisani u novom normativnom prilogu, • bitni rezultati istraživačkog projekta DVGW „Izrada osnovnih informacija za primjenu održavanja orjentiranog ka

stanju za gasna postrojenja,• u obzir su uzete konstruktivne karak-teristike, kao npr. duplo dimenzioniran-je aparata i linija, radi povećanja vlastite sigurnosti i sigurnosti od ispada (preki-da rada),• uzeto je u obzir poboljšanje aparata sa konstruktivnim mjerama od strane proizvođača, • dalje je razvijen nadzor, npr. procjen-om rezultata održavanja, kod primjene odgovarajućih postupaka ispitivanja i dijagnoze,• pri procjeni je moguće zajedno obuh-vatiti uporediva postrojenja (u pogledu uslova pogona i opreme/kompetentni). Kriteriji, po kojima se mogu grupisati postrojenja za regulaciju pritiska u clus-tere održavanja, su pojašnjeni u infor-mativnom prilogu, • omogućeno je prilagođavanje ciklusa održavanja sigurnosnih uređaja sa pre-ostalim komponentama postrojenja, ukoliko se poduzimaju odgovarajuće mjere, • poglavlje „Radovi u okviru održavanja“ su nanovo raspoređeni da bi se pojas-nilo razgraničenje između održavanja gasnog postrojenja i elektro-ispitivan-ja i ispitivanja vezanih za zaštitu od eksplozije, • konkretizirani su zahtjevi za nad-zor kružnog toka medija izmjenjivača toplote,• utvrđeni su zahtjevi za održavanje gro-mobranske instalacije, uz usaglašavanje sa DIN EN 62305,• uvrštena su uputstva za pogon mo-bilnih mjerno-regulacionih stanica i za upotrebu i održavanje fleksibilnih vo-dova, • poduzeta je redakcijska prerada i prilagođavanje na aktuelnu regulativu (npr. zaptivke u spojevima sa prirubni-com).

Objavljeni nacrt iz maja 2014. godine je predviđen kao zamjena za radni list DVGW G 495, izdanje iz jula 2006. go-dine.


DVGW G 495 Nacrt

Gasna postrojenja - pogon i održavanjeIzdanje 5/14, za članove DVGW-a EUR 45,59 za ostale EUR 60,78

Novo iz DVGW-a

slučajnog uzorka u okviru ulazne kon-trole robe;• Dalja redakcijska prilagođavanja.

Nacrt radnog lista DVGW G 459-2 se može naručiti kod DVGW izdavača, wvgw Wirtschafts- und Verlagsgesel-

schaft Gas und Wasser mbH: e-mail: [email protected], www.wvgw.de

Rok za prigovore: april 2015.


Radni list DVGW G 499 "Predgrijavanje prirodnog gasa u gasnim postrojen-jima" uradio je tehnički komitet DVGW-a “Tehnika postrojenja”. Opisuje pro-jektovanje, proizvodnju, izvođenje, ispitivanje, puštanje u pogon i pogon postrojenja za predgrijavanje prirodnog gasa, koji se zbog tehničkih procesnih razloga ugrađuju npr. u postrojenja za regulaciju pritiska gasa ili postrojenja za ekspanziju gasa, i moraju se koris-titi radi kompenzacije efekta hlađenja prilikom smanjenja pritiska prirodnog gasa. Ova postrojenja se koriste za predgrijavanje gasova 2. gasne familije, prema radnom listu DVGW G 260.

Postrojenja za predgrijavanje, u smislu ovog radnog lista, su tehnička postro-jenja za predgrijavanje prirodnog gasa koja mogu biti sastavljena od više komponenti. Pri tome se mogu koris-titi sistemi sa direktnim ili indirektnim djelovanjem. Kod direktno zagrijavanih postrojenja za predgrijavanje, toplotna energija se prenosi direktno na struju gasa. Kod indirektnih postrojenja se koristi tečni medij za prijenos toplote. U ovom radnom listu se obrađuju isključivo postrojenja za indirektno predgrijavanje.

Predmet ovog radnog lista su postro-jenja za predgrijavanje prirodnog gasa sa eksternom proizvodnjom toplote koja se u pravilu dobija sa konvenciona-lnim tehnikama grijanja, kao što je gas-heater (gasni bojler). Gasni grijači (gas – heater) su predgrijači sa direkntim ložištem velikog toplotnog kapaciteta, i u pravilu su instalirani na otvorenom.

Bitan aspekt izvođenja postrojenja za predgrijavanje sa eksternom proizvod-njom topline u gasnom postrojenju je sigurnosno-tehničko odvajanje gasnog postrojenja od postrojenja za proiz-vodnju topline sa konvencionalnim tehnikama grijanja. Ovo se odnosi posebno na osiguranje kružnog toka

medija od nedozvoljenog rasta pritiska, u slučaju efekta snopa cijevi (višecjevni izmjenjivači) i sprječavanju ulaska gasa u kružni tok medija, odn. bezopasno odvođenje gasa koji je eventuelno ušao u kružni tok medija. Uvrštena su uput-stva u pogledu mogućih oštećenja, kao i izvedbi i dimenzioniranja pripadajućih sigurnosnih uređaja.

U odnosu na DVGW radni list G 499 iz-danje iz marta 2007. godine poduzete su sljedeće izmjene:

• Precizno je opisano područje prim-jene radnog lista koje je ograničeno na indirektna postrojenja za predgrijavan-je. U području primjene su izbrisane uputa na radne listove G 213 i G 497, jer predgrijavanje gasa u postrojenjima za miješanje gasa i kompresorskim stani-cama dolazi samo u vezi sa postrojen-jem za regulaciju pritiska gasa, prema DVGW radnom listu G 491 ili postrojen-jem za ekspanziju gasa, prema radnom listu DVGW G 487. • Aktualizirane su normativne upute kao i literatura.• Ranije potpuno odvojeni opisi zahtje-va za postrojenja za predgrijavanje gasa sa eksternim toplotnim kružnim tokom medija s jedne strane, kao i grijača prirodnog gasa s druge strane, sada su zajedno obuhvaćeni poglavljem „Tehni-ka postrojenja za predgrijavanje gasa“. • U odvojenoj podtački su najpri-je opisani specifični zahtjevi za pojedinačne konstrukcione oblike, a dalje u narednoj podtački su navedeni zajednički zahtjevi koji važe za oba kon-strukciona oblika. • Uvršten je novi zahtjev za kružne to-kove medija topline s jednim odušnim vodom, koji se trebaju opremiti sa samoaktivirajućim uređajem za odvod zraka. • U opremu grijača gasa, u dijelu na strani vode, su uvršteni uređaji za nad-zor medija za prijenos toplote i prostora medija, kao i eventuelno cirkulaciona

pumpa, radi osiguranja homogenosti medija za prijenos toplote. • U opremi ložišta grijača gasa izbri-sana je uputa na TRB 404, jer je ova regulativa nevažeća od 1. januara 2013. godine • U poglavlju „Regulacija temperature“ opisani su mogući postupci kojim se zamjenjuje postavljeni cilj zaštite i do-punjena je uputa za postizanje što je moguće veće energetske efikasnosti postrojenja. • U poglavlju „Medij za prijenos toplote“, radi sprečavanja korozije, su po prvi put date granične vrijednosti za sastav medija za prijenos toplote na bazi vode. Uvrštena je uputa na zahtjeve Zakona o vodama. • U potpuno prerađenom prilogu A, dati su kriteriji za određivanje najmanje potrebne temperature gasa na izlazu iz postrojenja i predstavljeni su primjeri proračuna za određivanje potrebe za toplotom jednog postrojenja za regu-laciju pritiska gasa i jednog postrojenja za ekspanziju gasa. Za gasove koji se danas nalaze u upotrebi su nanovo proračunate karakteristične vrijednosti za materije. • Spoj ka sistemu medija za prijenos toplote izvan područa postrojenja do sada je bio naveden u primjerima za osiguranje pritiska eksternih kružnih tokova medija za prijenos toplote u pri-logu B, kao odvojen primjer. Povezivanje toplote iz izvora izvan područja postrojenja je neovisno od vrste osiguranja pritiska kružnog toka medija za prijenos toplote. Zbog toga je dosadašnji odvojeni primjer izbrisan i uvršten kao opcija u preostalim prim-jerima.

Ekonomski optimalno projektovanje postrojenja za predgrijavanje je zadatak projektanta i nije predmet regulative DVGW-a koji propisuje sigurnosno-tehničke okvire.

DVGW G 499 Nacrt

Predgrijavanje prirodnog gasa u gasnim postrojenjimaIzdanje 10/14, za članove DVGW-a EUR 48,83 za ostale EUR 65,10

Dopuna TRGI-a juli 2014.Izdanje 07/14, besplatno

Dostupna je druga dopuna tehničkog pravila za gasne instalacije, DVGW-

TRGI, izdanje iz aprila 2008, i može se besplatno preuzeti sa stranice:

www.dvgw-trgi.de.

Novo iz DVGW-a


Radni list DVGW G 491 "Postrojenja za regulaciju pritiska za ulazne pritiske do uključujući 100 bar; projektovan-je, proizvodnja, montaža, ispitivanje, puštanje u pogon i pogon“, aktuelno iz-danje iz jula 2010, dopunjeno je dodat-nim listom, izdanje oktobar 2014. go-dine. Bitan predmet je novi, normativni dodatak radnom listu DVGW G 491, u kojem su opisani zahtjevi za ispitivanje mobilnih postrojenja za regulaciju pri-tiska gasa tokom prve montaže, kao i kod postavljanja na novu lokaciju.

Mobilna postrojenja za regulaciju pri-tiska gasa su gasna postrojenja sa ulaznim pritiscima do uključujući 100 bar, prema radnom listu DVGW G 491, koja nisu namijenjena trajnom pogonu na jednom stacionarnom mjestu. Ispi-tivanje mobilnih postrojenja za regu-laciju pritiska gasa i izdavanje potvrda za ova postrojenja, u skladu sa Ured-bom o gasovodima visokog pritiska, je u prošlosti više puta diskutirano s nad-zornom institucijom. U regulativi DVGW-a do sada nije postojala odredba o proceduri za ova

postrojenja kod prvog ispitivanja na-kon proizvodnje, kao i pri postavljanju na novoj lokaciji. Odredbe o pogonu i održavanju mobilnih postrojenja za reg-ulaciju pritiska gasa su uvrštene u radni list DVGW G 495 „Postrojenja gasa – pogon i održavanje“. Osim toga su, sa 1. Dodatnim listom uz radni list DVGW G 491, odredbe iz Uredbe o gasovodi-ma visokog pritiska, koje su pojašnjene u prilogu radnog lista DVGW G 491, prilagođene na novu Uredbu objavljenu 2011. godine.

Radni list DVGW G 607 uradila je pro-jektna grupa 2.7.1 "Uređaji tečnog naf-tnog gasa u vozilima i na brodovima", zajedničkog tehničkog komiteta DVGW/DVFG 2.7 "Tečni naftni gas". Služi kao podloga za pogon, održavanje i ispiti-vanje uređaja tečnog naftnog gasa sa maksimalnom potrošnjom od 1,5 kg/h, gdje se pogon vrši sa gasnom fazom, u:• rekreativnim vozilima za stanovan-je i drugim vozilima s mogučnošću stanovanja, koja su instalirana u skla-du sa DIN EN 1949 ili radnim listom DVGW G 607:1996-03 ili ranija izdanja;

• stambenim jedinicama koje su nami-jenjene samo za privremenu ili sezon-sku upotrebu (npr. mobilni domovi, lovačke ili šumarske kućice, itd.) i koja su instalirana prema DIN EN 1949. Radni list DVGW G 607 je urađen na osnovu DIN EN 1949: 2013-05, što je bilo neophodno zbog ažuriranja DIN EN 1949. Ažuriranjem tehničkog pravila za tečni naftni gas (TRF 2012) je upućeno na DIN EN 1949, za izvođenje instalacija tečnog naftnog gasa u stambenim je-

dinicama koje su namijenjene samo za privremenu ili sezonsku upotrebu.

U tehničkom pravilu za tečni naftni gas je za pogon i ispitivanje upućeno na rad-ni list DVGW G 607. Iz toga je proizašla potreba da se ovaj radni list proširi s posebnim odredbama za pogon i ispi-tivanje. Uređaji na tečni naftni gas s maksimalnom potrošnjom većom od 1,5 kg/h u stambenim jedinicama koje su namijenjene samo za privremenu ili sezonsku upotrebu, kao i u stamben-im jedinicama koje su namijenjene za upotrebu tokom čitave godine, moraju se instalirati, raditi i ispitivati prema tehničkom pravilu za tečni naftni gas (TRF).

Ovaj radni list mijenja radni list DVGW G 607 iz maja 2005. godine. U odnosu na izdanja radnog lista DVGW G 607 iz maja 2005. godine, i dodatnog lista DVGW G 607-B1 iz novembra 2007. go-dine, poduzete su sljedeće izmjene:

• Dopunjeni su zahtjevi za pogon uređaja na tečni naftni gas s maksimal-nom potrošnjom ne većom od 1,5 kg/h u stambenim jedinicama za privremenu upotrebu.

• Uvršteni su zahtjevi za pogon dodatne instalacije za snabdijevanje gasom. • Prerađeni su zahtjevi za ekster-no snabdijevanje gasom (odvojeno povezivanje priključka). • Uvršteni su u glavni tekst zahtjevi za pogon rezervoara tečnog naftnog gasa, te su zbog toga izbrisani iz dosadašnjeg priloga C. • Prerađeni su opći zahtjevi za pogon gasnih aparata. • Uvršteni su zahtjevi za pogon insta-lacije grijanja.• Prerađeni su zahtjevi za rad bojlera za grijanje vode.• Uvršteni su zahtjevi za pogon gorivih ćelija.• Uvršteni su zahtjevi za pogon genera-tora.• Ispitivanja su prerađena i dopunjena sa ispitivanjem uređaja tečnog naftnog gasa s maksimalnom potrošnjom ne većom od 1,5 kg/h u stambenim jedini-cama za privremenu upotrebu. • Uvršteni su sadržaji potvrde o ispiti-vanju. • Izmjenjen je dizajn ispitne plakate. • Nanovo su numerisani prilozi iza prilo-ga C.

DVGW G 491-B1 Dodatni list uz radni list DVGW-a G 491:2010-07

Postrojenja za regulaciju pritiska za ulazne pritiske do uključujući 100 bar; projektovanje, proizvodnja, montaža, ispitivanje, puštanje u pogon i pogonIzdanje 10/14, za članove DVGW-a EUR 17,61 za ostale EUR 23,49

DVGW G 607

Uređaji tečnog naftnog gasa s maksimalnom potrošnjom od 1,5 kg/h za vozila sa namjenom stanovanja i za privremeno korištenje u stambenim jedinicama - pogon i ispitivanjeIzdanje 06/14, za članove DVGW-a EUR 30,46 za ostale EUR 40,62

Novo iz DVGW-a


Prema Zakonu o sigurnosti proizvoda (ProdSG) gasna postrojenja (instalacije, vodovi) prema Zakonu o energetskoj privredi (EnWG) se ne ubrajaju u postro-jenja za koje je potreban nadzor. Gasna postrojenja/instalacija na fabričkom zemljištu do zadnjeg zapornog organa uređaja koji koristi gas, se smatraju energetskim postrojenjem u smislu § 3, br. 15 Zakona o energetskoj privredi EnWG. Za energetska postrojenja važe sigurnono-tehnički zahtjevi Zakona o energetskoj privredi, pri čemu se pret-postavlja da se zakon poštuje, ako se poštuju opće priznata pravila tehnike, tj. kada se primjenjuje DVGW-regulativa – isto tako važi i za Uredbu o gasovodima visokog pritiska (GasHDrLtgV). Radni list DVGW G 614 važi za projektovanje, izvođenje, ispitivanje i puštanje u pogon nadzemnih gasnih vovoda na fabričkom zemljištu, iza mjesta predaje do zadnjeg zapornog organa prije uređaja u kojem se koristi gas. Ovaj radni list je dopuna uz važeća tehnička pravila (npr. G 462, G 463, G 459-1, G 600, Tehnička pravila za tečni naftni gas (TRF)). S gledišta prim-jene regulative orjentirane ka ciljnim grupama, u okviru prerade radnog lista DVGW G 614 u dijelu 1 su predstav-ljeni relevantni zahtjevi za projektovan-je, izvođenje, ispitivanje i puštanje u

pogon. Zahtjevi za pogon i održavanje su opisani u radnom listu DVGW G 614-2. Ovaj Nacrt je urađen u okviru pro-jektne grupe „Prerada G 614“ tehničkog komiteta „Gasne instalacije“. Prerada je urađena u suradnji s predstavnicima tehničkog komiteta „Distribucija gasa", kao i predstavnicima industrijske prim-jene gasa, Udruženja za gradnju cjevo-voda, strukovnih udruženja i nadležnih lica za industrijske potrošače u gasnim kompanijama. Cilj prerade je bila har-monizacija s evropskim smjernicama i standardima. U prvom planu je stajalo prilagođavanje zahtjeva za nadzemne instalacije na evropski funkciona-lni standard DIN EN 15001-1 koji je izrađen pod mandatom EZ Smjernice za aparate pod pritiskom 97/23/EG (PED).Područje primjene DIN EN 15001-1 je značajno obimniji od radnog lista DVGW G 614-1 i utvrđuje zahtjeve u pogledu podzemnih cjevovoda i postro-jenja za regulaciju pritiska gasa. Za ovo područje instalacije se i dalje upućuje na postojeće dijelove regulative DVGW-a (G 462, G 472 i G 491).

Kada se po nalogu vlasnika vrši projek-tovanje, izvođenje i pogon industrijskih gasnih postrojenja (instalacije i vodo-

vi), oni su izuzeti iz važenja Smjernice o aparatima pod pritiskom i DIN EN 15001-1 i nalaze se u području važenja G 614-1. Nasuprot tome, npr. gasna postrojenja koja su kao jedna ugrad-bena jedinica isporučena po sistemu “ključ u ruke” od strane jedne generalne kompanije prema DIN EN 15001-1, nisu izuzeta od Smjernice o aparatima pod pritiskom. Za njih se radni list DVGW G 614-1 posmatra kao detaljnije tehničko pravilo, u smislu područja primjene DIN EN 15001-1. Prilikom pridržavanja G 614-1 se ispunjavaju također i zahtjevi DIN EN 15001-1.Bitne izmjene u odnosu na radni list DVGW G 614, izdanje iz oktobra 2005. godine su:• Podjela radnog lista na dio 1 “Projek-tovanje, izvođenje, ispitivanje i puštanje u pogon” i dio 2 “Pogon i održavanje”.• Temeljna prerada cjelokupnog rad-nog lista i prilagođavanje na evropske smjernice i standard,• Preuzimanje zahtjeva iz G 462 i G 463 za nadzemne gasne vodove• Usaglašavanje dimenzioniranja stjen-ki cijevi i prečnika štucni vodova sa DIN EN 15001-1.• Dopunjen je postupak dimenzi-oniranja gasnih vodova do 100 mbar oslanjajući se na G 600 (DVGW-TRGI)

DVGW G 614-1

Nadzemni gasni vodovi na fabričkom zemljištu iza mjesta predaje; projektovanje, izvođenje, ispitivanje i puštanje u pogon Izdanje 10/14, za članove DVGW-a EUR 39,37 za ostale EUR 52,49

DVGW G 614-2

Nadzemni gasni vodovi na fabričkom zemljištu iza mjesta predaje; pogon i održavanje Izdanje 10/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29

Prema Zakonu o sigurnosti proizvoda (ProdSG) gasna postrojenja (instalacije, vodovi) prema Zakonu o energetskoj privredi (EnWG) se ne ubrajaju u postro-jenja za koje je potreban nadzor. Gasna postrojenja na fabričkom zemljištu do zadnjeg zapornog organa-uređaja koji koristi gas, se smatraju energetskim postrojenjem u smislu § 3, br. 15 Zako-na o energetskoj privredi EnWG. Za en-ergetska postrojenja važe sigurnosno-tehnički zahtjevi Zakona o energetskoj privredi, pri čemu se pretpostavlja da se Zakon poštuje ako se poštuju opće priznata pravila tehnike, tj. kada se primjenjuje DVGW-regulativa – isto tako važi i za Uredbu o gasovodima visokog pritiska (GasHDrLtgV).

Radni list DVGW G 614 važi za projek-tovanje, izvođenje, ispitivanje i puštanje u pogon nadzemnih gasnih vodova na fabričkom zemljištu iza mjesta pre-daje do zadnjeg zapornog organa prije uređaja u kojem se koristi gas.

Ovaj radni list je dopuna uz važeća tehnička pravila (npr. G 462, G 463, G 459-1, G 600, Tehnička pravila za tečni naftni gas (TRF)). S gledišta primjene regulative orjentirane ka ciljnim gru-pama, u okviru prerade radnog lista DVGW G 614 su u dijelu 1 predstav-ljeni relevantni zahtjevi za projektovan-je, izvođenje, ispitivanje i puštanje u pogon. Zahtjevi za pogon i održavanje su opisani u radnom listu DVGW G 614-

2. Ovaj nacrt je urađen u okviru pro-jektne grupe „Prerada G 614“ tehničkog komiteta „Gasne instalacije“. Prerada je urađena u suradnji s predstavnicima tehničkog komiteta „Distribucija gasa“, kao i predstavnicima industrijske prim-jene gasa, Udruženja za gradnju cjevo-voda, strukovnih udruženja i nadležnih lica za industrijske potrošače u gasnim kompanijama. Ovo tehničko pravilo važi za pogon i održavanje nadzemnih gas-nih vodova na fabričkom zemljištu do zadnjeg zapornog organa prije uređaja koji troši gas/uređaja koji primjenjuje gas. U pogledu zahtjeva za pogon i održavanje nadzemnih gasnih vodova na fabričkom zemljištu izvršeno je opse-

Novo iz DVGW-a


žno usaglašavanje sa evropskim funk-cionalnim standardom DIN EN 15001-2. Područje važenja DIN EN 15001-2 je obimniji od područja važenja G 614-2 i pokriva, pored nadzemnih vo-dova, također i preporuke za pogon i održavanje postrojenja za regulaciju pritiska gasa i podzemne vodove na fabričkom zemljištu. Kako za postrojen-ja za regulaciju pritiska gasa, tako i za podzemne vodove, postoji već nacio-nalna obimna regulativa DVGW-a koja je dosta detaljnjia i time primjenjuje preporuke DIN EN 15001-2. Za naciona-lnu primjenu se pored DIN EN 15001-2, trebaju poštovati detaljniji zahtjevi za

nadzemne vodove iz G 614-2, te detalji regulative DVGW-a G 465-1,G 465-3 i G 466-1 za podzemne vodove, kao i G 495 za postrojenja za regulaciju pritiska gasa. DVGW-radni list G 614-2 sadrži novu shemu za klasificiranje i procjenu „curenja“ i nedostataka na gasnim vodovima na fabričkom zemljištu. Zbog različitih uslova u okolini/sredini i ugrad-nji, nije dozvoljen prijenos ovih proce-dura na provjeru gasnih instalacija u domaćinstvima ili sličnim namjenama. Novi informativni prilog 2 sadrži prim-jer za orjentacionu shemu procjene „curenja“ i nedostataka na gasnim vodovima na fabričkom zemljištu. Služi

kao pomoć u radu za procjenu tehničke nepropusnosti nadzemnih gasnih vo-dova na fabričkom zemljištu. U pogle-du zahtjeva koje je potrebno poštovati, po pitanju zakonskih zahtjeva za sig-urnost na radu, izvršena je uporedba sa zahtjevima Uredbe o sigurnosti na radu. U dijelu 2 radnog lista G 614 su integrisani relevantni zahtjevi za pogon i održavanje nadzemnih vodova na fabričkom zemljištu (korisnički vodovi/instalacija) iz G 465-1, G 465-3 i G 466-1. Radni list DVGW G 614-2 važi u pogledu pogona i održavanja, također i za već postojeće nadzemne vodove na fabričkom zemljištu.

Usvajanjem Zakona o otvaranju mjeren-ja eletkrične energije i gasa i stupanjem na snagu Uredbe o pristupu mjerenju (MessZV), zakonodavac je stvorio os-novu za liberalizaciju mjerenja. Savezna agencija (regulator) je dalje definisala pravne okvire, preko opisa procesa za odvijanje naizmjeničnih procesa u mjerenju i objavljivanjem jedinstvenih okvirnih ugovora za stvaranje pravne osnove između operatera mreže i tržišnih partnera operatera mjernog mjesta/pružalaca usluge mjerenja.

Za odvijanje naizmjeničnih procesa u mjerenju, tehničko uputstvo G 692 (M) pruža poslovne preporuke. Prilikom izrade podsjetnog lista, nadležna pro-jektna grupa DVGW tehničkog komiteta „Mjerenje gasa i obračun“ je posvetila pažnju, garantovanju sigurnosno-tehničkog i pravno verificiranog pogona gasnih instalacija i uređaja za mjerenje gasa. Da bi se ovaj cilj postigao, oper-aterima mjernog mjesta, operaterima postrojenja/instalacija i operaterima mreže su date odgovornosti s aspeketa gasne tehnike, elektrotehnike i pravnog

verificiranja (baždarenja). Ova preporuka poslovanja za tehničko razgraničenje operatera mjernog mjes-ta važi za uređaje za mjerenje gasa u području primjene radnih listova DVGW G 600 „Tehničko pravilo za gasne insta-lacije“, kao i G 492 „Uređaji za mjerenje za pogonske pritiske do uključujući 100 bar; projektovanje, proizvodnja, izvođenje, ispitivanje, puštanje u pogon, pogon i održavanje“, i važi kao dopuna regulativi DVGW G 689 „Tehnički mini-mum zahtjeva za operatera mjernog mjesta gas“.

Podsjetni list DVGW G 1002 je u pot-punosti aktualizirala projektna grupa „Menadžment u kriznim situacijama“, upravnog komiteta „Snabdijevanje gasom“. Podsjetni list služi kao osnova za omogućavanje poslovanja oper-atera kritičnih infrastruktura u kriznim situacijama, održavanju što je moguće boljeg snabdijevanja s gasom i što brži povratak na normalan rad. Pojašnjeni su alati upravljanja potrebni u tu svrhu. U ovom podsjetnom listu su formuli-rane osnove za pogonski menadžment u kriznim situacijama s odgovorajućim preporukama za operatera, te su nave-dene raznovrsne informacije nadležnih institucija o organizaciji menadžmenta u slučajevima katastrofa, kao i menadžmenta u kriznim situacijama.

DVGW G 692

Tehničko razgraničenje operatora mjernog mjesta Izdanje 09/14, za članove DVGW-a EUR 17,61 za ostale EUR 23,49

DVGW G 1002

Sigurnost snabdijevanja s gasom; organizacija i menadžment u kriznim situacijama Izdanje 02/15, za članove DVGW-a EUR 39,37 za ostale EUR 52,49

Novo iz DVGW-a


Podzemna kompaktna postrojenja za regulaciju pritiska gasa (UKA) odgov-araju postrojenjima za regulaciju pri-tiska gasa, prema radnom listu DVGW G 491. Ona su stanje tehnike i mogu se koristiti u mrežama za snabdijevanje ja-vnosti putem cjevovoda.

Podzemna kompaktna postrojenja za regulaciju pritiska gasa (UKA) su kom-pletna postrojenja za regulaciju sa jednom ili dvije linije, i sa svim neo-phodnim sigurnosnim uređajima, kao i filterima i mjernim uređjima za mjerenje protoka gasa, i ugrađuju se u kućište koje se nalazi u tlu. UKA na nivou tla ima poklopac preko kojeg se može ho-dati ili voziti i također se može nalaziti u području saobraćaja. Funkcionalno-tehnički unutrašnji dijelovi, u načelu, moraju biti konstruisani kao zamjenjiva funkcionalna jedinica.

U objavljenoj ispitnoj podlozi, opisana kompaktna postrojenja su jedna zat-vorena ugradbena grupa. Ona obuhva-ta sve neopodne konstruktivne dijelove za regulaciju i osiguranje pritiska gasa, kao i kućište, poklopac za saobraćaj i armature za održavanje na ulaznoj i izlaznoj strani UKA. Za pogon postro-jenja neophodne ulazne i izlazne arma-ture otporne na pritisak, su sastavni dio podzemnih spojeva i ne pripadaju UKA. Zahtjevi ove ispitne podloge važe za proizvodnju, funkciju i ispitivanje podzemnih kompaktnih postrojen-ja (UKA) za regulaciju pritiska gasa. Tehničku osnovu predstavlja radni list DVGW G 491.

Ova ispitna podloga važi za: • gasove 2. gasne familije prema rad-nom listu DVGW G 260, • pritiske do maksimalno dozvoljenog pritiska PS od 20 bar i dalje klase tem-perature: klase 1: područje radne temperature od -10 do +60 °C odn. klase 2: područje radne temperature od von -20 do +60 °C.

Za visočije pritiske i druga područja temperature se ispitna podloga može primjenjivati po smislu. Za izvođenje/montažu, ispitivanje na mjestu post-avljanja, puštanje u pogon i pogon, potrebno se pridržavati zahtjeva radnog lista DVGW G 491.

Proizvođač ili distributer kojeg je on ovlastio može dokazati i potvr-diti pridržavanje zahtjeva ove ispitne podloge putem certificiranja (regis-triranjem, potvrđivanjem, procjenom usaglašenosti) u pravilu kod akrediti-ranog certifikacijskog tijela. Certifikaci-jsko tijelo mora ispuniti zahtjeve DIN EN ISO/IEC 17065 i isto dokazati putem akreditacije kod akreditacionog tijela.

Potrebno je poštovati poslovnik iz-abranog certifikacionog tijela. Do-kaze usaglašenosti za pojedinačne komponente je potrebno dostaviti uz pridržavanje prethodno navedenog po-slovnika.

Dio kućišta koje je izloženo pritisku ili konstrukcioni dijelovi, kao i sigurn-osni uređaji koji pripadaju području nadležnosti Smjernice o uređajima pod pritiskom 97/23/EZ, moraju se odvo-jeno procjeniti u skladu s Dodatkom 1 ove Smjernice, i isto tako ispitati i cer-tificirati.

Ispitivanje i procjena usaglašenosti prema Smjernici o uređajima pod pri-tiskom, se može vršiti istovremeno i paralelno ispitivanju prema ispitnoj podlozi G 5702, ali nisu predmet ispitne podloge DVGW-a. Dokaz usklađenosti je pretpostavka za certificiranje prema ispitnoj podlozi DVGW G 5702.

DVGW tehnički komitet "Tehnika postrojenja" preradila je do sada važeću ispitnu podlogu DVGW VP 702 iz apri-la 2006. godine i pri tome poduzela sljedeće promjene: • aktualiziranje normativnih uputa • prilagođavanje uputstva na moguće certificiranje• uvrštavanje refernci na podsjetni list DVGW G 442 u vezi s mogućim Ex-područjima na vodovima ka atmosferi postrojenja UKA • uvođenje dozvoljenog pritiska PS kao referentnog pritiska prema Smjernici o uređajima pod pritiskom • redakcijsku preradu dokumenta. Objavljena ispitna podloga DVGW G 5702, izdanje maj 2014. zamjenjuje ispitnu podlogu DVGW VP 702, izdanje iz aprila 2006. godine.

Pored toga, potrebno je misliti i o situ-acijama koje se rijetko dešavaju, teško su predvidljive i zbog toga i na neplani-rane situacije koje operater ne može sam savladati i gdje može biti potrebna saradnja s nadležnim institucijama. U takvim situacijama se ne može postu-pati po ranije pripremljenom uputstvu za rad. U ovakvim kriznim situacijama je puno važnije donijeti stručno oprav-dane odluke, uzimajući u obzir okvirne uslove relevantne za rad.

Operater mora raspolagati sa funkcionirajućim instrumentima, zadovoljavajuće kvalificiranom oso-

blju i dobro funkcionirajućim mjerama osiguranja kvaliteta i/ili stručno ugov-oriti usluge, te kontrolisati njihovo izvršavanje. Operateri također moraju raspolagati sa organizacijom koja ga-rantuje siguran, pouzdan, okolišno pri-hvatljiv i ekonomičan rad (uporedivo s radnim listom DVGW G 1000). Real-izacija ovih zahtjeva se može podržati menadžmentom rizika uspostavljenim u skladu s pojedinačnim procesima snabdijevanja gasom (uporedivo sa radnim listom DVGW G 1001).

U odnosu na podsjetni list DVGW G 1002, izdanje iz 2010. godine, ovaj

podsjetni list je upotpunosti redak-cijski prerađen, dopunjene su refer-ence na normativna dokumenta, a pojmovi su prilagođeni aktuelnim zakonsko-pravnim okvirima, kao i mnogobrojne preporuke u području komunikacije, školovanja i treninga, oslobađanje od odgovornosti, kao i primjeri za utvđivanje i procjenu situ-acije (položaja), te donošenja odluka. U pogledu na preduzeća koja pružaju različite komunalne usluge, postoji uska veza s postojećom regulativom za električnu energiju, vodu za piće, te daljinskom isporukom toplote, kao i važećom regualtivom za ove oblasti.

DVGW G 5702

Podzemna kompaktna postrojenja za regulaciju pritiska gasa; UKA Izdanje 05/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29

Novo iz DVGW-a


Podsjetni list GW 17 je uradila pro-jektna grupa „Praktična uputstva za referentne vrijednosti“ tehničkog komiteta “Spoljašna korozija”. Služi kao osnova za određivanje referentnih vrijednosti prema radnom listu DVGW GW 10. Do sada se određivanje ref-erentnih vrijednosti u praksi pokazalo teškim, posebno za starije vodove. U radnom listu DVGW GW 10 nedosta-jala su uputstva kako da se unificirano i sigurno odrede referentne vrijednosti. Ovaj podstjetni list, ne samo da pop-unjava tu prazninu, već korisniku pruža konkretna uputstva. Bitna osnova je, pri tome, direktan dokaz djelotvornosti ka-todne zaštite od korozije (KKS) na svim

slabim mjestima u oblozi. Alternativno se zadovoljavajuće zaštitno djelovanje katodne zaštite od korozije može doka-zati pomoću indirektnog dokazivanja. Direktan dokaz djelotvornosti dopušta kvalitativno sigurno zaključivanje. Nasu-prot tome, pouzdanost indirektnog do-kazivanja počiva na podacima rezultata mjerenja različitog kvaliteta.

Postoje li znakovi nezadovoljavajuće djelotvornosti katodne zaštite od ko-rozije u toku indirektnog dokazivanja (razmatranje plauzibilnosti), moraju se poduzeti odgovarajuće mjere. Ukoliko se dokazivanje djelotvornosti katodne zaštite od korozije vrši indirektno, preko

razmatranja plauzibilnosti, definiranje referentnih vrijednosti se može vršiti na osnovu korištenih podataka. Proces se odvija na dva nivoa. Pri odgovarajućem izboru referentnih vrijednosti se pravi razlika između dijelova voda koji se nalaze pod uticajem, i onih koji nisu u ovisnosti od kvaliteta obloge i ciljeva nadzora.

Pri tome su prikazane mogućnosti, utvrđivanja širine oscilacija za odgovajrajuće referentne vrijednosti. Mogućnosti indirektnog dokazvianja su pojašnjeni u Informaciji gas i voda br. 19.

U kompanijama za snabdijevanje je mogućnost pristupa informacijama kompanije neizostavan ključ uspjeha. Inteligentno povezivanje ovih infor-macija, kao i integracija u postojeća i buduća IT-okruženja, optimira poslovne procese kompanije, povećava transpar-entnost i kvalitet, a snižava troškove.

Ovo važi također i za povezivanje digi-talne dokumentacije mreže sa često već postojećim ERP-sistemom. U sva-

kom slučaju, povezvinje GIS-a i ERP-a pretpostavlja analizu procesa koji to podržavaju i strukture podataka. Nakon što su definirani stručni zahtjevi, može se istražiti i utvrditi IT-tehnički raspored. Potrebno je utvrditi koji se objekti iz GIS-ove i ERP-ove baze podataka tre-baju povezati. Također je potrebno odgovoriti na pi-tanje, u kojoj IT-aplikaciji treba uslijediti vizualiziranje i ažuriranje povezanih ob-jekata. Podsjetni list DVGW GW 117,

objavljen kao konačna verzija, opisuje zahtjeve i standard koje treba uzeti u obzir prilikom povezivanja sistema GIS-a i ERP-a. Pruža primjere i procedure iz prakse. Tema upravljanja adresama, koja je u starom GW 117 stajala u prvom planu, prerađena je u ovom tehničkom uputstvu. Podsjetni list DVGW GW 117 služi kao osnova za povezivanje sistema GIS-a i ERP-a u preduzećima za snabdijevanje (gasnim kompanijama i vodovodima).

PredgovorOvaj radni list je uradila projektna grupa W-PK-2-5-1 "GW 130" tehničkog komi-tata "Tehnički geoinformacioni sistemi (GIS).Zadnjih godina su u stalnom poras-tu zahtjevi za dokumentaciju mreže za snabdijevanje. Pored standardne primjene, kao npr. za vizualiziranje po-dataka mreže, danas su u prvom planu višestruke i obimne analize strukture mreže. Tek sa primjenom modernih

geoinformacionih sistema (GIS), a posebno sa osiguranjem kvaliteta baza podataka, brzo se mogu dobiti pouz-drani rezultati.

U radnom listu DVGW GW 120 (A) je utvrđeno, da se mora obezbijediti odgovarajuće dokumentirano osigu-ranje kvaliteta, kao i njena sljedivosti i analiza. Time se garantuje da su podaci mreže koji se registruju, odn. obrađuju, kompletni, čitljivi, ispravni i aktualni.

Dalja uputstva za zahtjeve za kvalitet i karatkeristike kvaliteta za dokumentac-iju mreže se nalaze u poglavlju 2 nave-denog tehničkog pravila DVGW-a.

Sa radnim listom DVGW GW 130 (A), po prvi put je za ovu tematiku na ra-spolaganju odgovarajući radni list. On treba da bude vodič za praktičnu prim-jenu osiguranja kvaliteta dokumentacije mreže.


Novo iz DVGW regulative Gas/VodaDVGW GW 17

Katodna zaštita od korozije (KKS); Praktična uputstva za korištenje metode referentne vrijednosti Izdanje 09/14, za članove DVGW-a EUR 30,46 za ostale EUR 40,62

DVGW GW 117

Povezivanje GIS i ERP sistemaIzdanje 09/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29

DVGW GW 130

Osiguranje kvaliteta dokumentacije mrežeIzdanje 07/14, za članove DVGW-a EUR 27,35 za ostale EUR 36,47

Novo iz DVGW-a


Ovu informaciju je uradila projektna grupa „Praktična uputstva za refer-entne vrijednosti“ tehničkog komiteta “Spoljašna korozija”. Služi kao osnova za indirektno dokazivanje djelotvornosti katodne zaštite od korozije prema rad-

nom listu DVGW GW 10, uz dopunu podsjetnom listu DVGW GW 17. U radnom listu DVGW GW 10, do sada su nedostajale upute kako se može voditi indirektno dokazivanje djelotvor-nosti. Indirektno dokazivanje je također

tema podsjetnog lista DVGW GW 17 za određivanje referentnih vrijednosti. Indirektno dokazivanje navedeno u ovoj informaciji se treba posmatrati kao primjer. Time nisu isključene druge al-ternativne mogućnosti.

Tehnička ispitna podloga DVGW GW 335-A5 "Sistemi plastičnih cjevovoda u distribuciji gasa i vode za piće; Zahtjevi i ispitivanja; dio A5: PE – višeslojne ci-jevi sa ojačanjem (istegnuti PE), kao i pripadajući spojni elementi i spojevi" i DVGW GW 335-A6 "Sistemi plastičnih cjevovoda u distribuciji gasa i vode za piće; Zahtjevi i ispitivanja; dio A6: Cijevi od PA-U 160 i PA-U 180, kao i pripadajući spojni elementi i spojevi", urađeni su paralelno u jednoj projekt-noj grupi u kojoj su bili predstavnici preduzeća za snabdijevanje/operatera vodova, proizvođača i ispitnih labarato-rija. Konstrukcija, proizvodnja, rukovanje i ispitivanje cijevi i spojnih elemenata od PA koji ispunjavaju zahtjeve za prim-jenu, postupke zavarivanja, mašine za obradu, te odgovaraju dimenzioniranim sistemima, itd., odgovaraju u skoro svim pojedinostima već etabliranim cijevima i spojnim elementima od PE-100, izuzev najvisočijeg stepena pri-

tiska. Niz standarda ISO 16486-1 do 5 za poliamid, je niz standarda EN 1555-1 do 5, odn. ISO 4437-1 do 5 za PE u području gasa, odn. veoma su slični odgovarajućim standardima za vodu i osnova su GW 335-A6.PE-višeslojne cijevi koje sadrže trake za ojačanja od istegnutog PE, imaju značajno jaču tvrdoću od etabliranih ci-jevi PE 100. Ipak su usaglašenosti u zahtjevima tako obimne da GW 335-A5 velikim dijelom upućuje na GW 335-A2/B2, koji se opet zasniva na EN 1555-1 do 5. Evropski, odn. internacionalni standardi ne post-oje za ove višeslojne PE-cijevi. Ispitivan-je čvrstoće je ovdje jedna posebnost, jer se zbog višeslojne konstrukcije ne može vršiti dimenzioniranje samo na osnovu čvrstoče osnovnog materijala. Cijevi od PE 100 SDR 11 su dozvoljene za pogonske pritiske do 10 bar za gas, odn. 16 bar za vodu. Cijevi od po-liamida i polietilenske višeslojne cijevi s ojačanjem, dozvoljavaju upotrebu za

visočije stepene pritiska. Npr. sa PA-U 160, odn. PA-U 180 SDR 11 mogu se re-alizirati cjevovodi za pogonske pritiske do 16 bar, odn. 18 bar za gas, kao i 20 bar, odn. 22,5 bar za vodu. Pripadajući spojni elementi imaju veliku sličnost sa spojnim elementima koje se primjen-juju za cijevi od PE 100. Pri tome je jako bitno voditi računa o specifičnoj podobnosti, oznakama i uputama proizvođača, da bi se samo zavarile cijevi i cijevni elementi koji zais-ta imaju istu osnovu materijala i nami-jenjeni su za iste nivoe pritiska. Tako se ne smiju zavarivati različiti tipovi PA (PA 11, PA 12, PA 612), jer međusobno zavarivanje još nije dovolj-no istraženo. Radni listovi DVGW-a G 472, G 463, W 400-1 i W 400-2 ne uzimaju u obzir ovakve cijevi, ali bi se one trebale svrsi-hodno razmotriti. Uslov za to je poseb-no praćenje u skladu sa inženjerskom praksom.


DVGW GW 335-A5 Nacrt

Sistemi plastičnih cjevovoda u distribuciji gasa i vode za piće; Zahtjevi i ispitivanja Dio A5: PE – višeslojne cijevi sa ojačanjem (istegnuti PE ), kao i pripadajući spojni elementi i spojevi Izdanje 06/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29

DVGW Informacija Gas/Voda br. 19

Indirektno dokazivanje djelotvornosti katodne zaštite od korozije (KKS) radi određivanja referentnih vrijednosti prema DVGW GW 17Izdanje 09/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29

DVGW GW 335-A6 Nacrt

Sistemi plastičnih cjevovoda u distribuciji gasa i vode za piće; Zahtjevi i ispitivanja Dio A6: Cijevi od PA-U 160 i PA-U 180, kao i pripadajući spojni elementi i spojevi; Izdanje 06/14, za članove DVGW-a EUR 22,71 za ostale EUR 30,29 (vidi članak za DVGW GW 335-A5. Rok za prigovore: 30.10.2014.

Novo iz DVGW-a

Novi Poslovnik DVGW-TSM

Za provođenje provjera DVGW TSM sistema tehničke sigurnosti potrebno je u skladu s Poslovnikom, utvrditi regulisane i struktuirane ok-vire. U Poslovniku su opisani isključivo postupci za provjeru TSM-a, te uloga učesnika. Novi Poslovnik je stupio na snagu 01.12.2014. godine.

Gasne kompanije mogu u word for-matu snimiti novi uzorak sigurnosnih listova sa podacima na linku Muster-Sicherheitsblätter

• Sigurnosni list sa podacima prema Uredbi (EZ) br. 1907/2006 (REACH), § 5 GefStoffV prirodni gas, osušen

• Sigurnosni list sa podacima prema Uredbi (EZ) br. 1907/2006 (REACH), § 5 GefStoffV prirodni gas, osušen, sa dodatnim gasom (< 10 % hidrogena)

Pristup imaju samo članovi DVGW-a.

Novi uzorak sigurnosnih listova sa podacima


Iz DVGW-a

Dietmar Bückemeyer je izabran za novog predsjednika Njemačkog stručnog udruženja za gas i vodu (Deutscher Verein des Gas- und Wasserfaches (DVGW)). On je na ovoj funkciji zamijenio dosadašnjeg predsjednika dr. Karl Rotha. Gosp. Bückemeyer je od januara 2013. godine obavljao funkciju potpredsjedni-ka DVGW-a za područje vode. Njegov nasljednik je dr. Dirk Waider, a dr. Thomas Hüwener je i dalje potpredsjednik za područje gasa, dok je Michael Riechel i dalje treći potpredsjednik.

Dietmar Bückemeyer, po zanimanju dipl. inženjer mašinstva, od 2002. god. je tehnički rukovodilac kompanije Stadtwerke Essen AG. Prethodno je bio ruko-vodilac odjela i prokurist za područja projektovanja i gradnje kompanije u Es-sen-u, u kojoj je zaposlen od 1988. godine. Bückemeyer je član Savezne up-rave DVGW-a od 2004. godine. On je također predsjednik DVGW pokrajinske grupe Nordrhein-Westfalen i predsjednik upravnog komiteta DVGW „Sistemi vodosnabdijevanja“.

Dr. Dirk Waider je od 2013. godine član uprave kompanije GELSENWASSER AG u kojoj je zaposlen od 2003. god. Prvo je je radio na poziciji rukovodioca odjela za strateški razvoj, a od 2008. god. kao prokurist i rukovodioc sektora „Razvoj“. Waider je član savezne uprave DVGW-a od septembra 2013. god.

Prof. dr. Gerald Linke novi direktor DVGW-a

Novo predsjedništvo DVGW-a

Dietmar Bückemeyer i Dr. Dirk Waider; izvor:DVGW (© Foto agencija Bildschön)

Smjena u direkciji DVGW-a

Prof. dr. Gerald LINKE je od 3. jula 2014. god. novi direktor Njemačkog stručnog udruženja za gas i vodu (Deutscher Verein des Gas- und Wasserfaches (DVGW)). Doktor fizike po struci, dr Linke je, na sjednici savezne uprave DVGW-a održane 5. maja 2014.g. u Minhenu, jednoglasno imeno-van za novog direktora DVGW-a. Na ovoj funkciji mijenja Dr. Walter

Thielena, koji se, nakon 15 godina uspješnog rada svečano oprostio od DVGW-a na skupštini članova održanoj 2. jula 2014. godine u Bonnu.

„Misao, da ću narednih nekoliko godina moći dati pozitivne impulse unapređenju struke gasa i vode, kao i mogućnost da kroz angažovan rad pružim podršku razvoju sektora en-ergetike i vodoprivrede, me ispunjava velikom radošću“, izjavio je novi DVGW direktor prilikom preuzimanja man-data. „DVGW je udruženje koje sadržajno pokriva širok spe-ktar tema u oblastima gasa i vode, a sada i konvergencije energetskih sistema. Pored strukture na saveznom nivou, DVGW je putem pokrajinskih i okružnih grupa prisutan i

na lokalnom nivou. Na taj način se pruža veliki potencijal identifikacije za mnoge ljude koji rade u energetskom sek-toru, što je zaista jedinstveno“ naglasio je dr Linke u svom govoru na skupštini članova DVGW-a.

Skupština članova DVGW-a je također donijela zaključke o modernizaciji strukture udruženja. Tako će se ubuduće upravljanje DVGW-om odvijati po dualnom sistemu, koji se sastoji od nadzornog organa, u čijem sastavu će biti predstavnici članova udruženja, i profesionalnog organa, koji će voditi poslove DVGW-a. Pri tome će se nadzornom organu, pored ovlasti kontrole, prenijeti kompetentnosti usmjeravanja, radi očuvanja uticaja volonterskog rada članova udruženja. Ovaj nadzorni organ će, u stvari, u ve-likoj mjeri biti dosadašnji upravni odbor udruženja, s tim da će se ubuduće zvati predsjedništvo DVGW-a. Članovi će također biti predsjedavajući pokrajinskih grupa i rukovodi-oci upravnih komiteta. Predsjedništvo će imati 49 članova. Predsjedništvo ostaje najviše tijelo udruženja. Poslovni or-gan udruženja će voditi profesionalno lice i nosit će naziv uprava. Upravu DVGW će činiti dvije osobe. Oni će djelova-ti u smislu kolektivnog organa, po principu zajedničke od-govornosti, radi očuvanja stručnih, ekonomskih i pravnih interesa udruženja. Dr Linke će ubuduće preuzeti funkciju predsjednika uprave.

Prof.dr. Gerald Linke

DVGW Njemačko stručno udruženje za gas i vodu

DVGW Njemačko stručno udruženje za gas i vodu – tehničko-naučno udruženje – (Deutscher Verein des Gas- und Wasserfaches e. V. – Technisch-wissenschaftlicher Verein) – promoviše struku gasa i vode, posebno vodeći računa o aspektima sigurnosti, higijene i zaštite okoline. Sa više od 13.500 članova, DVGW priprema i objavljuje opće priznata pravila tehnike za gas i vodu. Udruženje inicira i promoviše istraživanja i školuje stručna lica za cjelokupan spektar tema gasa i vode. U okviru udruženja je i sistem certificiranja i ispitivanja kako za proizvode i stručna lica, tako i za kom-panije. Tehnička pravila DVGW-a čine temelj tehničke samouprave i vlastite odgovornosti njemačke gasne privrede i vodoprivrede. Ona su garancija za sigurno snabdijevanje gasom i vodom za piće na međunarodno najvišem standardu. Udruženje je osnovano 1859. godine u Frankfurtu na Majni i djeluje u općem interesu. DVGW je ekonomski neovisan i politički neutralan.


"Zbog ukrajinsko-ruske krize tema sigurnosti snabdijevan-ja gasom sve više zaokuplja pažnju javnosti. Ovo se pod-jednako odnosi i na energetsko-politički značaj pouzdane i efikasne gasne infrastrukture. Nakon razdvajanja djelat-nosti na trgovinu, transport, distribuciju i skladištenje u okviru procesa „unbundlinga“, prekinuta je integrirana odgovornost za sigurnost snabdijevanja. Zakonodavac i struka su zbog toga posljednjih nekoliko godina razvili ve-liki broj formalnih sigurnosnih mehanizama, koji treba da omoguće zajedničko djelovanje pojedinih aktera čak i u ekstremnim situacijama.

DVGW i njegovi članovi su također aktivni u ovom polju“ izjavio je potpredsjednik DVGW-a Michael Riechel na pres konferenciji 30. septembra 2014, na otvaranju 53. Sav-jetovanja o gasu (gat 2014) u Karlsruhe. Tako je DVGW, u okviru studije o sigurnosti snabdijevanja tržišta gasa, završene 2013. godine, identificirao signale upozorenja i oskudnosti, radi omogućavanja prepoznavanja eskalacije situacije snabdijevanja. Ovi signali obuhvataju podatke od dnevne i sedmične vremenske prognoze, preko razvoja cijene gasa do situacije ispunjenosti skladišta. Osnovno zapažanje je, da je smjernica o razdvajanju djelatnosti otežala raspodjelu pojedinačnih područja odgovornosti, kao i komunikaciju među tržišnim partnerima, s druge strane, uslijed fleksibilnosti utiskivanja ne postoji neo-phodnost utiskivanja zbog potreba mreže i rješavanje lokalnih nestašica gasa. U daljem naučnom projektu će se istražiti u kojoj mjeri pojedinačni signali upozoranja i oskudnosti dozvoljavju prognozu kratkoročne situacije snabdijevanja. Cilj je prikaz u obliku mrežne saobraćajne signalizacije za regulacionu zonu energije, to znači skala boje za prikaz kritičnosti. Ovaj model predstavlja osnovu za prepoznavanje predstojeće nestašice gasa u ranoj fazi, sa ciljem upozoravanja tržišnih partnera na promjenjenu situaciju snabdijevanja. Za predstojeću zimu je dogov-orena faza testiranja, da bi se potvrdio kvalitet prognoze i donijela odluka o daljim koracima u razvoju mrežnog semafora.

Njemačka je sa „energetskim zaokretom“ krenula jedinst-venim putem bez sličnog primjera u svijetu. To nije ništa

manje od brze transformacije kompleksnog energetskog sistema visoko razvijene industrijske zemlje u srcu Ev-rope. Pri tome posebno gas dobija ključnu ulogu u inte-graciji obnovljivih energija – gas je siguran, sa fleksibilnim mogućnostima korištenja, vrlo efikasan sa veoma niskom emisijom CO2. Kroz nove tehnološke izazove „energetskog zaokreta“ gasna infrastruktura dobija dodatne mogućnosti korištenja – kao što su skladištenje i transport velikih količina energije iz regiona sa viškom proizvodnje obnov-ljive električne energije.

U ovom procesu DVGW i BDEW zajednički preuzimaju vlas-titu odgovornost kao snažni glas gasne privrede. U otvore-nom dijalogu sa politikom, industrijom i javnošću je cen-tralno pitanje, kako da u budućnosti napravimo njemački energetski sistem da bude u skladu sa klimom, siguran i ekonomičan? Zbog toga se na gat-u 2014, diskutiralo o ak-tuelnim temama i trendovima vezanim za budući potencijal prirodnog gasa u energetskim sistemima.

Pored energetske efikasnosti, koja je razmatrana u okviru efikasnog snabdijevanja toplotom i energijom u zgradarst-vu do optimiranja industrijskih postrojenja, na gat-u 2014 se u centru pažnje nalazila incijativa Power-to-Gas. Ova tehnologija se sve više ne posmatra samo kao opcija za dugoročno skladištenje prekomjerne eko-električne ener-gije, već se cijeni također njen značaj kao sistema za trans-port energije. Predstavljeno je aktuelno stanje istraživanja Power-to-Gas, kako tehnički i ekonomski potencijal pomjer-anja opterećenja u konvergentnim energetskim mrežama, tako i razvoj poslovnih modela za investitiore. Osim toga, na samom vrhu dnevnog reda su se nalazili i tehnološki i ekonomski izazovi u svjetlu prelaska sa L na H gas, kao i sig-urnost snabdijevanja sa fokusom na vodič „Snabdijevanje gasom u kriznim situacijama“ i razvoj „signala oskudnosti“.

Sa interesantnim diskusijama o ovim i drugim aktuelnim pitanjima i trendovima, od 30. septembra do 1. oktobra 2014. u Karlsruhe, kongres gat 2014 je opet potvrdio ulogu vodećeg stručnog kongresa i sajma. Na poziv DVGW, stručnom kongresu su prisustvovali i gasni stručnjaci iz re-giona.

DVGW ofanziva inovacija gas

Od 2009. godine DVGW u okviru svoje ofanzive inovacija, zajedno sa kompanijama njemačke gasne privrede, kao i istraživačkim institutima i proizvođačima opreme, istražuje koje gasne tehnologije u budućnosti mogu energetke sisteme učiniti sigurnim, efikasnim i ekološki prihvatljivim.

Preko 30 različitih projekata su tematski povezni u istraživačku skupinu (cluster):• gas u energetskim sistemima • smart grids• power-to-gas• proizodnja i kondicioniranje gasa• tehnologije primjene i kogeneracija Novoobjavljena brošura o DVGW ofanzivi inovacija gas detaljnije predstavlja rezultate projekata koji su također tema ovogodišnjeg gat-a. Brošura, završni radovi, zaključci, stručni članci, kao i druge informacije se mogu pronaći na internet stranici : www.dvgw-innovation.de .

Iz DVGW-a

Jačanje sigurnosti snabdijevanja gasnog tržišta je centralni zadatak struke i jedan od zaključaka 53. Savjetovanja o gasu gat 2014.


Energetska efikasnost: Izazovi i potencijal energenta gas • perspektive s gledišta politike • energent prirodni gas: proizvod i njegov razvoj na tržištu• efikasnost gasnih tehnologija Efikasno snabdijevanje toplotom i energijom u zgradarstvu •Tržište toplotne energije kao ključ energetskog zaokreta•Energetsko moderniziranje: vizije i stvarnost• Izvještaji o iskustvu modernih rješenja sistema prirodnog gasa – koliko zaštite klime Njemačka može sebi priuštiti?•Inteligentno upravljanje zgradama Konvergentne energetske mreže • Trenutna situacija mreže u EWE-području • Smart Grid uz uzimanje u obzir rezultata Powor-to-Gas i pregleda projekata iz inovacione ofanzive DVGW-a • Power-to-Gas-postrojenje grupacije Thuega Power-to-Gas: Tehnološki, ekonomski i politički izazovi• Saznanja iz istraživačkih projekata DVGW-a • Power-to-Gas u energetskim sistemima • Power-to-Gas kao model poslovanjaPrestruktuiranje L-H-Gas na tržištu i podešavanje aparata• Status Quo proizvodnje L-gasa , snabdijevanje Nizozemske i Njemačke, konsekvence KoV & NEP • Predstavljanje zadataka kao slijed prilagođavanja za ANB • Podrška prepodešavanja ganih aparata putem elektronskog priručnika DVGW-a (Informacioni sistem gasnih aparata) Europeiziranje mjerenja i novi zahtjevi za poziv podataka• Novo regulisanje zakonskog mjerenje • Ekonomičn poziv podataka i egzaktno stavljanje na raspolag-anje podataka o gasu• Stanje uvođenja inteligentnih sistema mjerenja Garantovanje sigurnosti snabdijevanja • Njemačko i evropsko snabdijevanje gasom • Mehanizmi sigurnosti gasnog snabdijevanja • Dugoročni monitoring strukturne sigurnosti snabdijevanja gasom Harmonizacija kvaliteta gasa• Jedan gas za čitavu Evropu? Ili svi gasovi u jednom okviru?• Posljedice „slobodnog“ tržišta gasa na tehniku primjene gasa • Adaptivno sagorijevanje - izazov za senzore • Uticaj konstantno promjenjivog Wobe-indexa H-gasa na tehnologije primjene gasa u domaćinstvima i industriji

Prirodni gas kao gorivo za putničke automobile i dostavna vozila • Vozila na gas: od nosioca imidža do rješenja problema & inicijativa mobilnosti na prirodni gas: ciljevi i uspjesi • Perspektive prirodnog gasa – putnička vozila na gas • Perspektive prirodnog gasa – autobusi, izazovi tržišta & značaj LNG u segmentu dostavnih vozila• Razvoj punionica prirodnog gasa Integracija energija iz obnovljivih izvora u skladu sa potre-bama • Budući razvoji i potencijali biogasa• Konvergacija elektro-mreža i mreža prirodnog gasa • Ekonomske prednosti putem kogeneracije u postojećim objektima radi izjednačavanja opadajuće proizvodnje električne energije Energetska efikasnost u industriji i zanatstvu • Upravljanje energijom kao ekonomska energetska usluga • Ugovorna rješenja sa mini- i mikro-kogeneracijom• Izvještaji iz prakse o optimiranju industrijakih postrojenjaKogeneracija: od mikro kogeneracije do gasnih elektrana • Prepreke prilikom pogona mikro-kogeneracijskih postrojenja• 100 KWK-postrojenja u Bottrop-u • Blokcentrale i sorpcione mašine za hlađenje – inteligentna i efikasna kombinacija Situacija snabdijevanja gasom u Evropi • Značaj sigurnog snabdijevanja prirodnim gasom - • Garancija sigurnosti snabdijevanja • Jačanje sigurnosti snabdijevanja u Njemačkoj i Evropi

Igno Dimeski, Amira Pintul i Aida Bučo-Smajić na gat-u 2014.

Pregled tema obrađenih na kongresu gat 2014

Kongres gat (stručno savjetovanje o gasu) je najveći stručni kongres za gas. gat čini platformu i pruža mogućnost di-jaloga između politike, tehnike, istraživanja i trgovine.

Kombinacija kongresa i stručne izložbe svake godine privuče preko 3.000 stručnjaka i rukovodica iz gasnih i energetskih kompanija, komunalne privrede, indus-trije, istraživanja, politike, uprave i općina. Najveći broj učesnika dolazi iz Njemačke i susjednih zemalja.

Oba vodeća udruženja njemačke gasne privrede, DVGW i BDEW će prikazati potencijal gasa iz različitih perspekti-va. Cilj kongresa gat 2015. je predstavljanje sposobnosti

gasne privrede kao pokretačke snage energetskog za-okreta, te diskusija o aktuelnim temama gasa orjentirana ka pronalaženju rješenja. Kroz usku saradnju oba vodeće strukovna udruženja (DVGW i BDEW), gat 2015 stiže do svih tržišnih partnera gasne struke.

Gasna konferencija gat 2015. u Essenu će biti popraćena najvećim stručnim sajmom na njemačkom govornom području. Od 26. - 28. oktobra izlagači će imati mogućnost da svoje proizvode i tehničke inovacije prezentiraju mno-gobrojnoj stručnoj javnosti, a očekuje se njih preko 3.000. Profitirajte od učešća na sajmu i kongresu!

Informacije: www.gat-kongress.de

Iz DVGW-a


Vijesti

Evropska komisija započinje rad na energetskoj uniji Evropska komisija je započela rad na energetskoj uniji, što je osnovni korak ka zaokruživanju jedinstvenog ener-getskog tržišta i reformisanju načina na koji Evropa proizvodi, transportuje i troši energiju. Energetska unija je, uz dalekosežnu politiku klimatskih promjena, jedan od ključnih prioriteta Junkerove Komisije. Nakon više od 60 godina od osnivanja Zajednice za ugalj i čelik, Komisija je 4. februara dala na-crt plana za reorganizaciju energetskih strategija u Evropi i započela rad na stvaranju evropske energetske unije.

Rad na energetskoj uniji započinje na vrijeme. Evropska unija uvozi 55 odsto energije. Devedeset odsto stambenog fonda u Evropi je energetski neefikas-no, naša energetska infrastruktura je stara a daleko smo i od uspostavljanja unutrašnjeg energetskog tržišta. Post-oji zamah neophodan za energetsku uniju. Energetska sigurnost zauzima visoko mjesto u političkom programu; osim toga, Evropski savjet je prošlog oktobra otvorio vrata za postizanje ambicioznog klimatskog sporazuma u Parizu ove godine. Nedavno usvojeni Investicioni plan za Evropu je osmišljen tako da energetskom sektoru otvori pristup finansijskim sredstvima koja su mu zaista neophodna. Trenutno niske cijene nafte daju dodatni podsticaj te ostavljaju više političkog i finansijskog prostora kako bi se uradilo sve što tre-ba sa ciljem postizanja konkurentnije, sigurnije i održivije energetske strate-gije u Evropi. Potpredsjednik Komisije nadležan za energetsku uniju, Maroš Šefčović, izjavio je: „Naše aktuelne

energetske strategije su u svakom pogledu neodržive i potrebna im je hitna reorganizacija. Građani bi trebalo da zauzimaju centralno mjesto naših energetskih strategija. Osim što ima-mo krajnje ambiciozan program, sada imamo i potrebni zamah. Radićemo na postizanju koherentnog pristupa ener-getici u svim oblastima politika, kako bismo stvorili veću sigurnost. Klima, transport, industrija, istraživanje, spolj-na politika, digitalna ekonomija i pol-joprivreda – sve će one biti ključne za ovaj projekat. Energetska unija za cilj ima da poten-cijalne barijere između sektora razbije i da okupi relevantne sagovornike za isti sto – ukratko, energetska unija će pri-premiti teren za novi način kreiranja en-ergetske strategije u Evropi.” Komesar za klimatska pitanja i energetiku, Migel Arijas Kanjete, dodaje: „Energetska unija je ambiciozni projekat koji će energetskim i klimatskim strategi-jama u Evropi odrediti novi pravac i dati dugoročnu viziju. Unija nije samo preoblikovanje starih ideja već preduz-imanje konkretnih mjera kako bi ova vizija postala dio stvarnosti.

Kao komesar za klimatska pitanja i energetiku, ja ću biti odgovoran za sprovođenje velikog broja mjera sadržanih u strategiji. Djelotvorno sprovođenje će biti od suštinskog značaja, baš kao i puna i pravilna prim-jena postojećih zakona.” Usvajanje okvirne strategije o energetskoj uniji je zakazano za 25. februar. Strateški dokument će pratiti saopštenje pod naslovom „Put u Pariz” u kom će biti

izloženi namjeravani doprinosi EU politici klimatskih promjena, kao i saopštenje, odnosno izvještaj o napre-tku EU ka postizanju minimalnog nivoa međusobne povezanosti od deset odsto u pogledu električne energije.

U Političkim smjernicama koje je 15. jula 2014. predstavio Evropskom parla-mentu, predsjednik Junker je rekao da „se Evropska unija previše oslanja na uvoz goriva i gasa. Moramo da sman-jimo ovu zavisnost a da istovremeno naše energetsko tržište ostane otvore-no za zemlje izvan EU. Stoga moramo da udružimo naše resurse, kao i našu pregovaračku moć sa trećim zemlja-ma, te da spojimo naše infrastrukture. Zbog budućih naraštaja smo dužni da ograničimo uticaj klimatskih promjena i da energiju održimo pristupačnom. Ovo ćemo postići korišćenjem ob-novljivih izvora i unaprijeđenjem ener-getske efikasnosti.” Na debati održanoj 4. februara se raspravljalo o ciljevima energetske unije, a neke od glavnih tačaka dnevnog reda su bile i diver-sifikacija izvora energije koji su tre-nutno dostupni državama članicama, podrška zemljama EU da se oslobode zavisnosti od uvoza energenata, te na koji način EU učiniti svjetskim liderom u oblasti obnovljivih izvora energije i predvodnikom u borbi protiv global-nog zagrijavanja.Usvajanje paketa za energetsku uniju je zakazano za 25. februar 2015.

Objavljeno: 05.02.2015.Izvor.europa.rs

EU pokrenula novi projekat za početak procesa snabdijevanja prirodnim gasom u Crnoj GoriCrna Gora trenutno nema sistem za distribuciju prirodnog gasa. Potrošnja gasa je trenutno ograničena na upotre-bu plinskih boca. Najnoviji projekat EU će pogurati procjenu potrebnih uslova za gas i stvaranje sveobuhvatnog pla-na za snadbijevanje građana Crne Gore sa čistijom i pristupačnijom energijom, odnosno korištenje prirodnog gasa.Ovo je početak dugoročnog procesa

koji će, kako se bude odvijao, doprinje-ti čistijoj životnoj sredini i poboljšanju kvaliteta snadbijevanja energijom u Crnoj Gori. Evropska komisija je izd-vojila 500.000 eura za finansiranje ove studije. Prvi sastanak povodom ovog projekta je održan u Podgorici 13. no-vembra 2014. u zgradi Vlade. Naziv studije je Gas Development Master Plan & Priority Project Portfolio Identi-

fication in Montenegro (Glavni plan za razvoj gasa i portfolio za identifikaciju prioritetnih investicionih projekata u Crnoj Gori). Studiju je naručila Evrop-ska investiciona banka (EIB) u okviru Investicionog okvira za zapadni Bal-kan (WBIF), a biće implementirana od strane COWI-IPF konzorcijuma.


Vijesti

Tonino Picula: LNG-terminal piše našu zajedničku energetsku budućnost

Studija se sastoji od razvoja opsežnog srednjoročnog master plana za prirod-ni gas koja će da ispita sve aspekte (tehničke, pravne i regulatorne, eko-nomske, tržišne, socijalne, itd.) koji se odnose na uvođenje gasa u nekoliko regiona Crne Gore. Ovo je u skladu sa energetskom strategijom i akcionim planovima Crne Gore. Nakon razvoja i uspostavljanja glavnog plana za gas, razvit će se i uspostaviti portfolio pri-oritetnih investicionih projekata za gas kako bi Vlada Crne Gore privukla inves-ticije i sprovela projekat gasovoda.

Ovaj projekat se sprovodi na zahtjev Ministarstva ekonomije, pod pokro-viteljstvom Investicionog okvira za zapadni Balkan uz Evropsku banku za obnovu i razvoj ( EBRD), koja može biti potencijalni finansijer za prioritetne projekte i koja će biti uključena u pri-premi studija. Pored nadležnih mini-starstava, drugi korisnici ovog projekta biće Regulatorna agencija za energe-tiku, izabrani gasni operater, Montene-gro bonus. Razvoj znanja i vještina na lokalnom nivou u okviru ovih institucija u Crnoj Gori vezano za razvoj gasnog

sistema je glavni aspekt tehničke pomoći koja će biti pružena.

Studija će ispitati potencijalne izvore gasa u Crnoj Gori, uključujući planirana podvodna istraživanja, gas iz Jadrans-ko jonskog gasovoda ( koji treba da se izgradi i poveže sa Trans-anatolijskim gasovodom) i potencijalne terminale za prirodni tečni gas. Tražena prog-noza buduće potrošnje gasa ispitat će sve sektore, domaćinstva, usluge i industriju, a obuhvatit će efekte inici-jative za prelazak sa struje na gas koja bi mogla da određuje cijenu gasa (u maloprodaji i veleprodaji ) i inicijativa-ma za konačnu energetsku efikasnost.

Optimizacija smjera i rasporeda gaso-voda i distributivnog sistema biće tehnički realizovana sa minimum troškova i naći će se na geografs-kom informacionom sistemu i biće usmjerena prema velikim potrošačkim centrima i susjednim zemljama na najekonomičniji način i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu .Kako bi se u toku studije riješilo neko-liko ključnih pitanja morat će se doni-

jeti i neke političke odluke. To podrazu-mijeva neophodne promjene pravnog i regulatornog okruženja u vezi sa gas-om; koraci potrebni da se ubrza proces uvođenja gasa kao čistog izvora ener-gije; određivanje strukture tarife koja je tržišno zasnovana ali i pristupačna, i koja podstiče prelazak na gas ; Inves-ticioni podsticaji za nezavisne kom-panije da se angažuju u razvoju gasne infrastrukture i političke odluke koje će potvrditi da određeni dijelovi Crne Gore potražuju gas u mjeri koja opravdava priključenja na prenosni sistem gasa iz tehničke i ekonomske perspektive. Donošenje ovakvih političkih odluka olakšat će tim stručnjaka, preko niza seminara za postizanje konsenzusa koje su prilagođene individualnim ko-risnicima (Operater za gas, regulatorne agencije, Ministarstvo ekonomije).

Ovaj projekat je povezan sa skoro završenom studijom izvodljivosti In-vesticionog okvira za zapadni Balkan na Jadransko Jonskom gasovodu (Hrvatska - BiH - Crna Gora - Albanija).

Izvor. delmne.ec.europa.euObjavljeno: 13.11.2014.

Svaki energetski projekt koji Hrvatska razvija nadilazi nacionalne okvire i imat će utjecaja ne samo na regiju već i cijelu Evropu. "Upravo izgradnja LNG terminala na otoku Krku predstavlja stvaranje energetskog čvorišta za opskrbu ukapljenim plinom srednje Europe, ali i šireg područja. Davanje prioriteta tom projektu u Hrvatskoj će omogućiti stvaranje tržišta za opskrbu plinom u slučaju prekida opskrbe iz Rusije, koja postaje sve nesigurnija", rekao je SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula za portal Energetika-net.

Bezrezervnu podršku izgradnji ovog projekta je pružio potpredsjednik Komisije i povjerenik za energetiku Maroš Šefčović, naglasivši kako je LNG jedan od budućih projekata koji je važan za ostvarenje 'Evropske en-ergetske unije' i odgovor na mnoge dileme koje trenutno postoje, Šefčovič je, nakon podrške koja nam je već otprije stigla iz Amerike, dao Hrvats-koj dodatan vjetar u leđa da postane važno regionalno energetsko čvorište. Naravno, mnoga pitanja još predstoji zatvoriti, prvenstveno ona vezana uz infrastrukturu i financije, no nedavni gasni stres test pokazao je kako je što prije potrebno pronaći rješenje koje ne podliježe utjecaju prekida opskrbe gasom, a LNG terminal upravo to jest: fleksibilan projekt koji može odgovoriti na bilo kakvu nestašicu gasa.

"EU uvozi 53 % energije koju troši. Ovisnost o uvozu energije odnosi se na prirodni plin koji je gotovo 70 %, te sirove nafte oko 90 %. Među zemljama koje su naši pouzdani partneri ili koje su u čekaonici za ulazak u EU, slika je ovakva: za Srbiju i Crnu Goru ovisnost o uvozu plina iznosi do 70 %, za Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju 100% , a za Tursku koja je ključni igrač u ener-getskom tranzitu: 98%! Srbija, Make-donija i BiH mogu kao zemlje koje ko-riste plin biti pogođene poremećajima u opskrbi plinom budući je Rusija glav-ni dobavljač plina a njihovi nacionalni kapaciteti ograničeni. S druge strane Crna Gora, Kosovo i Makedonija koje nemaju tržište niti potrošnju prirodnog plina, ne podliježu utjecaju prekida op-skrbe plina" rekao je Picula.

Potražnja za energijom povećat će se za 27% do 2030. godine, što će povećati pritisak na cijene energena-ta i učiniti globalnu konkuretnost još žešćom. Suradnju s Turskom kao po-tencijalnim dobavljačem za EU u na-rednim godinama, treba dalje razvijati s ciljem napretka prema povezanosti i integraciji energetskih tržišta. Turska je poboljšala sigurnost opskrbe Unije surađujući na tri projekta u sklopu Južnog koridora: gasnom konzor-ciju Shah Deniz II, Trans-anatolijskom gasovodu (TANAP) i Trans-jadranskom gasovodu (TAP).

Objavljeno: 17.02.2015.Više pogledati na portalu

www.energetika-net.com


Vijesti

Zaustavljanje projekta Južni tok za Bugarsku, Srbiju i Mađarsku pred-stavlja veliki gubitak, navode ener-getski eksperti. Umjesto s investici-jom od dvije milijarde eura i godišnjim prihodima od blizu 300 miliona eura, Srbija je ovu priču završila sa minu-som. Puno gubi i Slovenija, veliku priliku da bude uključena na značajan energetski tranzitni pravac koji omogućuje veću sigurnost nabavke u kriznim situacijama. Najveći dobit-nik cijele priče je Turska koja postaje važan tranzitni pravac ruskog gasa prema jugoistoku Evrope.

Nepovoljna situacija

Obustavljanje gradnje gasovoda Južni tok dovelo je u nepovoljnu situaciju i Bosnu i Hercegovinu, koja je time os-tala bez pouzdanije transportne rute, ali i bez očekivane investicije u skoroj budućnosti, ocjenjuju energetski stručnjaci."Ukidanje projekta Južni tok ne utječe na energetsku situaciju u BiH u ve-likoj mjeri s aspekta snabdijevanja BiH, jer bi gasovod Južni tok dobavl-jao gas iz istog izvora, odnosno istog dobavljača, iako bi, mora se priznati, to bilo drugom i vjerovatno pouzdani-jom transportnom rutom", kazao je za Al Jazeeru Semin Petrović, projekt menadžer Istraživačko-razvojnog cen-tra za gasnu tehniku (IGT) iz Sarajeva.Petrović je istakao da BiH do sada nije postigla unutrašnju saglasnost u vezi s tim projektom.

"Bolje reći, Federacija BiH je bila suzdržana (ne bih rekao da je bila pro-

tiv) u vezi tog projekta, iz razloga što je Republika Srpska bila suzdržana (možda i protiv) u vezi davanja saglas-nosti na gasovod Zenica-Brod, odnos-no povezivanje sadašnjeg gasnog sistema na gasni sistem Hrvatske. U svemu tome oba entiteta su na gu-bitku, pa samim time i Bosna i Herce-govina u cjelini", smatra Petrović.Ocijenivši da BiH nije u mogućnosti sama riješiti, odnosno poboljšati sigurnost snabdijevanja gasom, Petrović ističe da ova zemlja mora igrati aktivnu ulogu "u svim regional-nim inicijativama, koje, prije svega, podrazumijevaju izgradnju gasnih konektora između zemalja regije, a zatim povezivanje na druge tranz-itne gasovode, prije svega TAP-IAP" (Transjadranski – Jadransko-jonski gasovod), te dodaje da trenutno ne postoje drugi načini snabdijevanja BiH gasom i da bez izgradnje barem jednog gasnog konektora s Hrvats-kom taj problem neće biti riješen.

Šansa za Hrvatsku

Za Hrvatsku Južni tok nije bio od posebne važnosti, ocjenjuje pred-sjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) dr. Miljenko Šunjić.

On je u razgovoru za Al Jazeeru istakao da se Hrvatska planirala priključiti na ovaj gasovod samo putem interkonektora iz Srbije, ali da će ukidanjem tog projekta neke zemlje u okruženju imati određenih problema. S druge strane, Hrvatska može imati samo pozitivan utjecaj. Naglasivši da Hrvatska ima potpuno pouzdanu opskrbu gasom, dr. Šunjić navodi da su ovim potezom Rusije, hrvatski energetski projekti dobili na važnosti kao što su "LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski gasovod koji se spaja na Crnu Goru, Albaniju i Itali-ju. To je gas koji dolazi iz Azerbejdžana i nema veze s Rusijom", rekao je.

Dr. Šunjić je podsjetio da će termi-nal za tečni prirodni gas (LNG) makar jednim dijelom finansirati Evropska unija. "Ako će ga financirati Europska unija, odmah dolazi obveza gradnje plinovoda preko Slovenije do Baltika. Tamo se nalaze dva LNG terminala –

jedan pripada Litvi, a drugi Poljskoj. Time bi Europa bila presječena sjev-er-jug sa plinovodima, tako da može opskrbljivati i ostale zemlje", istakao je dr. Šunjić. Dodao je i to da BiH ima tri predviđena priključka za dobi-janje plina iz LNG-a ili iz Azerbajdžana preko gasovoda TAP.

Energetski eksperti iz Srbije navode da toj zemlji nisu potrebne velike količine gasa. Urednik Energoportala Dragan Nedeljković ukazuje na to da Srbija sada troši od milijardu do dvije milijarde kubnih metara godišnje, što je na nivou statističke greške u odnosu na neke velike potrošače i proizvođače. Da bi se povećala ener-getska sigurnost Srbije, potrebno je izgraditi gasovode do tursko-grčke granice, pri čemu bi se plaćao skuplji gas zbog većih tranzitnih troškova.

Izvor: Al Jaseera BalkansPiše: Fahrudin Smailović

Mr. sc. Semin Petrović,dipl.ing. iz IGT-a navodi više razloga zbog ko-jih BiH plaća najvišu cijenu gasa u regiji:- BiH je mali potrošač- nalazi se na najvećoj udaljenosti od izvora gasa (plaćanje isporučiocu plus zemljama tranzita gasa),- nema vlastitih izvora gasa,- nije kvalitetan potrošač gasa (nepo-voljan odnos potražnje tokom go-dine),- BiH u zadnje vrijeme nije pouz-dan potrošač gasa (kašnjenje s plaćanjem).

Gasna infrastruktura Hrvatske kroz transportni sustav pokriva preko 90 % Republike Hrvatske, uz dva dolazna gasovoda – jedan preko Mađarske izvana, a drugi preko Slo-venije i Austrije. Uz to, Hrvatska ima 60-70 % svog domaćeg gasa i to nešto iz Sjevernog Jadrana, a nešto iz kontinentalnog dijela i skladište zapremine oko 650 mil.m3 gasa."Hrvatska proizvodi blizu dvije mili-jarde kubnih metara, a troši sve sku-pa oko tri milijarde", navodi pred-sjednik Hrvatske stručne udruge za plin dr Miljenko Šunjić.

Obustava projekta Južni tok Srbiju i BiH stavlja u nepovoljnu situaciju, a za Hrvatsku predstavlja šansu, tvrde stručnjaci

Sticajem okolnosti izbjegnut je mnogo veći gubitak Srbije. Plan je bio da ruska i srpska strana u zajedničko preduzeće Južni tok Srbija, sa sjedištem u Švicarskoj, unesu osnivački ulog od po 75 miliona eura. Srbiju je od većeg ulaganja u Južni tok spasio bivši ministar finansija Lazar Krstić, koji nije htio potpisati dvije posljednje garancije za kredit Srbijagasu, tako da taj novac nije završio na računu zajedničke firme. Ipak, država je ot-kupila zemlju koju teško može koris-titi za nešto drugo, navode beograd-ski mediji.

Šta ukidanje Južnog toka donosi regiji


U cilju usavršavanja i proširenja Vail-lantovog edukacionog centra u Sara-jevu, odlučili smo se da instaliramo novi uređaj iz obnovljivih izvora en-ergije, tačnije dizalicu toplote VWS geoTHERM 61/3, koja će služiti kao pokazni sistem svim zainteresiranim skupinama, počevši od ovlaštenih in-stalatera, servisera pa sve do krajnjih korisnika, kako bi imali mogućnost detaljanog uvida u rad ove dizalice toplote, a koja će, opet, služiti i kao podrška sistemu grijanja Vaillantovog ureda. Kako bi našim potencijalnim kupcima približili i pomogli odabrati željeni sistem grijanja ili hlađenja, ili pak pokazali i pojasnili rad naših grijnih sistema, odlučili smo se na jednom mjestu ponuditi sve informativne, po-kazne i edukacijske sadržaje. Pored postojećih instaliranih Vaillant apara-ta u edukacionom centru, od sada je moguće vidjeti instalaciju i funk-cionalnost dizalice toplote čiji je pro-jekat ugradnje, odnosno postavljanja sondi, započeo još pred kraj 2013. godine. Dizalica toplote zemlja/voda (VWS) za svoj se rad koristi toplotom zem-lje. Zemlja je vrlo dobar spremnik sunčeve energije budući da su tem-perature na dubini od oko 1,2-1,5 metara tokom čitave godine relativno stalne i kreću se između 5 °C i 15 °C. Putem horizontalno postavljenih zem-ljanih kolektora ili putem vertikalnih

dubinskih sondi, akumulirana toplota zemlje se putem rasoline prenosi do isparivača dizalice toplote. Količina akumulirane i predane toplote u najvećoj mjeri ovise o termofizikalnim svojstvima tla. Projekat bušenja tla i postavljanja sondi izvodila je partnerska firma „Geothenos d.o.o.“ iz Sarajeva, na čelu sa direktorom Ismetom Velićem i inženjerom Jasminom Kadunićem, kojima ovom prilikom izražavamo za-hvalnost na iskazanoj profesionalnos-ti i stručnosti.

Instalaciju, te puštanje u pogon izvršile su instalatersko – serviserske firme iz Sarajeva koje su nam pomo-gle da čitav ovaj projekat dovedemo do kraja. Bilo nam je veliko zado-voljstvo raditi sa, prvenstveno dragim prijateljima, ali i dugogodišnjim po-

slovnim partnerima koji su se objeručke prihvatili posla i obavili zadatak na vrhunskom nivou. Dužni smo spomenuti sve mlade ljude koji su učestvovali u ovom projektu, a oni su: Almir Herco ispred firme „A3“; Amir Greljo, Haris Belko i Dževad Duraković ispred firme „As-Gas“; Damir Tinjak i Almir Ramić is-pred firme „Metan Servis“; Benjamin Veljan i Robert Gubić ispred firme „Miki“; Sead Ramić ispred firme „En-ergomont“, te Edin Zukić ispred firme „Zukae“.

Ovim putem pozivamo sve zaintere-sirane korisnike koji imaju želju up-oznati se s radom Vaillantovih aparata da dođu u Vaillant edukacioni centar (VEC) u Sarajevu, ulica Zvornička 9, gdje ćemo rado primiti sve drage goste, posavjetovati ih i pružiti im svu potrebnu pomoć. Činjenica je da ne postoji baš veliki broj ovakvih centara u Bosni i Hercegovini, te smo stoga ponosni što smo baš mi prvi, ali i najbolji izbor svakog kupca.

Jasenka Ljubović,Vaillant d.o.o.

Noviteti u Vaillantovom Edukacionom centru (VEC) u Sarajevu

Instalirana dizalica toplote VWSwww.vaillant.ba

Vaillant d.o.o.


Svi potrošači u Bosni i Hercegovini i Srbiji od 1. januara imaju pravo ku-povati električnu energiju na otvore-nom tržištu i zaključivati ugovore sa snabdjevačem električne energije kojeg sami izaberu. U Hrvatskoj je to slučaj već 18 mjeseci.

Mr.sc.Semin Petrović, projekt mena-džer iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva, za Al Jazeeru je kazao da se kratkoročno ne mogu očekivati povoljnije cijene za potrošače, "jer je, realno, i do sada cijena električne energije za domaćinstva u Bosni i Hercegovini skoro najniža u Evropi, a u svakom slučaju je niža od svih zemalja članica Evropske unije". "Dakle, sve kom-panije koje su se registrirale za oblast trgovine i snabdijevanje električnom energijom u Bosni i Hercegovini moraju negdje nabaviti (kupiti) struju koju hoće plasirati na našem tržištu (pošto nemaju vlastita postrojenja za proizvodnju struje, osim domaćih elektroprivrednih kompanija), a cijena električne energije u svim zemljama koje imaju viškove je uglavnom viša nego u Bosni i Hercegovini", rekao je Petrović."Što se tiče domaćih elektroprivred-nih proizvođača struje, koji istovre-meno imaju dozvolu i za trgovinu i snabdijevanje, ovo je prilika da možda pokušaju naći i iskoristiti svo-je unutrašnje rezerve u poslovanju i barem zadržati sadašnji nivo cijena u bliskoj budućnosti, jer će ostale registrovane kompanije za trgov-inu i snabdijevanje pokušati ponu-diti niže cijene električne energije za domaćinstva, da bi stvorile psihološki efekat povoljnosti u datom trenutku", dodao je on.Dugoročne prednosti liberalizacije, kaže Petrović, vidjet će se tek nakon nekog vremena. "Dugoročno, cijena električne energije u Bosni i Herce-govini za sve kategorije potrošača će zavisiti od mnogo faktora, između os-talog od gradnje novih postrojenja za proizvodnju i prijenos električne ener-gije u Bosni i Hercegovini i regionu, korištenih vrsta energije (energenata) u postrojenjima, cijena i trgovine

emisijama, poticaja za obnovljive iz-vore energije, itd. U svakom slučaju, trendovi u trgovini električnom ener-gijom u EU28, kojima i mi stremimo, su više cijene električne energije za domaćinstva nego za industriju, da bi ona bila konkurentnija. U Bosni i Hercegovini je još uvijek obrnut trend, odnosno cijena električne en-ergije za industriju je viša od cijena za domaćinstva. Ako ćemo slijediti trendove i smjernice EU-a, nije za očekivati (znatno) povoljnije cijene električne energije za domaćinstva, bez obzira na liberalizaciju tržišta", zaključio je Petrović.

Proizvodni kapaciteti

Na pitanje šta građani dobivaju lib-eralizacijom tržišta struje i šta su kratkoročne i dugoročne prednosti i mane, Ljiljana Hadžibabić, članica savjeta Agencije za energetiku Srbije je kazala da je najveći problem regije što nema izgradnje novih proizvod-nih kapaciteta. Osim toga, najstarije termoelektrane morat će se gasiti, zbog zaštite životne sredine i neispla-tivosti eksploatacije. "Tržište je malo, a cijene nedovoljne da bi investitori mogli da povrate uložena sredstva u elektrane u razumnom roku. Ulaže se samo u kapacitete bazirane na ob-novljivim izvorima, jer se njima daje finansijski podsticaj. Zbog toga je dobro da se uspostave tržišne cijene za cjelokupnu potrošnju i obezbijede preduslovi za nove investicije", rekla je Hadžibabić.Dodala je da se u Srbiji gotovo 65 % domaćinstava i malih kupaca snabdi-jeva po reguliranim cijenama, koje su niže od tržišnih. "Dok regulisana ci-jena ne bude dostigla tržišnu, ti kupci nemaju interesa da napuštaju regu-lisanog snabdjevača, što je u Srbiji Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije. S druge strane, ni snabdjevači ne pokazuju interes za krajnje kupce. U 2014. godini, od 85 licenciranih snabdjevača, 44 ih je bilo aktivno, ali su uglavnom tranzitirali preko Srbije, ili trgovali među sobom i sa EPS-om, a samo tri je snabdijevalo krajnje kupce", istakla je ona. Što se

tiče domaćinstava i široke potrošnje, kaže Hadžibabić, očekuje se da će neke grupe potrošača dobiti ponude snabdjevača s povoljnijim cijenama, na primjer oni koji značajno troše na grijanje, pa ulaze u crvenu zonu s najskupljom energijom. Dodala je da će domaćinstva prednosti odabira snabdjevača tek osjetiti kada reguli-rana cijena dostigne tržišnu, što će dovesti do toga da se snabdjevači takmiče za kupce.

"Po strategiji razvoja Srbije, opre-deljenje je da to bude za dvije-tri go-dine, što se vjerovatno neće ostvariti, jer se cijene rijetko podižu. Rastu ci-jena mora da prethodi zbrinjavanje najugroženijih domaćinstava, koja nisu u mogućnosti da plaćaju tržišnu cijenu, iz budžetskih sredstava", ka-zala je Hadžibabić i konstatira da EPS ostaje dominantan snabdjevač.

"EPS će izgubiti dio kupaca, ako drugi snabdjevači budu zainteresirani, ali će ostati dominantan snabdjevač. U 2014. godini je snabdjevao sve kupce na regulisanoj cijeni (65 % potrošnje krajnjih kupaca) i 97 % potrošnje ku-paca koji su imali pravo da izaberu snabdjevača. Mislim da nitko oz-biljan danas neće, barem otvoreno i jasno, reći da potpuno otvaranje tržišta električne energije nije dobro za građane", zaključila je ona.

U Hrvatskoj mišljenja podijeljena

Dr Mladen Zeljko, hrvatski energets-ki stručnjak, kaže da su u Hrvatskoj, gdje građani već 18 mjeseci mogu birati snabdjevača strujom, mišljenja o liberalizaciji podijeljena. "Jedan dio građana je u svojoj komunikaciji, ili u svojim postupcima, imao negativna iskustva s dosadašnjim pružateljem usluge opskrbe električnom energi-jom.

To su do prije nekoliko dana bile elek-troprivrede koje su imale monopol. Jedan dio tih ljudi, koji su doživjeli neugodnosti s dosadašnjim monopo-listima, vjerojatno će iz nekog inata, čim mu se pruži prilika, promijeniti

Prednosti i mane liberalizacije tržišta struje Mišljenja o liberalizaciji tržišta struje su podijeljena u Hrvatskoj, a od 1. januara 2015. monopol je prestao i u Srbiji i BiH

Liberalizacija tržišta struje i gasa


opskrbljivača. Ti razlozi nisu raciona-lni, nego, kao što sam rekao, iracio-nalni. Oni će bježati od dosadašnjih opskrbljivača, makar im cijena kod nekog drugog bila i nešto viša. Međutim, broj takvih (ako govorimo u postocima) će biti vrlo mali", kazao je Zeljko.

"Ako pogledamo iskustvo Hrvatske i ako se ograničimo na kućanstva (ostali su, prema određenoj dinami-ci, i prije dobili pravo i mogućnost izbora novog opskrbljivača), onda je oko 10 posto potrošnje (a tu je negdje i broj kućanstava) promije-nilo opskrbljivača, što znači otišlo je od Hrvatske eletroprivrede prema nekom drugom. Trenutno u Hrvatskoj 23 kompanije imaju dozvolu za obavl-janje djelatnosti opskrbe električnom energijom, aktivnih je između 10 i 13, a samo njih pet ili šest ima neki značajniji udjel u opskrbi električnom energijom u Hrvatskoj", istakao je on.U cijenama, rekao je Zeljko, nema razlike. "U početku su tvrtke koje su htjele ući na tržište u Hrvatskoj nudile nešto niže cijene nego što su to nu-dila dva opskrbljivača u sustavu HEP-a, a to su HEP ODS d.o.o i HEP Op-skrba d.o.o. Treba reći da je pri tome bilo i dosta manipulacija, a i dosta marketinških trikova, gdje je jedna usluga jeftinija od konkurencije, ali je zato druga ili ostale usluge skuplja nego kod konkurencije. Narod u BiH bi za to rekao - što dobiješ na mostu, izgubiš na ćupriji“, tvrdi on.

Dr Zeljko dodaje kako je HEP uskladio svoje cijene na način da se dijelom zaštiti od konkurencije. "U početku je bilo malo nesnalaženja i HEP-a, ali i Ministarstva gospodarstva i Regu-latorne agencije. Naime, u tom mo-mentu je HEP i za sniženje cijene električne energije trebao tražiti sug-lasnost regulatora, i dok se to sve usuglasilo, prošlo je nekoliko mjeseci. U isto vrijeme su ostali opskrbljivači imali slobodne ruke u tom smislu, pa im je utoliko bilo lakše podešavati svoju tržišnu poziciju", rekao je Zeljko.Dodao je da veliki broj potrošača ima problem pri "vaganju" ponuda.

"Ne potcjenjujući nikoga, veliki broj populacije nije u stanju sam izračunati koji opskrbljivač nudi najpovoljnije uv-jete, odnosno kod koga će mjesečni račun za električnu energiju biti naj-

manji. Mjesečni račun za električnu energiju ne sastoji se samo od jedne brojke, nego tu ima cijena energije u višoj tarifi, cijena u nižoj tarifi, zatim postoji fiksna naknada, koja pokriva očitanje brojila, obradu podataka i slanje računa. Dakako da su naknade za mrežu i za obnovljive izvore jed-nake kod svih opskrbljivača, jer to ne određuju oni, nego regulator", kazao je Zeljko.

Gubitak monopola

Kad su u pitanju elektroprivrede i gu-bitak monopola, Zeljko kaže da je to svakako dobra stvar.

"One sada dolaze u situaciju da moraju ozbiljno razmišljati o svojoj učinkovitosti, o svojim troškovima, kako bi se mogle nositi s konkurenci-jom. Na kraju treba nešto reći i u ob-ranu elektroprivreda, koje su do sada bile jedini opskrbljivač kad su u pi-tanju kućanstva. One ulaze u tržišnu utakmicu s naslijeđem iz prošlosti, objektivnim i subjektivnim problemi-ma, koje su osjećali kupci energije, a na koncu i s brojem ljudi, koji je u pravilu prevelik u svim elektroprivre-dama. Njima kao konkurencija dolaze tvrtke koje mogu imati samo nekoliko zaposlenika i svakako da su njihova fiksna troškovna opterećenja puno manja nego kod elektroprivreda. Elektroprivrede se ne mogu trenutno riješiti određenog broja ljudi. To je, na kraju krajeva, veliki socijalni prob-lem", istakao je on. "Nadalje, elektro-privrede su dobile zakonsku obavezu javne usluge, u što spada tzv. univer-zalna usluga, ali i zajamčena usluga. Znači, ako neki kupci promijene opskrbljivača i on propadne (bank-rotira), sve kupce koji su bili kod tog opskrbljivača mora preuzeti elektro-privreda u okviru zajamčene opskrbe. To, također, izaziva određene dodatne troškove", smatra on.

Predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske "Potrošač" g. Ilija Rkman kaže da je proces liberalizacije tržišta električne energije imperativ vremena.

"Ovako složena i prijelomna tržišna promjena, kao liberalizacija tržišta, mora biti precizno planirana i prove-dena sukladno najboljim modelima i iskustvima iz država-starih članica

EU-a. Hrvatski potrošači već imaju iskustvo s lošom liberalizacijom tržišta telekomunikacijskih usluga, o čemu govori i Flash Eurobarometar o zaštiti potrošača u Hrvatskoj 2014. godine.

Na tržištu električne energije takva greška ne bi smjela biti ponovljena, jer je hrvatski potrošač 2014/15. oprezniji, bolje informiran i educiran o svojima pravima i obavezama na liberaliziranom tržištu električne en-ergije", rekao je Rkman.

Izvor: Al Jaseera BalkansPiše: Harun Cero

Objavljeno: 11. januar 2015.

Potpuna liberalizacija tržišta struje, u okviru koje će građani moći, ako žele, ali ne moraju, sami da potraže snabdjevača strujom na slobodnom tržištu, počet će od 01. januara, kao i otvaranje tržišta prirodnog gasa.

Liberalizacija tržišta struje u Srbiji počela je 2012. godine za potrošače na visokom naponu, a 2013. i za potrošače na srednjem naponu. U prve dvije faze liberalizacije tržišta struje, oko 97 % potrošača ostalo je da se snabdijeva kod EPS-a (Elek-troprivreda Srbije), dok će rezul-tati treće faze zavisiti od aktivnosti konkurencije.

Osim otvaranja tržišta električne en-ergije, u Srbiji od 01. januara 2015. godine počinje i liberalizacija tržišta prirodnog gasa za velike potrošače. Domaćinstva i mali kupci prirodnog gasa će i dalje imati pravo na garan-tovano snabdijevanje i moći će da se snabdijevaju u skladu s postojećim ugovorima. Od 2016. godine će i oni moći, ali ne moraju da biraju svog snabdjevača na slobodnom tržištu. Distributeri prirodnog gasa u Srbiji također od 1. januara 2015. gube pravo na garantovano snabdijevan-je. U Srbiji trenutno ima oko 260.000 potrošača prirodnog gasa, od kojih su njih 250.000 domaćinstva i mali potrošači.

Izvor: Blic Online, 02. januar 2015.

Liberalizacija

Slobodno tržište struje i gasa od 1. januara u Srbiji

Liberalizacija tržišta struje i gasa


Povećavanjem energetske efikasnosi do velikih ušteda i smanjivanja stakleničkih gasovaProjekti energetske efikasnosti koje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH provodi zajedno sa UNDP-om u okviru petogodišnjeg programa “Povećavanje energetske efikasnosti u javnim objektima na području Federacije BiH”, od ve-like su važnosti u nadolazećem periodu, kada nam "prijete" znatna poskupljenja, zbog čega moramo paziti na potrošnju vode i struje te na racionalno korištenje energenata.

Ovim projektom, za čiju su realizaciju samo u ovoj godini planirana sredst-va u iznosu od skoro 3,5 miliona KM, Fond nastoji doprinijeti unapređenju stanja okoliša, između ostalog i sman-jivanju emisije stakleničkih gasova.

Ostvarit će se i višestruki kratkoročni i dugoročni ekonomski, ekološki i soci-jalni benefiti, a ujedno i dati doprinos u realizaciji planova i dostizanju cilje-va svih nivoa vlasti u BiH u pogledu odgovornijeg odnosa prema okolišu i racionalnijeg upravljanja energijom.

Energetska efikasnost prepoznata je, naime, kao najisplativiji način smanjivanja negativnih utjecaja en-ergetskog sektora na životnu sredinu (smanjivanje emisije ugljendioksida). Potrebno ju je promatrati kao priliku za razvoj domaće privrede, ekonoms-ki rast i otvaranje novih radnih mjesta, kao i novih mogućnosti za ulaganje u neka druga, prioritetna područja od sveopćeg društvenog interesa, kroz smanjivanje budžetskih izdvajanja za troškove upravljanja u takvim objek-tima.

Jedno od ključnih opredjeljenja Fon-da u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije jeste up-ravo finansirati projekte u oblasti en-ergetske obnove javnih nestambenih objekata kao najvećih pojedinačnih potrošača energije i bitnih izvora emisije štetnih gasova te, ujedno, i "gutača" budžetskih sredstava. Kako bi se realizirale predviđene aktivnosti, Fond je raspisao javni poziv subjek-tima na svim nivoima vlasti da, radi identifikacije potencijalnih objekata za uštedu energije, podnesu prijave za objekte javne potrošnje.

Svrha javnog poziva je kontinuirano prikupljanje i analiza relevantnih po-dataka o svim javnim objektima kao što su upravne zgrade, škole, vrtići, bolnice, domovi zdravlja te ostale ja-

vne ustanove u nadležnosti organa lokalne i kantonalne uprave na teritoriji Federacije BiH i o njihovoj energetskoj potrošnji, koji će biti osnov da se odaberu adekvatni projekti na kojima će se vršiti detaljni auditi te provoditi mjere ener-getske efikasnosti.

Glavne aktivnosti programa “Povećavanje energetske efikasnosti u javnim objek-tima na području Federacije BiH” uključuju uspostavljanje registra javnih objekata i informaci-jskog sistema za upravljanje ener-gijom, edukaciju za sve zaposlene, provođenje energetskih pregleda zgrada, implementaciju infrastruk-turnih mjera te informiranje javnosti o postignutim rezultatima. Ovaj pro-gram rezultirat će uspostavljanjem registra svih zgrada u vlasništvu lo-kalnih i kantonalnih jedinica vlasti, kao i sistema kontinuiranog praćenja potrošnje energije, smanjivanjem potrošnje energenata te troškova za energiju i vodu, a u konačnici i sman-jivanjem štetnog utjecaja na okoliš uslijed potrošnje energije u zgrada-ma.

Do sada su za provođenje infra-strukturnih mjera EE odobrena četiri nestambena objekta s najvećim društveno-socijalnim faktorom neo-phodnosti investiranja ukupne vrijed-nosti od skoro 600.000 KM, za koja su prethodno izvršeni detaljni energetski auditi i urađena projektna dokument-acija. Riječ je o objektima JU "Dječije obdanište i dom učenika" Bosanska Krupa, JU OŠ "Rapatnica" Srebrenik, JU Centar za djecu i omladinu sa posebnim potrebama “Los Rosales” Mostar te JU Hrvatska bolnica “Dr. fra. Mato Nikolić” Nova Bila.

Nakon okončanja infrastrukturnih ra-dova koji se odnose na termoizolaciju

fasade i stropova, zamjenu vanjskih otvora, prozora, rasvjete, rekonstruk-ciju sistema grijanja i zamjenu lož-ulja ekološki prihvatljivim gorivima, kao što je biomasa, procjenjuje se da će se potrošnja energije smanjiti za 50 do 70 %.

Uštede se u energiji, sa svakom investiranom markom u mjere poboljšavanja energetske efikas-nosti u ova četiri objekta procjenjuju na 2,63 kWh/KM, dok smanjivanje emisije CO2 sa svakom investiranom konvertibilnom markom iznosi 1,39 kg CO2/KM.

Paralelno s brojnim aktivnostima koje uključuju implementaciju već započetih projekata zaštite okoliša i energetske efikasnosti na teritoriji FBiH, te evaluaciju prijava po raspi-sanom javnom pozivu za dodjelu sredstava za realizaciju projekata u ovoj godini, u Fondu se aktivno prati stanje na terenu i obilaze lokacije pogođene poplavama kako bi se, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, u koordinaciji s lokalnom zajednicom, identificirali projekti radi saniranja posljedica izazvanih poplavama, ali i radi smanjivanja rizika od budućih katastrofa.

Izvor: Poslovno jutro

Energetska efikasnost


Direktor Fonda za zaštitu okoliša Fed-eracije BiH Safet Harbinja je rekao da Fond ima stalni javni poziv jedinicama lokalne samouprave kojim prikupljaju podatke o energetskim karakteris-tima zgrada radi boljeg sagledavanja stanja objekata na terenu. Krajnji ko-risnici objekata su dužni da popune upitnik sa traženim podacima i po dostavljanju istog u Fond, uvrštavaju se u bazu podataka. U bazi se, do da-nas, nalazi 1.200 javnih objekata.

Do sada su realizirane određene mjere u svrhu povećanja energetske efikas-nosti na četiri objekta i to: OŠ "Rapat-nica" u Srebreniku, JU "Los Rosales" u Mostaru, JU "Dječije obdanište" u Bo-sanskoj Krupi i bolnica "Dr. fra Mato Nikolić" u Novoj Biloj. Za ovu godinu u planu je realizacija još pet novih ob-jekata. Prema njegovim riječima, da bi se na određenim objektima sprovele mjere povećanja energetske efikas-nosti neophodno je uraditi detaljan energetski pregled objekta. Za ove poslove se angažuju konsultantske kuće koje imaju ovlaštenje Federal-nog ministarstva prostornog uređenja za ove poslove. Nakon pregleda i tehničko-ekonomske anlize, dobijaju se smjernice za sprovođenje mjera. Cilj je, kako kaže naš sagovornik, da se postigne optimalni, odnos-no preporučeni energetski razred, u skladu s namjenom objekta, uz preporučenu potrošnju energije.

Ako se uzme u obzir stanje svih javnih objekata, praksa je pokazala da su najčešće mjere koje se preporučuju: postavljanje dovoljnog sloja termoizo-lacije na ovojnicu zgrade, ugradnja energetski efikasne stolarije, zamjena kotlova sa promenom energenta uz termoregulaciju, te uvođenje štedljive rasvjete.

A koliko je potrebno da prođe vreme-na da bi se investicija u poboljšanje

energetske efikasnosti smatrala ispla-tivom?

Posmatrajući striktno kroz ekonom-ske parametere, investicija se smatra isplativom ukoliko se ostvari povrat iste do 20 godina. Na ovaj podatak utiče niz faktora: od trenutnog stanja objekta, načina grejanja odnosno en-ergenta na koji se objekat greje pa do ukupne predložene investicije. Ipak, do sada je praksa pokazala da veliki broj objekata ima povrat investicije do čak dve, tri godine, što je izuzet-no dobro, dok je prosjek 10 godina – kaže Harbinja. Struka kaže da se u Federaciji BiH izolacioni materijali ne upotrebljavaju u dovoljnoj mjeri. Naš sagovornik kaže da investitori, pogotovi oni u privatnoj stambenoj gradnji, na početku gradnje ne žele dovoljno uložiti u izolaciju. U takvim situacijama od npr. preporučene de-bljine termoizolacije od 8 ili 10 cm (opet u zavisnosti od preporučenog materijala) se stavlja maksimalno 5 cm, koji kasnije dovode do povećene potrošnje energije, jer se nedo-voljnom količinom termike stvaraju toplotni gubici u eksploataciji objekta, pa je potrebno povećano zagrijavanje radi postizanja toplotnog komfora. To za posljedicu ima da u narednih 20, 30 ili više godina stanar dobija visoke račune za potrošnju energije. A tome se, naravno, niko ne obraduje.

Kao prvi korak da se poboljša situ-acija u ovoj oblasti Harbinja navodi promjenu svijesti građana, tačnije o razumijevanju potrebe za kontroli-sanom potrošnjom energije. Sreća je, kaže, da su cijene energenata u BiH mnogo niže u odnosu na okruženje i Evropu, ali ni to nije rješenje. Ukoliko nastavimo sa ovakvom nekontroli-sanom potrošnjom energije dovest ćemo se praktično u energetski defi-cit, gde individualno nećemo moći snositi troškove za svoje energetske

potrebe. Zato je Fond u saradnji sa UNDP-om pokrenuo vrlo zahtje-van i opsežan program po pitanju povećanja energetske efikasnosti. Što prije shvatimo svoje stvarne potrebe, korigujemo svoje ponašanje te energetsku efikasnost prihvatimo kao i obavezu i izazov, stvorićemo novo privredno okruženje koje će biti u prilici ponuditi dovoljno posla čitavoj grani građevinarstva.

Za FBiH je sada prioritet javni sektor kada je riječ o uvođenju energetske efikasnosti, kako bi se u budžetima uštedeo novac za druge investicije na lokalnom nivou. A što se tiče privat-nih stambenih objekata u Fondu kažu da glavna uloga tu pripada lokalnoj zajednici i upravnicima zgrada kolek-tivnog stanovanja. Vlada FBiH je ne-davno prihvatila zaduženje od 18,9 mil USD za projekte energetske efi-kasnosti.

Gde je BiH u odnosu na EU?

Inače, prosečna potrošnja energije u javnim objektima u Bosni i Herce-govini je tri puta veća od proseka Evropske unije, što ih kategorizuje kao u potpunosti energetski neefi-kasne objekte, stoji na sajtu UNPD-ja. Država troši oko 20% svog BDP-a na energiju, što je tri puta više nego u zemljama Evropske unije i SAD-a. Od 2009. godine UNDP se smatra jednom od vodećih agencija koje promovišu energetsku efikanost u BiH, prije svega djelovanjem u okviru MDG-F programa Očuvanje okoliša i klimatske promjene. Do danas je implementirano ukupno 38 pilot pro-jekata o energetskoj efikasnosti. Više od 700.000 USD godišnje ušteđeno je zahvaljujući smanjenim troškovima potrošnje energije.

Teodora Brnjoš/eKapija.com

Energetska efikasnost

Projekat "Zeleni ekonomski razvoj" obnavlja zgrade- UNDP unapređuje energetsku efikasnost u BiHU julu 2013. godine BiH je započela konkretne aktivnosti na unapređenju energetske efikasnosti u građevini, najprije u objektima javnog sektora. Tada, u suradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) počinje projekat "Zeleni ekonomski razvoj", za koji je predviđeno da traje do kraja 2018. Naredne četiri godine su, moglo bi se reći, ključne da se sprovedu prioritetni zadaci u ovoj oblasti. I jedan i drugi entitet ove zemlje već imaju neke rezultate, ali ih veliki posao tek čeka.


Projekat energetske sanacije 9 stambenih objekata - toplotna izolacija fasada sa korištenjem termike (EKOPOR® F/100)Projekat je rađen u periodu 2008.-2010. godina uz učešće Industrije građevinskog materijala “IGM” d.o.o. Visoko, Centra za ekologiju i energiju Tuzla i Caritasa Švicarske.Projekat je

obuhvatio energetsku sanaciju devet stambenih objekata, s ciljem mjerenja efekata toplinske izolacije fasada što bi u krajnjem efektu povećalo svijest o energetskoj efikasnosti.

Potrošnja energenta je mjerena u svim objektima u sezoni grijanja prije sanacije objekata a zatim u sezoni gri-janja poslije sancije objekata. U tabeli su prikazani rezultati mjerenja.

Analiza dobivenih podataka

Energetski bilansi, koji su rađeni prije sanacije objekata, su pred-vidjeli da će po jednom objektu doći do uštede energenta do 46% i smanjenja emisije CO2 za oko 5,4 t/god. Međutim, nakon ener-getske sanacije objekata praćenje potrošnje energenta po pojedinim objektima je pokazalo da je došlo do prosječnog smanjenja potrošnje toplotne energije za 51% i do smanjenja prosječne emisije CO2 za 6,2 t/godišnje po objektu ili za 57 %. eneregenata prije i nakon san-acije u MJ/god

Skraćenice: MU – Mrki Ugalj; Li – lignit; D –drvo; G – gas; PS - prije sanacije; NS – nakon sanacije; Podaci o toplotnoj moći koji su korišteni u proračunima: MU = 18 200 kJ/kg; Li = 13 498 kJ/kg; D = 9 000 kJ/kg; G = 36 000 kJ/m³

IGM d.o.o. Visoko

Grafički prikaz troškova


Efekti uslijed povećanja debljine termike

Cijena fasade sa EKOPOR® F/50 30,39 KM/m²Cijena fasade sa EKOPOR® F/100 34,54 KM/m²

Zaključak je da povećanjem debljine termike sa 5 cm na 10 cm dobijamo približno 100% bolji efekat termo-izolacije uz povećanje ukupne cijene od samo 13 %.

Efekti fasade sa termikom (Objekat 2, P=220 m²)

Cijena fasade bez termike: 26,00 KM/m²Cijena termike: 9,00 KM/m²Cijena fasade sa termikom*: 35,00 KM/m²Cijena energenta - mrkog uglja: 150,00 KM/tCijena energenta prije sanacije: 1.500,00 KMCijena termike u fasadi: 1.980,00 KMUkupna cijena fasade: 7.700,00 KMCijena energenta nakon sanacije**: 750,00 KM

Vidljivo je da termika (EKOPOR® F/100) učestvuje sa 9,00 KM/m² kao dodatni trošak u ukupnim troškovima sanacije fasade, što je na površinu 220 m² ukupno 1.980,00 KM. Uzimajući u obzir izmjerene efekte uštede dobijemo da se trošak za termiku na novom objektu isplati za cca 2,5 go-dine.

* Fasada sa termikom podrazumjeva termiku i standardnu fasadu koja bi svakako išla na objekat i bez termike

** U cijenu energenta nisu uzeti efekti hlađenja ljeti u električnoj energiji. Realna je pretpostavka da efekti smanjenja cijene ener-genta obuhvataju i električnu energiju + efekte uticaja na okoliš.

Do smanjenja potrošnje energenta je došlo prije svega zbog energetske sanacije objekata, a zatim i zbog zbog promjene svijesti korisnika koja je re-zultirala promjenom njihovog odnosa prema energentu.

Prema spomenutim proračunima u energetskom bilansu stvarno zabilježeno smanjenje emisije CO2 je nadmašilo očekivano. Razlog ovom smanjenju je umanjenje potrebe za velikom količinom energije te su se vlasnici odlučivali za manje kalorične energente tako da je npr. mrki ugalj zamijenjen sa lignitom ili drvetom.

Vlasnici su naglasili da se nakon en-ergetske sanacije objekata znatno promijenio komfor stanovanja i ljeti i zimi. Ipak, u proračunima nije uzeto u obzir smanjenje potrošnje elektične energije zbog smanjene potrebe za hlađenjem u ljetnom periodu jer nije praćena potrošnja električne energije u ljetnom periodu u objektima prije i nakon sanacije.

Realna je pretpostavka da je naprav-ljen iskorak i u uštedi električne en-ergije za spomenute potrebe. U objektima su praćene unutrašnje temperature i nakon urađene toplotne izolacije objekata primjećeno je da je prosječna temperatura porasla od 1 do 3 °C, što znači da bi se u budućnosti moglo očekivati dodatno

smanjenje potrošnje uslijed optimi-zacije loženja.

Svi vlasnici su imali problem sa vlagom, nakon sanacije objekta taj problem više ne postoji.

Prije

Poslije

IGM d.o.o. Visoko

Grafički prikaz emisije CO2 prije i nakon sanacije u t/god


Vijesti

Odakle ćemo dobijati struju 2030.Procenjuje se da će obnovljivi izvori energije imati 60 % udjela u proizvod-nji struje u EU do 2030.

Kako se navodi u studiji agencije "Blumberg Njuz Energi Fajnans", udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji struje u Evropi 2012. go-dine iznosio je 40 %, preneo je AP.Uz planirano ulaganje od oko 1.000 milijardi dolara, taj udio će do 2030. biti uvećan na 60 %. Proizvodnja elektične energije iz fosilnih resursa, kao što su ugalj i gas, prema procjenama biće do 2030. smanjena sa 48 % na 27 %. U studiji se navodi da će poboljšanje energetske efikasnosti doprinjeti us-poravanju rasta potražnje električne enegije do 2030. na 9 %. Moderne tehnologije i korištenje "ze-lene energije", posebno solarne i ener-

gije vjetra bi trebalo da smanji za 60 % emisiju ugljen diok-sida iz energetskog sektora sa 1,3 mili-jarde tona na 564 miliona. Nemačka i Velika Britanija su već učinile mnogo na tom polju. Te dvi-je zemlje raspolažu trećinom ukupnog kapaciteta obnovljivih vidova energije u EU.Italija bi do 2030. trebalo da proizvo-di 84 gigavati struje iz postrojenja za korištenje energije vjetra. Francuska će proizvoditi 75 gigavati struje iz so-larnih postrojenja, a Španija 43 gigava-ta, ocjenjuje se u studiji. Na svjetskom nivou, do 2030. biće uloženo 7.700

milijardi dolara za proizvodnju struje, od čega će dve trećine sredstava biti namijenjeno za obnovljive izvore en-ergije. Azijsko-pacifički region trebalo bi da do 2030. uloži u unapređenje proizvodnje elektične energije 2.500 milijardi dolara, Amerikanci 816 mili-jardi, Bliskoistočni region i Afrika 818 milijardi dolara.

Izvor: B92

Ambasada Švedske i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) potpisali su sporazum u vrijednosti od 3,7 miliona eura koji se odnosi na sufinansiranje u oblasti uštede energije u javnim objek-tima. Bosna i Hercegovina je država s najmanjom energetskom efikasnošću u Evropi. Značajne uštede – do 40% moguće je ostvariti efikasnijim korištenjem energije u javnim objek-tima.Projekat “Zeleni ekonomski razvoj” (Green Economic Development - GED) biće realiziran do 2017. godine u part-nerstvu s Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikas-nost Republike Srpske. Cilj projekta je poboljšanje ekonomske efikasnosti u zgradama javnog sektora i osnaživanje tehničkih i ekonomskih kapaciteta pro-fesionalnih službi. Dodatnih 45 pro-jekata iz oblasti energetske efikasnosti

koje sufinansiraju lokalni partneri doprinijet će stvaranju “zelenih poslova”. Partnerstvo sa Vladom Švedske je dio većeg programa podrške BiH koji iznosi oko 20 mil-iona eura godišnje tokom idućih sedam godina.“Švedska je opredijeljena da pruža podršku dugoročnom ekonoms-kom razvoju i zaštiti životne sred-ine u Bosni i Hercegovini. Sistem-sko upravljanje energijom neće samo smanjiti javnu potrošnju,

nego i zagađenje i emisiju štetnih gasova. Time će se doprinjeti razvoju privrede otvaranjem „zelenih“ radnih mjesta”, izjavio je ambasador Švedske Nj.E. Fredrik Schiller na ceremoniji pot-pisivanja sporazuma u Zgradi UN-a u Sarajevu.Realizacijom GED projekta, stvorit će se svijest i spoznaja o važnosti ener-getske efikasnosti, ne samo u široj javnosti, nego i kod političara, što je od ključne važnosti za zemlju koja troši oko 20% svog BDP-a na energiju, što je tri puta više nego u drugim evrops-kim državama. Subvencionirane cijene energije, druge najniže u Evropi, ne podstiču investicije u mjere kojima bi se poboljšala energetska efikasnost."Kontribucija Vlade Švedske će omogućiti stvaranje većeg programa sa značajnom podrškom vlada entite-ta, neophodnog kako bi se preduzeo

odlučan iskorak ka promociji ener-getske efikasnosti u BiH. GED pro-jekat može osigurati značajan pomak naprijed u načinu kako se energetska efikasnost tretira na nivou lokalnih za-jednica. U okviru velikog programa ob-nove nakon poplava koji provode UN agencije a finansira Evropska unija, sve zgrade se obnavljaju u skladu sa standardima energetske efikasnosti, sigurnosti djece i uklanjanju arhitek-tonskih barijera“, izjavio je Yuri Afa-nasiev, rezidentni koordinator UN-a u BiH.Cilj GED projekta je uvođenje Informa-cionog sistema za upravljanje energi-jom (EMIS) u oko 5.000 javnih objeka-ta širom zemlje. Projekat će pomoći domaćim vlastima da stvore povoljno okruženje za finansiranje projekata en-ergetske efikasnosti i pomoći Bosni i Hercegovini da ispuni obaveze u en-ergetskom sektoru koje proizilaze iz međunarodnih sporazuma.Ukupna vrijednost GED projekta, uključujući i finansijsku podršku Švedske, iznosi 10,7 miliona eura. Projekat sufinansiraju UNDP, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, kantoni i općine u BiH.

Izvor: SensServis

Potpisan sporazum o energetskoj efikasnosti vrijednosti 3.700.000 eura

Foto: Flickr


Europa će na UN-ovom klimatskom samitu u Peruu zahtijevati da odluke o smanjenju emitiranja štetnih gaso-va postanu pravno obavezujuće. Na konferenciji u Limi predstavit će se prvi draft prijedloga čiji je cilj reduci-rati emisiju stakleničkih gasova, te za-ustaviti opasne klimatske promjene. Očekuje se da će se konačni prijedlog potpisati na UN-ovoj konferenciji u Parizu 2015. godine."Pravno obvezivanje je svakako nešto na čemu će EU ustrajati. To će biti jedan od naših ključnih zahtjeva. Nadamo se da će u Limi fokus biti na usklađivanju, te naglašavanju zaista bitnih političkih pitanja, budući da vrijeme polako ističe", stoji u izjavi. Dodaju da suprotni stavovi nekih ze-malja samo odugovlače pregovarački proces o tome kako bi obaveze tre-bale biti raspoređene između razvijen-ih zemalja i zemalja u razvoju.

Francuski predsjednik François Hol-lande izjavio je kako samit u Parizu

'mora biti uspješan'. "Pitali su me kada ću se početi baviti tim pitanjem. Od-govorio sam 'kada dođem na poziciju moći", izjavio je.

SAD, pak, smatraju kako bi dogovori trebali biti pravno obavezujući, ali da zemljama treba ostaviti mogućnost da odluče o tempu i nivou smanjenja emisije. Todd Stern, američki stručnjak za klimatske promjene novinarima je

ranije objasnio kako je 'hibridni pristup' ipak najbolje rješenje, te da će pristup koji zagovara EU 'teško zaživjeti'.

Evropska unija tvrdi da bi se države trebale pravno obavezati na smanjen-je emisije štetnih gasova za 40 % do 2030. Očekuje se da će ova rasprava postati dijelom programa kandidata na sljedećim izborima u SAD-u.

Izvor: Lider poslovni tjednik

Vijesti

U VTKBiH održan je Info dan za kompanije o temi „Horizon 2020 - mogućnosti finansiranja inovativnih proizvoda i usluga za mala i srednja preduzeća iz BiH”."Cilj nam je ovaj program približiti fir-mama i objasniti na koji način aplici-rati, koje uslove treba ispuniti, te da prenesemo najznačajnija iskustva u procesu apliciranja" - izjavio je Hromić.Dodao je da se program sastoji iz tri tematske cjeline - izvrsna nauka, društveni izazovi i industrijsko lider-stvo.U tim oblastima program djeluje, a postoji i poseban instrument nami-jenjen malim i srednjim preduzećima koji ima budžet od tri milijarde eura. Cilj nam je da se sada fokusiramo na ono što se odnosi na mala i srednja preduzeća. Program traje od 2014. do 2020. godine, tako da je proces aplici-ranja već počeo - kazao je Hromić dodajući da cijeli program koordinira Ministarstvo civilnih poslova BiH.Nacionalni koordinator za „Horizon

2020“ u Ministarstvu civilnih poslova BiH Ammar Miraščija kazao je da su sredstva koja se nude namijenjena istraživačkoj zajednici, odnosno svim institucijama koje imaju istraživački potencijal i kapacitet, te srednjim i malim preduzećima, te da je intenci-ja da se pokušaju motivirati firme da učestvuju u tom dosad najvećem pro-gramu na svijetu za istraživački rad."Mi plaćamo "ulaznu kartu", naravno u posebnom aranžmanu koji imamo s Evropskom komisijom u Briselu. Pri tome, 90 % ove ulazne karte plaćamo iz sredstava za pretpristupnu pomoć (IPA), a 10 % iz budžeta institucija BiH, a cilj je da ta sredstva koja smo mi up-latili povučemo nazad kroz projekte" - kazao je Miraščija.Po njegovim riječima, za ovu godinu cijena "ulazne karte" je 1,4 miliona eura. BiH dosad ima tri projekta koja su odobrena, čija je vrijednost više od 300.000 eura. Jedan projekat je akcija koordinacije podrške i odnosi se na noć istraživača koja se održava

zadnjeg petka u septembru i ove go-dine je to održano simultano u Ban-joj Luci, Sarajevu i Mostaru, a druga dva su istraživačko-razvojni projekti u koje su uključene naše institucije - dodao je Miraščija. Prezentirani su primjeri uspješnih projekata u okviru Okvirnog programa 7 za istraživanje i razvoj (FP7 2007-2013), kao i iskustva u podnošenju projektnih prijava za Ho-rizon 2020.

Kompanija GlobalGPS BH, po riječima direktora Harisa Hadžialića, učesnik je FP7 programa, koji završava 2017. godine. Naš je projekat jedan od rijet-kih projekata koji je prihvaćen od EU. Inače radimo na satelitskom praćenju ljudi i sredstava na zemlji. Naša iskust-va s ovim programom su pozitivna što se tiče rada s EU i negativna što se tiče podrške u BiH - izjavio je Hadžialić. Po njegovim riječima, ovaj program je put u Evropu i definitivno velika šansa za mala i srednja preduzeća u BiH.

Senad Hromić, Biznis.ba/Fena

Program Horizon 2020 prilika za mala i srednja preduzeća u BiH

Smanjenje emisije štetnih gasova mora postati pravno obavezujuće u EU

Horizon 2020 je dosad najveći program Evropske unije namijenjen istraživanju i inovacijama s budžetom od 80 milijardi eura za period od sedam godina - izjavio je direktor Euro info korespodentnog centra BiH Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) Senad Hromić.


Autor:Mr.sci.Jasmina DIZDAREVIĆ,dipl.ing.el.

KJKP "Sarajevogas"www.sarajevogas.bae-mail: [email protected]

Napredni CRM za operatora distributivnog sistemabaziran na mobilnoj platformi

1. UVOD

Upravljanje odnosima sa kupcima (Customer Relationship Manage-ment, CRM) predstavlja za današnje kompanije veoma važan segment po-slovne strategije za očuvanje kredibil-iteta, poslovne izvrsnosti i profitabil-nosti, kroz jedan kontinuiran proces stvaranja zadovoljstva pruženim uslu-gama i/ili proizvodima kod krajnjih kupaca. Uspješno implementiranom CRM marketing strategijom se postiže stalno privlačenje novih i zadržavanje postojećih kupaca a naročito onih iz kategorije ključnih (profitabilnih). Naglasak je, dakle, na razvijanju dugoročnih odnosa sa krajnjim kup-cima ali i ostalim eksternim tržišnim subjektima.

Tako CRM objedinjuje softver, met-odologiju, internet i druge tehnološke mogućnosti, ljudske resurse itd. kako bi se kompaniji osiguralo cjelovito upravljanje odnosima s kupcima i os-talim klijentima. Općenito, CRM je dio poslovne politike koji omogućava in-tegriran pristup identifikaciji, sticanju i zadržavanju kupaca. Pri tome se omogućava interakcija sa kupcima preko više kanala, organizacionih odjela ili različitih lokacija, te se na taj način povećava vrijednost svake in-terakcije s kupcima i osigurava visok nivo poslovne učinkovitosti. Ipak, efi-kasnost CRM-a se naročito ogleda u mogućnosti prikupljanja, skladištenja, obrade i analize velikog broja različitih informacija o kupcima, a zatim njiho-voj međusobnoj uporedbi, traženju skrivenih obrazaca i primjeni novih saznanja direktno u poslovanju.

KJKP Sarajevogas je u Planu razvoja Informacionog sistema za 2014-2016. godinu specificirao izradu namjenske mobilne aplikacije koja daje podršku

u CRM (Customer Relationship Man-agement) segmentu poslovanja. Ova aplikacija će korisnicima biti dostup-na za preuzimanje preko današnjih popularnih tržišta mobilnih aplikacija (Google Play, Android Market itd.) te preko aktuelne korporacijske web stranice. Nakon unosa potrebnih pris-tupnih (login) podataka, korisnici će imati uvid u stanje njihovih računa, potraživanja, dugovanja, opomene i slično, te će putem ove aplikacije moći podnijeti i reklamaciju direktno putem mobilnog uređaja.

Implementacijom unaprijeđenog CRM sistema i razvojem mobilne aplikacije, ostvariće se brojni benefiti među ko-jima najvažniji uključuju sljedeće:• racionalizacija, automatizacija i ubrzanje poslovnih procesa (prodaja i marketing),• pružanje bolje i potpunije informacije kupcima i ostalim klijentima vezano za prodaju, marketing i druge segmente poslovanja,• ostvarivanje profitabilnijih odnosa sa kupcima i ostalim klijentima,• preciznije targetiranje i detekcija ključnih, profitabilnih poslovnih sub-jekata, • efikasnije, uspješnije i zadovoljnije marketing osoblje i stručnjaci, • smanjenje troškova prodaje i mar-ketinga te ukupnog poslovanja, uz povećanje prihoda,• brže reagiranje i odgovaranje na korisničke upite i reklamacije, • smanjenje administrativnih aktivnos-ti, te potrebnih ljudskih i ostalih resur-sa pri obavljanju poslovnih aktivnosti i zadataka,• jačanje povezanosti sa kupcima, • pružanje dodatnih usluga i stvaranje zadovoljstva kod korisnika, • bolja saradnja uposlenika različitih odjela, u nastupu prema zajedničkim klijentima,

• konsolidacija postojećih, segmenti-ranih baza podataka na Centralnoj bazi, • razvoj novog modela podataka za podršku CRM segmentu poslovanja,• kolaboracija postojećih aplikacija i uvezivanje kroz mobilnu integrisanu platformu,• analiza i statistika CRM baze podata-ka, • konkurentnost i slijeđenje tehno-loških trendova,• promocija kompanije itd.

2. KONVENCIONALNI SISTEMI ZA VOĐENJE I UPRAVLJANJE REKLAM-ACIJAMA – na primjeru KJKP Sarajevogas d.o.o.

2.1. Opis i analiza sistema

Osnovni cilj uspostave sistema za vođenje i upravljanje reklamacijama u poslovanju operatora distributivnog sistema tj. ODS-a je da se omogući pri-jem, evidentiranje i rješavanje reklam-acija kupaca te na taj način osigura kon-tinuirano poboljšanje i unaprijeđenje kvaliteta usluga distributera. Međutim, postojeći, konvencionalni sistem za vođenje i upravljanje reklamacijama koji je implementiran i primjenjuje se u sektoru marketinga KJKP Sarajevoga-sa, bazira se na korištenju izoliranog, desktop aplikativnog rješenja i istih takvih, pripadajućih kolekcija podataka koje su dostupne samo ograničenom broju privilegiranih korisnika, dok ostali korisnici organizacije nemaju omogućen pristup sistemu u obimu u kojem je to potrebno.S time u vezi su ograničene i mogućnosti ovog sistema u poboljšanju i unaprijeđenju kvaliteta pružanja usluga i ostalih interakcija sa klijentima.

Prezentacija: MOGUĆNOSTI U PRIMJENI GEOPROSTORNOG UPRAVLJANJA IMOVINOM


Tako, postojeći sistem za podršku vođenju i upravljanju reklamacijama ku-paca i ostalih klijenata, implementiran kod operatora distributivnog sistema, pokazuje brojne nedostatke i slabosti a neke od ovih uključuju: nedovoljna dostupnost aplikativnog rješenja i po-dataka na drugim nivoima upravljanja u organizaciji, nezadovoljavajuće i sužene mogućnosti za analitiku koris-nika, upita i ostalih interakacija, nedo-voljna pokrivenost a time i uvezanost čitavog procesa prodaje i marketinga, nedovoljna pouzdanost i redundancija CRM podataka, neispunjeni korisnički zahtjevi itd.

Sve pomenuto ukazuje na potrebu za novim, sistemskim pristupom i naprednijim modelom upravljanja reklamacijama i ostalim CRM kontak-tima klijenata operatora distributivnog sistema. Za cjelovito CRM upravljanje, od esencijalnog je značaja uvezivanje svih poslovnih procesa i sudionika koji učestvuju u procesu kreiranja tj. stvaranja CRM i ostalih vezanih po-dataka kako bi se svi ‘ostrvski’ izvori podataka identificirali i povezali preko zajedničke korporacijske sabirnice a zatim migrirali u Centralnu bazu, te na taj način integrirali i učinili dostupnim za korištenje u drugim organizacionim jedinicama i informacionim sistemima kompanije. Time se osigurava isporu-ka prave informacije u pravo vrijeme u željenom formatu, te omogućava prepoznavanje potencijalnih rizika/šansi i upravljanje svakodnevnim promjenama, a sveukupno se dobiva alat za uvid i analizu prošlih, trenutnih i budućih pogleda na poslovanje kom-panije. Sve ovo opravdava ulaganja u razvoj naprednog CRM sistema za podršku upravljanju reklamacijama ali ostalim kontaktima i interakcijama ku-paca i klijenata.

3. TOK PROCESA I AKTIVNOSTI ZA PODRŠKU UPRAVLJA-NJU REKLAMACIJAMA U POSLOVANJU ODS-a

Općenito, tok proc-esa upravljanja reklam-acijama se odvija u tri osnovne faze koje uključuju: prijem rekla-macije, evidentiranje te razmatranje i rješavanje istoimene reklamaci-je. Dalje se svaka od ovih faza razlaže na pripadajuće podfaze koje podrazumijevaju niz odgovarajućih aktivnosti, zadataka i vezanih odgov-ornosti.

U dosadašnjoj praksi, reklamacije na kvalitet usluga i proizvoda KJKP Sara-jevogas kupci su dostavljali najčešće u pisanoj formi i to na više načina:• lično tj. predajom reklamacije u je-dan od centara za kupce (CZK) Sara-jevogasa,• poštom (fax, pismo, e-mail, itd.),• telefonom (samo u slučaju kada se radi o anonimnom ili pozivu kupca koji zahtijeva hitnu intervenciju ekipe KJKP „Sarajevogas“-a u situacijama poput eksplozije, požara, nekontrolisanog isticanja gasa u zatvorenom i otvore-nom prostoru gdje postoji mogućnost stvaranja eksplozivne smjese i ugrožavanja lica i imovine, ugroženost pojavom klizišta ili drugim opasnim radovima u blizini gasnog sistema, nestanak ili smanjenje dotoka gasa za određeno područje ili cijelom gasnom sistemu. Obaveza svakog uposlenika preduzeća je da odmah po prijemu ovakvog poziva, pozove i obavijesti dispečerski centar preduzeća i upozna dežurnog sa sadržajem obavljenog razgovora i zahtjevom pozivaoca),

• web poruke - prijem, evidentiranje, priprema i dostavljanje odgovora na web poruke (reklamacije) se vrši u skladu sa važećim, opštim uputst-vom (OU-00-19, Uputstvo za izradu i održavanje web stranice).

Sada se otvara mogućnost za podršku novom načinu podnošenja reklam-acija i ostalih upita, putem mobilnih uređaja, što uveliko ubrzava i pojed-nostavljuje čitav proces, a sistem čini visoko dostupnim, uz implementaciju potrebnih mehanizama zaštite i sigurn-osti osjetljivih informacija i podataka.Sve reklamacije se procesuiraju po redu prijema i u predviđenom vremen-skom roku, u skladu sa važećom pro-cedurom koja je propisana TU-02-04-5 Tehničkim uputstvom za rješavanje reklamacija kupaca. Ovo tehničko uputstvo se primjenjuje u svim orga-nizacionim dijelovima Sarajevogasa koji učestvuju u prijemu i rješavanju reklamacija kupaca. Na slici 2. prikazan je generički tok procesa upravljanja reklamacijama.


[Izvor: F.Brdarević, N.Uzunović, „Upravljanje reklamacijama kupaca/korisnika u funkciji unapređenja prodaje“,

8. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem ”KVALITET 2013”, Neum, BiH, 2013]

Slika 2. Generički tok procesa upravljanja reklamacijama

Slika 1. Kanali podnošenja reklamacija


Reklamacija treba minimalno sadržavati sljedeće podatke: ime pod-nosioca koji ulaže reklamaciju, punu adresu podnosioca i razlog zbog kojeg podnosi reklamaciju. Svaku primljenu reklamaciju neophodno je hronološki evidentirati i uputiti zaduženim lic-ima za prijem, obradu i rješavanje korisničkih reklamacija. Potom se sva-ka reklamacija svrstava u grupu tipskih reklamacija kao na primjer: na kvalitet usluge, na visinu računa, na rad upo-slenika itd. Za svaku reklamaciju treba provjeriti navode iz reklamacije, utvrditi uzrok reklamacije i ukoliko je potrebno od ostalih dijelova preduzeća kojih se tiče reklamacija zatražiti dodatna i pot-punija obrazloženja. Nakon detaljnog i sveobuhvatnog sagledavanja i ob-rade reklamacije potrebno je donijeti Rješenje ili Odluku o prihvatanju ili od-bacivanju iste reklamacije u kojoj će se detaljno objasniti razlozi koji su doveli do donošenja adekvatnog rješenja/od-luke. Svako rješenje/odluka se ovjer-ava od strane najviših rukovodilaca a zatim dostavlja na propisani način, u predviđenom vremenskom roku. Samo na ovakav način utvrđena procedura za upravljanje reklamacijama, korisnicima daje sigurnost i ozbiljnost u pogledu procesuiranja njihovih reklamacija.

4. USPOSTAVA MOBILNE WEB PLAT-FORME ZA PODRŠKU CRM-a I MO-BILNOM POSLOVANJU ODS-a

S ciljem pružanja dodatne podrške različitim profilima korisnika kao i kontinuiranog unaprijeđenja i razvoja u različitim segmentima poslovanja preduzeća, Sarajevogas ICT tim je odlučio da, u periodu 2014-2016. go-dina, krene sa uvođenjem mobilne tehnologije i platforme u poslovanje te realizacijom nove vrste aplikacija koje će biti dostupne svima i u sva-kom trenutku, sa svake lokacije, uz implementirane mehanizme sigurn-osti i zaštite podataka. Naime, riječ je o namjenskim mobilnim aplikaci-jama koje će služiti kao podrška po-slovanju kako uposlenicima preduzeća tako i ostalim subjektima koji će se tako uključiti u poslovnu komunikaciju (partneri, potrošači gasa te obični ko-risnici). Na ovaj način će se „dijeljen-im“ podacima Sarajevogasa moći pris-tupiti korištenjem različitih dostupnih, mobilnih uređaja koji se danas mogu naći na slobodnom tržištu. Imajući u vidu činjenicu da tržište mobilnih ap-likacija, posljednjih nekoliko godina u svijetu, bilježi eksplozivan rast, to je i izrada aplikacija za mobilne platforme logičan izbor kompanija koje žele po-nuditi i prilagoditi svoje servise, te ići

u korak sa tehnologijom i zahtijevima okruženja. Za ovakav eksplozivan na-predak mobilne tehnologije postoji čitav niz faktora a neki od najvažnijh su sljedeći:• trenutno 80% svjetske populacije posjeduje mobilni uređaj,• 1,2 milijardi korisnika Interneta,• u svijetu ima više mobilnih uređaja nego računara, • 1 od 7 pretraga dolazi sa mobilnih telefona,• evidentan je vrhunac potražnje mo-bilnih aplikacija u 2013.godini,• sve više korisnika pristupa internetu preko mobilnih nego desktop uređaja, itd.

Stoga je izrada mobilnih aplikaci-ja neizbježna ukoliko se želi ostati konkurentan i u toku sa savremenim tehnološkim trendovima. Plan je da se razvijene mobilne aplikacije stave na raspolaganje svim korisnicima koji će ih moći preuzeti sa standardnih, popularnih tržišta mobilnih aplikaci-ja. Primjera radi, jedno od trenutno najpopularnijih tržišta ove vrste koje karakteriše najveći broj postavljenih i preuzetih aplikacija odnosno najveća fluktuacija istih te visoka posjećenost korisnika je Google Play.


[Izvor: K.Anush, „Mobilizing Oracle applications ERP, An Approach for Building Scalable Mobility Solutions“, 2013]

Slika 3. Arhitektura mobilne platforme


Ovo tržište distribuira android mo-bilne aplikacije s obzirom da je an-droid trenutno dominantni operativni sistem (OS) za mobilne uređaje. Osim toga, treba uzeti u obzir da je to Open Source mobilna platforma.

Konkrektno, arhitektura utvrđene mo-bilne platforme se bazira na tzv. Oracle Middleware aplikaciji - ADF Mobile. Ista sadržava čitav niz protokola i inter-fejsa REST, HTML5, AJAX, portlete itd, kao i Java EE6 za podršku poslovnoj logici (eng. Business Logic), kako je to prikazano na slici 3.

Na samom početku, planirana je us-postava mobilne integrisane plat-forme (MIP) tako da se omogući razvoj različitih mobilnih aplikacija i pristup Oracle Spatial bazi podataka. Time će se omogućiti integracija postojećih podataka i aplikacija sa mobilnom platformom. Treba imati u vidu da tre-nutno Oracle baza podataka sadržava ne samo podatke (poslovne i pros-torne sheme) već i aplikacije koje su također smještene u tablicama baze. Ovo je omogućila APEX tehnologija koja se već duže vrijeme koristi u Odjelu za softver, u okviru Službe za IS, GIS i katastar. Kombinacijom različitih tehnologija i mjera sigurnosti i zaštite (autentikacija, enkripcija, sigurnosni ključevi, kontrola pristupa itd.) moći će se pristupiti podacima Centralne Sarajevogas baze podatka korištenjem

različitih uređaja, koji korisnicima u tom trenutku budu pri ruci, kako je to prikazano na slici 4.

Nakon unosa potrebnih pristupnih (Login) podataka, korisnici će imati uvid u stanje njihovih računa, potraživanja, dugovanja, opemene i slično, te će putem CRM aplikacije moći podnijeti i reklamaciju direktno putem mobilnog uređaja. Ove reklamacije će se potom slijevati u Centralnu Oracle bazu po-dataka i biti odmah dostupne referen-tima koji rade na obradi reklamacija, kroz istoimenu aplikaciju. Reklamacije i ostali podaci će biti dostupni i upo-slenicima Dispečerskog centra koji će biti aktivni korisnici ove aplikacije. U okviru aplikacije za vođenje Statistike šteta, planira se izvršiti nadogradnja tako da se ima uvid u podatke vezano za reklamacije. Također, putem ove mobilne aplikacije će se moći prijaviti i sva oštećenja na distributivnoj gasnoj mreži koja će biti uvezana sa pome-nutom APEX aplikacijom za statistiku šteta. Na ovaj način će predmetna mo-bilna aplikacija dati dodatnu podršku u CRM segmentu poslovanja. Otvorene su i druge mogućnosti poput plaćanja računa putem mobilnih uređaja i slično.

5. RAZVOJ UNAPRIJEĐENOG CRM MODELA/SISTEMA ZA UPRAVL-JANJE REKLAMACIJAMA I OSTALIM KONTAKTIMA KUPACA

5.1 Opis i konvencije objektno-relacionog CRM modela

Za podršku CRM sistema planiran je razvoj i unaprijeđenog objektno-orjentisanog modela podataka za in-tegrirano upravaljanje reklamacijama i ostalim kontaktima kupaca kod opera-tora distributivnog sistema. Osim što ovaj model služi za pohranu, obradu i upravljanje čitavim jednim setom tran-sakcionih podataka, ipak je on dizajni-ran na način da bude veoma podesan za izvođenje različitih vrsta analiza. Na taj način model obezbjeđuje da se kod provođenja analiza izabere ključna analitička kategorija u okviru koje se može sprovoditi daljnja analiza po-dataka (npr. po pojedinačnim vrstama reklamacija, njihovom statusu, tipovi-ma korisnika, zaduženim licima, centri-ma za kupce itd.).

Kao osnova za dizajn i razvoj predloženog modela poslužila je kla-sifikacija reklamacija na odgovarajuće grupe i vrste, kao i detaljna razrada vezanih procesa na podprocese te pripadajuće aktivnosti (obilasci, isključenja itd.) i zadatke. Također, razmatrani CRM model za poboljšano upravljanje reklamacijama i ostalim kontaktima kupaca je razvijen u skladu sa usvojenim pravilima imenovanja ta-bela i ostalih objekata integralnog Sa-rajevogas modela.


Slika 4. Interakcija korisnika i aplikacija kroz uspostavu mobilne platforme


5.2. Korisnički interfejs mobilne CRM aplikacije

U razvoju mobilnih aplikacija jedan od većih izazova predstavlja dizajn samog korisničkog interfejsa. Developeri moraju uzeti u obzir veoma mali ekran u odnosu na desktop monitor, kao i da umjesto miša, korisnici sada koriste svoje prste ili specijalne pointere. Bazirajući se na postojećoj tehnologiji, Oracle Application Express (APEX) 4.2., Sarajevogas ICT timu je omogućeno da sada za jednu te istu aplikaciju is-tovremeno razvije kako desktop tako i mobilni korisnički interfejs UI (eng. User Interface). Tako ukoliko se krajnji korisnik logira u aplikaciju sa mobilnim uređajem, tada će mobilne stranice biti renderovane, dok logiranjem na desktop aplikaciju dolazi do renderin-ga desktop korisničkih stranica. S tim u vezi je različito i korisničko iskustvo u zavisnosti od korištene verzije ap-likacije. Npr. dok se za desktop forme vežu standardni izvještaji različitih for-mata, tako su u mobilnim aplikacijama umjesto izvještaja dostupne liste po-dataka sa prikazom samo ključnih el-emenata aplikacije.

CRM mobilna aplikacija nudi real-time uvid u reklamacije kupaca i ostalih ko-risnika te daje status istih kao i druge relevantne podatke. Kroz samu ap-likaciju je potrebno izvršiti logiranje sa vlastitim login podacima u cilju au-torizacije i autentifikacije korisnika te dodjelu prava i privilegija za rad. Funk-cionalnost logiranja je implementirana kroz zaseban sigurnosni modul, na više razina sistema.

6. BENEFITI IMPLEMENTACIJE MOBILNE CRM APLIKACIJE ODS-a

Brojni su benefiti razvoja mobilnih aplikacija za operatora distributivnog sistema, a najvažniji uključuju: jačanje povezanosti sa kupcima gasa, de-tekcija ključnih (profitabilnih) kupaca, pružanje dodatnih usluga i stvaranje zadovoljstva kod korisnika, proširenje aktuelne palete korisnika Informa-cionog sistema, kontinuirani razvoj sistema, smanjenje potrebnih ljud-skih i ostalih resursa pri obavljanju poslovnih aktivnosti, značajno sman-jenje marketinških troškova, promocija kompanije, konkurentnost i slijeđenje tehnoloških trendova itd.

U konačnici, najveća prednost se odnosi na potpunu povezanost kli-jenta sa svim procesima kroz koji se vodi. Također, tu je i mogućnost za automatizirano provođenje marketing aktivnosti (korištenjem baze podataka dolazi se do određenih spoznaja o kup-cima, demografskim, geografskim, bihejviorističkim i ostalim značajkama itd.), a promocijske aktivnosti se sada usmjeravaju i targetiraju prema poje-dinim tržišnim segmentima odnosno ključnim (profitabilnim) kupcima.

7. ZAKLJUČAK

Customer Relationship Management (CRM) predstavlja skup alata za up-ravljanje poslovanjem i odnosima sa klijentima. Uvođenjem CRM sistema u poslovanje omogućava se jed-nostavnije praćenje rada svih uposle-nika uključenih u aktivni proces, te se ubrzava rad sa klijentima. U današnjim uvjetima oštre tržišne borbe za svakog klijenta, CRM se pokazuje kao jedna od glavnih prednosti i neminovnih alat-ki za podršku učinkovitijem poslovan-ju. Implementacijom CRM rješenja, brzo se ostvaruje i povrat uloženih investicija kroz ostvarenu tržišnu pred-nost i unaprijeđeno poslovanje. Brojni su benefiti koje CRM rješenje pruža, a neki od najvažnijih uključuju: sman-jenje administracije, kvalitetniji odnos sa kupcima i ostalim klijentima, brža poslovna komunikacija, objedinja-vanje svih korisničkih podataka, opti-miziran protok informacija u kompaniji, poboljšanje poslovnih procesa, sman-jenje troškova poslovanja, jačanje konkurentne prednosti itd.

KJKP Sarajevogas je u Planu razvoja Informacionog sistema za 2014-2016. godinu specificirao izradu namjenske mobilne aplikacije koja daje podršku u CRM (Customer Relationship Man-agement) segmentu poslovanja. Ova aplikacija će korisnicima biti dostup-na za preuzimanje preko današnjih popularnih tržišta mobilnih aplikacija te preko aktuelne korporacijske web stranice. Nakon unosa potrebnih pris-tupnih (login) podataka, korisnici će imati uvid u stanje njihovih računa, potraživanja, dugovanja, opomene i slično, te će putem ove aplikacije moći podnijeti i reklamaciju direktno putem mobilnog uređaja. Uspostavom mobilne integrisane platforme (MIP) podržaće se integracija postojećih podataka i aplikacija te istovremeno omogućiti razvoj potrebitih mobilnih aplikacija za podršku različitim seg-mentima poslovanja distributera gasa, uključujući CRM.

8. LITERATURA

[1] KJKP Sarajevogas, „Plan razvoja Infor-macionog sistema za 2014-2016. godinu“[2] KJKP Sarajevogas, „TU-02-04-5 Tehničko uputstvo za rješavanje reklam-acija kupaca“, 2012[3] KJKP Sarajevogas, „OU-00-19-2 Uput-stvo za izradu i održavanje web stranice“, 2013[4] F.Brdarević, N.Uzunović, „Upravljanje reklamacijama kupaca/korisnika u funk-ciji unapređenja prodaje“, 8. Naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem ”KVALITET 2013”, Neum, BiH, 2013[5] K.Anush, „Mobilizing Oracle applica-tions ERP, An Approach for Building Scal-able Mobility Solutions“, 2013.


Slika 5: CRM aplikacijski interfejs za mobilne uređaje


Ključne političke odluke o prirodnom gasu kao gorivučine 2014. uspješnom godinom za NGVA Europe

Najvažniji rezultat je bilo usvajanje Direktive 2014/94/EU o implemen-taciji infrastrukture za alternativna goriva. Direktiva obavezuje zemlje članice EU na uspostavu nacional-nih politika koje garantuju minimum infrastrukture punionica za vozila sa alternativnim pogonom. Ona također nalaže Evropskim organizacijama za standardizaciju (ESO-ima) da raz-viju tehničke standarde za ove mreže punionica.

Prirodni gas i u komprimiranom (CNG) i u ukapljenom obliku (LNG) je u osno-vi ove strategije koja želi da do 2020. godine stvori pokrivenost punioni-cama gasa u evropskim gradovima i gusto naseljenim područjima. Pet godina kasnije, evropski koridori definirani Trans-evropskim transport-nim mrežama (TEN-T) će također biti pokriveni punionicama.

Potrebna investicijska podrška je data kroz Instrument za povezivanje Ev-rope EU-a (CEF), koji obezbjeđuje fi-nansiranje od 26 milijardi Eura za raz-voj transportne infrastrukture tokom perioda od 2014. do 2020. godine, uključujući i podršku za distribuciju prirodnog gasa i biometana. Broj pro-jekata vezanih za gas koji uspješno apliciraju za program finansiranja se jako povećao tokom zadnjih godina i vjerovatno će nastaviti da raste. Bro-jni projekti vezani za CNG/LNG već čekaju svoj red da budu predloženi od strane članica NGVA u okviru ak-tuelnog Poziva 2014 CEF Transport.

NGVA pozdravlja odluku da se Prijed-log o oporezivanju energije iz 2011. godine dalje ne primjenjuje, što je sprječavalo investiranje tokom po-sljednje četiri godine. Prirodni gas, koji je još uvijek u razvoju kao alterna-tiva konvecionalnim gorivima, bi bio stavljen u značajno lošiji položaj višim poreskim stopama sa potencijalno teškim efektima na tržište.

Evropski projekat plavih koridora LNG-a, inicijativa NGVA Europe, je os-tvario značajan napredak u 2014. go-dini otvaranjem pet novih punionica za LNG. Značajan efekat se očekuje od tekuće inicijative, koja je na putu da postigne svoj cilj uspješne demon-stracije da kamioni mogu prijeći Ev-ropu vozeći na LNG.

Od 1. januara 2015. godine, brodovi koji putuju u ili kroz Baltičko more, Sjeverno more i Engleski kanal će morati da koriste goriva sa maksi-malno 0,10% sadržaja sumpora. To u stvarnosti znači da će pomorski trans-port dijelom preći na LNG, jer prirodni gas drastično smanjuje emisije sum-pora, pored ostalih polutanata kao što su nitrogenovi oksidi i čvrste čestice. Ovo je prilika za prirodni gas u svim vidovima transporta, jer će gasna in-frastruktura za mobilnost na cestama i vodenim putevima upotpunjavati jedna drugu.

Važan događaj je bio manifestacija NGVA Brisel 2014. u julu, koji je is-taknuo snažan savez između industri-je i evropskih tvoraca politike. Tokom debate NGVA, Generalni direktor DG MOVE-a, J. Aguiar Machado je izja-vio: “Prelazak na alternativna goriva je hitan. Prirodni gas ima veoma važnu ulogu, kao i biogas.”

NGVA Europe-i se pridružilo 20 novih članica u 2014. godini i sada ona predstavlja preko 150 kompanija i nacionalnih nosilaca interesa iz cijele Evrope. Upravni odbor je narastao na ukupno 20 mjesta, sa četiri nova predstavnika iz Shell-a, Daimler-a, Board Gaís-a i Xperion-a koji su doda-ni prošle godine. Od osnivanja aso-cijacije 2008. godine, broj vozila sa pogonom na gas u Evropskoj uniji se udvostručio sa 600.000 na 1,2 miliona u 2014. godini. Slaveći svoju sedmu godišnjicu u 2015. godini, NGVA je također doživjela neke interne prom-jene u posljednjih 12 mjeseci.

Siim Kallas, Komesar za transport u prošloj Komisiji EU se obraća na konferenciji NGVA Europe u Briselu u julu 2014.g.

Važne političke odluke su donesene u 2014. godini i Evropska asocijacija za vozila na gas može na nju gledati kao na veoma uspješnu. NGVA Europe je ponovo uspjela postići značajne rezultate kako bi uspostavila prirodni gas kao stvarno alternativno gorivo benzinu i dizelu.

NGV - Vozila na prirodni gas


Tržišni udio vozila na prirodni gas u porastu u Italiji

Reli "Plavi koridor 2014"

ANFIA napominje da Italija ima najveće tržište u Evropi za automo-bile sa alternativnim pogonom, i u jedinicama (gotovo 200.000 u 2013. godini) i u tržišnom udjelu (15,3%). Vozila sa pogonom na prirodni gas igraju važnu ulogu.

Ukupno, Italija ima 880.000 vozila sa pogonom na prirodni gas na svojim cestama, ili oko 80% ukupnog evrop-skog automobilskog voznog parka sa pogonom na gas, prema podacima energetske kompanije ENI. Razvoj talijanskog tržišta vozila na gas dobio je zamah u 1970-tim i 1980-tim go-dinama sa aktivnim ‘retrofitingom’ automobila, vršeći njihovu konverziju za upotrebu prirodnog gasa, u kom-binaciji sa relativno dobro razvijenom infrastrukturom punionica. Dodatni podsticaj je stigao u 1990-tim, kada su popularna mala i srednje velika vozila postala dostupna kao kon-verzije na komprimirani prirodni gas (CNG).

Rapidan rast talijanskog aktivnog voznog parka u posljednjim go-dinama ima dva glavna razloga: sniženi porez na prirodni gas kao go-rivo i program subvencija vlade. Sub-vencije su trajale od 2008. do 2010. godine i podržavale su konverziju postojećih automobila, kao i kupo-vinu novih vozila na gas namjenski proizvedenih na proizvodnim linijama. Kao rezultat, broj vozila sa pogonom na gas je od 2008. godine porastao za 68%, dok se broj punionica CNG-a u međuvremenu gotovo udvostručio. Smanjenje podsticaja u 2010. godini i neravnomjerna rasprostranjenost punionica u zemlji su međutim uspo-rile rast tržišta.

Danas u zemlji postoji oko 1.060 pumpi prirodnog gasa, od kojih je oko 1.010 otvoreno za javnost. Italija također ima 3 uvozna terminala za ukapljeni prirodni gas (LNG), ali joj nedostaju objekti za utovar u kami-one. Kao posljedica, prodor LNG-a na

tržište je vrlo mali. Postoji samo osam L-CNG punionica koje se kamionima-cisternama snabdijevaju LNG-om iz drugih zemalja, uglavnom Španije. Posljednja LNG punionica je otvorena u aprilu 2014. godine kao dio projekta plavih koridora LNG-a, koji ima za cilj izgradnju niza punionica širom Ev-rope. To je prva napojna tačka u Ital-iji za punjenje gorivom vozila teškog opterećenja.

Mjesečna prodaja prirodnog gasa kao goriva za vozila u Italiji iznosi 80 miliona Nm3, pri čemu CNG i LNG imaju povoljne poreske stope u poređenju sa tradicionalnim gorivi-ma, posebno benzinom, čija je pores-ka stopa među najvišim u EU. Vožnja sa CNG-om prema tome omogućava značajne uštede troškova u Italiji: 64% u poređenju sa benzinom i 57% sa dizelom.

Više informacija na stranici ENI (http://www.eni.it/)

Vozila sa pogonom na prirodni gas sada imaju tržišni udio od 5,3% ukupnog broja prodatih novih automobila u Italiji, stoji u novim podacima ANFIA-e, Talijanske asocijacije automobilske industrije.


Generalni sekretar Lennart Pilskog je zvanično preuzeo dužnost u januaru 2014. godine, a operacije su tokom godine preseljene u Brisel, kako bi se efikasnije utjecalo na politički proces u glavnom gradu Evrope. Uz to, tre-nutno se provode aktivnosti na osn-ovu novih, modernijih zakona.

Saradnja sa drugim asocijacijama i nosiocima interesa je intenzivira-na. Ovo uključuje usku saradnju sa

ACEA-om, Evropskom asocijacijom proizvođača automobila, vezano za politički proces smanjenja emisija CO2 iz teških teretnih vozila, kao i učešće u specijaliziranim grupama kao što je Ekspertna grupa EU o budućim transportnim gorivima, između osta-log i Ad Hoc grupa eksperata za gas UNECE-a.Rezultat novih sinergija je saradnja sa NGV Global-om, Međunarodnom asocijacijom za vozila na prirodni gas,

i Međunarodnom gasnom unijom (IGU). Zajednički organizovan sa NGV Glob-al-om, namjenski paviljon „Prirodni gas za transport“ će biti lociran u sklopu 26. Svjetske gasne konferen-cije koja se održava od 1. do 5. juna u Parizu. Ovaj veliki događaj svjetske gasne industrije nudi jedinstvenu pri-liku za susret sa ključnim akterima odlučivanja.

Izvor: NGVA Europe

Cilj relija vozila sa pogonom na gas "Plavi koridor 2014", koji je krenuo početkom oktobra 2013. godine iz Rusije (Sankt Peterburga) i prešao 6.600 kilometara kroz 14 evropskih zemalja, je da ukaže na veliki protok saobraćaja između zapadne i istočne Evrope koji, zahvaljujući kompri-miranom (KPG) i tečnom prirodnom gasu (TPG), može da bude ekološki čisto, sigurno i pristupačno gorivo.

Upotreba gasa kao motornog goriva je važna tema za čitav svi-jet, zato što emisije štetnih gas-ova iz transportnih sredstava ne poznaju nacionalne granice, rekao je na jednom skupu viši stručnjak za izvoz tečnog gasa u Gasprom eksportu Judžin Pronin, te dodao da dosta proizvođača vozila danas imaju nekoliko vrsta transportnih sredstava koja koriste prirodni gas kao gorivo.

Reli "Plavi koridor 2014" prvi put u Beogradu


Potrebna nam je vizija za oporezivanje gasa kao goriva

Predsjednik Gasnam-a Freire ističe izazove za vozila na gas u Španiji “Napori našeg udruženja da kontaktira sve relevantne subjekte, također i u pomorskoj industriji, daju rezultate”, rekao je Freire u intervjuu u Madridu. “Naš sljedeći korak je da kontaktiramo sve energetske i transportne subjekte u različitim državnim i regionalnim administracijama u našoj zemlji. Još uvijek ne možemo reći da svi akteri znaju ko smo i čime se bavimo, ali smo sigurni da ćemo ispuniti ovaj cilj do kraja naredne godine”.

Koje su glavne prepreke za primjenu gasa u vozilima u Španiji?“Španija već ima značajan broj teretnih kamiona i autobusa s pogonom na CNG u urbanim sredinama, a također je i najnaprednija država u Evropi po pitanju LNG kamiona za transport na velike razdaljine, gdje ograničenje predstavlja nedostatak teretnih kamiona. Glavna prepreka je nedostatak srednjoročne do dugoročne vizije za oporezivanje prirod-nog gasa kao goriva za vozila”.

Da li je Direktiva EU o infrastrukturi za alternativna gori-va dobra za Španiju?“Direktiva će biti od velike pomoći u konsolidaciji i razvoju različitih privatnih inicijativa vezanih za punionice LNG-a i CNG-a. Mi smo u kontaktu sa nadležnim Ministarstvom, kako bi pružili našu pomoć implementaciji Direktive."

Kako Vlada gleda na Gasnam?“Naša prednost je što predstavljamo sve djelatnosti vezane za prirodni gas kao gorivo u jednoj jedinstvenoj organizaciji.

Naš osjećaj je da je Vlada dobro svjesna naših aktivnosti i da smo već postigli visok nivo kredibiliteta”.

Članica asocijacije, kompanija Gas Natural Fenosa, je upravo objavila da će značajno proširiti infrastrukturu punionica za LNG u Španiji. Možete li reći nešto više o ovim planovima?“To je hrabra investicijska odluka s obzirom na brojne iza-zove za razvoj tržišta koji danas postoje. Vlada je ključni igrač u procesu i morat će igrati sve snažniju ulogu da bi se prirodni gas razvio kao gorivo za transport. Do danas još nijedna naftna kompanija u Španiji nije izgradila punion-icu LNG-a, dok za LPG postoje stotine, a za dizel i benzin hiljade. Slična dešavanja vidimo širom Evrope. Alternative gorivima na bazi nafte definitivno trebaju podršku kako bi se prevazišla dominacija nafte u transportu, koja traje po-sljednjih 100 godina”.

Kakva su Vaša očekivanja za špansko tržište? Kakvi su izgledi za LNG kao gorivo?“Španija je veoma dobro pozicionirana sa LNG punioni-cama, te je gotovo pola teritorije države usklađeno sa zahtjevom referentne distance od 400 km između tačaka za punjenje LNG-a. Međutim, razvoj tržišta za automobile sa pogonom na gas je još uvijek spor i vjerovatno će ostati tako još neko vrijeme. Ministar industrije je izjavio da će prirodni gas biti gorivo budućnosti. Očekujemo da vidimo trend prema konverzijama na dvojno gorivo. Uvjereni smo da će LNG igrati sve važniju ulogu i u cestovnom i u pomor-skom transportu”.

Izvor: NGVA Europe

Predsjednik Gasnam-a José Ramón Freire


Gasnam, Špansko udruženje za primjenu gasa u vozilima, je od januara gotovo udvostručio svoje članstvo. José Ramón Freire, predsjednik Gasnam-a je optimista po pitanju budućnosti prirod-nog gasa u Španiji.

Direktor u italijanskom konzorcijumu NGV Italy Sergej Kolin naveo je da u Italiji oko milion automobila koristi KPG i da postoji 1.200 pumpi za punjenje tim gasom.

U Italiji oko 4,5% voznog parka ko-risti KPG, a kada ih bude 10% onda će moći da se govori o tržištu KPG-a u toj zemlji, kazao je Kolin i dodao da je TPG idealan za korištenje u teret-nim automobilima za vožnju trans-portnim koridorima, a KPG za lokalnu i međugradsku vožnju, dužine od 300 do 400 kilometara.

Predstavnik njemačke kompanije E.ON Klif Miler-Trimbush ukazao je na razvoj upotrebe gasa u transportnim

sredstvima u Njemačkoj i naveo da na svakih pet kilometara u urbanim dijelovima te zemlje postoji pumpa za KPG, a u ruralnim dijelovima na svakih 20 do 25 kilometara. Još je dodao da postoji neiskorišten potenci-jal i mogućnost još većeg razvoja tog tržišta u Njemačkoj, posebno kada se imaju u vidu ekološke i ekonomske prednosti upotrebe KPG-a, sa kojim je moguće za 10 eura vrijednosti prijeći 201 kilometar puta, dok bi za isti novac uložen u benzin automobil prešao 97 kilometara.

Stanislav Babić sa Ekonomskog fakulteta u Sankt Peterburgu je dodao da se narednih godina može očekivati rast upotrebe KPG-a za pokretanje

brodova, čamaca kamiona, javnog pri-jevoza i u privatnom sektoru, istakavši da razvoj upotrebe ovog goriva zavisi od razvoja vodnih puteva i magistrala.

Reli vozila sa pogonom na gas "Plavi koridor" se održava od 2008. godine pod pokroviteljstvom ruske i njemačke kompanije Gasprom i E.ON u saradnji sa evropskim gasnim kompanijama, proizvođačima vozila i udruženjima vozila sa pogonom na prirodni gas. Izložbe originalnih proizvođača vozila sa pogonom na gas i okrugli stolovi na tu temu održavaju se u gradovima duž trase relija.

Izvor: TanjugObjavljeno: 27.10.2014.



Konkurentno određivanje cijena goriva i potreba da se ispoštuju strožiji emisioni standardi EU su uspostavili prirod-ni gas kao stvarnu alternativu konvencionalnim gorivima, kaže ACER. Posebno će upotreba tečnog prirodnog gasa (LNG-a) za cestovni transport dobiti zamah u godinama koje dolaze.ACER upotpunjuje i koordinira rad nacionalnih energetskih regulatora u EU i djeluje u cilju završetka jedinstvenog ev-ropskog energetskog tržišta za prirodni gas i električnu energiju. Agencija, između ostalog, nadzire razvoj tržišta i koordinira regionalne i preko-regionalne incijative koje idu u prilog konkurencije i integracije tržišta.

U ovoj studiji ACER se posebno fokusirao na regulatorno okruženje za snabdijevanje prirodnim gasom. ACER navodi da će razvoj tržišta kako komprimiranog prirodnog gasa (CNG-a), koji koriste automobili i druga laka dostavna vozila, tako i LNG-a, ovisiti o politikama EU koje promoviraju nje-govu upotrebu. Evropska unija je nedavno usvojila Direk-tivu o infrastrukturi alternativnih goriva, koja obavezuje na razvoj mreže punionica gasa širom EU. Ovo će pomoći u obezbjeđivanju izvjesne investicijske sigurnosti koja treba industriji.Međutim, neizvjesnost u pogledu budućeg oporezivanja gasa koči daljnji rast tržišta. Biće neophodno zadržati niske poreze na gas u poređenju sa ostalim gorivima kako bi se podržala dodatna ulaganja u vozila i infrastrukturu za prirod-ni gas, zaključuje ACER.

ACER ocjenjuje ulogu novih dešavanja u lancu snabdijevan-ja gasom i prilično je optimističan u vezi potrebne prilagod-be kako bi se zadovoljila veća upotreba gasa u transportu. Na primjer, virtualni gasovodi, isporuka CNG-a/LNG-a bez gasovoda - cestama, željeznicom ili morem do krajnjih koris-nika, bi mogli u kratkom roku eliminisati zadnje nedostatke u infrastrukturi za upotrebu u transportu zbog smanjenih investicijskih troškova u poređenju sa gasovodima. Zbog postojećih sinergija sa upotrebom gasa u transportu, dalji razvoj virtuelnih gasovoda je vjerovatan, ističe ACER, jer kombinacija obje primjene pomaže da se povećava eko-nomska isplativost. Time bi se podstakla potrošnja uz is-tovremeno premošćavanje perioda provedbe strukturalnih infrastrukturnih promjena.

ACER navodi da će nova tehnologija pretvaranja električne energije u gas (Power-to-Gas), koja je trenutno u pilot fazi, postati potpuno komercijalna u srednjoročnom periodu. Kada ta tehnologija potpuno sazrije, prema procjenama AC-ER-a do 2022. godine, postojenja za pretvaranje električne energije u gas će djelovati kao balansirajući alat na tržištu električne energije, apsorbujući viškove obnovljive energije.

Izvor: ACER – Regulatorne implikacije novih dešavanja u lancu isporuke gasa, NGVA Europe

Priloge o vozilima na prirodni gas odabrao: Mr.sc. Semin Petrović, IGT, Sarajevo

prevela s engleskog: Maja Gribajčević

Transport u EU će sve više koristiti prirodni gas kao gorivo, ali je potrebna sigurnost investicija

Veličine tržišta za sve istražene nove lance snabdijevanja gasom u 2025. godini (ACER, 2014.)

Količine gasa koje se koriste kao gorivo za cestovni transport će se značajno povećati u narednim godinama, navodi se u studiji koju je objavio ACER, Evropska agencija za saradnju energetskih regulatora. U osnovnom scenariju studije, ACER predviđa povećanje količina gasa koja se koriste za transport na cestama i plovnim putevima više od deset puta do 2025. godine, pri čemu se očekuje da transport teretnih kamiona doživi najveći rast.


03. april 2014, Zagreb, R Hrvatska

Ismeta Hasanbegović, IGT Sarajevo

Održan 13. Plinarski forum

Tradicionalni susret gasnih stručnjaka održan je u hotelu "Antunović" u Zagrebu i okupio je cca 200 sudionika. Fo-rum je bio regionalnog karaktera, te je pored domaćih gostiju okupio i predstavnike zemalja regiona. U okviru Foruma je održano nekoliko tematskih cjelina, a jedna od najzanimljivijih je bilo predstavljanje gasne privrede ze-malja regiona - jučer, danas, sutra u kojoj se govorilo o najvažnijim projektima u Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji. Posebna sesija je bila posvećena hrvatskoj gasnoj privredi i novostima vodećih subjekata iz Hrvatske. Iz BiH prijav-ljene su dvije prezentacije.

O planovima razvoja gasne privrede u BiH, zakonskoj reg-ulativi, ali i padu potrošnje koja je evidentna iz godine u godinu, govorila je Ismeta Hasanbegović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva, dok je gđa. Aida Bučo-Smajić iz DVGW predstavništvo Sarajevo je govorila o projektu "Harmonizacija tehničke regulative

u gasnom sektoru zemalja jugoistočne Evrope", s osvr-tom na potrebu implementacije tehničke regulative. U okviru projekta je do sada urađeno preko 200 tehničkih pravila za čiju implementaciju je potrebna odgovarajuća infrastruktura. Posebno je naglašena potreba edukacije i usavršavanja svih stručnih lica u gasnoj privredi i us-postavljanje ekspertskog sistema za gasnu tehniku.

Drugi dio ovog Foruma bio je u znaku promocije 7. izdanja Plinarskog priručnika koji na više od 1000 stranica donosi pregled najnovijih tehnologija i dostignuća u gasnoj tehni-ci i veoma je važan svima koji se bave gasom.

Na izložbenim prostorima se sa svojim proizvodima i uslu-gama predstavilo preko 20 kompanija.

Naredni 14. Plinarski forum će se održati 02. aprila 2015. godine. Sve informacije na: www.em.com.hr

Održani skupovi

Nakon gotovo 13 godina u organizaciji Energetike mar-keting iz Zagreba završeno je najveće izdanje kapitalnog djela gasne tehnike i privrede. Riječ je o 7. izdanju popu-larnog 'Plinarskog priručnika', nezaobilaznog za sve koji se na bilo koji način bave prirodnim gasom, ne samo u Hrvatskoj, već i šire. Nova knjiga je svečano predstavljena na 13. Plinarskom forumu, 3. aprila 2014. u Zagrebu.

Na pripremi ovog novog izdanja je angažirano oko 30 au-tora iz brojnih stručnih područja gasne tehnike i privrede, kako iz Hrvatske, tako i iz Bosne i Hercegovine, Makedoni-je, Slovenije i Srbije.

Narudžbu ovog kapitalnog izdanja možete izvršiti putem www.em.com.hr/literatura

Novo izdanje Plinarskog priručnika

Aida Bučo-Smajić, DVGW Sarajevo

Izdanje: 2014.Format: A5Stranica: 1096


Održani skupovi

05. novembar 2014., Sarajevo, BiH

Evropski događaj u BiH: U Sarajevu otvoren prvi RENEXPO® BiH

U Sarajevu je održan prvi međunarodni RENEXPO® BiH događaj koji je oku-pio brojne investitore, donosioce od-luka, predstavnike relevantnih mini-starstava i opštinskih struktura, kao i poslovnih rukovodilace iz energetskih i sektora obnovljivih izvora energije u okviru najveće energetske platforme za cijeli region Zapadnog Balkana.

Myriam Dobrota, direktor kompanije Reeco SRB d.o.o. koja je otvorila sa-jam i prvu konferenciju o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efi-kasnosti u BiH, istaknula je da ovo nije samo evropski poznat događaj nego i najvažnija energetska platfor-ma za okupljanje investitora, lidera u industriji, donositelja odluka i pred-stavnika ministarstva. "Cilj nam je da zemlje regije dobiju pozornost kakvu zaslužuju kada se govori o energiji i energetskoj efikasnosti. Već sljedeće godine ćemo ponovno doći u Saraje-vo, Beograd, Crnu Goru i po prvi put u Tiranu", istaknula je.

Osim sajma i konferencije, veliki značaj je dat predstavljanju investicija i projekata kako bi se povezali inves-titori sa onima koji imaju zanimljive projekte iz ove oblasti.

Riječi dobrodošlice uputio je I Chris-tian Hellbach, ambasador Njemačke u BiH, koji je prije svega istakao da BiH ima velike potencijale u sek-toru obnovljivih izvora. Po njegovim riječima, hidroenergetski sektor nudi brojne mogućnosti za generiranje novog zapošljavanja u BiH i inves-ticije u ovom sektoru koje također osiguravaju smanjenje emisije CO2 u atmosferu. Zajedno sa energijom i energetskom efikasnosti Njemačka vlada preko GTZ-a podržava razvoj održivih energetskih rješenja u ener-getskom sektoru.

Amer Kapetanović, pomoćnik minis-tra za bilateralne odnose Ministarstva vanjskih poslova BiH istaknuo je da su ponosni što je RENEXPO stavio BiH na svoju mapu jer to pokazuje da BiH ima potencijale u ovoj oblasti. Navodi da taj potencijal nažalost nije dovoljno iskorišten.

"Ministarstvo daje punu podršku ovakvim događajima jer energetska efikasnost i sektor obnovljivih izvora može potaknuti ekonomski rast i nova zapošljavanja.BiH je mala zem-lja i skoro nevidljiva na mapi indus-trijskog zagađenja, ali mi želimo biti dio rješenja koje će voditi ka promje-nama", naglasio je Kapetanović.

Jelica Grujić, direktorica Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) iskoristila je priliku da na ovom događaju pozove investitore da razmotre BiH kao destinaciju za inve-stiranje. Navela je da njihova iskustva pokazuju da od 100 kompanija koje su posjetili u posljednjih18 mjeseci, oko 19 posto je već najavilo nova ula-ganje u BiH i zapošljavanja.

Amra Šurković iz Predstavništva njemačke privrede u BiH navela je da su do sada organizirali studijska put-ovanja vezana za energetsku efikas-nost za predstavnike institucija i kom-panija iz BiH i da im je također drago da podrže ovaj sajam o energetskoj efikasnosti, te se nada da će sudion-ici iskoristiti sajam za uspostavljanje kontakat,a ali i proširenje znanja kada je u pitanju ova oblast.

Na sajmu su dodijeljene i nagrade Renenergy, koja je prvi put predstav-ljena u BiH, a odnose se na tri kate-gorije - izuzetna ličnost, inovativne i internacionalne tehnologije.

Lutz Jarczynski, voditelj projekta za konzultacije u oblasti energetske efi-kasnosti u BiH ispred GIZ-a dobitnik je nagrade za izuzetnu ličnost. Na-grada za internacionalne tehnologije dodijeljena je njemačkoj kompaniji DIVE Turbinen GmbH &Co. KG za ino-vativnosti, efikasnost i isplativnost koncepta prilagođenog razvoju malih i srednjih hidroelektrana. Ove godine je nagrada za inovativne tehnologije pripala kompaniji Xella BiH za Ytong proizveden od prirodnih sirovina sa najvišim ekološkim standardima koji smanjuju emsiju CO2 i istovremeno osiguravaju izvanrednu toplotnu izo-laciju.

Na izlagačkim štandovima posje-tiocima su se predstavili regionalni i međunarodni lideri u industriji iz oblasti biogasa, biomase, hidroener-gije i energetske efikasnosti (u indus-triji, zgradarstvu i rasvjeti).

Važno je istaknuti kako je RENEXPO po prvi put koncipirao tzv. Investors Business Lounge intenzivno radeći na povezivanju ljudi sa inovativnim idejama.

Naredni RENEXPO sajam će se održati od 04. - 05. novembra 2015. godine. Sve informacije na www.renexpo-bih.com.

Hajdina Škufca i Midhat Šećibović iz IGT-a na sajmu RENEXPO u Sarajevu


Održani skupovi

24. - 26. septembra 2014., Osijek, Hrvatska

U Osijeku održan 12. Skup o prirodnom plinu, toplini i vodi

Konferencija je svečano otvorena u u dvorani Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a otvorio ju je prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, prof.dr.sc. Damir Markulak. Uvodnu riječ održao je jedan od voditelja konferen-cije, prof.dr.sc. Pero Raos, a pozdravnim su se govorom sudionicima skupa obratili župan Osječko-baranjske županije, dogradonačelnik Osijeka, predsjednik Uprave Hrvatske elektro-privrede, te direktor HEP-Plina d.o.o. Damir Pećušak.

Konferencija je započela Okruglim stolom na temu "Tržište plina u Hrvatskoj nakon novog paketa energetskih zakona". Na okruglom stolu je potaknuta diskusija o problemima vezanim uz rad ener-getskih subjekata iz plinskog poslovanja. Na konferenciji je u tri dana prezentirano i izloženo 35 radova. Radovi su bili svrstani u pet tematski povezanih sekcija: Energetika i toplinska tehnika, Fotonaponski sustavi, Konstruiranje i proizvodne tehnologije, Plinska tehnika i Voda. Pored usmenih izlaganja u poster sekciji dodatno su izložena četiri rada iz različitih tematskih područja skupa. O izuzetnoj uspješnosti ove konferencije koja je posta-la svojevrstan "brend" govori i sama činjenica da ona iz godine u godinu okuplja značajan broj sudionika, kako iz znanstvenih krugova tako i iz krugova gospodarstva i biznisa. Konferencija je dobro uravnotežen spoj ugodnog druženja i razmjene iskustava praktičara koji se bave plinom, toplinom i vodom u sferi inženjerske prakse, kao i onih koji se istim bave u znanstvenoj i istraživačkoj sferi. Ove godine bilo je prijavljeno gotovo 350 su-dionika iz zemlje i inozemstva.

Kao i svake godine do sada, i ove godine Skupu su prisustvovali predstavnici gasnih kompanija iz BiH.

Aida Bučo-Smajić iz DVGW Sarajeva je u svojoj prezentaciji govo-rila o dosadašnjim postignućima u radu projekta "Harmonizacija tehničke regulative u gasnom sektoru u zemljama jugoistočne Evrope" i posebno aktivnostima vezanim za uspostavu region-alnog ekspertskog sistema za unutrašnje gasne instalacije, kao i prvim autoriziranim stručnjacima. Efikasno iskorištenje otpada i kokošijeg izmeta kao obnovljivog izvora energije u potpunosti je novi koncept o kojem je u svojoj prezentaciji govorila Jasmina Hrnjica-Bajramović iz firme Grizelj d.d.

Na kraju svakako vrijedi spomenuti i tradicionalno druženje uz slavonske specijalitete i tamburaše u Baranjskoj kući Karancu koje je postalo svojevrstan zaštitni znak ove konferencije. Stoga, ako još niste bili dio svega navedenog, pozivamo vas da nam se pridružite i 2015. godine.

Pripremile: Ana Radonić, TžV Gredelj d. o. o. u stečaju,

Marija Somolanji, HEP-Trgovina d. o. o. i Ismeta Hasanbegović, IGT

Voditelj konferencije Dr.sc. Pero Raos

Učesnici 12. Skupa u Osijeku

Jasmina Hrnjica-Bajramović, Grizelj d.d.

Naredni PLIN 2015 će se održati na istom mjestu, od 23. - 25. septembra 2015.Detaljnije informacije nformacije na:

www.konferencija-plin.com


April 2015.

14. PLINARSKI FORUM 02. april Zagreb, Hrvatska

www.em.com.hr/plinarski_forum

RENEXPO® Western BalkansDrugi međunarodni sajam i konferencije o obnov-ljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti

22. - 23. april Beograd, Srbija

www.renexpo-belgrade.com/start

Expo-GasMeđunarodni plinski skup i izložba

22. - 23. aprilKielce, Poljska

www.targikielce.pl

Maj 2015.

AE 20156th AEBIOM Bioenergy Conference 2015

04. - 06. maj Brussels, Belgium www.aebiom.org/conference

30. MEĐUNARODNI ZNANSTVENO-STRUčNI SUSRET STRUčNJAKA ZA PLIN

06. - 08. maj Opatija, Hrvatska www.hsup.hr

2nd International Conference on Renewable Energy Gas Technology

07. - 08. majBarcelona, Spain

www.regatec.org

12. HRVATSKI SEMINAR O TLAčNOJ OPREMI21. majZagreb, Hrvatska www.em.com.hr/tlacna_oprema

Savjetovanja, Skupovi u 2015. godiniFebruar 2015.

8TH INTERNATIONAL NGV CONFERENCE 18.02.2015.Prague, Czech Republic

www.cgoa.cz

Mogućnost primjene OIE 26. februarZagreb, Hrvatska

www.em.com.hr/obnovljivi_izvori

Conference on the role of biomethane in the imple-mentation of renewable energy in Germany and France

26. februarPariz, Francuska

www.biogasitaly.com

Mart 2015.

NGVA Europe’s 2nd regional Seminar L-CNG for Transport

17. - 18. martHelsinki, Finland

www.ngvaeurope.eu

TUROGE 2015 - 14th edition of the Turkish Interna-tional Oil & Gas Conference and ShowcaseTurska međunarodna nafna i plinska konferencija

18. - 19. mart Ankara, Turska

www.turoge.com

ENERGETIKA 2015XXXI međunarodno savetovanje

24. - 27. mart Zlatibor, Srbija

www.savezenergeticara.org.rs

Naredni skupovi


Juni 2015.

26TH WORLD GAS CONFERENCESVJETSKA PLINSKA KONFERENCIJA

01. - 05. juni Pariz, Francuska

www.wgc2015.org

ENERGA 2015 09. - 12. juniTuzla, BIH

www.em.com.hr/tlacna_oprema

UK Biomethane Day 2015 15. – 16. juniBirmingham, UK

www.ngvaeurope.eu

Septembar 2015.

13. SKUP O PRIRODNOM PLINU, TOPLINI I VODI6. Međunarodni skup o prirodnom plinu, toplini i vodi

23. - 25. septembar Osijek, Hrvatska

www.konferencija-plin.com

Oktobar 2015.

5. KLIMA-FORUM 2015. 01. oktobarZagreb, Hrvatska

www.em.com.hr/klima_forum

11. MEĐUNARODNI SAJAM ENERGETIKE Električna energija, kogeneracija, ugalj, gas i nafta, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost.

14. - 16. oktobar Beograd, Srbija

www.sajam.co.rs

GAT 2015 Godišnji stručni skup o prirodnom gasu 27 - 28 oktobar Essen, Njemačka

www.gat-dvgw.de

Novembar 2015.

5. PLINSKA ENERGETSKA KONFERENCIJA 12. - 13. novembarPodstrana (Split), Hrvatska

www.em.com.hr/pek

RENEXPO® BiHPrvi međunarodni sajam i konferencije o obnov-ljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti u Bosni i Hercegovini

04. - 05. novembarSarajevo,BiH

www.renexpo-bih.com

EGATEC 20153. Evropska konferencija o gasnim tehnologi-jama u organizaciji MARCOGAZ-a i GERG-a

25. - 26. novembarBeč, Austrija

www.egatec2015.com

Decembar 2015.

3. KONFERENCIJA O ENERGETSKI UčINKOVITOJ RASVJETI

03. decembarZagreb, Hrvatska www.em.com.hr

Naredni skupovi


Članice Udruženja za gas u BiH


Osnivač Biltena: Udruženje za gas u Bosni i Hercegovini (GAS BiH)Izdavač: Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku - IGT Gradačačka 142, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Tel. ++387 (33) 61 06 00; Fax: ++387 33 65 05 93; e-mail: [email protected] Odobrava: Dr Džemal Peljto; Uredila i obradila: Ismeta Hasanbegović; Zamjenik: Vojko RadovanovićRedakcija u sastavu: Nihada Glamoč (KJKP Sarajevogas), Hajdina Škufca (IGT), Semin Petrović (IGT), Nadžida Ninković (BH-GAS), Aida Bučo-Smajić (Predstavništvo DVGW u Sarajevu)Prijevodi s engleskog: Maja Gribajčević

Članice Udruženja za gas u BiH


Documents

BILTEN ISSN 1512-7117 - IGT Sarajevo | Istraživačko razvojni …igt.ba/wp-content/uploads/2015/02/Bilten-broj-26.pdf · 2015-02-27 · – distribucija i WOC 3 – transport). Jedna