11:04

mr.sc. Mladen Bošnjaković

Tehnički odjel: Proizvodno strojarstvo

Naziv kolegija: Obnovljivi izvori energije

BIOPLIN, BIODIZEL, BIOETANOL

Zakon o biogorivima za prijevoz donesen je na 11. sjednici

Hrvatskog sabora 22.svibnja 2009. godine.

( “ Narodne novine “ br. 65/09. )

U potpunosti transponirana EU Direktiva 2003 / 30 / EC

o promicanju korištenja biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za

prijevoz (minimalni udjel biogoriva 5,75%)

-------------------------------------------------------------------------------------------

Uredba o kakvoći biogoriva (NN 141/05)

Odluka o postotku biogoriva u ukupnom udjelu goriva u 2008. godini i

koliĉini biogoriva koje se mora staviti u promet na domaće trţište u 2008.

godini (NN 52/08)

Zakonska regulativa

Definicija:Biogorivo je tekuće ili plinovito gorivo za pogon motornih vozila i brodova za potrebe prijevoza, proizvedeno iz biomase.

Predmet ZOB

- proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva

- korištenje biogoriva u prijevozu,

- donošenje programa i planova za poticanje proizvodnje i korištenja

biogoriva u prijevozu,

- ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike poticanja

proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu te

- mjere poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu.

Svrha

- smanjenje negativnih utjecaja na okoliš,

- poboljšanje sigurnosti opskrbe gorivom na ekološki prihvatljiv naĉin,

- zadovoljavanje potreba potrošača za gorivom i

- ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske u podruĉju

smanjenja emisija stakleniĉkih plinova

Zakonska regulativa

Poticanje proizvodnje pojedinih biogoriva

Zakonom se potiče proizvodnja sljedećih biogoriva:

1. biodizela iz uljane repice

2. bioetanola iz kukuruza,

3. bioetanola iz šećerne repe,

4. biodizela iz otpadnog jestivog ulja,

5. biodizela iz lignoceluloznih sirovina,

6. bioetanola iz lignoceluloznih sirovina.

7. bioplina

8. biometanola

Uredbom o poticanju proizvodnje biogoriva Vlada može utvrditi i

druga biogoriva čija se proizvodnja potiče.

Zakonska regulativa

(Direktiva 2003/30EC-ĉlanak 2)

Bioetanol je etanol proizveden iz biomase i/ili

biorazgradive frakcije otpada, a koristi se kao biogorivo.

Najvaţnije sirovine za proizvodnju bioetanola su:

• šećerna trska,

• šećerna repa,

• kukuruz,

• pšenica,

• sirak,

• krumpir.

Molekula: C2H5OH

Etanol i bioetanol su potpuno isti proizvodi, ali nisu

dobiveni u istim proizvodnim procesima i od iste

polazne sirovine.

Etanol se proizvodi iz zrna žitarica kao što su:

kukuruz i pšenica.

Bioetanol se proizvodi iz razliĉitih celuloznih

sirovina meĊu kojima su i ostaci poljoprivrednih

kultura (stabljike kukuruza, slama ţitarica, ostaci

šećerne trske i drugo).

Destilacija

Dehidracija

Centrifugi

ranje

Sušenje

Mljevenje Hidroliza Saharifikacija

Fermentacija

Kukuruz

Voda

Uparavanje

CO2EtanolDDG

Sirup

SIROVINE

KUKURUZ

PŠENICA

ŠEĆER (šećerna trska)

CELULOZA

(DRVO, TRAVA)

Prinos etanola iz razliĉitih sirovina

PROIZVODNJA BIOETANOLA

PROIZVODNJA BIOETANOLA

SVJETSKA PROIZVODNJA BIOETANOLA

Postrojenje za proizvodnju bioetanola

West Burlington, Iowa Sertãozinho, Brazil.

Macon, Missouri

Postrojenja za proizvodnju bioetanola

Ecocarburantes Españoles

150 million liters

Bioetanol Galicia

170 million liters

Tvrtka Ethanol u Vukovaru

pregovori o izgradnji tvornice su u tijeku

proizvodnja 165 000t etanola godišnje

iz 500 000t kukuruza

otvaranje 100 radnih mjesta

Izgaranje se odvija pri konstantnom volumenu

inW

PL

PH

VL VH

Pressure

Volume

outW

combQ

inout hhm.

SIROVINE

REPIĈINO ULJE

SOJINO ULJE

OTPADNA ULJA

ŢIVOTINJSKE MASTI

Kvaliteta proizvedenog biodizela mora udovoljavati EN 14214

Prema ĉlanku 4. Uredbe o kakvoći biogoriva

(NN 141/2005), biodizel je: 'metilni ester masnih kiselina (FAME) koji

se proizvodi od biljnog ili ţivotinjskog ulja, koji ima svojstva dizela,

da bi se koristio kao biogorivo'.

Europska unija je propisala direktive o minimalnim koliĉinama

biogoriva u ukupnoj koliĉini pogonskih goriva. U skladu s time, Vlada

RH je definirala cilj: do 31. prosinca 2010. godine u promet staviti

biogoriva u ukupnom udjelu od 5,75% (prema ĉl. 14, stavku 1.

Uredbe o kakvoći biogoriva). S obzirom na to da će gotovo 100%

bigoriva koja se koriste za prijevoz ĉiniti biodizel, moţe se kazati da

se ta odredba o 5,75% odnosi na biodizel.

Primjena biodizela

Biodizel se u motorima SUI moţe koristiti na dva naĉina:

a) kao dodatak ĉistom dizelskom gorivu, odnosno uz primješavanje

fosilnom gorivu u odreĊenim omjerima (tzv. blendanje)

b) kao ĉisti biodizel.

Zbog razmjerno male proizvodnje i apsolutno velike potrošnje fosilnih

goriva i maloprodajne cijene ĉistog biodizela koja je gotovo jednaka

cijeni eurodizela, ĉešći naĉin korištenja biodizela je primješavanje,

odnosno kombinacija s fosilnim gorivom.

Najĉešći primjeri blendinga su B5, B20, B50 i B100,

pri ĉemu slovo B oznaĉava biodizel, a broj njegov

udio (odnosno metilnog estera) u mješavini.

Dodavanjem metilnog estera poboljšava se mazivost,

pri ĉemu se ne povećava sadrţaj sumpora (dizelska

goriva fosilnog porijekla sa smanjenim sadrţajem

sumpora imaju loša mazivna svojstva).

izrazite ekološke prednosti u odnosu na fosilno

dizelsko gorivo

povoljniji učinak na rad dizelskog motora

velike ekonomske pogodnosti kod proizvodnje i

primjene

Biodizel ima:

Korištenje vlastitih obnovljivih prirodnih energetskih resursa

Manja emisija dima i ĉestica postiţe se i kod primjene mješavina

konvencionalnog dizela i metilnog estera (npr. za B20 smanjenje

emisije ĉestica iznosi 12%, CO 12% i ugljikovodika 20%, no emisija

NOX se povećava za 2%).

Kao dodatak dizelskom gorivu 20% biodizela smanjuje ukupnu

koliĉinu svih štetnih sastojaka dizelskih motora za više od 35%

Gotovo da nema sumpora (<<0.001%), fosfora i olova

Količina čađe u ispušnim plinovima je manja za 40%

Izgaranjem i proizvodnjom 1 kg dizela emitira se 4,01 kg ekvivalenta

CO2, dok se proizvodnjom i korištenjem biodizela i sporednih

proizvoda emitiraju sljedeće ekvivalentne mase CO2:

0,926 kg/kg biodizela

0,314 kg/kg ostatka sjemena uljarice

0,42 kg/kg glicerola.

Smanjenje onečišćenja okoliša (prilikom rada motora, na ispušnoj

cijevi se oslobađa čak 10% kisika, eliminira CO2 emisiju),

Transport biodizela gotovo je potpuno neopasan za okoliš, jer se

dospjevši u tlo razgradi nakon 28 dana,

Jedna litra nafte zagadi gotovo milijun litara vode, kod biodizela takvo

zagađenje ne postoji, jer se on u vodi potpuno razgradi nakon nekoliko

dana.

Proizvodnja otvara tisuće radnih mjesta

Potiče poljoprivredu – uljane repice obogaćuju tlo i

povećavaju prinos monokultura

Poticanje stočarstva – kruta masa nakon prešanja ulja

je kvalitetna stočna hrana

Na neiskorištenom zemljištu uz prometnice

(zagađenom!) moguće uljanu repicu za proizvodnju

biodizela

Distribucija moguća uz postojeću infrastrukturu

Izgara učinkovitije – stvara manje čađe i taloga u motoru

Viši cetanski broj –lakša zapaljivost,

Ima odlična svojstva podmazivanja, sadrži određene količine

glicerina (1% biodizela povećava svojstva podmazivanja za

65%)

Smanjuje trošenje pumpe visokog pritiska i motora – duži

vijek motora!

Kemijski reagira s gumenim i plastičnim materijalima

inW

P1

P2

V1 V2

tlak

Volumen

outW

combQ

inout hhm.

Diezelov ciklus

• Metilni esteri viših masnih kiselina u zadnjem desetljeću su postali

vrlo zanimljivi. Najviše se koriste kao biodizel – zamjena za dizel

dobiven iz nafte, te kao sirovina za proizvodnju ostalih derivata

masnih kiselina poput raznih alkohola i amida.

• Proces industrijske proizvodnje gore spomenutih estera je vrlo

jednostavan i sastoji se od reakcije triglicerida (glavni sastojak masti

i ulja) s metanolom, uz prisustvo katalizatora.

• U ovoj reakciji se kao nusproizvod dobiva glicerol (glicerin). Glicerol

se takoĊer koristi kao sirovina za ostale procese, a proĉišćeni

glicerol je vrijedan sastojak farmaceutskih i kozmetiĉkih proizvoda.

PROIZVODNJA BIODIZELA

• U klasiĉnoj metodi proizvodnje za transesterifikaciju trigicerida

koriste se baziĉni (luţnati) katalizatori poput KOH, NaOH, NaOCH3.

PROIZVODNJA BIODIZELA

PROIZVODNJA BIODIZELA

Najjednostavnije postrojenje

kapaciteta 50 litara na sat košta

7000 eura. U tu cijenu uraĉunata je

preša za prešanje uljarica i

postrojenje u kojem se odvija

kemijski proces proizvodnje goriva.

Postrojenje kapaciteta 3000 litara

košta 37.000 eura. Za proizvodnju

50 litara biodizela treba oko 100

kilograma uljane repice. »Cijena

proizvedenog biodizela je 3,5 kune

po litri, no prodajna cijena

nusproizvoda, glicerina i saĉme

koja se koristi za prehranu stoke,

potpuno podmiruje troškove

proizvodnje biodizela.

Prvi hrvatski proizvoĊaĉ biodizela iz rabljenog

jestivog ulja je virovitiĉka tvrtka Vitrex

Komercijalni proizvođač biodizela, Camillo Holecek, Biodiesel

Raffinerie GmbH, Austria:

Svaki europski automobil proizveden nakon 1996. je

100% prilagođen za uporabu biodizela.

1853. Duffy i Patrick napravili su transesterifikaciju biljnog ulja

Rudolf Diesel (1858.-1913.), njemački izumitelj, 1900. predstavio je u Parizu

motor pokretan uljem kikirikija

Sve do 2. svjetskog rata biljna ulja su se koristila kao gorivo za pogon motora

kopnenih vozila i brodova svih vrsta

Nakon 2. svjetskog rata nafta postaje jeftinija od biogoriva pa se biogoriva

više ne koriste

potiskivanje razvoja biodizela nastavilo se sve do velike naftne krize ranih

sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada se biodizel ponovo spominje kao

alternativa naftnim derivatima.

Rudolf Diesel 1912. izjavljuje: “Upotreba biljnih ulja kao motornih

goriva danas može izgledati beznačajno. Ali takvo ulje će s

vremenom dobiti jednaku važnost kakvu nafta i ugljen imaju

danas.”

”Dizelski motor može se pokretati biljnim uljem i znatno će pomoći

u razvoju poljoprivrede zemalja koje ga koriste.”

Biodizel je jeftiniji od običnog dizela zbog:

visoke cijene nafte

poreznih olakšica

poljoprivrednih subvencija

Troškovi proizvodnje u EU:

(0,35$ - 0,65$)/l energetski ekvivalentnog dizela

(biodizel ima 10% manju energetsku vrijednost)

Troškovi proizvodnje u SAD-u:

(0,48$ - 0,73$)/l energetski ekvivalentnog dizela

UDIO BIODIZELA U PROMETU

2,00%3,50%

5,75%

20,00%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

2005.g 2007.g 2010.g 2020.g

Biodizel

EU propisuje količinu biogoriva koju svaka

članica mora koristiti u prijevozu.

UDIO BIODIZELA U PROMETU

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

90,00%

100,00%

2005.g 2007.g 2010.g 2020.g

Biodizel

Fosilna goriva

http://www.bio-beetle.com/

Smanjiti uvoz fosilnih goriva, te ovisnost o

promjeni njihove cijene

Uvesti “treću” poljoprivrednu kulturu pored

pšenice i kukuruza

sigurno tržište za poljoprivrednike

otvaranje novih radnih mjesta

obrada neiskorištene zemlje

zadržavanje kapitala u zemlji

Biodizel u EU

Biodizel u EU

Biodizel u EU

Biodizel u svijetu

Biodizel se proizvodi u značajnim količina:

SAD-u, Kanadi, Brazilu

SAD:

2004. prodano 30 milijuna galona (110,000 m³)

biodizela

porezne olakšice

cijena ($0.49/l) u 2002.

Kompaktna procesna jedinica 8000t /godPostrojenje kapaciteta 100 000 t/god

Proizvodnja topline, elektriĉne energije i goriva

Biomasa iz

• Poljoprivrede

• Prehrambene industrije

• Industrije stoĉne hrane

• Komunalni otpad (organski dio)

• Gastronomija

Proizvodnja

• Elektriĉne energije

• Topline

• Goriva

• Gnojiva

Sektor proizvodnje i iskorištavanja bioplina je jedan od najmanje

razvijenih, ali istovremeno i najdinamiĉniji sektor meĊu obnovljivim

izvorima energije.

Vrlo jaki poticaj prema proizvodnji bioplina iz ţivotinjskih ekskremenata došao

iz transponiranja tzv. Nitratne direktive u nacionalno zakonodavstvo i usvajanje

paketa koji opisuje proizvodnju elektriĉne energije iz OIE zajedno s tarifnim

sustavom za povlaštene proizvoĊaĉe.

•Bioplin je otprilike 20 % lakši od zraka i bez mirisa je i boje.

•Temperatura zapaljenja mu je između 650 i 750 °C, a gori čisto plavim

plamenom.

•Njegova kalorijska vrijednost je oko 20 MJ/Nm3 i gori sa oko 60 %-om

učinkovitošću u konvenc. bioplinskoj peći.

•Postrojenje za proizvodnju bioplina naziva se digestor. Budući da se u

njemu događaju različite kemijske i mikrobiološke reakcije, poznat je i kao

fermentator, te bioreaktor ili anaerobni reaktor. Glavna mu je funkcija da

pruži anaerobne uvjete (nepropustan za zrak i vodu).

Postoje dva osnovna tipa organske digestije (razgradnje):

aerobna (uz prisustvo kisika)

anaerobna (bez prisustva kisika) (AD) .

Svi organski materijali, i ţivotinjski i biljni, mogu biti razgraĊeni u ova dva

procesa, ali produkti će biti vrlo razliĉiti. Aerobna digestija proizvodi ugljiĉni

dioksid, amonijak i ostale plinove u malim koliĉinama, veliku koliĉinu topline i

konaĉni proizvod koji se moţe upotrijebiti kao gnojivo.

Anaerobna digestija proizvodi metan, ugljiĉni dioksid, nešto vodika i ostalih

plinova u tragovima, vrlo malo topline i konaĉni proizvod sa većom koliĉinom

dušika nego što se proizvodi pri aerobnoj fermentaciji. Takvo gnojivo sadrţi dušik

u mineraliziranom obliku (amonijak) koje biljke mogu brţe preuzeti nego

organski dušik što ga ĉini posebno pogodnim za oplemenjivanje obradivih

površina.

Supstrati AD

Za supstrat AD radi proizvodnje bioplina mogu posluţiti razliĉiti tipovi biomase.

Najĉešće se koriste sljedeće kategorije supstrata:

• stajski gnoj i gnojnica

• ostaci i nusproizvodi iz poljoprivredne proizvodnje

• razgradivi organski otpad iz poljoprivredne i prehrambene industrije (ostaci

biljnog i ţivotinjskog porijekla)

• organski dio komunalnog otpada i otpada iz ugostiteljstva (ostaci biljnog i

ţivotinjskog porijekla)

• otpadni muljevi

• energetski usjevi (kukuruz, sirak, razliĉite vrste trava, djetelina)

Primjeri ovih kategorija supstrata ilustrirani su na slikama 3.1, 3.2. i 3.3., dok

tablica 3.1. sadrţi popis otpadnih materijala pogodnih za proizvodnju bioplina.

Tablica :

Organski otpad

(biootpad)

pogodan za

biološki

tretman

Izvor: Europski katalog otpada(EWC), 2007.

Komunalni otpad Otpad iz restorana i ugostiteljstva Kukuruzna silaţa

Tablica :

Organski

otpad

(biootpad)

pogodan za

biološki

tretman

(..nastavak)

• Supstrati za AD klasificiraju se prema sadrţaju suhe tvari (ST), prinosu

metana i ostalim kriterijima.

• Supstrati sa sadrţajem ST manjim od 20 % koriste se za tzv „mokru

digestiju“ (mokra fermentacija). U tu kategoriju supstrata svrstavaju se

• stajski gnoj i gnojnica kao i organski otpad iz prehrambene industrije s

visokim sadrţajem vode.

• Kada je u supstratu sadrţaj ST 35 % ili veći, proces digestije se naziva

„suha digestija“, a tipiĉan je za AD energetskih usjeva i silaţu.

Tablica:

Karakteristike

pojedinih

supstrata

Proces bioplina

Odnos izmeĊu nastanka bioplina i trajanja vremena hidrauliĉne retencije

(zadrţavanje supstrata unutar fermentatora) prikazan je na slici niţe

Uĉinkovitost AD ovisi o nekoliko kljuĉnih parametara pa je vrlo vaţno osigurati

optimalne uvjete za razvoj anaerobnih mikroorganizama. Na njihov rast i aktivnost

snaţno utjeĉe nedostatak kisika, temperatura, pH vrijednost, opskrbljenost

hranjivima, intenzitet miješanja kao i prisutnost inhibitora. Metanske bakterije

strogi su anaerobi i zato se mora sprijeĉiti svaki dotok kisika u digestor.

POVIJESNI PREGLED UPORABE BIOPLINA

DEPONIJSKI BIOPLIN

Prvo bioplinsko postrojenje u Hrvatskoj je smješteno na

zagrebaĉkom odlagalištu otpada Jakuševac.

Instalirana snaga postrojenja je 2036 kW s godišnjom proizvodnjom

od oko 7,5 milijuna kWh koji nastaju iz deponijskog plina.

Investicija od oko 3,8 milijuna € je zapoĉela s proizvodnjom 2003.

Ova elektrana pokazuje primjer korištenja urbane biomase gdje

odlagalište ima 47 cijevi za sakupljanje plinova koji nastaju

razgradnjom otpada i prenose ih u elektranu.

Plinovi se razlikuju po kvaliteti i kvantiteti, ali, u prosjeku se sastoje

od 50-60% metana, 29-35% ugljiĉnog dioksida i nešto kisika.

Cijevi sakupe oko 700 kubiĉnih metara plina dnevno.

• Javno-privatno postrojenje za proĉišćavanje otpadnih voda za

Zagreb, Zagrebaĉke otpadne vode (ZOV), krenule su s punim

radom prošle godine. Proĉistaĉ voda ima i mehaniĉko i biološko

tretiranje. Sredinom 2008., zapoĉela je test proizvodnja bioplina.

Instalirani kapacitet je 2x1,5 MW.

Horizontalni bioreaktori

POLJOPRIVREDNO BIOPLINSKO POSTROJENJE

Horizontalni digestor izraĊen u DanskojPostrojenje za proizvodnju bioplina na farmi u Danskoj, kodigestija stajskog gnoja i energetskih usjeva

POLJOPRIVREDNO BIOPLINSKO POSTROJENJE

Primjer: Bioplinsko postrojenje Margarethen / Moos

(Austrija) (500 kW)

Korištena sirovina (9.980 t/god.):

Silaţa kukuruza, sudanska trava, tekuće gnojivo

Proizvod:

elektriĉne energije: 500 kWel

toplinske energije: 535 kWt

Godišnja proizvodnja energije:

El. energija: 3,9 Mil. kWh/god.

Toplina: 4,2 Mil. kWh/god.

Bioplin: 1,4 Mil. Nm3/god.

Klasifikacija algi• Makroalge i minialge su tzv. primitivne biljke

• Mikroalge

crvene smeĊe zelene dinoflagelati

cijanobakterije

Alge u proizvodnji biogoriva

Zašto bismo trebali koristiti alge u proizvodnji biogoriva?

• Rastu svugdje :

-u pustinjama, u slanoj i slatkoj vodi, ĉak i u otpadnoj i zagadenoj vodi te se

stoga koriste za bioremedijaciju.

• Brzo se razmnoţavaju.

• Koriste CO2 za fotosintezu.

Smanjuju koncentraciju CO2 za 40 %, a koncentraciju dušikovih oksida za 85 %.

• Biorazgradive-biomasa se koristi kao stoĉna hrana.

• Iz 2 kg algi se dobije 1 kg suhe biomase.

Potrebna su 2.5 kg suhe biomase da bi se dobio 1 kg ulja.

Visoki prinosi – 10-100 puta viši nego kod drugih izvora biogoriva.

• Biogorivo iz algi ne sadrţi sumpor, nije toksiĉno i biorazgradivo je.

• Alge su jedini prirodni izvor koji ima potencijal da u potpunosti zamijeni

fosilna goriva.

Kultivacija (uzgoj) mikroalgi

Fotobioreaktori

Otvoreni bazeni

Ţetva mikroalgi• Filtracija

• Centrifugiranje

• Flotacija

• Flokulacija

Izdvajanje ulja iz algi

• Mehanicki

- ulrazvuk-sonikacija

- preša

• Kemijski

-ekstrakcija benzenom

-ekstrakcija superkriticnim CO2

Dobivanje biogoriva

Proizvodi dobiveni iz algi

Do kraja 2008 godine je radilo svega tri bioplinska postrojenja, s

time da je samo jedno od njih koristilo sirovinu koja je porijeklom

iz poljoprivrede.

BIOLOŠKI PRSTEN

Zašto pogoni za bioplin?

Dobivanje visoko vrijedne energije

• Smanjuje se oslobaĊanje CO2 i CH4

• Smanjuje se intenzitet neugodnih mirisa i nadraţujućeg

djelovanja

• Sposobnost klijanja korova je manja

• Higijeniziranjem se smanjuje prisutnost patogenih

mikroorganizama

• korištenje ostataka fermentirane biomase kao organsko

gnojivo u biljnoj proizvodnji

• . . . naravno i dodatni prihod za gospodarstvo

Uĉinkovita rješenja u zbrinjavanju biološkog otpada, klaoniĉkog

otpada, mulja iz kolektora otpadnih voda i drugih biogenih

otpada, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša.

Tvari neugodnih mirisa, kao što su masne kiseline, fenoli, fenolderivati u

bioplinskom postrojenju se razgraĊuju,a emisija neugodnih mirisa se smanjuje

za 90%.

- Završetkom razgradnje kruti sadrţaj se cijeĊenjem separira, dehidrira i tako

obraĊen je spreman za deponiranje na proizvodne površine bez štetnog

utjecaja na tlo i podzemne vode.

SKLADIŠTENJE KRUTOG SADRŢAJAZBRINJAVANJE ONEĈIŠĆENJA

Vodik

Ova vrsta biogoriva mogla bi biti najzastupljenija u budućnosti, budući da je

obnovljiva, ne uzrokuje emisiju stakleniĉkih plinova pri sagorijevanju, već

oslobaĊa energiju te se lako pretvara u elektriĉnu energiju pomoću ćelija za

gorivo.

Bio – DME ili biodimetileter je jako sliĉan biometanolu o kojem će biti rijeĉ kasnije.

Moţe se proizvesti neposredno iz sintetiĉkog plina, koji je još uvijek u razvitku.

Biometanol

Moţe biti proizveden iz sintetiĉkog plina, koji se dobiva iz biomase. Moţe se

koristiti kao zamjena nafte u paljenju motora na iskru zbog visokog oktanskog

broja. Smatra se kako DMF uzrokuje rak u ljudi.

HTU dizel

HydroThermalUpgrading (HTU) je tehnologija pretvorbe biogoriva iz izvora kao

što je mokra biomasa ţivotinjskog podrijetla.

Mješavine alkohola

Biogoriva druge generacije …

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Koje su najvaţnije sirovine za proizvodnju bioetanola?

2. Koje su osnovne faze u proizvodnji bioetanola?

3. Nabroji sirovine za proizvodnju biodizela.

4. Što je to biodizel?

5. Opiši proces proizvodnje biodizela.

6. Navedi neke ekološke prednosti uporabe biodizela.

7. Navedi povoljne utjecaje uporabe biodizela na motor SUI.

8. Navedi ekonomske prednosti uporabe biodizela.

9. Koja je glavna funkcija reaktora za proizvodnju bioplina.

10.Navedi dva osnovna tipa organske digestije (razgradnje) i razliku

izmeĊu njih.

11.Navedi sirovine za proizvodnju bioplina.

12.Navedi koristi proizvodnje bioplina.