Bioloski ostaci

Kosti lubanje (cranium)

zubi (dentes)

lubanja čovjeka čeljusti točkaste hijene


-različite kosti glave oblikuju gornjidio lubanje koji gornja čeljust(maxillae) povezuje s donjom čeljusti(mandibula)-većinom su kosti lubanje parne ispajaju se u šavovima (lat. sutura)-kosti glave su plosnate, tvore ihdvije kompaktne ploče između kojihse nalazi spužvasta tvar (substantiaspongiosa)-neke kosti između kompaktnihploča imaju udubine napunjenezrakom i prevučene sluznicom- sinuse

pas


Iz mnoštva lubanja različitih vrsta

većina bi vas odmah prepoznala

ljudsku lubanju

Osnovna značajka humane lubanje

je veliko loptasto područje

neurocraniuma koje štiti naš mozak,

veličinom dominira ostalim dijelovima,

primjerice, donjom i gornjom čeljusti.

Na donjoj fotografiji prikazana je

lubanja tigra (Panthera tigris), koji

anatomski dio se posebno ističe

svojom veličinom?

Naglašeni djelovi poput neurocraniuma na

ljudskoj lubanji i čeljusti sa zubima na lubanji

tigra pokazuju nam glavne adute za

preživljavanje obje vrste.

Kosti lubanje (cranium)-čovjek

Pravilno postavljena lubanja čovjeka u ravnini uho-oko (“Ohr-Auge

Ebene” ili OAE) ili njemačka (frankfurtska) horizontala (Frankfort Plane)(Sobotta, 2000)


-pojedini anatomski dijelovi lubanje dobro su prikazani na web stranici:

http://www.mnsu.edu/emuseum/biology/humananatomy/skeletal/skull.html-osim označenih anatomskih dijelova lubanje možete i rotirati, tako ćete gradivo

lakše naučiti i pripremiti se za kolokvij

http://www.mnsu.edu/emuseum/biology/humananatomy/skeletal/skull.html


-lubanje većine domaćihsisavaca (osim mačaka inekih pasmina pasa) naliksu piramidi, vrh oblikujezavršetak nosne kosti, bazučini zatiljna regija

Kosti lica (splanchocranium)

životinje

sjekutićna kost (os incisivum)gornja čeljust (maxillae) jagodična kost (os

zygomaticum) suzna kost (os lacrimale)tvrdo nepce (os palatinum)krilasta kost (os pterygoides)Klinasta kost (os sphenoideus) ralo (vomer)sitasta kost (os ethmoides) donja čeljust (mandibula) jezična kost (os hyoides)

Canis lupus

Canis lupus

Kosti lica (splanchocranium)životinje

-kosti lica okružuju nosnu i usnu šupljinu-postrani dio lica čine sjekutićna kost (osincisivum), gornja čeljust (maxillae), jagodičnakost (os zygomaticum) i suzna kost (oslacrimale)-dno nosne i svod usne šupljine čine dvije kosti: lijeva i desna kost tvrdog nepca (os palatinum)-na svodu ždrijelne udubine i postrance nalazese: tvrdo nepce (os palatinum), krilasta kost (ospterygoides) i neparna kost-ralo (vomer)-na granici nosne i lubanjske šupljinenalazi se sitasta kost (os ethmoides) čiji suprednji dijelovi oblikovani poput svinutih listića-donji dio kosti lica, odnosno, dno usne šupljineoblikuje donja čeljust (mandibula) -jezična kost (os hyoides) podupire korijenjezika, ždrijelo i grkljan

Canis lupus

Canis lupus

Canis lupus

Kosti lubanjske šupljine(neurocranium)

životinje

Čeona kost (os frontale)Tjemena kost (os parietale)Zatiljna kost (os occipitale)Klinasta kost (os sphenoidale)Krilasta kost (os pterygoides)Sljepoočna kost (os temporale)

Canis lupus

Canis lupus


životinje

Tjemena kost (os parietale)

-parna kost koja je smještena na gornjem dijelu

postrane lubanjske šupljine

Sljepoočna kost (os temporale)

-parna kost oblikuje donji dio postrane stijene

lubanjske šupljine (ljuska-squamosum)

-iz ljuske se lateralno nalazi jagodični izdanak

(processus zygomaticus)

-pećinasta kost (pars petrosa) oblikuje debelu

koštanu ovojnicu oko organa za sluh i ravnotežu

Zatiljna kost (os occipitale)

-neparna kost koja zauzima veći dio zatiljne

regije lubanje, a na samoj bazi okružuje veliki

otvor (foramen magnum) koji povezuje kosti

lubanje i kralježnicu (C1-atlas)

-na završetku lubanjskog svoda nalazi se

zatiljna izbočina (protuberantia occipitalis)Canis lupus

Canis lupus

Kosti lica (splanchocranium)i lubanjske šupljine (neurocranium)

životinje

Zatiljna kost (os occipitale)-svj.ljubičasto

Nepčana kost (os palatinum)- ljubičasto

Sljepoočna kost (os temporale)-žuto

Gornja čeljust (maxilla-plavo, premaxilla-

tirkizno)

Jagodična kost-izdanak (os zygomaticus)-

crveno

Canis lupus

Kosti lica (viscerocranium)

čovjek

Suzna kost (os lacrimale)

Nosna kost (os nasale)

Plug (vomer)

Gornja čeljust (maxilla)

Tvrdo nepce (os palatinum)

Jagodična kost (os zygomaticum)

Donja čeljust (mandibula)

Sobotta, 2000

Kosti lica (viscerocranium)čovjek

Nosna kost (os nasale)

-parna kost koja oblikuje i čini nosni

most i daje oblik nosnom profilu

-obje su kosti međusobno povezane

šavom (sutura)

Suzna kost (os lacrimale)

-parna kost koja se nalazi na prednjoj

medijanoj strani očne šupljine (orbita)

Jagodična kost (os zygomaticum)

-parna kost, zajedno sa izdankom

sljepoočne kosti čini jagodični luk

-njena izraženost daje odlik licu (snažno

izražene kod mongolskih populacija,

spljoštena kod azijskih populacija


Nepčana kost (os palatinum)-parna kost koja čini zadnju trećinu cijelog

tvrdog nepca (palatum durum) i postrane

stijenke nosne šupljine

-građena je od dvije vrlo krhke lamine

-sutura palatina transversa spaja dio tvrdog

nepca gornje čeljusti i nepčane kosti, srašta u

potpunosti između 30. i 40. godine života


Koštana nosna pregrada

(Concha nasalis inferior)

-parna kost, vidljiva je pri pogledu u nosnu

šupljinu

-spaja se sa gornjom čeljusti (maxilla)

Ralo (vomer)

-neparna kost koja sudjeluje pri tvorbi

donjeg dijela nosnice


Jezična kost (os hyoideum)

-neparna kost, nalazi se na

prednjoj strani vrata malo ispod

donje čeljusti (mandibula)

-jedina kost koja se ne povezuje s

niti jednom drugom kosti

-sudjeluje u potpori mišićja jezika i

čini hvatište mišićima koji sudjeluju

pri govoru


čovjek

Čeona kost (os frontale)



Klinasta kost (os sphenoidale)


Sitasta kost (os ethmoidale)

Sobotta, 2000

Kosti lubanjske šupljine

(neurocranium) čovjek







Sobotta, 2000

Kosti lubanjske šupljine

(neurocranium) čovjek







Sobotta, 2000

Kosti lubanje (cranium) čovjek


-kod odraslih osoba neparna kost

-u trenutku razvoja kost je parna (lijeva i

desna) i povezuje je sutura frontalis

-sutura frontalis bi morala zarasti u

potpunosti najkasnije do 6. godine

života

-ukoliko ne sraste, šav se naziva

sutura metopica (učestalost u

europskim populacijama je do 8%), i

ubraja se u genetičke znakove

-čeona kost osim čela obuhvaća gornje

rubne dijelove očnih šupljina (orbitae) te

dvije šupljine-čeone sinuse (sinus

frontalis)

Čeoni šav (sutura frontalis) (2) kod novorođenčeta, ukoliko ne sraste u

djetinjstvu naziva se sutura metopica, a pojava metopizam

Kosti lubanje (cranium) - čovjek

Čeona kost (os frontale): -lijevo pogled odozdo

-desno pod brojem 1

(2=nosna kost-os nasale, 3=gornja čeljust (maxilla), 4=donja čeljust (mandibula)



-kost je parna (lijeva i desna) i oblikuje krovni dio lubanje između čeone izatiljne kosti-lijeva i desna tjemena kost dodirujuse u sagitalnom šavu (sutura sagitalis)-unutrašnja strana kosti prikazujeotiske žila i pomaže pri orijentacijifragmenata-najdeblji dio ove kosti nalazi se nadonjem zadnjem kutu (premaprocessus mastoideus)-tjemena kost se sa čeonom spajana šavu sutura coronalis, a sazatiljnom kosti na šavu suturalambdoidea (pogledajte sliku)Pogled odozgo (norma verticalis/norma coronalis)

na lubanju (Sobotta, 2000)



-tvori postrani dio krova lubanje ipostrani dio baze lubanje-ova kost obuhvaća osjet sluha iravnoteže-sastoji se od 3 dijela:a) ljuske (pars squamosa)b) pećinaste kosti (pars petrosa)c) mastoidnog izdanka (processusmastoideus)-meatus acusticus externum predstavljapodručje (put) vanjskog dijela uha

-u unutrašnjem uhu nalaze se tri slušnekoščice (ossicula auditus)

Sljepoočna kost kod novorođenčeta

Sobotta, 2000

Sljepoočna kost odrasle osobe

Kosti lica (viscerocranium)

čovjek

-slušne koščice (ossicula auditus):

čekić (malleus)

nakovanj (incus)

stremen (stapes)

Stremen (stapes) je najmanja kost

našeg kostura, dok je natkoljenica

(femur) najveća !

Sobotta, 2000

Slušne koščice (ossicula auditus) čovjeka u prirodnom položaju: čekić (malleus), nakovanj (incus) i stremen (stapes) (Sobotta, 2000)



-neparna kost koja tvori zadnji dio

krova lubanje i zadnji dio baze

lubanje

-jedina kost lubanje koja se dodiruje

sa postcraniumom, prvim vratnim

kralješkom (atlas)

-foramen magnum, veliki otvor na

bazi lubanje služi kao prolaz glavnim

živcima kralježnice

-foramen magnum se razvija iz četiri

dijela koji sraštaju do 6. godine života

-grebeni (regio nuchales) na vanjskoj

strani kosti pokazuju razvitak mišićja

za vrijeme života

Sobotta, 2000



-osim glavnih šavova koje

zatilnu kost spajaju sa

sljepoočnom i tjemenom kosti

moguć je nastanak rjeđih

koščica okruženih šavovima:os inca/os interparietale

-nastaje u vršnom dijelu zatiljne

kosti i genetički je uvjetovana

ossa suturalia

-sitne koščice koje se poput

otočića često nalaze na šavu

sutura lambdoidea

Zatiljna kost (os occipitale) sa šavovima spajanja:

sutura lambdoidea s tjemenom kosti

sutura occipitomastoidea sa sljepoočnom kosti

Sobotta, 2000



-neparna kost, ima oblik leptira

-sastoji se od tijela koje štiti

sinuse (sinus sphenoidalis) te

velikog i malog krila (ala major,

ala minor)

-mala krila (ala minor) su

perforirana i omogućuju prolaz

očnog živca

-na unutrašnjoj strani svoda

kosti nalazi se sella turcica

gdje leži hipofiza



-fotografija gore: frontalni pogled

dolje lijevo: dorzalni pogled

dolje desno: kranijalni pogled

Kosti lubanje (cranium) - čovjek

Rešetnica (os ethmoidale)

-neparna kost koja čini prednji diobaze lubanje, gornji dio nosnešupljine i medijanu stijenu orbite

-ime je dobila prema sitnoj perforiranoj horizontalnoj lameli koja omogućuje prolaz njušnih živčanih završetaka (lamina perpendicularis često se naziva i lamina papyracea -zbog tankoće koštane ploče)

-male šupljine (celulae ethmoidales) čine sinus

Sobotta, 2000

Rogovlje (cornua)Bovidi:govedo, ovca/koza, kozorog, divokoza

-ženske i muške jedinke nose rogove koji nikada ne otpadaju,

rastu cijeli život

-osnovu roga tvori rožina (processus cornualis) koja raste iz

čeone kosti (os frontalis) i prekriva ga bradavičasti sloj (dio

epiderme) koji izlučuje rožnatu osnovu

-rog, dakle, raste iznutra prema van

-rožina se očuva rijetko, no na arheološkjim nalazištima često

nalazimo koštane ostatke roga važnih za odredbu vrste

(rijetko pasmine), a ponekad i spola

Rogovlje (cornua)Cervidi:-jelen, sjeverni jelen, jelen lopatar, srna, los-rogove nose muške jedinke, izuzetak su samo ženske jedinkesjevernog jelena-rogovlje otpadne svako ljeto i u odreenom razdoblju u ljetnojsezoni izraste-rogovlje je koštano bez rožnate prevlake, raste iz čeone kosti(os frontale), a najdonji dio roga naziva se ruža-mjesto gdje je otpao rog prvo prekriva koža, a za nekolikotjedana narastu zametci novog rogovlja koji se u potpunostirazviju do sezone parenja

Rogovlje (cornua)

-oblik i veličina rogovlja ovise

o starosti jedinke, kvaliteti

prehrane i tjelesne kondicije

-rogovlje jelena nosi 12-14

(kod izuzetnih primjeraka i 20)

parožaka i prosječne je težine

do 15 kg

-rogovlje srnjaka ima obično

do 6 parožaka (po tri na

svakom rogu)-neke vrste imaju lijepo

oblikovano lopatasto rogovlje

(jelen lopatar - Dama dama)

Zubi (dentes)

Dio donje čeljusti patuljastog kita

Zubi (dentes)-osnovni elementi svakog zuba su:

kruna (corona dentis)

vrat (cervix dentis)

korijen (radix dentis)

-kruna zuba (corona dentis) obložena

je najtvrđim tkivom u čovjekovom

tijelu – caklinom (prizme apatita)

-ispod cakline nalazi se dentin koji u

debelom sloju obavija samo središte

pulpu

-pulpni kanal sadrži splet žila i živaca

-biljojedi imaju slojeve dentina i cakline

intenzivno naborane i sama je kruna

vrlo visoka

-tijekom uporabe zuba tj. hranjenja

dolazi do abrazije zubne plohe,

izbočeni su tvrđi nabori cakline i

postavljeni su pravoutno na smjer

pomaka pri žvakanju

Zubi (dentes)

-korijen zuba cijeli se život oblaže

cement u tankim slojevima koji u

poprečnom presjeku izgleda poput

godova drveta

-brojanje “godova” na zubnom

cementu dobra je metoda odredbe

individualne starosti životinje

-kako je prirast cementa sporiji ili

se čak zaustavlja u zimsko doba

(pogotovo za vrste koje imaju

zimski san, primjerice medvjed)

moguće je odrediti u kojoj je

sezoni životinja uginula

Presjek očnjaka mamuta

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Mammoth_ivory_hg.jpg

Zubi (dentes)

-zubi su različito oblikovani,

ovisno od uloge koju obavljaju

-svi sisavci imaju četiri vrste

zuba:

sjekutić (dens incisivus)

očnjak (dens caninus)

pretkutnjak (dens premolaris)

kutnjak (dens molaris)

-zubi su smješteni u zubnim alveolama

-razlikujemo:

mliječnu denticiju (dentes decidui)

stalnu denticiju (dentes permanentes)

Zubi (dentes)-vuk

-primjerice, vuk ima:

tri sjekutića (plavo)

jedan očnjak (zeleno)

četiri pretkutnjaka(ružičasto)

dva kutnjaka (tirkizno)

-zbrojili smo zube gornje, a

vuk ima isti broj zuba i na

donjoj čeljusti pa možemo

napisati zubnu formulu:

3 1 4 2 / 3 1 4 2

-ako uzmemo u obzir obje

strane donje i gornje čeljusti

vuk ima 40 zuba

Canis lupus

sjekutić (dens incisivus)očnjak (dens caninus)pretkutnjak (dens premolaris)kutnjak (dens molaris)

-različite životinjske vrste imaju različit broj određenih zuba

Zubi (dentes) - životinje

U osteološkom atlasu u prilogu nalaze se fotografije lubanja sčeljustima i zubnim formulama za pojedinu životinjsku vrstu.Podijelite zubalo u koordinatni sustav i služeći se zubnim formulamapokušajte prepoznati određene tipove zuba!

Zubi (dentes) - životinje

Osnovni oblici zubaPrema visini krune raspoznajemo dva osnovna oblika:brahiodontni zubi (zubi niske krune):mesožderi i svežderi te biljožderi koji se hrane mekim sočnim biljkama (cervidi, puhovi)

hipsodontni zubi (zubi visoke krune):-biljojedi stepa i tundra (bovidi, konji , mamuti, voluharice) gdje je hrana tvrda i suha-visoka krune se s vremenom troši i postupno raste tako da se cijeli život održava potrebnažvačna površina

Prema obliku krune prepoznajemo četiri osnovna oblika kutnjaka:Sekodontni: brojne su izrazito šiljaste izbočine (netopiri, kukcožderi, tipične zvijeri)

Bunodontni: na kruni zaobljene kvržice, jače ili slabije izražene (čovjek, svinja, medvjed)

Selenodontni: na žvačnoj plohi su vidljivi polumjesečasti caklinski grebeni (bovidi –visoke krune, cervidi – niske krune)

Lofodontni: složeni caklinski nabori, odnosno bore koje su većinom poprečnopostavljene (mamuti, većina glodavaca, konj)

Između osnovnih oblika moguće su i kombinacije, pr. miševi imaju buno-lofodontne zube

Sekodontni oblik kutnjaka

netopir

netopir

Selenodontni oblik kutnjaka

srna

Selenodontni oblik kutnjaka

jelen

Bunodontni oblik kutnjaka

medvjed

svinja

fragment kutnjaka svinje

Lofodontni oblik kutnjaka

KONJ

KONJ KONJ

Zubi (dentes)

Koliko zuba ima ljudsko zubalo?

-postavimo li koordinatni sustav trajnog

zubala uz odrednice lijevo, desno, gore,

dolje dobit ćemo četiri grupe

-opišimo jednu grupu, primjerice lijeva

gornje čeljust (maxilla):

dva sjekutića

jedan očnjak

dva pretkutnjaka

tri kutnjaka

-u idealnom slučaju broj zuba bit će jednak

i u lijevoj donjoj grupi

-zubna će formula čovjeka glasiti:

2 1 2 3 / 2 1 2 3 pa ako taj broj pomnožimo

s dva (jer smo podijelili zubalo u četiri grupe)

dobit ćemo broj 32

-ljudsko zubalo ima 32 zuba

Zubi (dentes) - čovjek

Mliječna denticija

(dentes decidui)

-mliječni zubi izbijaju od 6.-24.

mjeseca života:

dva sjekutića (di1, di2)

jedan očnjak (dc)

dva kutnjaka (dm1,dm2)

-za strane upotrijebimo sin ili dex

(sinister=lijevi, (dexter=desni)

-postavimo li vrijednosti u

koordinatni sustav zubna formula

za mliječnu denticiju glasi:

2 1 2 / 2 1 2 =20 zuba-na fotografiji je prikazano 6 zuba,

posljednji kutnjak predstavlja prvi trajni

molar koji je počeo izbijati (dijete je

starosne dobi oko 6 godina)

Zubi (dentes)

-različiti su načini obilježavanja pojedinih zuba

-antropolozi i zooarheolozi većinom

upotrebljavaju modificirano obilježavanje prema

Hollandu (primjer za trajne zube):

-sjekutići: I1, I2

-očnjak: C

-pretkutnjak: P1,P2, ili PM1,PM2

-kutnjak: M1,M2,M3

-kako bi se što preciznije i jednostavnije odredio

položaj zuba brojke se pišu s lijeve ili desne

strane i u eksponentima

-primjerice:

drugi ljevi kutnjak gornje čeljusti:2M

treći desni kutnjak donje čeljusti:M3

desni očnjak gornje čeljusti:Csup ili inf za donji

Zubi (dentes) - čovjek

Dalberg-Butlerova teorija razvojnih polja zuba

-zubni se nizovi dijele u nekoliko razvojnih polja

-zubi smješten i distalnije u polju pokazuju manju

genetičku stabilnost i nazivamo ih genetički

labilnim zubima (označeni su naslikama) i često

nedostaju u zubalu

-nestabilni ili labilni zubi su: lateralni gornji

sjekutići, drugi pretkutnjaci te drugi i treći

kutnjaci

-iznimka su središnji sjekutići donje čeljusti koji

također spadaju u genetički labilne zube

-teorija pomaže pri utvrđivanju smjera razvoja

ljudskog zubala

Osteološki atlas

Lubanje

Morska kornjača

Konj (Equus caballus)

Zubna formula:

Muške jedinke : 3.1.3-4.3 / 3.1.3.3Ženske jedinke : 3.0.3-4.3 / 3.0.3.3

Domaća mačka(Felis domestica,Felis catus)

Zubna formula:

3.1.2-3.1 / 3.1.2.1

Sve pasmine mačaka imaju kratku njuškui reducirani broj pretkutnjaka i kutnjaka.Očne šupljine su velike kod divljih i domaćih oblika. Ipak, vertikalni promjer očne šupljine mora biti veći od dužine njuške kod domaćih mačaka.Lubanja divlje mačke je veća i robusnija.

Jelen (Cervus elaphus)

Zubna formula:

0.1.3.3 / 3.1.3.3

-na gornjoj fotografiji

prikazana je lubanja

odrasle muške, a na

donjoj odrasle ženske

jedinke

Jelen lopatar(Dama dama)

Zubna formula:

0.0.3.3 / 3.1.3.3

-na gornjoj desnoj fotografiji je prikaz muške,

a na donjoj desnoj fotografiji ženske jedinke

Srna(Capreolus capreolus)

Zubna formula:

0 0 3 3 / 3 1 3 3 =32

-na fotografijama je prikazana

muška jedinka-srndać

Domaće govedo(Bos taurus)

Zubna formula:

0 0 3 3 / 3 1 3 3

Lisica(Vulpes vulpes)

Zubna formula: 3.1.4.2 / 3.1.4.3

-treći kutnjak (molar)

gornje čeljusti (maxilla)

često nedostaje

Vuk(Canis lupus)

Zubna formula: 3.1.4.2 / 3.1.4.3

Pas(Canis familiaris)

Zubna formula:

3.1.4.2 / 3.1.4.3

-na fotografijama je prikazana

lubanja njemačkog ovčara

Smeđi medvjed(Ursus arctos)

Zubna formula:

3:1:4:2 / 3:1:4:3

Jazavac(Meles meles)

Zubna formula : 3.1.3.1 / 3.1.3.1

Crista sagitallis raste sa

starošću životinje!

Divlja svinja(Sus scrofa ferus)

Zubna formula:

3.1.4.3 / 3.1.4.3 = 44

-divlja svinja (vepar) ima

dužu glavu i izražajnije očnjake od domaćih oblika

Miješani oblik između divlje i domaće svinje (Sus scrofa sp.)

Zubna formula:

3.1.4.3 / 3.1.4.3 = 44

-dugačka lubanja ističe odlike divlje svinje

Domaća svinja(Sus scrofa domestica)

-vrlo je teško iz arheološkog materijalaodrediti što je divlji, a što domaći oblik-u posljednje se vrijeme pažnja posvetilaobliku suzne kosti (os lacrimale) koji je vrlovarijabilan i odgovara na skraćivanje čela injuške domestikacijom

Zubna formula : 3.1.4.3 / 3.1.4.3 = 44

Koza(Ovis aries)

Zubna formula:

0 0 2-3 3 / 3 1 3 3 = 30-32

Lubanje ovaca razlikuju se od lubanja koza

prema konveksno svinutim nosnim kostima,

tzv. “rimskog nosa” (foto gore - b)

-fotografije

gore: odrasli ovan

dolje: mlada koza stara nekoliko dana

Koza(Capra hircus)

Zubna formula:

0 0 2-3 3 / 3 1 3 3 = 30-32

Zec (Lepus europaeus)

Kunić (Oryctolagus cuniculus)

razlika između zeca i kunića

je, naravno, u veličini životinja

-osim što je duži i veći, zec ima

duže noge od kunića

-postoji razlika i u relativnoj

širini nazalnog prolaza

Zec (Lepus europaeus)

Kunić (Oryctolagus cuniculus)

Kunić (Oryctolagus cuniculus) Zec (Lepus europaeus)

Documents

Bioloski ostaci