OSTACI SREDNJEVJEKOVNE UTVRDE KAŠTEL (FENARLIK) U

Topoljak, J., Tuno, N., Mulahusić, A., Husić, A., Fekeža-Martinović, L. : Ostaci srednjevjekovne utvrde Kaštel (Fenarlik) u kartografskim izvorima XIX i XX vijeka

55

528.93:94(497.6) Pregledni rad

OSTACI SREDNJEVJEKOVNE UTVRDE KAŠTEL

(FENARLIK) U KARTOGRAFSKIM IZVORIMA XIX I XX VIJEKA

THE REMAINS OF THE FORTRESS KAŠTEL (FENARLIK) IN

CARTOGRAPHIC SOURCES OF THE 19TH AND 20TH CENTURIES

Jusuf Topoljak, Nedim Tuno, Admir Mulahusić, Aladin Husić, Lidija Fekeža-Martinović

SAŽETAK Utvrda Kaštel (Fenarlik), locirana između Novog Travnika i Bugojna, vjerovatno je podignuta u razdoblju srednjeg vijeka, a u kartografskim izvorima se prvi put javlja tek 1883. godine. Geodetski planovi i karte 19. i 20. vijeka vjerodostojno dokumentuju propadanje ostataka tog utvrđenja, isprva ga jasno prikazujući kao ruševinu, dok se naposljetku sačuvao samo toponim Kaštel. Ovim radom autori su pokušali identifikovati i objediniti sve relevantne kartografske izvore na kojima je predočen lokalitet Kaštela, uz analizu načina topografisanja ostataka srednjevjekovne utvrde.

ABSTRACT The fortress Kaštel (Fenarlik), located between Novi Travnik and Bugojno, probably was built in the period of middle ages. Concerning cartographic sources, it first appeared in 1883. Geodetic plans and maps from the 19th and 20th century credibly documented deterioration of the fortress remains. At first, it clearly displayed a ruin, while ultimately toponym Kaštel was the only preserved. Authors of this paper tried to identify and consolidate all relevant cartographic sources that represent the place Kaštel, together with the analysis of topographing the medieval fortresses.

Ključne riječi: Kaštel (Fenarlik), geodetski planovi i karte, ostaci utvrde

Keywords: Kaštel (Fenarlik), geodetic plans and maps, remains of the fortress

1. UVOD

Geodezija kao nauka, između ostalog, vezana je za istraživanja koja se odnose na prostorni položaj i eventualne pomake objekata. Međutim, ovim se diferencira mogućnost korištenja geodezije u dvije vrste poslova, a to su poslovi vezani za određivanje prostornog položaja objekata i poslovi vezani za analizu pomaka i eventualnih deformacija objekata. Poslovi vezani za određivanje prostornog položaja objekata, takođe se mogu dvojako promatrati: snimanje objekata i njegovo preslikavanje iz stvarnosti na geodetsku podlogu (plan ili kartu). Posebno je interesantno posmatrati načine kartografskog prikazivanja objekata bitnih u arheološkim istraživanjima. Upravo je ovo razlog zbog kojeg se geodetske podloge – topografske karte i geodetski planovi (katastarski, topografski i inženjerski) koriste u velikoj mjeri pri arheološkim analizama i studijama.

56 Topoljak, J., Tuno, N., Mulahusić, A., Husić, A., Fekeža-Martinović, L. : Ostaci srednjevjekovne utvrde Kaštel (Fenarlik) u kartografskim izvorima XIX i XX vijeka

Tehnički i privredni razvoj država današnjeg doba neophodno zahtijeva da topografski planovi i karte, na kojima će situacija zemljišta biti što vjernije prikazana, mogu poslužiti za studije i planiranja, projektovanja, građenja, održavanja tehničkih objekata i druge svrhe (Živković, 1987). Bosna i Hercegovina na svom području ima znatan broj arheoloških nalazišta koja su u geodetskom smislu vrlo slabo obrađena, posebno uzevši u obzir nepostojanje planova posebnih namjena na kojima bi, u pogodnoj razmjeri, bili prikazani arheološki lokaliteti. Arheološki značajan lokalitet je Kaštel/Fenarlik koji se nalazi na administrativnoj granici općina Bugojno i Novi Travnik (slika 1), čiji su kartografski prikazi istraženi u okviru ovog rada.

Slika 1: Lokalitet Kaštel/Fenarlik (zaokružen crveno) prikazan na digitalnom ortofoto planu razmjere 1:5000 iz 2013. godine, Geoportal Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne

poslove (URL 1) 2. KAŠTEL (FENARLIK)

Prema dostupnim historijsko-arheološkim podacima postojanje ostataka srednjevjekovne utvrde Kaštel veže se za vrijeme srednjevjekovne Bosne, kada je sagrađen, ali se zbog nemara ljudi nije mogao oduprijeti zubu vremena. Lokalitet Kaštela u historijskoj nauci bio je već odavno poznat (Husić, 2002). Ovaj grad se u osmanskim izvorima spominje 1574. godine, ali je daleko stariji, što se može vidjeti iz njegovog romanskog naziva Castellum (Kreševljaković, 1987). Osmanlije su ovaj grad samo malo dogradile i prilagodile svojim potrebama, a služio im je za čuvanje planinskog puta (Mazalić, 1951).


57

Poput drugih utvrda koje su se nalazile u blizini nekadašnje ugarske banovine Jajce, Kaštel je smješten između Novog Travnika i Bugojna, i pripadao je nekadašnjoj nahiji Lašva, da bi tvrđava nakon 1540., a prije 1550. godine, bila izdvojena iz Bosanskog i pripojena Kliškom sandžaku (Husić, 2010). Ovaj lokalitet spominju mnogi naučnici i mnogi istraživači u člancima i knjigama koji obrađuju arheološko - historijsku tematiku.

Slika 2: Rekonstrukcija tlocrta kompleksa utvrde Kaštel/Fenarlik, prema Kreševljaković (1987)

2.1. Prikaz utvrde

U današnje vrijeme od utvrde Kaštel su ostali samo fragmenti zarasli u veliku šikaru, tako da se vizuelno teško razaznaje postojanje nekadašnjeg utvrđenja (slike 1 i 3). Pogledavši ostatke obrasle šibljem i korovom stiče se jasan dojam odnosa stanovnika Srednje Bosne prema svojoj historiji. Kaštel se u 17. vijeku spominje kao grad i ozidana varoš (Hoffer, 1897), međutim, već


početkom 19. vijeka od njega je zbog slabog održavanja preostalo tek nešto zidina (Mandić, 1926), a danas je gotovo nemoguće uočiti tragove te utvrde. Ovo utvrđenje spominju mnogi istraživači različitih profesija, posmatrajući lokalitet sa različitih aspekata. Utvrda je bila sagrađena od škriljavaca, a ponešto od vapnenaca i sedre; po obliku je reprezentovala poseban oblik srednjevjekovnih utvrda. U obimu ima 186 metara, prečnik kule je 8,5 metara, a opkop je širok 10-12 metara (Mandić, 1926). Za razliku od ovih dimenzija istraživači spominju i druge dimenzije utvrde. Kreševljaković (1987) navodi da se u središtu utvrđenja nalazi okrugla kula prečnika 9 m, zatim bedem od 12,80 m, šanac za vodu širine 5 m i ponovo nasip (bedem) čiji je prečnik između 24,70 m i 25 m. U ovom opisu kaže se da je grad okrugao i u obliku izduženih koncentričnih elipsi. Dimenzije koje je dao Kreševljaković (1987) su iskorištene za grafički prikaz srednjevjekovne utvrde Kaštel (slika 2).

Slika 3: Ostaci suhog rova (stanje 2015. godine) koji je po potrebi punjen vodom (URL 2) 3. UTVRDA KAŠTEL NA GEODETSKIM PLANOVIMA I KARTAMA

O utvrdi Kaštel za vrijeme srednjovjekovne bosanske države nema kartografskih svjedočanstava. To je i razumljivo, s obzirom da je do kraja XV vijeka nastalo veoma malo, sasvim oskudnih i pogrešnih, sitnorazmjernih kartografskih prikaza Bosne i Hercegovine (Gašparović, 1970). Slika 4. daje raspored nekadašnjih srednjevjekovnih utvrđenja na području Travnika, gdje je crvenom strelicom ukazano na Kaštel (na originalnoj karti je ucrtana utvrda ali nije upisano njeno ime). Slična karta objavljena je i u (Mandić, 1931).

TO

KCadr UKprna RakokaKpo

Topoljak, J., Tuno, NOstaci srednjevjekov

Slika 4: Utvr

Karte BiH nastalearstvo u Bosni nržavne uprave, p

putopisu kroz Kuripešić bilježi g

rikaz, kao za neahije Lašva u XV

adom mnogobroonca XVII vijeartografskih prik

Kako je utvrda Foklanjana nikakv

N., Mulahusić, A., Hvne utvrde Kaštel (Fe

rda Kaštel/FenarTravničk

e tokom uprave Onije se koristilo kpa ni ugovora o r

Bosnu, Srbiju, gradić Kastel (Nekoliko drugih bV i XVI vijeku, s

ojnih geodeta, toeka do pada oskaza Srednje BoFenarlik u to vrva pažnja pri kar

Husić, A., Fekeža-Maenarlik) u kartografs

rlik na karti pred

kog okruga, preuz

Osmanlija takođkartama kao sastazgraničenjima (

Bugarsku i RuNiškanović, 2001

bosanskih grados naznačenom po

opografa i kartosmanske vlasti

osne, namijenjenrijeme bila napurtografisanju pod

artinović, L. : skim izvorima XIX i

dhistorijskih i srzeto iz Mandić (

đer ne registruju tavnim dijelom k(Slukan-Altić, 2

umeliju iz 1530), ali nije dao nj

ova. Rekonstrukozicijom tvrđave

ografa, ponajpriju Bosni i He

nih prvenstveno uštena i bez ikadručja između rij

i XX vijeka

rednjevjekovnih u(1926)

ovu utvrdu. Naimkatastra ili drug003).

0. godine, Slovegov kartografsk

kciju položaja nae Kaštel, dao je H

je iz Austrije, sercegovini, mno

za vojne svrhe kvog vojnog znjeka Vrbas i Laš

59

utvrđenja

me, Osmansko ih dokumenata

enac Benedikt ki perspektivni aselja i utvrda Husić (2003).

stvoreno je, od oštvo detaljnih

(Tuno, 2014). načaja, nije joj šva.


Slika 4: Tvrđava Kaštel/Fenarlik na karti nahije Lašva, preuzeto iz Husić (2003) 3.1. Geodetske podloge Vojnogeografskog instituta u Beču

Prve geodetske podloge na kojima je kartografisan lokalitet Kaštel izradio je krajem XIX vijeka Vojnogeografski institut (skraćeno VGI) iz Beča (njem. Wien: K.u.k. Militärgeographischen Institute - MGI). Te su podloge utemeljene na rezultatima topografskog i katastarskog premjera BiH provedenog 1880.-1884. godine (Gašparović, 1970), koji se u današnje vrijeme najčešće naziva stari premjer. Ovim je prvi put u historiji Bosne i Hercegovine kompletna teritorija Bosne i Hercegovine premjerena i izrađeni su planovi - grafička predstava cijelog područja, kako su Austrijanci i Ugari nazivali, provincije Bosne i Hercegovine (Topoljak, 2015). Geodeti Austro-Ugarske monarhije snimili su grafičkom metodom lokalitet Kaštela/Fenarlika 1883. godine. Obzirom da su podloge izrađene u ovo vrijeme bile različitih razmjera, a sam lokalitet je visinski veoma karakterističan, na podlogama različitih razmjera je različito tretiran. Kaštel je prikazan na katastarskom planu razmjere 1:6250 i topografskim kartama u razmjerama 1:200 000, 1:150 000 i 1:75 000. S ciljem određivanja lokacije srednjevjekovne utvrde Kaštel/Fenarlik na geodetskim podlogama starog premjera obavljena je transformacija koordinata iz državnog sistema Bosne i Hercegovine (podpoglavlje 3.4) u koordinatni sistem starog premjera, prema modelu koji je razvijen u (Tuno, 2014).


61

3.1.1. Katastarski plan Područja Bosne i Hercegovine, ovisno od izgrađenosti, na planovima starog premjera prikazana su u različitim razmjerama (Kapetanović i Selesković, 1999). Područje na kome se nalazila srednjevjekovna utvrda Kaštel/Fenarlik je kartografisano u razmjeri 1:6250 (slika 5). Lokalitet je u momentu premjera teritorijalno pripadao Bugojanskom okrugu, tako da se zemljišno-knjižni podaci o utvrdi nalaze u zemljišno-knjižnom uredu Općinskog suda Bugojno.

Slika 5: Lokalitet Kaštela/Fenarlika prikazan na katastarskom planu, 29 XVII 9 d4, razmjera 1:6250, izradio Militärgeographischen Institute Wien 1883., Općina Bugojno, Služba za

urbanizam, građenje, geodetsko-katastarske poslove i imovinsko-pravne poslove

Po starom premjeru lokalitet je numerisan kao zasebna parcela broj k.č. 2080 k.o. Golo Brdo („Ruševina Kaštel“ površine 3500 m2 upisana u elektronski zemljišnoknjižni uložak broj 871, državno vlasništvo, dok je pravo korištenja dato Šumskom preduzeću Koprivnica Bugojno). Na katastarskom planu je jasno napisan toponim Ruine1 Kaštel , što korisniku katastarskog plana daje informaciju o postojanju ostataka srednjevjekovne utvrde. Na planu također postoji topografski znak za srednjevjekovnu ruševinu, iscrtan prema topografskom ključu koji je publikovan od strane bečkog VGI 1880. godine, kao prilog Instrukciji za katastarski premjer Bosne i Hercegovine (Arnautović, 2013). Radi preglednosti, a prvenstveno vjernosti prikaza, vjerovatno iz razloga što katastarski planovi starog premjera nemaju visinsku predstavu terena, predočena je zemljana uzdignuta zaravnjena površina na kojoj su prikazani obrisi utvrde, i to u poprečnom profilu. Međutim, uočljiva je manja razlika između znaka na planu (slika 6) i u topografskom ključu (slika 7). Lokalitet je na katastarskom planu zapadnom stranom oivičen znakom za suhi rov (njem. graben trocken), koji ujedno predstavlja i granicu parcele na kojoj se nalazi sama utvrda, što znači da je zaštitni opkop oko utvrde bio vidljiv u momentu snimanja od strane geodeta Austro-Ugarske monarhije. Mjereći dimenzije parcele lokaliteta na planu uočava se odstupanje od

1 ruine je njemačka riječ za ruševine


dimenzija datih u postojećim literaturnim izvorima. I danas su vidljivi ostaci suhog rova koji je služio u odbrambene svrhe kada bi bio ispunjen vodom (slika 3).

Slika 6: Uvećani prikaz lokaliteta Kaštela/Fenarlika sa slike 3

Znak i objašnjenje (njemački jezik) Prijevod objašnjenja

Suhi rov

Ruševine

Slika 7: Objašnjenje znakova (Arnautović, 2013; MGI 1880)

Daljom analizom dijela plana starog premjera vidi se da je istočna strana parcele oivičena klasičnom međnom linijom. nadalje, analizirajući geometriju parcele na kojoj se nalaze ostaci utvrde (slika 12), vidi se da je ona približno elipsastog oblika postavljena tako da je duža osa u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Velika poluos je 45 m, dok je kraća poluos 20 m. Obzirom da autorima nije bio dostupan nikakav grafički prikaz utvrde, nego samo tekstualni opis u kome su navedene dimenzije, vidi se znatno odstupanje u dimenzijama lokaliteta utvrđenja. Obzirom da je lokalitet visinski karakterističan, na njemu je (bila) geodetska tačka (krug na planu). Prema tumaču znakova na planovima starog premjera, znak određuje tačku čija je pozicija određena grafičkom metodom. 3.1.2. Specijalne i generalne topografske karte Prva topografska karta koja donosi toponim Kaštel (na karti pogrešno Kaštan) je Generalna karta Bosne i Hercegovine (njem. Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina) u razmjeri 1:150 000 (slika 8). Nešto kasnije se pojavljuje Generalna karte srednje Evrope (njem. General karte von Central-Europa) u razmjeri 1:200 000, na kojoj je upisan ispravan naziv Kaštel (slika


63

9). Na obje karte se spomenuti naziv (ispisan rond slovima) odnosi na uzvišenje gdje se nalazila trigonometrijska tačka s nadmorskom visinom 1266 m, koje je locirano oko 800 m sjeverozapadno od nekadašnje tvrđave Kaštel. Nejasno je zbog čega autori ovih karata nisu predviđenim znakom prikazali razvaline utvrde.

Slika 8: Lokalitet Kaštela/Fenarlika prikazan na Generalnoj karti Bosne i Hercegovine, X - TRAVNIK, LIVNO und PROZOR, razmjera 1:150 000, izradio Militärgeographischen Institute

Wien 1885., privatna zbirka N. Tune

Slika 9: Lokalitet Kaštela/Fenarlika prikazan na Generalnoj karti srednje Evrope, 35-44 Travnik, razmjera 1:200 000, izradio Militärgeographischen Institute Wien 1896., URL 4

Mnogo kvalitetnija predodžba lokaliteta Kaštel data je na listu Specijalne karte Austro-Ugarske Monarhije (njem. Specialkarte der Österreichisch-Ungarischen Monarchie) razmjere 1:75 000, na kojem je utvrda Kaštel prikazana svojim nazivom i odgovarajućim kartografskim znakom (slika 10). Znak na karti prikazuje veću ruševinu, međutim kartografskim ključem je predviđeno da pored znaka za ruševine stoji i slovo “R” (slika 11). U ovom slučaju nedostaje spomenuto


slovo, ali je zato kurzivnim slovima napisan naziv nekadašnjeg utvrđenja. Oblik i dimenzije lokaliteta odgovaraju obliku i dimenzijama na katastarskom planu razmjere 1:6250, ali je zbog sitnije razmjere karte primijenjen drugi način topografisanja. Na karti je reljef prikazan šrafama u kombinaciji s izohipsama, a kada je u pitanju lokalitet Kaštela jasno se vidi visinski karakterističan plato na čijem obodu su padine. I ova karta sadrži oronim Kaštel, na istom mjestu gdje je upisan na kartama razmjere 1:150 000 i 1:200 000.

Slika 10: Prikaz lokaliteta Kaštel/Fenarlik na Specijalnoj karti Austro-Ugarske Monarhije, Z 29 C XVII Travnik und Bugojno, razmjera 1:75 000, izradio Militärgeographischen Institute

Wien 1910., URL 5


Veće ruševine

Slika 11: Objašnjenje znaka za ruševinu u topografskom ključu za kartu razmjere 1:75 000 (MGI,1904)

3.2. Topografske karte Vojnogeografskog instituta Kraljevine Jugoslavije Vojnogeografski institut Kraljevine Jugoslavije je tokom 1933. godine izvršio obnovu sadržaja austro-ugarske karte razmjere 1:75 000, na temelju čega je 1935. godine izdao topografsku kartu razmjere 1:100 000, s prikazanim lokalitetom Kaštel. Sadržaj lista te karte izuzimajući manje detalje, gotovo je identičan austro-ugarskom originalu. Najveće razlike između tih karata u njihovom su koloritu, načinu prikaza reljefa i jeziku na kojem su upisani toponimi (Tuno i dr., 2011). Geografska sekcija Generalštaba britanske vojske (engl. General Staff, Geographical Section) iz Londona kopirala je spomenuti list karte i s manjim doradama izdala ga 1943. godine (slika 12).


65

Slika 12: Kaštel/Fenarlik prikazan na topografskoj karti, Travnik: Yugoslavia 1:100,000 – Sheet 80, razmjera 1:50 000, izdao General Staff, Geographical Section, London, 1943 (URL 3) VGI Kraljevine Jugoslavije je za potrebe artiljerije izdavao ovu kartu i u razmjeri 1:50 000, tj. sa naknadno unijetom pravouglom koordinatnom mrežom u Gauss-Krugerovoj projekciji (Peterca i Čolović, 1987). Te je karte tokom 1943., na osnovi zaplijenjenih arhivskih originala, reprodukovala i izdavala kartografska sekcija Generalštaba njemačke vojske iz Berlina (njem. Heraugegeben vom OKH / GenStd H, Chef des Kriegskarten- und Vermessungswesens) (Tuno i dr., 2011).

Slika 13: Kaštel/Fenarlik prikazan na topografskoj karti, 76- 3 Bugojno, Karte des Nordwestbalkan 1:50 000, razmjera 1:50 000, izdao Chef des Kriegskarten- und Vermessungswesen, Berlin, 1943, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu


Slično specijalnoj karti razmjere 1:75 000, i na kartama razmjera 1:100 000 i 1:50 000 (slika 13) se oronim Kaštel odnosi na uzvišenje čija nadmorska visina iznosi 1266 m. Na mjestu nekadašnje tvrđave Kaštel ucrtan je znak za ruševinu u obliku slova L, u skladu s kartografskim ključem (VGI, 1937). Interesantno je primijetiti da se pored spomenutog znaka nalazi naziv Grad, napisan rimskim slovima. Ta izmjena naziva rezultat je reambulacije sadržaja karte razmjere 1:75 000, provedene 1930. godine, kojom su na temelju neposrednog terenskog prikupljanja podataka izmijenjeni i brojni drugi toponimi. Tako npr., naziv Hajčel šuma, upisan sjeveroistočno od visa Kaštel, promijenjen je u Kaštel šuma i sl. Originalni sadržaj austro-ugarske karte dopunjen je i nadmorskom visinom ruševine starog utvrđenja, koja iznosi 1207 m. Zahvaljujući prikazu reljefa izohipsama, na kartama razmjera 1:100 000 i 1:50 000 se jasno uočava greben na čijem je zaobljenom visu, približno eliptičnog tlocrtnog oblika, bila podignuta tvrđava. Na slici 14 prikazan je crtež i objašnjenje kartografskog znaka za ruševinu. Taj znak se nalazi u tumaču primijenjenih znakova datom na vanokvirnom sadržaju listova topografske karte razmjere 1:50 000, koje je izdavao Generalštab njemačke vojske.


Ruševine

Slika 14: Objašnjenje znaka za ruševinu, topografska karta, 76- 3 Bugojno, Karte des

Nordwestbalkan 1:50 000, razmjera 1:50 000, izdao Chef des Kriegskarten- und Vermessungswesen, Berlin, 1943, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

3.3. Topografske karte Vojnogeografskog instituta socijalističke Jugoslavije Vojnogeografski institut iz Beograda (od 1945. do 1961. Geografski institut Jugoslovenske armije) je nakon II svjetskog rata štampao topografske karte razmjera 1:100 000 i 1:50 000 predratnog izdanja, na temelju vraćenih originala iz Njemačke (Tuno i dr., 2011). Na listu karte razmjere 1:100 000 (slika 15), čiji je sadržaj djelomično dopunjen 1955. godine, ruševina Kaštel je prikazana jednako kao na originalu iz 1935. Na temelju novog topografskog premjera provedenog sredinom 1960-tih godina, izrađene su karte razmjera 1:25 000, 1:50 000 i 1:100 000, na kojima je predočena razvalina utvrde Kaštel. Slika 16 prikazuje isječak lista drugog izdanja topografske karte razmjere 1:25 000, nastale na osnovu podataka revidiranog premjera provedenog 1976. godine. Slično dotadašnjim topografskim kartama, i na ovoj je predstavljen znak za ruševinu i toponim Grad, koji zajedno daju jasan geoprostorni podatak o ostacima utvrde. Zahvaljujući krupnijem mjerilu i manjoj ekvidistanciji izohipsa, karta pruža vjerniju sliku uzvišenja na kojem je bilo podignuto utvrđenje Kaštel/Fenarlik. Naziv Kaštel i na ovoj karti označava obližnje uzvišenje s trigonometrijskom tačkom nadmorske visine 1264 m. Zapadno od njega upisan je toponim Kaštel šuma.


67

Slika 15: Kaštel/Fenarlik prikazan na topografskoj karti, Travnik, razmjera 1:100 000, izdao Vojnogeografski institut, Beograd, 1955, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Slika 16: Ostaci Kaštela/Fenarlika prikazani na topografskoj karti, Turbe 092-3-1, razmjera 1:25 000, izdao Vojnogeografski institut Beograd 1978., Građevinski fakultet Univerziteta u

Sarajevu Na osnovu odredbi topografskog ključa za karte razmjere 1:25 000 (RGU, 1975), kod topografisanja ostataka utvrde Kaštel korišten je uslovni znak za razvalinu zgrade (slika 17).

Slika 17: Znak za razvalinu zgrade u topografskom ključu za karte razmjere 1:25 000 (RGU, 1975)


Analizirajući topografski ključ za topografsku kartu razmjere 1:25 000 i uslovni znak upotrijebljen na karti razmjere 1:25 000, nejasno je zbog čega pri kartografisanju ostataka utvrde Kaštel nije upotrijebljen odgovarajući uslovni znak za razvalinu tvrđave, kako je predviđeno topografskim ključem.

3.4. Geodetske podloge bosanskohercegovačke Republičke uprave za geodetske i imovinsko – pravne poslove U okviru novog topografsko-katastarskog premjera Lašvanske doline, izvršenog aerofotogrametrijskom metodom 1973. godine, snimljen je lokalitet srednjevjekovne utvrde Kaštel/Fenarlik, na temelju čega je kartografisan na geodetskim planovima i kartama koji su proizašli iz tog premjera. 3.4.1. Topografsko-katastarski planovi Radi određivanja lokacije srednjevjekovne tvrđave na planovima, na terenu su određene koordinate njenog središta korištenjem Globalnog navigacionog satelitskog sistema (skraćeno GNSS). Dobivene koordinate se odnose na koordinatni sistem ETRS 89, a za korištenje su transformisane u državni koordinatni sistem Bosne i Hercegovine. Te koordinate su:

y = 6464762 m, x = 4888161 m, H = 1209 m.

Ove koordinate su poslužile za pronalaženje tačne lokacije utvrde na planovima novog premjera.

Slika 18: Toponim Kaštel grad na fotoskici, 13/6235-a, K.o. Sinokos, razmjera 1:3000, izradio Geodetski zavod Sarajevo 1973., Općina Novi Travnik, Služba za urbanizam, imovinsko-pravne

poslove i katastar


69

U sklopu ovog istraživanja je na fotoskicama, koje su prilikom premjera služile za dešifrovanje, identifikovan i označen lokalitet ostataka srednjevjekovne utvrde Kaštel (slike 18 i 19). Kako se može vidjeti na slikama 18 i 19, lokalitet nekadašnje utvrde je 1973. godine bio potpuno zarastao u visoko rastinje i drveće, a sama tvrđava u potpunosti urušena. Stoga na fotoskicama nisu dešifrovane i prikladnim znakom označene razvaline utvrđenja. To je imalo za posljedicu da na geodetskim podlogama izrađenim na osnovu podataka spomenutog snimanja, nije ucrtan bilo kakav topografski znak koji bi ukazivao na postojanje ostataka srednjevjekovne utvrde. Sve što se može vidjeti na ovim podlogama su toponimi „Kaštel“, „Grad“ ili „Kaštel grad“.

Slika 19: Toponim Grad na fotoskici, 14/6340-a, K.o. Sinokos, razmjera 1:3000, izradio Geodetski zavod Sarajevo 1973., Općina Novi Travnik, Služba za urbanizam, imovinsko-pravne

poslove i katastar) Aerofotogrametrijski mjerni snimci su osnova za dobivanje grafičkog prikaza (plana, kasnije karte) područja prikazanog na snimku. Dva glavna zadatka koja treba riješiti aerosnimkama su mjerenje i interpretacija aerosnimki (Kraus, 2006). Stereorestitucijom se, nakon obrade snimaka, rekonstruiše položaj i oblik snimanog objekta, odnosno kasnije dobije grafički prikaz snimljenog područja, a u konkretnom slučaju dobiveni su topografsko-katastarski planovi s horizontalnom i visinskom predstavom terena.


Slika 20: Lokalitet Kaštel/Fenarlik prikazan na reprodukovanom listu topografsko-katastarskog plana bez visinske predstave, 6E17-5, razmjera 1:5000, izdala Republička geodetska uprava BiH 1978, Općina Novi Travnik, Služba za urbanizam, imovinsko-pravne poslove i katastar

Slika 21: Lokalitet Kaštel/Fenarlik prikazan na reprodukovanom listu topografsko-katastarskog plana sa visinskom predstavom 6E17-15, razmjera 1:2500, izdala Republička geodetska uprava

BiH 1978, Općina Bugojno, Služba za urbanizam, građenje, geodetsko-katastarske poslove i imovinsko-pravne poslove


71

Područje analizirano u radu se nalazi na administrativnoj granici političkih općina Novi Travnik i Bugojno (slika 1). Mjesto na kome je lokalitet utvrde, vidljivo je na listovima topografsko-katastarskih planova razmjera 1:5000 i 1:2500 (slike 20 i 21), međutim na planovima nije ucrtan nikakav znak koji bi ukazivao na postojanje ostataka utvrde, premda je topografskim ključem (Savezna geodetska uprava, 1955) predviđen znak za ovakve objekte. Na planu je prikazana vezna fotogrametrijska tačka broj 380 i tačka broj 1 koja predstavlja graničnu biljegu pri razgraničenju katastarskih, u ovom slučaju i političkih općina Bugojno i Novi Travnik, materijalizovana usamljenim drvetom. Po novom premjeru lokalitet Kaštela nije izdvojen kao zasebna parcela, nego je dio katastarske parcele broj 20 k.o. Zijamet općina Bugojno i dio katastarske parcele broj 1390/1 k.o. Sinokos, općina Novi Travnik. Lokalitet utvrđenja je na slici 20 istaknut krugom crvene boje. 3.4.2. Osnovna državna karta Na osnovu planova proizašlih iz aerofotogrametrijskog snimanja područja današnjih općina Novi Travnik i Bugojno izrađena je osnovna državna karta (ODK) razmjere 1:10 000. Na ovoj karti je prikazan lokalitet Kaštel (slika 22), međutim ni na njoj ne postoji nikakav znak koji bi korisniku karte ukazao na postojanje utvrde (ostatka utvrde). Pored standardnog sadržaja karte, na lokalitetu Kaštel se da uočiti oznaka za fotogrametrijsku veznu tačku i nadmorska visina uzvisine na kojoj su ostaci utvrde.

Slika 22: Kaštel/Fenarlik prikazan na ODK razmjere 1:10 000, 6E 17,18-13, izdala Republička geodetska uprava SR BiH – Sarajevo 1977., Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu


4. ZAKLJUČAK Grafička predodžba dijela Zemljine površine, u mnogome pomaže u rješavanju problema sa kojima se susreću istraživači različitih profila, naravno upotpunjen sa drugim pisanim izvorima. Grafičkom prikazu terena određenog područja mora se posvetiti posebna pažnja, jer na osnovu interpretacije zabilježenog mogu se izvoditi veoma korisni zaključci, kao što je slučaj u ovom istraživanju arheoloških ostataka Kaštela. Uvidom u geodetske podloge starog premjera Bosne i Hercegovine, pored toponima koji karakteriše lokalitet, evidentan je i znak za postojanje ostataka utvrde, te se uočava zaravnjeni zemljani plato, pa čak i naznaka da se radi o ruševinama. Međutim, novim premjerom je ovaj lokalitet u potpunosti zanemaren i u velikoj mjeri izostavljen, osim u situacijama u kojima su korištene starije karte kao izvor podataka. Uzevši u obzir da je prošlo mnogo vremena između provođenja starog i novog premjera, i skoro stoljeće od izvođenja starog i novog premjera, vjerovatno je veliko zarastanje objekta uzrokovalo njegovo neraspoznavanje, a samim tim i neevidentiranje na geodetskim podlogama novijeg datuma. Sve geodetske podloge starog premjera sadrže znak i toponim lokaliteta Kaštel. Na katastarskim planovima novog premjera jedino je evidentiran toponim Kaštel, odnosno Kaštel grad, kao i na svim ostalim grafičkim prikazima proisteklim samo na osnovu podataka novog premjera. Upoređujući karte različitih razmjera, nastalih u različitim vremenskim periodima, jasno se može uočiti materijalno propadanje ostataka utvrde, jer su ostaci „vidljiviji“ na geodetskim podlogama starijeg datuma. LITERATURA Arnautović, K. (2013): Topografski znaci na katastarskim planovima austro-ugarskog premjera Bosne i Hercegovine. Geodetski glasnik 44, str. 72-85.

Hoffer, A. (1897): Zlato i druge rude u Travničkom kotaru. Glasnik Zemaljskog muzeja, str. 411-423.

Husić, A. (2002): O ubikaciji srednjovjekovne tvrđave Fenarlik. Prilozi 31, str. 83-94.

Husić, A. (2003): Nahija Lašva od 1463. godine do kraja 16. vijeka, magistarski rad. Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Husić, A. (2010): O imamskoj službi u tvrđavama Bosanskog sandžaka u 15. i prvoj polovini 16. Stoljeća. Radovi, knjiga 1 Historija, Historija umjetnosti, Arheologija, Filozofski fakultet Sarajevo, Sarajevo, str. 149-173.

Gašparović, R. (1970): Bosna i Hercegovina na geografskim kartama od prvih početaka do kraja XIX vijeka. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Kapetanović, N., Selesković, F. (1999): Geodezija. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Kraus, K. (2006): Fotogrametrija, 1. dio: osnove i standardni procesi. Prijevod s engleskog jezika A. Mulahusić. SYNOPSIS Zagreb i SYNOPSIS Sarajevo.


73

Kreševljaković, M. (1987): Naselja opštine Pucarevo. SIZ kulture i fizičke kulture Pucarevo i štamparija „Mileševo“, Prijepolje.

Mandić, M. (1926): Predhistorijske i sredovječne utvrde oko Travnika, Glasnik Zemaljskog muzeja, str. 35-43.

Mandić, M. (1931): Vezirski grad Travnik nekada i sada. Matica Hrvatska, Zagreb.

Mazalić, Đ. (1951): Biograd – Prusac stari bosanski grad. Glasnik Zemaljskog muzeja, str. 147-189.

MGI (1904): Zeichenerklärung für die spezialkarte der österreichisch-ungarischen monarchie im mafse 1:75000 de natur. Militärgeographischen Institut, Wien.

MGI (1880): Instruction für die Katastral - Vermessung Bosnien und Herzegovina in Bosnien und der Herzegovina. Militärgeographischen Instituts Osterrichisch-ungarischen Monarchie, Wien.

Niškanović, M., ur. (2001): Benedikt Kuripešić: Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju, 1530. Čigoja štampa, Beograd.

Peterca, M., Čolović, G. (1987): Geodetska služba JNA. Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd.

Republička geodetska uprava Sarajevo (1975): Topografski ključ za topografsku kartu 1:25000, Vojnogeografski institut Beograd.

Savezna geodetska uprava (1955): Topografski ključ za planove u razmerama 1:500, 1:1000, 1:2000 i 1:2500. Savezna geodetska uprava, Beograd

Slukan-Altić, M. (2003): Granice Dalmacije u mirovnim ugovorima i na kartama razgraničenja do kraja 19. stoljeća. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Državni arhiv Split, 2003, br. 18, str. 453-478.

Topoljak, J. (2015): Konceptualni model katastarskog informacionog sistema u FBiH, doktorska disertacija. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

Tuno, N., Mulahusić, A., Kozličić, M., Orešković, Z. (2011): Rekonstrukcija granice sutorinskog izlaza Bosne i Hercegovine na Jadransko more s pomoću starih geografskih karata. Kartografija i geoinformacije vol. 10 no. 16, str. 26-55.

Tuno, N. (2014): Optimalne metode geometrijske obrade digitalnih geodetskih planova, doktorska disertacija. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.

VGI (1937): Tumač znakova na kartama 1:100 000. Vojnogeografski institut Beograd.

Živković, I. (1987): Topografski planovi. Naučna knjiga Beograd.

[URL 1] Katastarski plan preklopljen preko ortofota lokaliteta Kaštela http://www.katastar.ba/geoportal/preglednik/(22.10.2015)

[URL 2] Fotografija ostataka suhog rova koji je po potrebi punjen vodom https://hr-hr.facebook.com/Stari-grad-Kastel-Novi-Travnik (22.10.2015)

[URL 3] Digital Archive of McMaster University Library http://digitalarchive.mcmaster.ca/islandora/object/macrepo:10131 (22.11.2015)


[URL 4] 3rd Military Mapping Survey of Austria-Hungary, sheet 35-44 http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-44.jpg (12.10.2015)

[URL 5] The Third Military Survey (1869-1887) http://mapire.eu/en/map/hkf_75e/?zoom=5&lat=46.71155&lon=18.14058 (21.10.2015) ZAHVALA U rad su uneseni i podaci koje su autorima ustupili uposlenici katastarskih ureda općina Novi Travnik i Bugojno, kao i uposlenici zemljišno-knjižnog ureda Općinskog suda Bugojno, te im autori izjavljuju zahvalnost. Autori se takođe srdačno zahvaljuju svima koji su pružili nesebičnu pomoć pri pisanju rada. Autori: Dr. sc. Jusuf Topoljak, dipl.inž.geod. Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Patriotske lige 30, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: [email protected] Doc. dr. sc. Nedim Tuno, dipl.inž.geod. Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Patriotske lige 30, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: [email protected] Vanr. prof. dr. sc. Admir Mulahusić, dipl.inž.geod. Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu Patriotske lige 30, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: [email protected] Dr. sc. Aladin Husić Orijentalni institut, Univerzitet u Sarajevu Zmaja od Bosne 8b, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: [email protected], [email protected] Mr. sc. Lidija Fekeža-Martinović Zemaljski muzej u Sarajevu Zmaja od Bosne 3, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina E-mail: [email protected]

Documents

OSTACI SREDNJEVJEKOVNE UTVRDE KAŠTEL (FENARLIK) U