BILTENBisnodeBusinessInformationGroup

Poslovne informacije &ekonomska analitika

Proljeće 2012.

Brzi pregledhrvatskoggospodarstva

ZA BOLJE POSLOVNE ODLUKE

Sve što trebate znati o potencijalnim poslovnim partnerima, a ne usudite ih se pitati.

Pregledati financijska izvješća subjekata za posljednjih 5 godina

Otkriti uspješnost poslovanja putem ključnih financijskih pokazatelja

Usporediti poslo-vanje svoje tvrtkes konkurentima

Istražiti najkraći put do novih potencijalnih poslovnih partnera

Odabrati kontaktne informacije ciljane skupine za potrebe direktnog marketinga

Kao preplatnik možete:

Znatiželja je ubila mačku, ali može spasiti vaš biznis.

Možda mu je voda do grla, moždamu tvrtka nije likvidna, solventna.Možda kasni s plaćanjem, a i potraživanja su mu ogromna?

To sve možete saznati iz svog ureda. Bez neugodnih situacija.

UVODNIKSADRŽAJ

IMPRESSUM

Znanjem iinformacijamado izvrsnostii uspjeha

Gospodarskakretanja

Analizatržišta rada

Nelikvidnost iinsolventnost

Analiza poslovanja poduzetnika RH u razdoblju 1-9/2011

Izvrsnost

1. 2. 3. 4. 5.

Nakon što smo u drugom polugodištu 2011. proveli značajne organizacijske promjene i unaprijeđenja poslovnog modela krećemo s izdavanjem prvog broja biltena u 2012. i time započinjemo njegovim ciklusom tromjesečnog izdavanja, odnosno četiri puta tijekom 2012. godine. Zadržat ćemo pravo na korist čitatelja, da ovisno o aktualnosti određenih tema i iskazanom interesu korisnika, po potrebi i mogućnostima eventulano izdamo i pokoji broj više.Neovisno o već distribuiranim informacijama ovom prigodom ćemo ponoviti da smo u okviru promjena provedenih u 2011. spojili dva trgovačka društva (WLW i Poslovna domena) u jedno čime se povećala organizacijska efikasnost kroz opću sinergiju i zajednički menadžment. Time su osnaženi preduvjeti za rast i razvoj sva tri trenutno aktivna, namjenom različita, koncepta (www.poslovna.hr, www.boniteti.com i www.wlw.hr) od koji svaki u svojem području• Upravljanje poslovnim informacijama • Usluge ekonomske analitike i ocjenjivanje financijskog rejtinga • Internet oglašavanje i multifunkiconalna komunikacija između poslovnih subjekata predstavlja tržišnog lidera.

Vjerujemo da ono što smo učinili, činimo i dalje planiramo činiti predstavlja i predstavljat će u budućnosti rješenja koja će donositi egzaktnu korist svim kupcima i korisnicima usluga kao i drugim partnerima. S aspekta naše društvene odgovornosti, želimo da je naše djelovanje i od značajne koristi za hrvatsko društvo u cjelini.

IZDAVAČ: Bisnode d.o.o.

DIREKTOR: Benjamin CerovacANALITIKA: Nikola NikšićUREDNICA: Valentina Kuharić

DIZAJN: Mladen RunkasFOTOGRAFIJE: iStockphotoIZVOR: Fina, DZS, HNB

Publikacija, ožujak 2012.

Kontakt:01 30 30 500info@bisnode.hrwww.bisnode.hr

Sadržaj biltena podijeljen je u pet temat-skih cjelina u skladu s akutualnim izazo-vima hrvatskog gospodarstva i društva a vodeći računa o dostupnosti i ažurnosti podadaka koji su korišteni za obradu u okviru analitičkih postupakaInformacije za bilten smo pripremili korištenjem podataka prikupljenih i pohranjenih u naše podatkovne baze te prikupivši ih iz sljedećih izvora: FINA, Državni zavod za statistiku, Hrvatski za-vod za zapošljavanje, Hrvatska narodna banka, Eurostat.

Benjamin Cerovac, direktor

3

GOSPODARSKA KRETANJA

Neophodno velikopospremanje u registrima

Pregled registriranih poslovnih subjekata prema aktivnosti / neaktivnosti

Pregled registriranih i aktivnih poslovnih subjekata po ključnim djelatnostima

Od 564 registrirana poslovna subjekta u toj djelatnosti, čak 495 ili 87,8% ih je i aktivno. Takođe i u djelatnosti „poslovanje nekretninama“, u kojoj je registriran značajan broj poslovnih subjekata (6827), aktivno je njih 5222 ili visokih 76,5%.

Djelatnost OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJE rekorder u postotku aktivnih

S obzirom na prva očitovanja nove Vlade u kojima se iskazuju jasne namjere da se hrvatski gospodarski sustav „očisti“ od dugoročno neaktivnih i insolventnih poslovnih subjekata, za očekivati je da će u 2012. doći do znatnih promjena u podatcima o broju poslovnih subjekata, po svim organizacijskim oblicima.Vođeni time, za potrebe raznih analiza i praćenja promjena koje će neosporno slijediti, ovdje ćemo dati

detaljan pregled sadašnje strukture hrvatskog gospodarskog sustava po organizacijskim oblicima i djelatnostima, aktivnim i neaktivnim subjektima te dinamikom osnivanja i brisanja u proteklom dvogodišnjem razdoblju.Lako je za uočiti izuzetno veliku razliku između aktivnih i neaktivnih na poziciji „poduzeća i zadruge“. Radi se o velikom broju neaktivnih koji nisu proveli usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima te

će biti izbrisana. Postupkom usklade, cca 2000 poslovnih subjekata s te pozicije prijeći će u kategoriju aktivnih trgovačkih društava. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, sve djelatnosti grupirane su u 21 grupu. U Hrvatskoj, 2/3 od ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata registrirano je u 5 grupa djelatnosti, koje zbog broja registriranih poslovnih subjekata, u daljnjem tekstu ove publikacije, izdvojeno promatramo i nazivamo „ključnima“.

Vodećipružateljdigitalnihposlovnihinformacijau Europi.

Najveći broj aktivnih u odnosu na registrirane, u ključnim djelatnostima, nalazi se u grupi “stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti“, što u postotku iznosi 65,3%.

Trgovačka društva

Poduzeća i zadruge

Ustanove, tijela, udruge i organizacije

Ukupno pravne osobe

Obrti i drugi samostalni poduzetnici

Ukupno aktivni poslovni subjekti

Trgovina na veliko i malo, poprav. motor. vozila

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Građevinarstvo

Prerađivačka industrija

Ostale uslužne djelatnosti

Sve ostale grupe djelatnosti, kumulativno

Ukupno

Registrirani

Registrirano

Aktivni

Udio u ukupnombroju registriranih

Neaktivni

Aktivno

Aktivni /registrirani

Udio u ukupnombroju aktivnih

OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA

OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA

154911

66546

62475

283932

90184

24122

24657

23742

39902

81307

283932

108931

2041

17958

128930

90751

219681

31,8%

8,5%

8,7%

8,4%

14,1%

28,6%

100,0%

45980

64505

44517

155002

31994

15745

14784

13178

11486

41743

128930

70,3%

3,1%

28,7%

45,4%

24,8%

12,2%

11,5%

10,2%

8,9%

32,4%

100,0%

Mali su veliki

Struktura poslovnih subjekata u ključnim djelatnostima 31.12.2011., po broju zaposlenih

Veći ili manji omjer registriranih i aktivnih po djelatnostima u korelaciji je sa zahtjevnošću organizacije posla u pojedinoj djelatnosti i njenoj atraktivnosti. U djelatnostima čija priroda posla zahtjeva veći broj djelatnika u složenijem poslovnom procesu, poslovni subjekti koji se osnuju, ostvaruju i zadržavaju aktivnost na tržištu. Tako u „građevinarstvu“ i „prerađivačkoj industriji“ aktivno je 57,8% poslovnih subjekata u odnosu na registrirane. Također, atraktivnost pojedine djelatnosti, koja pruža prigode za višom profitabilnosti uz male rizike (radi se uglavnom o uslugama koje se temelje na intelektualnom kapitalu bez uporabe materijalne imovine veće vrijednosti) rezultira aktivnošću. U grupi „stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti“ aktivno je 65,3% od ukupno registriranih poslovnih subjekata.

Sintagmu koja je ujedno naziv jednog od naših važnih projekata, „mali su veliki“, prethodna tabela i graf, potvrđuju u punoj mjeri. Poslovni subjekti s manjim brojem zaposlenih, u grupama „1-9“ i „10-49“, predstavljaju nadpolovičnu većinu (51,8%), a u vodećim djelatnostima, „trgovina na veliko i malo...“ i „stručne djelatnosti...“, sudjeluju s više od 60%.

196 86 3165 8149blokada računa

U slijedeća 24 sata u Hrvatskoj:

otvorenihžiro-računa

novi subjektugašenihžiro-računa

ugašenihsubjekata

deblokada računa

U grupi „ ostale uslužne djelatnosti“, poslovni subjekti bez zaposlenih čine 71,2% ukupnog broja aktivnih poslovnih subjekata u toj grupi. Poslovni subjekti s 10 i više zaposlenika u ovoj grupi djelatnosti učestvuju samo sa 1,8%.

Jedino u „prerađivačkoj industriji“, udio poslovnih subjekata s 10 i više zaposlenika je značajan, iznosi 21,2%. Poslovni subjekti s 1 do 9 zaposlenika učestvuju s 45,9% a bez zaposlenih je 32,9% poslovnih subjekata u ovoj grupi djelatnosti.

TEŠKAŠI JEDINO U PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI

Trgovina na veliko i malo, poprav. motor. vozila

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Građevinarstvo

Prerađivačka industrija

Ostale uslužne djelatnosti

Sve ostale djelatnosti

0 1-9 10-49 50-249 250 i višeOBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA

11757

6273

6478

4340

8174

21414

17166

8525

6504

6044

3102

14590

2617

839

1474

1962

184

3818

2617

839

1474

1962

184

3818

76

8

47

171

3

279

0; 5846; 45,3%

250 i više; 584; 0,5%50-249; 3085; 2,4%

10-49; 10894; 8,4%

1-9; 55931; 43,4%

Struktura broja aktivnih poslovnih

subjekata 31.12.2011. prema broju zaposlenih

5

Bruto domaći proizvod i inflacijaU poslovnim medijima, skupovima i drugim sadržajima ili događajima na kojima se analizira i komentira aktualna gos-podarska situacija ili predviđa buduća, uvriježeno je da se o bruto domaćem proizvodu prvenstveno očituje kroz postotke promjena u odnosu na prethodnu kalendarsku godinu. U tabeli u kojoj se nalazi izdvojeni podatci koji se objavljuju na portalu Eurostat, prikazana je usporedba hrvatskog BDP-a u odnosu na nekoliko odabranih zemalja i grupa zemalja, koje su nam susjedi, važni partneri ili predstavljaju važne igrače.Nesporno da je za sve promatrane zemlje 2009. bila godina snažne krize. Za europljane prva godina u kojoj je BDP imao

pad u odnosu na prethodnu, a dvije velike zvijezde svjetske ekonomije, SAD i Japan, već su 2008. osjetile prve efekte kri-ze. Za razliku od ostalih promatranih, Hrvatska je hod po mu-kama nastavila u 2010. i 2011., praktično bez provedbe ikakvih značajnijih sistemskih i strukturalnih promjena koje bi bitno doprinijele stvaranju uvjeta za oporavak gospodarstva. Da je izvjesnost globalnog oporavka ekonomije u kratkoročnom razdoblju vrlo upitna, pokazuju i predviđanja rasta za 2012. i 2013. U takvom okruženju izazovi za one koji eventualnu novu krizu (nepoznate jačine, dubine i vremenske dimenzije) doče-kuju a da još nisu izišli ni iz prethodne, rastu eksponencijano.

Naši brendovi boniteti.com, poslovna.hr i wlw.hr pružaju lako dostupan i sveobuhvatan pregled financijskih i kreditnih informacija.

GOSPODARSKA KRETANJA

Usporedba broja osnivanih i brisanih poslovnih subjekata 2011. / 2010.

U 2011., kako se radilo o izbornoj godini u kojoj su mnogi procesi vezani za neophodne promjene i unaprijeđenja u gospodarstvu zaustavljeni, usporeni ili svedeni na minimum, uz isti obujam osnivanja, brisanje trgovačkih društava provedeno je u trostruko manjem obujmu u odnosu na 2010.

Osnovana trgovačka društva

Osnovani ostali poslovni subjekti

Osnovani poslovni subjekti

Brisana trgovačka društva, ukupno

Brisani ostali poslovni subjekti

Brisani poslovni subjekti, ukupno

Razlika između osnovanih i brisanihposlovnih subjekata

2011. 2010. 2011. - 2010. 2011. / 2010.OSNIVANJA I BRISANJA PRAVNIH OSOBA

10473

3374

13847

1846

531

2377

11470

10601

3513

14114

5570

763

6333

7781

-128

-139

-267

-3724

-232

-3956

3689

-1,2%

-4,0%

-1,9%

-66,9%

-30,4%

-62,5%

47,4%

,5

Kretanje rasta/pada BDP-a u odnosu na prethodnu godinu za razdoblje 2008. – 2013.

Kretanje BDP-a u razdoblju 2007.-2010. za Hrvatsku, 3 odabrane zemlje i EU-27 (osnovica BDP EU-27 za 2007. = 100)

118,8iznosi indeks rasta godišnje stope inflacije u odnosu na 2005za Hrvatsku, što je gotovo identično slovenskom, 118,7

iznosi za Njemačku, za zemlje EU 114,4 a za Češku, s kojom se često uspoređujemo, 117,5

Upravo za bolje razumijevanje trenutne pozicije i konku-rentnosti hrvatskog gospodarstva na globalnom tržištu, koristeći povjesne podatke (2007. – 2011.) i predviđanja za 2012. i 2013. u usporedbi s BDP-om za grupu 27 zemalja EU za 2007., kao baznom veličinom, izračunan je trend BDP-a iskazan indeksima u odnosu na baznu veličinu (EU-27). Iz

grafikona koji slijedi vidljivo je da će hrvatski BDP u 2013., ako se sve bude kretalo u okviru predviđanja objavljenim na Eurostatu, za slovenskim zaostajati za 1,7 indeksni bod veći od onog iz 2007. (2007. 88,0 – 61,0 = 27,0; 2013. 88,1 – 59,4 = 28,7), te čak za 5,9 više indeksnih bodova od češkog (22,0 – 27,9).

EU (27 zemalja)

Češka

Njemačka

Austrija

Slovenija

Hrvatska

SAD

Japan

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.ZEMLJA, REGIJA

0,3

3,1

1,1

1,4

3,6

2,2

-0,3

-1,0

-4,3

-4,7

-5,1

-3,8

-8,0

-6,0

-3,5

-5,5

2,0

2,7

-3,7

1,7

1,4

-1,2

3,0

3,3

1,6

1,8

3,0

1,8

1,1

0,6

1,7

-0,9

0,6

0,7

0,8

0,5

1,0

0,8

1,5

1,8

1,5

1,7

1,5

1,3

1,5

1,2

1,3

1,0

EU (27 zemalja) Češka Njemačka Slovenija Hrvatska

120,0

110,0

100,0

90,0

80,0

70,0

60,0

50,02007.

116,0

100,0

88,0

117,3

100,3

91,2

111,3

96,0

110,4

99,5

86,0

112,9

101,6

88,1

111,3

100,1

86,8

107,2

97,9

85,0

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

83,9

83,0

61,0

85,6

62,3

85,3

58,2

87,3

59,4

85,9

58,7

83,8

57,9

81,6

58,6

112

7

GOSPODARSKA KRETANJA

Izvoz, odnosno prihodi poslovnih subjekata ostvareni prodajom roba i usluga prema inozemstvu, je kategorija koja ukazuje koliko je pojedina organizacija konkurentna na globalnom tržištu, odnosno koliko je otporna na krize svojih kupaca i drugih bitnih partnera te u lokalnoj ili regionalnoj ekonomiji. U odnosu na 2010., hrvatski izvoz je u 2011. porastao za simboličnih 1% a uvoz smanjen nešto više, za 1,4%. Sinergijom ta dva poboljša-nja, pokrivenost uvoza prešla je granicu 60%. Analizirajući izvoz i

uvoz segmentirano po grupama proizvoda prema međunarodnoj klasifikaciji namjene proizvoda (BEC), uočava se da je u 5 od 6 relevantnih grupa smanjen uvoz, od toga u 3 značajnije, a u dvije vrlo malo. Radi se o grupama „hrana i piće“ i „industrijski materijal“ gdje je vrijednost uvoza bila više pod utjecajem rasta cijena proizvoda nego fizičkog obujma uvoza. Uvoz goriva i maziva je znatno rastao, što je sasvim logično imajući u vidu rast cijena nafte koji se preslikao na cijene goriva i maziva.

Vanjskotrgovinska razmjena

0,1% 7%je najnižu stopa inflacije za 2011. u Europi, a ostvarena u Švicarskoj, a najvišu Estonija 5,1%

susjedna Srbija je u 2011. zabilježila inflaciju od 7% što je značano smanjenje u odnosu na 2010. (10,3%), uz rast BDP-a od 1,9%. U BiH, u 2011. godišnja inflacija iznosila je 3,1%

Razdoblje ovako široke i duboke, snaž-ne i dugotrajne krize je vrijeme kada su se reaktivno pojačali sustavi nadzora i rezanja troškova na svim razinama, od državnog proračuna, institucija i poslov-nih subjekata do obitelji i pojedinaca. Uz rast nezaposlenosti, s jedne strane potražnja (potrošnja) se minimalizira, a s druge strane, pod uticajem rasta cijena sirove nafte i poljoprivrednih sirovina, rastu cijene naftnih derivata (goriva

i maziva) i prehrane. Prognoziranje inflacije za 2012. izuzetno je osjetljivo zbog nepredvidljivosti globalnih kretanja cijena dvije osnovne komponete koje utječu na indeks potrošačkih cijena, cijene hrane i nafte. Nestabilnost cijena hrane je vezana na snižene projekcije rasta svjetskog BDP-a, time i potražnje, te na nesigurnost koja je prisutna na financijskom tržištu i tržištu kapitala. Na formiranje cijena nafte, pogotovo na

rast, velik utjecaj imaju nepredvidive ge-opolitičke napetosti i potencijalni sukobi koji ometaju planiranu eksploataciju i distribuciju. Na „domaćem terenu“, uvođenjem fiskalne odgovornosti, primjenom novih stopa PDV-a i rastom nezaposlenosti, teško da se može oče-kivati snažnija potrošnja. Stopa inflacije za 2011., mjerena indeksom potrošač-kih cijena, iako viša nego u 2010., i dalje je u rasponu vrlo niske inflacije.

Godišnje stope inflacije u prosincu 2012. u odnosu na 2011. te indeksirano u odnosu na 2005.

EU

Slovenija

Njemačka

Češka

Hrvatska

Izvoz

Uvoz

Negativni saldo

Pokrivenost uvoza izvozom

2010.

2010. 2011. 2011. - 2010. 2011. / 2010.

2011. 12. 2011. / 2005.ZEMLJA ILI GRUPA ZEMALJA

RAZDOBLJE

2,1

2,1

1,9

1,2

1,1

64.892

110.297

-45.405

58,8%

65.530

108.755

-43.225

60,3%

638

-1.542

2.180

1,4%

101,0%

98,6%

95,2%

102,4%

3,1

2,1

2,3

2,5

2,2

114,4

118,8

112,5

117,5

118,7

Kada se govori o globalnoj tržišnoj utakmici, osim potrebe i sposobnosti da prodaju na inozemnim tržištima, poduzet-ničke organizacije imaju mogućnost i obvezu natjecati se s globalnim tržišnim liderima na „domaćem terenu“. Hrvatska gospodarska strategija, neovisno kada i tko će je napraviti, neće može zaobići one koje se vežu na turizam ili se odnose na proizvodnju proizvoda (pića, namještaj, bilje, stoka, ...), a koji predstavljaju dodanu vrijednost ekspolataciji hrvat-

skih prirodnih bogatstava (šume, more i rijeke, pitka voda, obradive površine ...). Upravo u tim, važnim gospodarskim djelatnostima, uz određeni napredak ostvaren u 2011., neo-visno je li povećan izvoz ili smanjen uvoz, ima još značajnog prostora za rast i razvoj kako bi se uvoz supstituirao doma-ćom ponudom. U tabeli koja slijedi odabrane su djelatnosti koje imaju temelje u prirodnim resursima, iskustvima radne snage i tradiciji.

Boniteti.com je zbirka neophodnih on-line poslovnih informacija koje su potrebne za donošenje svakodnevnih poslovnih odluka.

Na jednom mjestu možete pratiti disciplinu plaćanja Vašeg partnera, procijeniti menadžerske sposobnosti vodećih osoba poduzeća, provjeriti da li je transakcijski račun partnera blokiran i kako on

posluje. Za svako poduzeće ujedno je izrađena Bonitetna ocjena.

Izvoz i uvoz 2011. - 2010. prema grupama proizvoda (grupirano prema međunarodnoj klasifikaciji namjene proizvoda, BEC)

Uvoz 2011. Uvoz 2010. Izvoz 2011. Izvoz 2010.

Ostali proizvodi

Proizvodi široke potrošnje

Prijevozna sredstva

Kapitalni proizvodi

Goriva i maziva

Industrijski materijal

Hrana i piće

0 5.000

291125355475

10.000 15.000 20.000 25.000 30.000 35.000

dijelovi i pribor

18.283

16.350

10.011

23.291

31.817

8.712

19.360

18.208

10.031

20.458

32.108

10.007

9.758

11.515

6.434

8.091

21.033

9.644

12.417

6.166

8.064

20.111

8.0148.344

9

GOSPODARSKA KRETANJA

Promatrajući regionalno, najveći rast izvoza (39,2%) ostvaren je prema zemljama Afrike, od 2.116 mil kuna u 2010. do 2.945 mlrd kuna u 2011. (+829). Obrnuto tome, najveći rast uvoza (8,3%) ostvaren je kroz narudžbe prema zemljama Azije, od 16.300 mil kuna u 2010. do 17.653 mil kuna u 2011., (+1.353).

Ono što izaziva posebnu pozornost je činjenica da u zemljama EU uvoz prehrambenih proizvoda ne prelazi 8% ukupnog uvoza a u Hrvatskoj je 40%. Teško da bi se mogao navesti opravdani razlog zašto često spominjane kulture (salata iz Danske, luk iz Kine i jabuke s Novog Zelanda) ne mogu biti zamijenjeni domaćim proizvodima ako se tako organizira i fokusira gospodarski sustav.

Promatrajući dinamiku uvoza i izvoza u dvogodišnjem razdoblju (2010. – 2011.) u odnosu na odabrane zemlje (po vrijednostima uvoza i izvoza značajnije od ostalih), lako se može uočiti negativan efekt globalne recesije na hrvatski izvoz u euro-lidere, Njemačku i Italiju. Osim što je u tim zemljama došlo do smanjenja potražnje i potrošnje, one su diskretno poticale na protekcionizam, otkazivanje narudžbi ino-dobavljača i zamijenu sa lokalnima.

126,5%29,2%je najveći rast izvoza 2011./2010., a ostvaren je prema Francuskoj (+1.123 mil kuna, od 888 mil kuna u 2010. do 2.011 mil kuna u 2011.). Značajan rast izvoza ostvaren je prema Norveškoj i Liberiji. Radi se vrijednosti isporuka brodova naručiteljima iz tih zemalja koje zbog duljine tijeka proizvodnje u brodogradnji (više od jedne godine) nije bilo u prethodnoj godini.

je porastao uvoz iz Indije (+202 mil kuna ili 29,2%, od 692 mil kuna u 2010. na 894 mil kuna u 2011.), što je najviše izuzimajući uvoz iz Azerbejdžana (naftni proizvodi)

Biljna i stočarska proizvodnja i lovstvo

Ribarstvo

Proizvodnja preh. proizvoda, pića i duhana

Proizvodnja tekstila, odjeće i kože

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

Proizvodnja namještaja

Izvoz2011.

Izvoz2011. - 2010.

Uvoz2011.

Uvoz2011. - 2010.

Izvoz - uvoz2011.

Pokrivenostizvoza uvozom

u 2011.

IZVOZ I UVOZ PREMA NKD-U(ZA ODABRANE DJELATNOSTI)

1.395

610

5.713

4.999

1.158

1.583

-53

181

65

499

19

-63

2.946

73

9.073

7.296

2.735

1.535

-138

3

217

213

-200

-67

-1.551

537

-3.360

-2.297

-1.577

48

47,4%

835,6%

63,0%

68,5%

42,3%

103,1%

Austrija

Italija

Njemačka

Slovenija

BiH

Srbija

Rusija

SAD

IZVOZ I UVOZ ZA ODABRANE ZEMLJEIzvoz2011.

Izvoz2011. - 2010.

Uvoz2011.

Uvoz2011. - 2010.

Izvoz - uvoz2011.

Pokrivenostizvoza uvozom

u 2011.

3.668

10.284

6.507

5.344

7.946

2.561

1.549

1.767

234

-1.810

-214

264

412

16

276

149

4.697

17.833

13.756

6.818

3.687

867

8.582

2.357

-557

1.003

962

363

322

251

-1.372

-25

-1.029

-7.549

-7.249

-1.474

4.259

1.694

-7.033

-590

78,1%

57,7%

47,3%

78,4%

215,5%

295,4%

18,0%

75,0%

TRŽIŠTERADA

Nezaposlenost, prepreka održivom razvojuJedan od velikih problema „stare“ Europe je starost stanovništva i kontinuirano smanjenje broja aktivnih, radno sposobnih i socijalno uključenih, stanovnika. Upravo, da se zane-mari sve loše kratkoročno i srednjeročno što nosi aktualna kriza – stagnacija (depresija ?), na „duge staze“ demografija je najveći pro-blem. Uspješno smanjenje javne potrošnje, poticanje investicija i izvoza, uvođenje novih modela rasta koji omugućavaju zapošljava-nje, ravnoteža između smanjenja zaduženosti i razumne potrošnje, sve je to moguće izve-divo i ostvarivo, no starenje stanovništva i po-vezani troškovi zdravstvene i socijalne skrbi su veliki izazov koji je potrebno premostiti novim i prihvatljivim reformama. Trenutno

vrlo popularne rejting agencije upozoravaju kako je rast javnih troškova zdravstvene skrbi dugoročno neodrživ i da bi za tri godine, bez reformi, moglo doći do snižavanja rejtinga i u najrazvijenijim zemljama, članicama G20. U Hrvatskoj, prateći prvenstveno trendove nezaposlenosti, također se može uočiti konti-nuirano smanjenje broja aktivnih stanovnika. U odnosu na 2007. kao baznu godinu pro-matranja, broj aktivnih stanovnika smanjen je za 52146, od toga broj zaposlenih je smanjen 113.100, a broj nezaposlenih povećan za 60954. U odnosu na kraj siječnja 2011., kada je bilo registrirano 334378 nezaposlenih, godinu dana kasnije, krajem siječnja 2012., registrirano ih je 27 više ili 334351.

Najveća pozitivna promjena smanjenje broja nezaposlenih za 778 ili 3,8% u razdoblju siječanj 2012. – siječanj 2011., registrirano je u Primorsko-goranskoj županiji. I u druge dvije županije koje pripadaju istoj regiji, smanjen je broj nezaposlenih, u Istarskoj za 346 ili 3,3% i Ličko-senjskoj za 259 ili 6,8%. Zbirno, ta regija sa smanjenjem broja nezaposlenih za 1383, na prvom je mjestu od 4 regije (od 6 ukupno) u kojima je smanjen broj nezaposlenih.

Negativni rezultat, povećanje broja nezaposlenih, siječanj 2012. – siječanj 2011., zabilježen je u 2 regije od kojih je Južna Hrvatska negativni rekorder sa rast nezaposlenih za 2306. Od četri županije koje su uključene u tu regiju, 3 su smanjile ili zadržale broj nezaposlenih no u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj nezaposlenih povećao se za 2732.

RED OPTIMIZMA, REDPESIMIZMA...

prosinac 2007.

prosinac 2008.

prosinac 2009.

prosinac 2010.

prosinac 2011.

Broj aktivnihstanovnika

Zaposleni NezaposleniZaposleni

u %Nezaposleni

u %RAZDOBLJE

1735456

1759428

1748752

1701521

1683310

1480972

1518973

1457207

1381676

1367872

254484

240455

291545

319845

315438

85,3%

86,3%

83,3%

81,2%

81,3%

14,7%

13,7%

16,7%

18,8%

18,7%

TRENUTNA STOPA REGISTRIRANE

NEZAPOSLENOSTI:

Pregled kretanja broja zaposlenih i nezaposlenih u odnosu na broj aktivnih stanovnika u razdoblju 2007. – 2011.

11

TRŽIŠTE RADA

Plaće - materijalna kompenzacija za rad, neophodna za preživljavanje

Sjeverno-istočna Hrvatska

SredišnjaHrvatska

JužnaHrvatska

Sjevero-zapadnaHrvatska

Zagrebačkaregija

Primorsko-istarsko-goranska

400,0

375,0

350,0

325,0

300,0

275,0

250,0

225,0

200,0

175,0

150,0

125,0

100,0

75,0

50,0

25,0

0,02008 01 2009 01 2010 01 2011 01 2012 01

65,0 65,3 75,1 80,1 79,7

39,3 42,1

50,458,2 57,7

24,8 24,7

32,0

34,7 33,3

60,8 57,5

67,3

72,4 74,7261,1 263,2

263,2

334,4 334,4

47,4 48,153,8

55,0 54,8

23,9 25,5

30,934,0 34,2

Trend kretanja broja nezaposlenih po regijama, siječanj 2008. - 2012. (u 000)

Gospodarska kriza koja u sebi, između ostalih negativnih karakteristika, nosi visoku stopu nezaposlenosti, ne daje prostora za neke značajnije promjene u politikama plaća što se vidi i u pregledima koji slijede. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, unatoč padu prosječne plaće za prosinac 2011. za 64 kune u odnosu na prosinac 2010., i dalje odskaču, za cca 1.400 kuna za 2011. u odnosu na iznos ukupnog prosjeka (5.436) i „ostalih uslužnih djelatnosti“, prve sljedeće rangirane

grupe. Graditeljstvo je ostalo na začelju, uz rast od 111 kuna prosječne neto plaće za 2011. u odnosu na 2010. i uz istu razliku u odnosu na „prerađivačku industriju“, predzadnje rangiranu grupu. Iz pregleda pet djelatnosti s najvišim (stupići u grafikonu obojeni nijansama plave boje) i najnižim (stupići u grafikonu obojeni nijansama crvene boje) može se uvrditi da je između najviše i najniže prosječne plaće za odabrane djelatnosti raspon 3,4 : 1. U skupini s najnižim prosječnim plaćama 3 su proizvodne

djelatnosti od kojih proizvodnja odjeće i kože drže začelje. Ostale 2 su uslužne djelatnosti u kojima prevladava radna snaga niske kvalifikacijske strukture. Skupinu s najvišim prosječnim plaćama predvodi djelatnost promidžbe, a prati je prošlogodišnja vodeća djelatnost, zračni prijevoz, s kojom je u 2011. zamijenila mjesto. Visoko pozicionirane su i djelatnosti kojima opći tržišni uvjeti omogućuju cjenovne politike koje osiguravaju visoke profitne stope (financijski sektor, vađenje nafte).

Naša misija je pomoći klijentima povećati prodaju, smanjiti poslovni rizik i donositi bolje poslovne odluke.

2.780

2.860

3.178

3.249

3.141

7.985

7.967

8.383

9.273

2.826

2.868

3.109

3.239

7,3%je najveći skok prosječnih neto plaća isplaćenih u prvih jedanaest mjeseci 2011. u odnosu na isto razdoblje 2010., za 582 kn, u djelatnosti „računalno programiranje“. Usporedba „mjesec na mjesec“ pokazuje da je u prosincu 2011. u toj djelatnosti isplaćena prosječna neto plaća 10.231 kuna za 1.853 kune veća od prosječno isplaćene neto plaće u prosincu 2010., 8,378 kuna.

Pregled odnosa prosječnih neto plaća isplaćenih u studenom i razdoblju 1.-11. 2010. i 2011.

Prosječne neto plaće 1.-11. 2011. - 2010 u djelatnostima s najvećim i najnižim prosječnim plaćama

5 s najnižim prosječnim plaćama

5 s najvećim prosječnim plaćama

Ukupno

Trgov. na veliko i malo; popravak motornih voz.

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

Građevinarstvo

Prerađivačka industrija

Ostale uslužne djelatnosti

11. 2011. 1.-11. 2011. 11. 2010. 1.-11. 2010.Rast ili pad

1.-11. 2011.-10.Rast ili pad

11. 2011.-10.KLJUČNE GRUPE DJELATNOSTI

5.729

5.115

7.528

4.673

5.097

5.753

5.436

4.665

6.854

4.520

4.742

5.430

5.584

4.934

7.427

4.562

4.940

5.597

5.333

4.557

6.918

4.440

4.658

5.329

145

181

101

111

157

156

103

109

-64

80

84

101

1-11 2010. 1-11 2011.

Proizvodnja odjeće

Proizvodnja kože

Održavanje zgrada i okoliša

Zaštitarstvo

Prerada drva

Vađenje sirove nafte i plina

Računalno programiranje

Financijsko uslužne djelat.

Zračni prijevoz

Promidžba

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000

3.513

8.324

8.549

8.730

9.333

9.4449.700

13

NELIKVIDNOST I INSOLVENTNOST

Hoće li pomoći ZRINO?

31-60 dana (1.179 mil kuna blokade i 3351 zaposlena); 1034; 2,8%

16-180 dana (1.1784 mil kuna blokade i 7267 zaposlena); 2812; 7,7%

do 30 dana (488 mil kuna blokade i 5821 zaposlena); 1650; 4,5%

181-360 dana (2.714 mil kuna blokade i 5439 zaposlena); 2952; 8,1%

Kretanje broja nelikvidnih i insolventnih poslovnih subjekata i iznosa neizvršenih plaćanja (blokada)

Uz nezaposlenost, nelikvidnost i insol-ventnost su druga sastavnica ubojite kombinacije koja predstavlja ogromnu prepreku hrvatskom gospodarstvu za izlazak iz krize. Upravo u uvjetima krize, kada se iznosi ukupnih prihoda i dobiti značajno smanjuju, snažna i organizira-na gospodarstva (štedjela su i ulagala iz vlastitih sredstava kada im je išlo dobro, uz razumna zaduživanja iz vanjskih izvora) jačanjem likvidnosti ubrzavaju stvaranje preduvjeta za što brži izlazak

iz krize. Na žalost, hrvatski gospodarski sustav takvih mogućnosti nema, tako da je zadatak sistemski kreirati jedan sasvim novi, uravnoteženi model „korak po korak naprijed“, te ga provoditi uz spremnost na žrtve, disciplinu i rad, mijenjati tamo gdje se uoče greške ili smetnje u realizaciji. U poslovnoj javnosti kada se govori o problemima nesposobnosti urednog podmirenja obveza obično se upotrebljava termin „nelikvidnost“. S obzirom na strukturu

ročnosti nepodmirenih obveza i broj poslovnih subjekata koji su u blokadi za obveze čija je dospjelost premašila 360 dana, može se reći da hrvatski gospo-darski sustav ustvari boluje od insolven-tnosti, bolesti koja je jedan stadij više od nelikvidnosti. Ukupno 36.516 pravnih osoba (koji su najznačajnija kategorija poslovnih subjekata) ima blokirane žiro računa u iznosu 34.221 mil kuna nepod-mirenih obveza. Kod blokiranih pravnih osoba radi 41532 radnika.

Broj poslovnih subjekata

Ukupni iznos blokada (u mil. kuna)

30.11.2011. Pravne osobe OstaliNelikvidni do

1 godInsolventnipreko 1 god

OSNOVNI PODACI O NELIKVIDNOSTII INSOLVENTNOSTI

70061

40.890

36516

34.221

33545

6.669

16886

6.921

53175

33.969

više od 360 dana (28.056 mil kuna blokade i 19653 zaposlena); 28068; 76,9%

Strukturainsolventnih i

nelikvidnih pravnih osoba po trajanju

blokade

ZRINO predstavlja još jedan korak u procesu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva i poslovnih normi sa standardima Europske unije.Na lokalnoj razini, njegova svrha, i to važnija, je suzbijanje neopravdanog kašnjenja pri podmirenju obveza poslovnih subjekata , te definiranje i reguliranje posljedica kašnjenja kada se dogode.Iako tumačenja o primjeni ovog propisa izazivaju brojne komentare, negativne i pozitivne, neupitna je njegova dobra namjera da svojom primjenom poveća pravnu sigurnost i zavede red u poštivanju ugovorenih ili dogovorenih rokova plaćanja, jačajući i šire okvire za poštivanje dobrih poslovnih običaja u razdobljima koja slijede.

OD 1.1.2012. U RH STUPIO JE NA SNAGU ZRINO, ZAKON O ROKOVIMA ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA

Pregled strukture insolventnih poslovnih subjekata prema trajanju blokade

Ugovorom među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana. Iznimno od ovoga, u posebnim slučajevima, može se ugovoriti i duži rok ispunjenja novčanih obveza.

Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana.

Ništetna je odredba ugovora iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na zatezne kamate za slučaj dužnikova zakaš-njenja s ispunjenjem novčane obveze.

Ništetna je odredba ugovora iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana.

Od 28068 insolventnih pravnih osoba (u blokadi više od 360 dana), njih 21079 nema zaposlenih a u blokadi su za 16.053 mil kuna. U 6989 još je evidentirano 19654 zaposlenih radnika a u blokadi su za 12.003 mil kuna.

Od 25107 insolventnih fizičkih osoba, bez zaposlenih je 14259 s blokadom od 3.007 mil kuna. U 10848 još je evidentirano 16611 zaposlenih radnika a u blokadi su za 2.905 mil kuna.

Od ukupno 53175 insolventnih poslovnih subjekata koji su u blokadi za 33.969 mil kuna, 17837 još ima evidentirane zaposlene (36265 radnika) a u blokadi su za 14.908 mil kuna. U 35338 poslovnih subjekata nema zaposenih, a u blokadi su za 19.061 mil kuna.

1 - 2 godine

2 - 3 godine

3 - 4 godine

4 - 5 godina

5 i više godina

Ukupno

Broj subjekata Iznos u mil. kuna broj zaposlenihTRAJANJE BLOKADA

12305

10216

6632

5011

19011

53175

7.720

8.680

4.889

2.999

9.681

33.969

12329

7930

4362

3073

8571

36265

Znanje je jedina stvar koja raste upotrebom. Nakon burzi sirovina i financijskih burzi, vrijeme je za treću generaciju burze, „burzu

znanja“. Moramo surfati na valovima ekonomije znanja, inače ćemo se udaviti.

Leif Edvinsson, prvi direktor intelektualnog kapitala u tvrtki Skandia, iz knjige „ Korporacijska longituda – navigacija ekonomijom znanja“

’’15

REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA RH

Moglo je i gore...U očekivanju uskoro dostupnih konač-nih rezultata poslovanja za 2011. koji će biti iskazani u godišnjim financijskim izvješćima, na raspolaganju su nam podatci iz FINA-e kumulativnog izvješća o poslovanju poduzetnika u realnom sektoru RH za prvih devet mjeseci (nisu obuhvaćene „zvijezde“ iz financijsko-osiguravateljnog sektora).Ukupni prihodi ostvareni u 1-9 2011 (466.555 mil HRK) u odnosu na isto razdoblje 2010 (435.789 mil HRK) porasli su za 7,1%. S obzirom da je broj zaposlenih u devet mjeseci 2011. bio veći za 6363 (+0,8%) u odnosu na 1-9 2010, ukupan prihod po zaposlenom je porastao u nešto manjem postotoku, za 6,3% ili 32.214 kuna, sa 514.472 (1-9 2010) na 546.686 kuna (1-9/2011). Odnos rashoda koji su u razdoblju 1-9

2011 (441.140 mil HRK) rasli za 5,6% (+23.579 mil HRK) u odnosu na 1-9 2010, ili u apsolutnom postotku za 1,5% manje od rasta prihoda, potvrdio je oče-kivanje da će poduzetnici u 2011. na-staviti još većim intenzitetom s rezanjem troškova kao osnovnom strateškom opcijom odabranom u izboru od ukupno tri generičke strateške opcije (uz rezanje troškova, to su inovativnost i njega odnosa s klijentima), većinom djelujući reaktivno u uvjetima slabe vidljivosti i nelikvidnosti. Tamo gdje se teško rezalo su pozicije materijalnih troškova i naba-ve trgovačkih roba za daljnju prodaju. To su pozicije koje su refleksno na veliki rast cijena energenata i hrane rasle neproporcionalno više od rasta ukupnih rashoda, 13,4% i 7,9%. Rezultat takvog odnosa promjena

prihoda i rashoda u prvih devet mjeseci 2011. – 2010. je porast bruto dobiti po zaposlenom u apsolutnom iznosu za 11.058, sa 35.431 na 46.489 kuna, ili čak za 31,2%. Znajući gdje se troškovi nisu mogli rezati, jasno je da se rezanje troškova primjenilo najvećim djelom na diskrecijske troškove (troškovi razvoja i kvalitete, edukacije ljudi, marketinga, materijalne motivacije ljudi, odnosa sa klijentima ...).Povezujući to sa smanjenjem ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematrijalnu imovinu, ostaje se samo za nadati da u razdobljima koja slijede negativni efekti ovako provedenih organizacijskih promjena neće baš u potpunosti one-mogućiti poduzetničke organizacije da odgovore zahtjevima nove ekonomije i prekrojenih tržišnih odnosa.

U RAZDOBLJU 1-9 2011.

Prijevoz i skladištenje; 21.465; 5%

Smještaj, priprema i usluživanje hrane; 11.421; 2%

Informacije i komunikacije; 19.951; 4%

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; 8.116; 4%

Administrativne i uslužne djelatnosti; 8.116; 2%

Sve ostale grupe djelatnosti; 55.895; 12%

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; 13.443; 3%

Prerađivačka industrija; 124.085; 26%

Prihod 1-9 / 2011po djelatnostima

Građevinarstvo; 32.815; 7%

Trgovina na veliko i malo; 161.625; 35%

Nelikvidnost i smanjenje gospodarskih aktivnosti na domaćem tržištu tjera poduzetnike da intenziviraju i ubrzaju potragu za novim i nerizičnijim kupcima djelujući na sve širem tržištu i tamo pronalaze prilike da im resursi (ljudi, oprema, koncepti ...) ostaju aktivni uz veću izvjesnost da će im se uloženo i troškovi vratiti kroz naplaćene prihode. Prihodi od prodaje u inozemstvu u 1—9/2011 (75.343 mil HRK) porasli su za 8.926 mil kuna (+13,4%) u odnosu na isto razdoblje 2010. (66.417 mil HRK).

U BOJ,U BOJ......ZA DOBRE KUPCE I NOVA TRŽIŠTA, LOKALNO, REGIONALNO, GLOBALNO

Pregled nekoliko osnovih pokazatelja poslovanja poduzetnika RH za razdoblje 1-9/2011 za najveće grupe djelatnosti po prihodima, rangirano po prosječnoj dobiti po zaposlenom

Pet milijuna kuna s prosjekom nešto većim od 9 zaposlenih i prosječnom bruto dobiti (viškom prihoda nad rashodima) od 30 tisuća kuna je prosječan osnovni financijski profil hrvatske poduzetničke organizacije iz realnog sektora. Prilagođeni indeks likvidnosti izve-den iz odnosa potraživanja prema kupcima i obveza prema dobavljačima za prvih devet mjeseci 2011. Iznosi 1,03, za jedan postotni poen manji u odnosu na isto razdoblje 2010. (1,04).

Djelatnost koja se ističe kvalitetom svojih pokazatelja je „informacije i komunikacije“ a suprotno tome, „građevinarstvo“ se ističe kao djelatnost koja je za prvih devet mjeseci jedi-na od većih ostvarila negativan rezultat, od-nosno višak rashoda nad prihodima. Uspjeh građevinarstva kao važne grane koja svojom aktivnošću potiče veliki broj povezanih djelat-

nosti isključivo je ovisan o brzoj transformaciji „kućne radinosti“ u koju su mnogi zalutali u potrazi za brzim i velikim zaradama (kako je trenutno struktuirana) u klasteriziranu grupaciju, sistemski podržanu od državnih institucija, fokusiranu i spremnu za tržišnu bitku za poslove na dalekim ino-tržištima. Ustvari, potrebno je „samo“ organizirati i provesti ono što je hrvatsko građevinarstvo u svojoj povjesti već radilo i predstavljalo na međunarodnom tržištu.Promatrajući gospodarsku aktivnost kroz ulaganja u materijalnu imovinu, u odnosu na 1-9 2010 (vrijednost ulaganja 30117 mil HRK), u 2011. vrijednost ulaganja smanjena je za 9,3% i iznosila je 27.326 mil kuna. U 2010. u prvih devet mjeseci ulaganja su iznosila 7,1% prihoda a u 2011. smanjena su za 1,5% uapsolutnom postotku i iznosila su 5,6ukupnih prihoda.

Struktura ulaganja u materijalnu imovinu - 2011. / 1.-9. 2010.

1-9 2011

1-9 2010

Poljoprivreda, šumar. i ribarstvo

Prerađivačka industrija

Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo

Prijevoz i skladištenje

Smješt., priprema i usluživ. hrane

Informacije i komunikacije

Stručne, znanstv. i teh. djelatn.

Administr. i uslužne djelatnosti

Sve ostale grupe djelatnosti

Prosjek RH

Prosj. brojzaposl. po

posl. subjektu

Prosječniprihod po

posl. subjektu

Prosječni prihod po

zaposlenom

Prosječna dobit po

zaposlenom

Potr. kupci /obveze

dobavljači

Investicije u dug. imov. /

prihodiRAZDOBLJE

12,3

20,7

7,5

7,3

17,1

9,3

8,1

3,4

10,7

8,6

9,3

5.590

11.157

2.835

6.210

5.963

2.268

5.117

1.311

2.363

5.092

5.093

455,9

538,6

377,8

854,4

348,0

242,9

629,5

383,9

221,2

593,0

546,7

4,3

50,6

-1,4

22,9

17,0

16,9

78,6

47,2

13,7

25,7

29,8

0,82

1,21

0,91

0,80

1,04

0,78

1,22

1,34

1,20

1,69

1,03

8,9%

3,9%

11,3%

2,5%

9,0%

11,3%

7,7%

5,4%

14,1%

11,7%

5,9%

1.787

2.432

11.217

Nematerijalna imovina

Ostala materijalna imovina

Oprema

Građevine

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000

2.296

1.806

13.979

u 000

17

IZVRSNOST

Primjenom Bisnode modela izvrsnosti u okviru projekta Gazele, po prvi put dodjeljena nagrada za izvrsnostKrajem 2011. godine Bisnode Hrvatska je kao stručni partner projekta sudjelo-vao u realizaciji projekta Gazele 2011. Općenito, angažman u projektu je bio usmjeren na promociju svekolikih mo-gućnosti korištenja informacija u svrhu donošenja boljih odluka, povećanje prodaje i izbjegavanje ili minimalizaciju financijskih rizika, a što je temeljna

djelatnost članica Bisnode grupe koje djeluju u 17 zemalja Zapadne i Srednje Europe. Ujedno, u skladu s informa-cijsko-analitičkim mogućnostima i resursima kojima Bisnode raspolaže u obavljanju svoje temeljne djelatnosti. Uz standardna mjerenja i analize kojim su definirane „gazele“ - brzorastuće poduzetničke organizacije, u okviru

projekta pristupilo se izradi modela za ograničeno mjerenje izvrsnosti gazela uravnoteženim umrežavanjem skupine od osam financijskih pokazatelja koji se izvode analizom podataka dostupnih iz objavljenih financijskih izvještaja za 2008., 2009. i 2010., provelo ocjenjiva-nje i po prvi put je dodjeljena nagrada za „IZVRSNU GAZELU“.

Dalmacija i Južna Hrvatska; 167; 17,1%

Primorje, Istra i gorska Hrvatska; 131; 13,4%

Regionalnastruktura

976 Gazela2011

Sjeverozapadna Hrvatska; 101; 10,3%

Zagreb; 344; 35,2%

Slavonija i istočna Hrvatska; 121; 12,4%

Središnja Hrvatska; 112; 11,5%

Kako je izrađen i primjenjen model za ograničenomjerenje izvrsnosti?U uvjetima globalizacije i krize koja je svojom jačinom, sveobuhvatnošću i trajanjem znatno kompleksnija i opasnija od svih prethodnih, poduzetnici na postavljene izazove obvezni su odgovoriti uvođenjem i njegovanjem IZVRSNOSTI, koncepta kontinuiranog i uravnoteženog upravljanja promjenama, unaprijeđenjima i usavršavanjima. Pitanje koje trebaju svakodnevno postavljati sami sebi svi oni koji na razne načine participiraju u poduzetništvu, u svrhu provjere RAVNOTEŽE zadovoljstva svih interesnih skupina: „Jesu li podjednako zadovoljeni naši vlasnici, djelatnici, upravljači, kupci, dobavljači, financijeri, proračun, lokalna zajednica, sindikati ...?“. Njegovanjem takvog sklada, prihod i profit i

novac se jasno pozicioniraju samo kao „kisik“ a ne svrha poduzetništva. Poduzetništvo se umjesto „pravljenja novca“ titulira kao „dijeljenje kruha“. Shodno tome, klasični i međusobno nepovezani financijski pokazatelji imaju sve manju vrijednosti u procjeni zašto poduzeće ostvaruje određene rezultate, kako stvara dodane vrijednosti za sve interesne skupine koje prate ili ovise o njegovom poslovanju. U novoj ekonomiji, najmoćnije organizacijsko oružje u bitci za uspjeh i dugoročni opstanak je INTELEKTUALNI KAPITAL (tradicija, znanje, motiviranost i iskustvo ljudi; zadovoljstvo i lojalnost poslovnih partnera; inovativnost u stvaranju novih rješenja potreba tržišta; efikasnost u organizaciji i upravljanju procesima).

Način mjerenja i referentne veličine postavljeni su vodeći se standardima i preporukama struke a ponderi pojedinog pokazatelja u ukupnoj ocjeni prilagođeni su uvažavajući aktualnu gospodarsku situaciju, krizu u kojoj su dominantni problemi nezaposlenosti i nelikvidnosti.

Struktura modela ocjenjivanja izvrsnosti“

Likvidnost

Likvidnost

Financij. stabilnost

Zaduženost

Aktivnost

Profitabilnost

Profitabilnost

Socijalna osjetljivost

SKUPINAPOKAZATELJA

PokazateljReferentna

veličinaPonderu cijeni

Mjerenje

Tekuća likvidnost

Ubrzana likvidnost

Stupanj pokrića imovine

Stupanj zaduženosti

Dani naplate potraživanja

Profitna marža prije poreza

Povrat na ukupnu imovinu

Prosječna neto plaća u HRK

dugotrajnim izvorima

1,30

0,70

0,83

0,70

100

3,0%

5,00

4.500

10%

10%

15%

15%

15%

10%

10%

15%

Kratkotrajna imovina / kratkoročne obveze

Kratkotrajna imovina bez zaliha / kratkor. obveze

Dugotraj. imovina / (kapital i pričuve +

Ukupne obveze / ukupna aktiva

365 / (prihodi od prodaje / potraživanja)

Dobit prije poreza / prihodi od prodaje

(ukupna dobit prije poreza + financijski

Trošak osoblja / (broj djelatnika x 12 mjeseci)

rezerviranja + dugoročne obveze)

rashodi) / ukupno aktiva

Koncepcija prema kojoj su novac i profit svrha sami sebi, dovela je do duboke sistemske krize koja nije samo financijska te traži sistemski odgovor. Kolaps sadašnjeg sustava ima izvor u shvaćanju da je profit svrha

svega, a takav pogled na poslovanje isključuje zamisao o odgovornosti poduzetnika za zajednicu. Svijet je pretvoren u globalni kasino u kojem bogata manjina svojim financijskim operacijama, uz to što upravlja realnom ekonomijom, upravlja i kompletnim društvima. U takvim okolnostima, bruto domaći proizvod kao indikator općeg napretka je upitan.

Peter Senge, otac teorije učečih organizacija, autor knjige „Peta disciplina“, o novcu i sreći

’’19

IZVRSNOST

Rezultati mjerenja i ocjenjivanja izvrsnosti

Rang lista TOP 10 srednjeročno izvrsnih hrvatskih gazela, rangiranih po ocjeni izvrsnosti za 2010.

Od ukupno 976 gazela, samo 109 gazela dobilo je status „izvrsnosti“ zadovoljenjem kriterija da su rezultati mjerenja po svih osam pokazatelja iznad referentnih veličina, mjereći podatke iz financijskih izvješća za 2010., zadnju godinu promatranog trogodišnjeg razdoblja. Kriterij „ponovljenje izvrsnosti“, da su rezultati mjerenja po svih osam pokazatelja iznad referentnih veličina u dvogodišnjem razdoblju, 2010. i 2009., zadovoljilo je 56 gazela. Najzahtjevniji kriterij, kriterij „srednjeročno održive izvrsnosti“, da su rezultati mjerenja po svih 8 pokazatelja iznad referentnih veličina u sve 3 godine promatranja, 2010.- 2009. - 2008., zadovoljilo je svega 32 gazela.

Iz trogodišnjeg pregleda i strukture izvrsnih za 2010., uz očekivanu dominaciju gazela iz grada Zagreba u kojem je koncentrirano cca 45% gospodarstva Lijepe naše, ističe se regija Istra i Primorje. Udio srednjeročno održivih gazela (12) u ukupnom broju gazela (26) u toj regiji, u kojoj je najzastupljenije „fleksigurno“ mikropoduzetništvo, iznosi 46 % što je znatno više od istog pokazatelja za Grad Zagreb, 32%.Promatrajući prosječni rast izvrsnosti (prosjek dva mjerenja godina na godinu, 2009./2008. i 2010./2009.) za 32 srednjeročno održive gazele, njih 20 (visokih 62%) ima pozitivan prosječan rast a 12 negativan (od toga 9 blagi pad a svega 3 nešto snažniji).Dominantna djelatnost, iz koje dolazi najveći broj hrvatskih srednjeročno izvrsnih gazela, 6 (19%) od 32, je „računalno programiranje“ (NKD 6201).

MORE NAŠE PLAVO...POTIČE IZVRSNOST, BAREM NA SJEVERNOM JADRANU

BAKER TILLY DISCORDIA d.o.o.

TMF CROATIA d.o.o.

AITAC d.o.o.

NORT d.o.o.

BANKSOFT d.o.o.

UN-TRA d.o.o.

IGEA d.o.o.

ZMS INFO d.o.o.

SOFISTIKA d.o.o.

DYNOMAX d.o.o.

RANG DjelatnostOcjena

izvrsnosti2010.

Ocjenaizvrsnosti

2009.

Ocjenaizvrsnosti

2008.MJESTONAZIV

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

6920

6920

3011

6201

6201

4614

6201

6201

6201

2229

8,88

8,80

8,35

8,27

8,16

8,16

7,97

7,87

7,81

7,75

7,55

8,03

7,63

9,30

7,35

7,62

6,10

8,53

8,55

7,51

7,65

8,00

8,45

8,15

7,10

7,62

8,61

8,76

8,61

5,66

ZAGREB

ZAGREB

RIJEKA

ZAGREB

ZAGREB

ZAGREB

VARAŽDIN

ZAGREB

RIJEKA

VIŠKOVO

Možemo biti sigurni da će društvo 2030. biti vro različito od današnjeg i da će vrlo malo podsjećati na predviđanja današnjih pisaca futurističkih bestselera. Središnja

obilježja budućeg društva, kao i svih njegovih prethodnika, bit će nove institucije i nove teorije, nove ideologije i novi problemi.

Peter Drucker, guru menadžmenta, iz knjige „Upravljanje u budućem društvu“

’’

AAA

Ponosni smo jer nas tvrtka Bisnode iz godine u godinu ocjenjuje bonitetnom izvrsnošću. U doba krize taj nam certifikat puno znači kao dokaz kredibiliteta, pouzdanosti i pokazatelja da smo svim našim postojećim i budućim partnerima pouzdan i stabilan partner na kojeg mogu računati. Same usluge tvrtke Bisnode smatramo izuzetno korisnim jer imamo uvid u financijsko stanje naših sadašnjih i budućih partnera.

Helena Koščica, direktorica Lidija Sabić-Rančić, direktorica Boris Bogović, Predsjednik Uprave

Nedavno je naša tvrtka za 2011. godinu dobila certifikat bonitetne izvrsnosti AAA. To je najviša moguća ocjena boniteta koju neka tvrtka u Republici Hrvatskoj može imati. Stoga, naši kupci, mogu biti sigurni u kvalitetu naših proizvoda i u profesionalnu uslugu koju im pružamo. Ovako visoku ocjenu bonitetne izvrsnosti, na našu veliku žalost, nema niti jedna druga tvrtka u našoj djelatnosti osim naše.

AAA Certifikat bonitetne izvrsnosti kojim smo, mjereno i ocjenjeno od strane nezavisne i ugledne institucije (Bisnode) koja tvrtke rangira na temelju transparentnih kriterija, svrstani u top 2% tvrtki u Hrvatskoj. To nam je poticaj da ustrajemo u svim naporima koje ulažemo u izvrsnost rješenja tehničke zaštite, a svim našim partnerima jamstvo sigurnosti poslovanja s nama.

PRESS CLIPPING INGPRO ALARM AUTOMATIKA

IZJAVE NOSITELJA CERTIFIKATA AAA

Do izvrsnostiuz dobitnu kombinaciju proizvodnjei izvoza PPS-Galeković se postupno razvijala iz male stolarije koja se bavila izradom namještaja, stolarije te kućišta za radio aparate osnovane 1956.g. te isključivo svojim radom i znanjem izrasla u pogon koji danas zapošljava preko 190 ljudi u dvije tvornice koje se nalaze u Mraclinu i Majuru. Današnje poduzeće vodeći je proizvođač masivnih podova i parketa u Hrvatskoj, te godiš-nje proizvede preko 650.000m2 podova i parketa, i prerađuje preko 30.000m3 trupaca. Tvrtka je orijentirana ka izvozu koji je činio više od 65% ukupnog prometa, što je zbog stanja u svjet-skom gospodarstvu smanjeno na 50%, ali probijanjem novih tržišta i pronalaskom novih kupaca na tržištima na kojima smo već prisutni nastojimo ponovno povećati udio izvoza. Svoje proizvode plasiramo pretežito na tržišta zapadne Europe. Ze-mlje u koje najviše izvozimo su Grčka, Italija, Engleska, Belgija, Nizozemska, Francuska, Rusija te Skandinavske zemlje. Glo-balizacija i europska orijentacija imperativi su i kod svih novih proizvodnih programa. Stalnim praćenjem tehničkih dostignu-ća, modernizacijom pogona i usavršavanjem kvalitete pratimo sve svjetske tehnološke i modne trendove. Posjećujemo sve najznačajnije svjetske sajmove za podne obloge, poput Domo-tex, Hannover i MosBuild, Moskva. Kao potvrdu kvalitete naših proizvoda dobili smo znak Hrvatska kvaliteta, te posjedujemo znak FSC Chain-of-Custody, te CE znak koji označavaju kvali-

tetu i da se sirovina nabavlja iz odgovorno gospodarenih šuma (Hrvatske šume). Od prosinca 2011., godine posjedujemo Certifikat bonitetne izvrsnosti AAA, koji prema svojem međunarodno uvaženom modelu mjerenja i ocjenjivanja dodjeljuje Bisnode Hrvatska, članica grupe Bisnode AB iz Švedske, vodećeg ponuđača di-gitalnih poslovnih informacija u Europi. Vjerujujemo da ga ne bi imali da nemamo dobre odnosa sa zaposlenicima, kupcima i dobavljačima te svim ostalim dionicima na razne načine ve-zanim na naše poslovanje. Nažalost, u današnje vrijeme malo je poslovnih subjekata koja korektno posluju i poštuju rokove. U takvim okolnostima, smatramo da naši partneri prepoznaju i cijene naš trud i rad. Upravo certifikat izvrsnosti koristimo kako bi kupcima i poslovnim partnerima pružili dodatnu sigurnost i povjerenje u kvalitetu tvrtke, proizvoda i usluga. S ponosom želimo istaknuti naše brandove: Masivne podove REX (lat. kralj) karakteriziraju veće dimenzije, koje obogaćuju svaku prostoriju jednostavnim prirodnim bogatstvom. Mode-ran klasični parket DOMINUS (lat. lord) odlika je svakog mo-dernog doma, a širina od 9 cm čini ga idealnim za sve prigode. Klasični parket DUX (lat. knez) predstavlja tradiciju i sigurnost, isprepletene, spojene i stoljećima vezane. Nepogrešivi izbor kod odabira poda. Više info o svemu na www.galekovic.hr

Mladen Galeković, vlasnik

CERTIFIKAT BONITETNE IZVRSNOSTI JE NAJVIŠA OCJENA POSLOVNOG SUBJEKTA

21

BISNODEVRIJEDNOSTI

Misija poduzeća Bisnode je pomoći klijentima da maksimizira-ju prodaju, minimiziraju poslovni rizik i donose bolje poslovne odluke, a naša vrhunska poslovno-informacijska rješenja po-mažu korisnicima da ostvare njihove poslovne ciljeve. Jedno od takvih rješenja je ove veljače u Budimpešti osvojilo nagra-du za najbolju inovaciju u 2011.g. unutar Bisnode grupacije, najvećeg pružatelja poslovnih informacija u Europi. Nagrada je osvojena u konkurenciji 60 projekata iz 17 europskih zemalja, a radi se o našoj Link-Injection tehnologiji koja pruža novi doživ-ljaj čitanja vijesti online. Link-Injection omogućava prikaz dodatnih informacija o po-slovnim subjektima na online portalima čime je dolazak do prave informacije brži i jednostavniji. Sustav automatski pre-poznaje poslovne subjekte u online novinskim člancima i ugra-đuje u članak link na način da se čitatelju prelaskom miša ili klikom na link prikazuje info-prozor s odabranim informacijama o subjektu. Ovaj veliki uspjeh potvrda je izvrsnosti i kvalitete našeg razvojnog tima, a veseli nas i veliki interes online novin-skih izdanja i portala za korištenje ove tehnologije. Također i ostale članice Bisnode grupacije pokazale su želju da nagrađe-nu inovaciju ugrade u svoje proizvode. Tehnologija se zasniva na naša 2 modula: Modul za automatsko prepoznavanje po-slovnih subjekata, osoba i naselja u tekstualnim dokumentima

te našem Modulu za identifikaciju subjekata i osoba (MISAO). Ovi moduli koriste se i unutar samog portala Poslovna.hr, a nastali su iz želje da se ogromna količina nestrukturiranog sa-držaja koja je dostupna na Internetu poveže sa strukturiranim informacijama u našim bazama. Na taj način želimo omogućiti našim korisnicima da saznaju što više informacija o potencijal-nim partnerima ili poslovnim subjektima koji ih zanimaju, ali i da im ukažemo na to koje informacije bi mogle imati veću težinu kod donošenja poslovnih odluka.Spomenuti moduli omogućavaju nam da povezujemo poslov-ne subjekte i trenutne događaje u njihovom poslovanju. Me-đutim, naš cilj je da klijentima omogućimo uvid u budućnost, tj. da na temelju događaja iz prošlosti i trenutnih informacija predvidimo kakvo će biti poslovanje u sljedećoj godini. Kao dio najveće europske grupacije za digitalne poslovne informacije imamo pristup iskustvu i znanju oko 3000 stručnjaka različitih profila, što je najveća prednost rada u ovoj kompaniji. Upravo nam je razmjena iskustva sa kolegama iz drugih zemalja omo-gućila uvid u dosadašnja postignuća i trenutni razvoj ovakvih prediktivnih tehnologija i vjerujem da ćemo uskoro slične teh-nologije primijeniti i u našem poslovnom okruženju.

mr.sc. Goran Lončar, voditelj odjela razvoja

Nagradom potvrđena sposobnost korisnog inoviranja

Lars Pettersson, CEO Bisnode grupe i Goran Lončar, voditelj odjela razvoja

Bisnode Hrvatska na dodjeli nagrade za najbolju inovaciju u 2011 na godišnjem

skupu Bisnode grupe u Budimpešti

Bisnode Hrvatska dodjeljujeCertifi kat bonitetne izvrsnosti:

Poduzece ispunjava kriterije bonitetne izvrsnosti u tri zadnje poslovne godine.

Benjamin Cerovacizvršni direktor

Bisnode d.o.o., Fallerovo šetalište 22, 10000 Zagreb, T: 01 30 30 500, E: info@bisnode.hr, www.boniteti.com/aaa

Poslovni subjekt spada u skupinu 2 % hrvatskih poslovnih subjekata,koji su ovlašteni za upotrebu statusa AAA kao simbola najviše ocjene bonitetne izvrsnosti.

Bonitet izvrsnosti

prosinac 2011.

OIB

25903488587

Biro 5 plus d.o.o.

Certifikat bonitetne izvrsnosti je najviša ocjena poslovnog subjekta.Provjerite pripadate li među top 2% hrvatskih tvrtki, koja su označena s Bonitet izvrsnosti.

P.S. Ne zaboravite da je certificirana tvrtka pouzdan poslovni partner!

BONITET IZVRSNOSTI

www.boniteti.com/aaa

www.poslovna.hr

www.boniteti.com

www.wlw.hr