BIZdirekt Zagreb 14 Studeni 2008

8/15/2019 BIZdirekt Zagreb 14 Studeni 2008

1/27

tema broja

Financijski proizvodi za poduzetnikeposebni prilozi

intervju

Angela Buljan-[iber

prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis broj 14, godina II, studeni 2008.

TelekomunikacijeUre|enje interijeraPoslovni domjenciLuksuzni proizvodi


2/27

15

www.mirakul.hr

Sadr`aj

tema broja: Financijski proizvodi za poduzetnike

“Financiranje poduzetnika predstavlja jednu od temeljnih

funkcija kojima se ono povezuje sa svojom nancijskom okoli-

nom. Poznavanje temeljnih podru~ja nancija i na~ela upra-

vljanja nancijama va`no je za u~inkovito djelovanje svakog

poduzetnika i managera.”

25 telekomunikacije

35 ure|enje interijera 45 luksuzni proizvodi

40 poslovni domjenci


3/27

Uvodni

www.mirakul.h

Štovani,

Oni dobro upoznati s konceptom ~asopisa BIZdirektvjerojatno su iznena|eni naslovnicom koja ovog putanije optimisti~na i puna veselih lica. Iako se svog kon-cepta ~vrsto drìmo i dalje, kada smo nai{li na ovu fo-tograju jednostavno smo ju morali objaviti na naslo-vnici jer je idealan prikaz trenutnog vremena u kojempoduzetnici ìve: turbulentnog, punog grmljavine iolujnih udara te se ve}ina vas vjerojatno osje}a kao dahoda po ìci i poku{ava opstati pod nepovoljnim uvje-tima. Mi, unato~ tome i unato~ najavama, kako se ~ini,neizbje`ne recesije, ostajemo u dobrom raspoloènju tenastavljamo pisati u pozitivnom i optimisti~nom duhu.Pravi poduzetnici nikada se ne predaju i spremni su nasve neda}e! Sukladno tome ponudili smo temu koja }enekima izgledati kao {aka u oko u ovim vremenima, noimamo obja{njenje i za to. Luksuzni proizvodi. Intere-santno je pogledati {to se doga|a s luksuznom robom u

vrijeme krize. Teorija kaè da su u kriznim vremenimapod najve}im udarom roba i usluge u srednjem cjeno-vnom rangu, a {to je brand koji prodajete ja~i i eksklu-zivniji, bit }e i otporniji na ekonomske neprilike. Vi{eo tome pro~itajte u vrlo z animljivom prilogu. Sigurnismo da su mnogi od vas i korisnici opisanih proizvodai usluga te se nadamo da smo vam mo`da otkrili i nekenove mogu}nosti.

U ovakvim vremenima sigurno vam je interesantnopro~itati i kako se boriti s nelikvidno{}u te nancijskim

potrebama za razvoj va{eg poslovanja. S obzirom nagospodarsko okruènje, nelikvidnost nas je nagrizla ja~enego ina~e, pa nije zgorega podsjetiti se koje su namsve opcije na raspolaganju te {to nam nancijske insti-

tucije nude. Iako situacija nije povoljna kao na po~etkugodine, rje{enja postoje, a na vama je da odaberete. Nared su do{le i telekomunikacije, trì{ni igra~i stabilizi-rali su se i sna`no ukopali, a samo za vas nastojali smonjihovu ponudu za poduzetnike izvu}i na jedno mjestote vam pruìti mogu}nost da iz kompletnog pregledaodaberete ono {to je prilago|eno va{em poslu. Nada-mo se da }emo vam pomo}i da u{tedite i unaprijeditesvoje poslovanje pomo}u novih telekomunikacijskihrje{enja. Mo`da biste vi{ak sredstava od telekomuni-kacijskih u{teda mogli uloìti u uredski interijer? Jer,ne zaboravite, produktivnost djelatnika ovisi i o pro-storu u kojem borave. Daniela vas je nastojala saètoi jasno upoznati sa svim osnovnim pravilima ure|enjainterijera te dati savjete i ideje koje }e vam sigurno bitivrlo zanimljive. Ako ih primijenite, bit }ete ugodnoiznena|eni rezultatima.

Kako nam se bliì kraj kalendarske, a mnogima i poslo-vne godine, po~inje se odràvati i sve vi{e domjenakate prigodnih proslava. I ove godine nastojali smo vasuputiti kako se pona{ati i kako te trenutke kvalitetnoiskoristiti. Uìvajte u novom broju.

Krešimir Šimac

Impressum:Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ârapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domi-

ni}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris

Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja, Jasmina Fija~ko @igoli}Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Gra~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Gra~ka urednica Maja Homen

Zamjenik gra~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotogra Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)


4/27

Z vijesti BIZ vijest

www.mirakul.h

ka, koje su morale ispuniti osnovni uv jet trogodi{njegrasta prihoda od najmanje 30% izme|u 2005. i 2007.godine. Ukupan prihod Business.hr-ovih gazela po ra-stao je 66% izme|u 2005. i 2007., dok je prihod svihpoduzetnika prema podatcima Fina-e porastao samo25%.

S ciljem pruànja usluge osiguranicima CROATIAzdravstvenog osiguranja i gra|anima, 11. studenoga2008. godine sve~ano su otvorene nove prostorije Po-liklinike u Ulici grada Vukovara 20. U Poliklinici djelu-

je visokokvalitetni stru~ni medicinski tim te je oprem-ljena najmodernijom medicinskom opremom.Poliklinika pruà mogu}nost cjelovite brige i za{titezdravlja putem usluga preventivnih sistematskih

pregleda, cjelovitu subspecijalisti~ku kardiolo{kudijagnostiku, dijagnostiku i lije~enje hipertenzije,kvalitetnu neurolo{ku i oftalmolo{ku obradu, cje-lovitu za{titu zdravlja ène, usluge vrhunskih UZVaparata - dijagnostike razli~itih organa i krvnih ìla,EMNG, EEG, ergometrija, denzitometar, mamograja,

subspecijalisti~ke urolo{ke, dermatolo{ke, zijatrijske i

psihijatrijske preglede.

2008 jesenski je sajam orijentiran glazbi i vrhunskomstereo zvuku. Na Sajmu su se predstavili eminentniproizvo|a~i, distributeri te zastupnici vode}ih inozem-nih i doma}ih Hi-Fi i High End audio noviteta. MU-LITMEDIA HI-FI SWOW ima dugogodi{nju tradiciju.Od 1994. godine organizira se u Ljubljani, a od pro{le

godine i u Zagrebu. Budu}i da je jedini me|unarodniaudio&video sajam na ovom podru~ju, ljubitelji glazbei dobrog zvuka uìvali su u predstavljenim novitetimai poznatim brandovima.

Konferencija TMT.Ventures’08 Zagreb, odràna 28.listopada u Hypo EXPO Centru uspjela je okupiti nesamo web poduzetnike, ve} i vode}e europske investi-cijske ku}e, pokazav{i time zna~aj ne samo Hrvatske,ve} i cijele regije u budu}nosti web poduzetni{tva iprojekata.U organizaciji New Europe Eventsa (www.tmte-vents.eu) te Udruge za promicanje softverskog i IT

poduzetni{tva Initium (www.ini.hr), TMT.Ventures

okupio je managere, dizajnere, voditelje projekata,programere te investitore iz vode}ih regionalnih tvr-taka. Me|u njima su bili i predstavnici 20-ak velikihinvesticijskih ku}a i fondova srednje te isto~ne Europe,poput Eagle Venturesa, Fidelity Venturesa, MCI Ma-

nagementa, RSG Capitala, Quaestusa, Intel Capitala,Eagle Venturesa i drugih.

Najuspje{nije su gazele Grada Zagreba, odnosnosredi{nje Hrvatske, gra|evinska tvrtka Profectus, je-dan od najve}ih stanograditelja u Zagrebu, i Trgoin-grad, tvrtka koja se bavi niskogradnjom. U GraduZagrebu drugo je mjesto zauzela Gumara ̂ avi}, a tre}

e podru`nica njema~ke farmaceutske tvrtke Nycomed.Drugo mjesto u sredi{njoj Hrvatskoj pripada tvrtkiSedli} za proizvodnju sto~ne hrane te uzgoj svinja igoveda iz Bereka, a tre}e Ekosu, bjelovarskoj tvrtki zasakupljanje, preradu i transport metalnog otpada.Na tre}u po redu ljestvicu najbrè r astu}ih poduzetni-ka – Gazele 2008., koju priprema dnevni list Business.hr, plasirale su se ukupno 2037 tvrtke odnosno obrtni-

Konferencija Wazzap?, odràna od 28. do 30. listopadau Zagrebu u organizaciji Best Marketinga Hrvatska,u tri je dana i {est poludnevnih seminara posve}enimrazli~itim temama (Internet, direktni i guerrilla marke-ting, sponzorstva & eventi, sales promotion i medijskitrendovi & planiranje) donijela pregled stanja, trendo-va i izazova u marketin{koj industriji te ponudila po-trebne alate i ideje za planiranje marketin{kih aktivno-

sti u sljede}oj godini. Bila je to prilika za predstavnikemnogih hrvatskih tvrtaka i marketin{kih agencija daposlu{aju vode}e svjetske i doma}e stru~njake u in-ternetskom, guerrilla i direktnom marketingu, kaoi da nau~e kako u~inkovitije promovirati tvrtku krozsponzorstva i promotivna doga|anja, da saznaju naj-novije trendove u medijskom planiranju te da zajednos predava~ima analiziraju pobjedni~ke kampanje s fe-stivala Cannes Lions. Vi{e informacija i galerija foto-graja na www.hr.best-marketing.com .

Od 24. do 26. listopada u zagreba~kom hotelu Miral

odràn je MULTIMEDIA HI-FI SHOW ZAGREB2008. Citroën je, kao sponzor Show-a, za tu prigoduizloìo luksuznu limuzinu Citroën C5 i novi putni~kiBerlingo. MULTIMEDIA HI-FI SHOW ZAGREB

Marketin{ka konferencija Wazzap? 2008.

Multimedia Hi-Fi show Zagreb 2008.

TMT.Ventures’08 Zagreb okupila vi{e od 150 IT/

web profesionalaca i investitora iz cijele Europe!

Proglašene Gazele 2008

Otvoreni novi prostori Poliklinike CROATIA

zdravstvenog osiguranja


5/27

Internet je medij za ogla{avanje kojisi svatko moè priu{titi

tervju mjeseca

Razgovarao: Kre{imir [imac

Ogla{avanje, koliko god zabavno izgledalo, ozbiljan je i naporan posao. Spoj kretivnosti, inovacije, znanja,istraìvanja, planiranja i pre}enja rezultata preko stan-dardnih i alternativnih metoda… Angela Buljan-[iberu tim vodama pliva izvrsno. Karijeru je zapo~ela jo{kao studentica kroz razne istraìva~ke projekte. Samusebe naziva klasi~nim ‘workaholic’-om, no smatra da se

dobrim upavljanjem vremenom moè realizirati punotoga, a da ve}ini, na àlost, to bolje ide u poslovnomnego u privatnom ìvotu. Kroz svoj je profesionalnirazvoj iznimno puno ulagala u formalnu i nef ormalnunaobrazbu. Smatraju}i multidisciplinarno znanje vri-

jednim, nakon studija psihologije zavr{ila je znanstve-ni magisterij iz podru~ja marketinga na Ekonomskomfakultetu te provela ‘pre-doktorski’ semestar na jednojod najboljih poslovnih {kola u svijetu, na New YorkUniversity katedri za Organizacijsko pona{anje. U Mc-Cann Ericksonu trenutno je angaìrana za postavljan-

je poslovnih procesa vezanih uz digitalni marketing,iznimno dinami~no podru~je, za koje jo{ uvijek nijemogu}e pretpostaviti sve smjerove razvoja. Hrvatsko

je digitalno trì{te u razvoju i stoga vrlo turbulentno, aupravo se nalazi u fazi postavljanja „pravila igre“ koja}e trajati jo{ zasigurno idu}u godinu, nakon ~ega seo~ekuje znatno zrelija faza. Upravo smo o digitalnoj iogla{iva~koj budu}nosti u Hrvatskoj i svijetu poku{alidoznati od prave osobe za to.

Prije izdvajanja McCann DigiParka kao zasebne poslo-vne jedinice, bili ste zaduèni za strategiju i {irenje po-slovanja u McCann Ericksonu. Kakva su Va{a iskustva

vezana uz taj period karijere?

McCann Erickson je respektabilna svjetska agencija zatrì{ne komunikacije, tako da su sva iskustva korisna ivrijedna. Ne pripadam ljudima koji cijene ne{to samozato {to je „strano“ ili misle da su stranci pametnijiod nas. Dapa~e, mislim da su nas na{i ìvotni uvjetiu~inili snala`ljivijima, no treba imati na umu da smomi relativno mlado trì{te i da ipak moèmo mnogotoga nau~iti iz bogatih stranih iskustava. McCannoviklijenti jedni su od najve}ih svjetskih brandova poputCoca-Cole, MasterCarda, L’Oreala, GM-a, Nestlea...Takvi se brandovi prou~avaju na fakultetima po cije-lom svijetu. McCannovo znanje i iskustvo u trì{nimkomunikacijama neupitno je i prenosi se raznim in-

www.mirakul.h

Intervju mjeseca

Danas, onaj tko nije nInternetu gotovo da ine postoji, pogotovoza mla|e generacijekoje se niti ne sje}ajuvremena kad Internenije bilo.

ternim treninzima, {to je svakom od velike koristi.Kao osoba zaduèna za strategiju i {irenje poslovanja,imala sam priliku biti prisutna na raznim radionicamai sastancima management-a, sudjelovati u kreiranjustrategija onako kako to rade najve}i te imati uvid uzakonitosti raznih trì{ta. Mo`da mi je najve}a pred-nost rada u multinacionalnoj kompaniju upravo spoz-naja da ‘stranci’ nisu ni{ta sposobniji od nas, ve} daimaju ure|ene sustave koji funkcioniraju i na {to }enas, nadam se, natjerati Europska unija. U tom periodumoje karijere denirana je strategija digitaliziranja po-slovanja, a meni je ponu|eno da taj proces provedemkao dobar poznavatelj tehnologije i trì{nih prilika. Koje inovacije u ogla{avanju McCann DigiPark nudi

svojim klijentima?McCann je kroz DigiPark pro{irio svoju ponudu kli-

jentima i na digitalni marketing te samim tim pove-}ao kvalitetu svojih usluga pruàju}i kompletnu inte-

graciju trì{ne komunikacije. Danas, onaj tko nije naInternetu gotovo da i ne postoji, pogotovo za mla|egeneracije koje se niti ne sje}aju vremena kad Inter-neta nije bilo. Postoje industrije koje su trenutno vi{eili manje ovisne o Internetu, ali u kona~nici gotovo danema onih koji Internet ne trebaju. Agencije su uvi-

jek bile one koje detektiraju trì{ne potrebe te pruàjupodr{ku klijentu u njihovu zadovoljavanju. McCann

je prepoznao da njegovi klijenti neosporno trebaju itaj mediji kako bi ostvarili svoje ciljeve te osigurao tuuslugu. [to sve podrazumijeva digitalni marketing?Digitalni marketing nije ni{ta drugo nego marketingkoji ve} poznajemo, samo koristi digitalne medije -imamo poruku/proizvod koju èlimo plasirati ciljanojskupini i moramo na}i najbolji put. Oni su interaktiv-ni i sve vi{e kreirani od strane korisnika te su utolikokompleksniji. Pogrje{ke u komunikaciji/poslovanjuovdje se te{ko i brzo ka`njavaju. Forumi su mjestogdje se kreira mi{ljenje o proizvodu. Sve su informaci-

je dostupne i mogu se provjeriti u kratkom roku, sto-ga je va`no poznavati koji su sve dostupni kanali kojisudjeluju u formiranju stavova te ih sustavno pratiti iupravljati vlastitim image-om na njima.

Naj~e{}i oblici digitalnog ogla{avanja su Internetbanneri, no portali nude razne druge mogu}nosti odsponzoriranja rubrika, ~lanaka, videooglasa ... Blogo-vi su iznimno popularni u zapadnim zemljama, dok sekod nas tek razvijaju. Postoje i razne dru{tvene mreè,od kojih je najpopularniji Facebook s preko 350 tisu-}a ~lanova u Hrvatskoj i s nevjerojatnom brzinom ra-sta. Ogla{avanje na Facebooku iznimno je pristupa~noi ekasno jer omogu}ava pla}anje tek kad netko klikne

na va{ oglas i to s relativno niskom jedini~nom cije-nom, pri ~emu se budèt lako kontrolira. U Hrvatskoj

je mogu}e i ogla{avanje u kontekstu nekog ~lanka, a

nezaobilazan je search engine marketing, odnosnoogla{avanje kroz „traìlice“, budu}i da se ve}ina in-formacija dobije upravo putem njih. Kako je Internetmedij velikih mogu}nosti tako je i broj alata, zapravo,neograni~en. Omogu}ava kreiranje sadràja koji moèbiti neovisan o bilo kojem postoje}em servisu i polu~itinevjerojatne rezultate – prvenstveno mislim na vi-ralne sadràje. Ogla{avanje u igricama i virtualnimsvjetovima na globalnom nivou zauzima velik udio isve je popularnije. Pored ogla{avanja na Intenetu netrebamo zaboraviti i e-mail sustave te mobilnu mreùs tako|er velikim mogu}nostima, kao i ostale digital-ne medije poput digitalnih televizija, radija, display-a,bluetooth ure|aja i sli~no. Te{ko je zapravo i nabrojatikakvo je sve ogla{avanje izvedivo u digitalnim mediji-ma – to~nije je da je sve mogu}e, samo je pitanje tkoto moè i zna.

Kaète da je mo} Interneta kao suvremenog interakti-

vnog medija sve ve}a. Koliko su klasi~ni ogla{iva~kimediji jo{ uvijek zastupljeni u Hrvatskoj, u odnosu na

internetsko ogla{avanje?Ofine mediji jesu i bit }e dominantni u Hrvatskoj

jo{ dugo vremena jer nismo na tom stupnju razvoja,odnosno ne moèmo re}i da nam je ve}ina populacijeonline niti je ve}ina sadràja u Hrvatskoj prisutna naInternetu. Trenutne investicije ogla{iva~a u Internetiznose nekoliko postotaka, no rast im je zna~ajan, a svremenom o~ekujemo postepenu alokaciju budèta ukorist Interneta. Svjetska nancijska kriza moè dje-lovati pozitivno na digitalno ogla{avanje jer je to tipogla{avanja kojeg si mogu mnogi priu{titi, No doga|ajise mogu razviti i u suprotnom smjeru, odnosno da„rezanje“ budèta prvo osjeti Internet jer su masov-ni mediji neizostavni, a ne}e biti za sve. Ja vjerujemu prvi scenarij budu}i da se svi koji pravilno provedukampanje na Internetu brzo uvjere u njegovu eka-snost i stoga pove}avaju usmjeravanje svojih sredstavau taj kanal. Jedno je neupitno: bez obziran na krizu,Internet budèti u ogla{avanju }e rasti jer Internet kaomediji svakoga dana sve vi{e ja~a, upitna je jedino di-namika rasta.

Ovogodi{nji Weekend media festival otvorili ste izla-

ganjem na temu ‘Mobilno ogla{avanje-budu}nost?Ne, realnost!’, zajedno s Matthiasom Grundboeckom

iz VIPnet-a. Koliki je potencijal mobilnog ogla{avanja

kao masovnog sredstva ogla{avanja?Mobilno ogla{avanje nikad ne}e biti masovno sredstvoogla{avanja. Mo`da }e imati veliku bazu korisnika, noto je izrazito osobni kanal i tako }e se morati upotre-bljavati, ina~e }e ga korisnici odbaciti. Upravo mogu-}nost segmentacije i maksimalne personalizacije dajunevjerojatnu snagu tom mediju, a kako sve ukazujeda }e se komunikacija sve vi{e okrenuti takvom pri-stupu, ja izrazito vjerujem da }e to postati respekta-bilan kanal. Va`no je ne pogrije{iti u prvim koracima,la Buljan-[iber, Konzultant za razvoj digitalnog ogla{avanja u McCann Ericksonu

Ofine mediji jesu i bit }e dominantni u Hrvatskoj jo{ dugo vremena jer nismo na tom

stupnju razvoja, odnosno ne moèmo re}i da nam je ve}ina populacije online niti je ve}inasadràja u Hrvatskoj prisutna na Internetu.


6/27

tervju mjeseca

u prvim kontaktima brandova s korisnicima i to jezapravo razlog za{to je VIPnet angaìrao McCann zazajedni~ko lansiranje mobilnog ogla{avanja prvi put uHrvatskoj!

No, kako ne prije}i granicu zadiranja u privatnost kori-snika, {to, naravno, rezultira negativnom reakcijom?Svi korisnici daju svoj pristanak i to je osnova bilo ka-kvog personalnog ogla{avanja. Sve suprotno tome pro-tiv je pravila struke i ljudskosti. Korisnici svjesno dajudio svoje privatnosti pod odre|enim uvjetima i u sva-kom trenutku mogu istupiti. Komunikacija mora bitidopadljiva i relevantna korisniku, tad su svi pa rametrizadovoljni, a taj je aspekt na agencijama koje bi moralepoznavati prirodu potro{a~a i osobnog medija.

Je li hrvatsko trì{te spremno za takve nove kanale

ogla{avanja? [to jo{ moèmo o~ekivati u bliskoj budu}nosti?

Hrvati op}enito vole nove stvari, a mobilnu telefonijuposebno, tako da smatram da je trì{te spremno, no pi-tanje je koliko treba vremena da se sve usvoji u potpu-nosti te da se investicije po~nu ispla}ivati. Kad je rije~o Internetu, tu smo malo manji entuzijasti, no s pove-}anjem brzine prijenosa podataka i s dolaskom mla|ihgeneracija, spremnost na online projekte tako|er se

pove}ava. Sljede}i projekti zanimljivi za ogla{avanjedenitivno }e sti}i od strane IPTV-a (Internet protocol

TV).

Social networking postao je sinonim za Web 2.0., koji

sadrì i zna~ajan ekonomski potencijal jer sjedinjuje

dru{tveni element koji korisnicima omogu}ava so-

cijalizaciju putem Interneta, i onaj fnancijski, koji

ponu|a~ima servisa pruà prostor za ogla{avanje, od-

nosno zaradu. Je li to dobitna kombinacija?Trenutno je te{ko re}i {to je „bulletproof“ onlineprojekt. Mnogi veliki igra~i upravo traè taj recept

jer sve je ve} napravljeno, sve ve} postoji i te{ko jedo}i do novog Facebooka. Za sad svi postoje}i svjet-ski „social utilities“ projekti iznimno dobro zara|uju,a korisnici ih i dalje koriste bez obzira na zadiranje unjihovu privatnost pa bi se moglo re}i da su oni imalidobitnu kombinaciju, no pitanje je koliko bi to bila do-bitna kombinacija i za neki novi sli~an servis. Potrebno

je ponuditi ne{to vi{e ili ne{to novo, i to u pravom tre-nutku, kad se korisnici zasite postoje}ih projekata.

Spomenuli ste Facebook, kao globalni fenomen koji

iz sata u sat ima sve vi{e korisnika. Glavna aktivnost

gotovo svakog prosje~nog surfera postao je social net-working. Ima li Vas na Facebooku?Naravno! Ja sam, zbog prirode posla, prisutna na svimvirtualnim servisima. Me|utim, na Facebook-u bihbila i da se ne bavim digitalnim marketingom, no vje-rojatno u ne{to manjoj mjeri jer mi omogu}ava eka-snu komunikaciju s mojim {irim dru{tvenim kontek-stom za koji, objektivno, nitko nema vremena. Va`no

je naglasiti da se ipak kod ve}ine nas najuì dru{tveniodnosi odràvaju u stvarnom kontaktu. Facebook nijeovakav fenomen u svim zemljama. Popularnost soci-

jalnih mreà ovisi o tome na koju se mreù prvotno„zaka~ilo“ najvi{e ljudi. Tako ima trì{ta gdje su lo-kalne mreè daleko popularnije od globalnih jer su impruìle sve {to trebaju prije nego su se ove pojavile.Uloèn je odre|en napor za formiranje prola, mreè

prijatelja, upload-anje materijala... i bilo bi neopravda-no o~ekivati „seljenje“ na drugu „adresu“.

Kako prognozirate razvoj ogla{avanja na hrvatskom

trì{tu? Postoje li na~ini brèg razvoja internetskogogla{avanja u nas?Razvoj ide ubrzano, ali problem je to~ka od koje jerazvoj krenuo. Razvoj internetskog ogla{avanja ovisio razvoju trì{ta op}enito pa tako smatram da imamo~ak i zadovoljavaju}u sliku s obzirom na prosje~anìvotni standard. Brì razvoj postoji, ali je nerealan.Podrazumijeva digitalizaciju svih dràvnih aparatai sadràja (da ve}ina potrebnih informacija svakoggra|anina bude dostupna na Internetu) te pove}anje

broja ra~unala po glavi stanovnika. Nakon toga }e segospodarski sektor prilagoditi u najbrèm mogu}emvremenu i usmjeriti svoje investicije u Internet. ■

Za sad svi postoje}itski „social utilities“

ojekti iznimno dobro|uju, a korisnici ih ije koriste bez obzirazadiranje u njihovu

vatnost pa bi se mo-re}i da su oni imali

obitnu kombinaciju,itanje je koliko bi todobitna kombinaci-i za neki novi sli~an

servis.


7/27

www.mirakul.h

Norveška - zemlja stabilnog poslovnogokruènjaUnato~ prirodnim bogatstvima, Norveàni svojim najve}im bogatstvom smatraju ljudski

potencijal. Iako su se mnoge grane industrije posljednjih godina suo~avale s nedostatkom

radne snage, danas industrija ima vrlo dobar pristup kvaliciranoj radnoj snazi.

Norve{ko gospodarstvo jo{ uvijek obiljeàva velik udio javnog i dràvnog vlasni{tva u industriji, financijamate u podru~ju energetike, infrastrukture i zdravstva.

Visoki postotak javnog vlasni{tva stvoren je velikimdràvnim udjelom i u dvjema naftnim kompanijamaStatoilu i Norsk Hydru, glavnoj telekomunikacijskojtvrtki Telenor te jakoj bankarskoj ku}i Dnb-NOR.Izda{ni prirodni resursi najva`niji su ~imbenik bo-gatstva zemlje. Izvori nafte i plina te hidroenergijaglavni su pokreta~i gospodarskog razvoja ze mlje. Una-to~ prirodnim bogatstvima, Norveàni svojim najve}im bogatstvom smatraju ljudski potencijal. Iako su semnoge grane industrije posljednjih godina suo~avales nedostatkom radne snage, danas industrija ima vrlodobar pristup kvalificiranoj radnoj snazi. U odnosu nabroj stanovnika, Norve{ka ima znatno vi{e zaposlenih

od mnogih drugih industrijski razvijenih zemalja, {toNorve{koj omogu}ava visoku razinu javne potro{nje tevisoki standard.

Struktura gospodarstvaNorve{ka industrija tradicionalno je vezana uz siro-vine. Prirodni uvjeti, nafta, plin, hidroenergija, {umei velik riblji fond utjecali su na industrijsku struktu-ru zemlje. Industrijske grane koje su ve}im dijelomtemeljene ne energiji, kao {to su prerada metala, ke-mijska industrija i prerada drveta, imaju znatni udiou norve{koj izvozno orijentiranoj industriji. Me|unajzna~ajnijim je djelatnostima, uz naftu i plin, i bro-dogradnja. Glavnina norve{ke industrije smje{tena

je izvan urbanih podru~ja. U gradov ima dominirajuuslu`ne djelatnosti i tvrtke s velikim rastom konzul-

tantskih usluga usmjerenih na pomo} jakim gospodar-skim korisnicima. Velik je broj zaposlenih u turizmu ita se grana zbog prirodnih ljepota Norve{ke razvija nesamo u ve}im gradovima, nego i u mnogim manjimsredinama. Industrija visokih tehnologija jedna je odbitnih gospodarskih grana Norve{ke. Dio moderne te-hnologije razvio se unutar brodogradnje i naftne indu-strije pa je Norve{ka danas jedna od vode}ih u svijetuu tom podru~ju. Uz napredak tehnolo{kih inovacija, utoj se grani Norve{ka vrlo ~esto suo~ava s konkuren-cijom zemalja u razvoju koje imaju znatno niù cijenurada, te mnoge norve{ke tvrtke prebacuju proizvodnepogone u te zemlje. Brodogradnja u Norve{koj imadoista dugu tradiciju. Razvijena je sosticirana tehno-logija prate}e brodske opreme. Osim toga, Norve{ka

je vode}i proizvo|a~ energije u Europi. Hidroenergi- jom opskrbljuje ze mlje sjeverne Europe, a mnogimdràvama svijeta prodaje naftu i prirodni plin. âk99% cjelokupne proizvodnje elektri~ne energije dobi-

va se u hidroelektranama. Ve} 150 godina Norve{ka je velesila u me|unarodnom pomorskom prometui norve{ke kompanije kontroliraju jednu od najve}ih svjetskih trgova~kih ota koja predstavlja 10%

ukupne svjetske raspoloìvosti brodskih kapaciteta.Dobro je razvijena mreà javnog prijevoza, a u veli-kom dijelu zemlje posebice je dobro razvijen prijevoztrajektima i brzim putni~kim brodovima. Uz pomor-ski promet, u unutra{njosti zemlje razvile su se tvrtkeza cestovni promet roba koje svoje usluge nude i name|unarodnom trì{tu.

Piše: Helena ̂ arapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Mogu}nosti poslovne suradnje s HrvatskomNorve{ke nancijske institucije pokazuju interes za

mogu}nost nanciranja i otvaranja kreditnih linija

za modernizaciju hrvatskih brodogradili{ta, gradnjubrodova te isporuku opreme za brodove. Uzimaju}i u

obzir da je Norve{ka jedna od vode}ih pomorskih silau svijetu i da je do sada u hrvatskim brodogradili{timaizgra|eno vi{e od 70-ak brodova za norve{kenaru~itelje, za vjerovati je kako postoji obostran inte-res za suradnju. Nakon {to se restrukturiraju hrvatskabrodogradili{ta i zapo~ne njihova privatizacija, moè seo~ekivati intenzivniji i izravniji pristup norve{kih part-nera. Osim toga, norve{ki investitori pokazali su inte-res za ulaganje u telekomunikacije, poljoprivredu, ke-mijsku industriju te turizam s posebnim naglaskom nazdravstveni turizam, energetiku, marikulturu i drvnuindustriju. U posljednje vrijeme Norveàni pokazuju isve ve}i interes za ulaganja u poslovno-komercijalnei stambene objekte u Hrvatskoj, o~ekuju}i veliki po-rast cijena nekretnina u na{oj zemlji. Hrvatska je 2001.godine potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini sazemljama EFTA-e. Njegova primjena zapo~ela je 2002.godine, a odnosi se i na Norve{ku kao ~lanicu EFTA-e.Time se norve{ko trì{te u potpunosti otvorilo za izvozhrvatskih industrijskih proizvoda. Ugovor o liberali-zaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima izme|uNorve{ke i Hrvatske provodi se od iste godine. Pro-gram bilateralne pomo}i za 2006. godinu predstavljalo

je 30% ukupne godi{nje norve{ke pomo}i Hrvatskoj.Osim toga, norve{ka vlada u Hrvatsku je uloìla jo{ 67

milijuna norve{kih kruna kojima je nancirano raz-miniranje, obnova podru~ja od posebne dràvne skrbi,

odi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Korisni linkovi:Ministarstva i Vlada:www.odin.no

Dràvni zavod za stati-

stiku:www.ssb.no

Norve{ki turisti~ki vodiwww.visitnorway.no

Udruga poslodavacaNorve{ke (NHO):www.nho.no

Poslovni vodi~i:www.oslo.technopole.n

Trgova~ka komora Oslawww.chamber.no, wwwnordtrade.no

e informacije

iv:

evina Norve{kavni grad:or{ina:220 km2

ovni{tvo:milijunabeni jezik:

ve{kita:K (norve{ka kruna);R=7,84 NOK

Robna razmjena s Norve{kom

I zv oz RH u N or ve {k u (2 00 7.) Uv oz RH iz Nor ve {k e (2 007 .)

Monta`ne zgrade 24% Pumpe za teku}ine 13%

Brodovi 12%Ure|aji za manipu-laciju

11%

Mehani~ki ure|aji 10% Mjerni instrumenti 7%

Konstrukcije (~elik,Fe, Al)

9%Oprema za el.krugove

7%

Proizvodi od kovina 6% Industrijski strojevi 7%

UKUPNI IZVOZ 13 mil. USD UKUPNI UVOZ 86 mil. USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Heddal – najve}a drevna crkva u Norve{koj

Oslo


8/27

razvoj demokracije, ljudskih prava i civilnog sektora teukupni gospodarski i socijalni razvoj, dok je norve{koveleposlanstvo u Hrvatskoj s 1,5 milijuna norve{kihkruna podupiralo razvoj civilnog dru{tva i aktivnostinevladinih organizacija.

Postupak uvoza roba i usluga u Norve{kojUvoz robe podlijeè nizu ograni~enja, primjerice oni-ma vezanim uz dràvnu sigurnost, o~uvanje zdravljabiljaka i ìvotinja, sigurnost hrane, zdravlje, ìvotnu

sredinu ili druge nacionalne odredbe. Niti jedna vrstarobe koja podlijeè ograni~enjima ne moè se uvestislobodno, ve} je potrebno ishoditi dozvolu od vlastinadle`nih za odre|eno zakonsko podru~je. Pri uvozurobe vlasnik je odgovoran za pla}anje carine i pristoj-ba, a {to mora biti u~injeno prije preuzimanja robe.Carinska uprava na zamolbu moè odobriti kredit zacarinu, pristojbe, naknade i tro{kove (carinski kredit)

koji se moè koristiti u cijeloj zemlji, neovisno u kojoj je carinskoj regiji odobren. Za vlasnika robe kori{tenjecarinskog kredita povoljniji je na~in pla}anja od pla}anja gotovinom.

UlaganjaKao i druge industrijski razvijene zemlje, i Norve{kaprivla~i strani kapital. Oko 75% stranih ulaga~a do-lazi iz zemalja EU ([vedska, Danska, Nizozemska,Francuska i Velika Britanija) te iz SAD-a. Stranci su

posljednjih godina najvi{e ulagali u eksploataciju naf-te i plina te industriju (oko 60% svih ulaganja) te u

sektore nancija i trgovine. Glede norve{kih ulaganja

svakako treba dodati i iznos koji se u inozemstvu, udionice i vrijednosne papire, investira iz Norve{kognaftnog fonda, a ~ija je vrijednost krajem 2006. godi-ne iznosila ogromnih 1.760 milijarda NOK (oko 283milijarde USD), tako da je postao jedan od tri najve}

a mirovinska fonda u svijetu. Vode}e svjetske agencije uvr{tavaju Norve{ku u skupinu zemalja s najvi{imkreditnim rejtingom (-AAA). Prema ocjeni Economist

Intelligence Unita, Norve{ka zauzima 17. mjesto u svijetu u kategoriji pozitivnog poslovnog okruènja. S ob-zirom na navedeno, moè se zaklju~iti kako Norve{kapruà stabilno poslovno okruènje, dobro organiziranotrì{te i kvalitetne javne institucije.■


veško gospodarstvo

: 301,6 mlrd USD

per capita: 65 300 USD (procjena 2006. godine)

a rasta BDP-a: 2,4% (2006.)

prema sektorima: usluge (61,8%), industrija (35,9%), poljoprivreda (2,3%)

z (2006.): 157 mlrd USD

zni proizvodi: nafta i plin, industrijski proizvodi, strojevi i oprema, hrana i

ìvotinje

lje izvoza: Velika Britanija (26%), Njema~ka (13%), Nizozemska (10%),

cuska (9%)

z (2006.): 95 mlrd USD

zni proizvodi: strojevi i oprema, industrijski proizvodi, kemikalije

lje uvoza: [vedska (15%), Njema~ka (14%), Danska (6%), Velika Britanija

a inflacije: 2,3 %

aposlenost: 3,5 %

na ulaganja: 5,9 mlrd USD

netski kod zemlje: .no

vni broj: +47

Geirangerfjord – jedan od najljep{ih norve{kih fjordova


Financiranje poduzetnika predstavlja jednu od temeljnih funkcija kojima se ono povezuje sasvojom nancijskom okolinom. Poznavanje temeljnih podru~ja nancija i na~ela upravljanja

nancijama va`no je za u~inkovito djelovanje svakog poduzetnika i managera.

Financijski proizvodiza poduzetnike

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}


9/27

ema broja

www.mirakul.h

Tema broja

ving kredit i kredit za obrtna sredstva. Isto tako, podu-zetnicima je na raspolaganju i {iroka paleta dugoro~nihkredita.

U svojoj ponudi proizvoda za pravne osobe Hypo Al-pe-Adria Banka nema standardnih bankarskih paketa,nego za klijente kreira posebne, povoljnije kreditnelinije prema djelatnosti ili grupi klijenata. Strategijanjihova pristupa obrtnicima te malim i srednjim po-duzetnicima ne ide u smjeru klasi~nih upakiranih ban-karskih paketa, ve} se pogodnost kreditiranja odraàvakroz mogu}nost duèg roka otplate, po~ekom i do 2godine, te u subvenciji kamatne stope od strane ùpa-nija, ministarstava i dr.

Vaba d.d. banka Vara`din u svojoj ponudi nanciran - ja poduze tnika nudi kredite pod posebnim uvjetimau suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj,HAMAG-om, Garancijskom agencijom Vara`dinskeùpanije i Ministarstvom turizama. Krediti u iznosuod 35.000,00 kuna do maksimalno 200.000,00 kunamogu se dobiti za kupnju, izgradnju, ure|enje ilipro{irenje gospodarskih objekata, nabavu opreme ilidijelova opreme te trajna obrtna sredstva, kao i obrtna

sredstva do iznosa od 100.000,00 kuna.

Kroz niz godina poslovanja s HBOR-om, Centar bankad.d. razvila je izvanrednu suradnju kroz kreditiranjepoduzetnika na raznim poticajnim programima, odkojih se posebno isti~e aktualni Program mikrokredi-tiranja za trajna obrtna sredstva do 30.000,00 eura narok od 5 godina i za investicije do 125.000,00 kuna narok od 10 godina, uz vrlo povoljne kamatne stope.

Raznoliki paketi proizvoda i uslugaNovost me|u nancijskim proizvodima paketi su koji

olak{avaju poslovanje poduzetnicima. Privredna ban-

Slabljenje gospodarskog rasta u godini koja naso~ekuje sve je izvjesnije. Globalna gospodarska kri-za nancijski nas je protresla, a sve Vladine mjere za

ublaàvanje stresa vi{e su nego dobrodo{le. U 2009.se godini poticanje izvoznog i proizvodnog gospo-darstva, osobito malog i srednjeg poduzetni{tva, kao ilikvidnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak, moranastaviti prili~no intenzivno. S obzirom na problemenancijskog sektora u svijetu koji se prelijevaju i na

na{e trì{te, pristup kreditnom nanciraju sve je teè,

te je razumljivo {to banke traè investicijsku studijuili poslovni plan kako bi utvrdile isplati li se odobritizatraèni kredit. Stoga treba to~no denirati namjeru

i cilj nanciranja jer nerealna procjena ~esto dovodi do

nancijskih pote{ko}a.

Kreditne LinijeBudu}i da je nanciranje neizbje`no za razvoj svakog

poslovnog subjekta, odluke o nanciranju/kreditiranju

iznimno su bitne. Financiranje se isplati kad je pov ratna investiciju ve}i od tro{ka kamata koje se morajuplatiti po osnovi nanciranja.

“I mi kao bankari, i neki na{i klijenti, ~esto smose osvjedo~ili da je i odgovor NE dobar za klijenta.Naj~e{}i primjeri lo{e strukturiranih kredita kod malihpoduzetnika su nanciranje investicija iz kratkoro~nih

kredita, odobravanje predugih perioda po~eka ili ne-zatvaranje cjelovite nancijske konstrukcije i sli~no.

Bankar je taj koji klijentu mora pomo}i razumjetiposljedice odluka o (ne)adekvatnim izvorima nanci-ranja i upravo tu kvaliteta banke, odnosno njezine po-nude, dolazi do izraàja“, nagla{ava direktor segmentapoduzetni~kog bankarstva Zagreba~ke banke, gospodinMiroslav Koùl.

Erste banka klijentima pruà mogu}nost kori{tenjaniza povoljnih uvjeta kreditiranja putem subvencioni-ranih poduzetni~kih linija koje Banka ima ugovorenes jedinicama lokalne uprave i samouprave, odnosno sresornim Ministarstvom i HBOR-om, koji su ujednoi najtraèniji krediti. U ponudi kratkoro~nog nanci-ranja Erste banke isti~u se, uz kratkoro~ni limit, jo{tri proizvoda koji su se klijentima pokazala najintere-

santnijima: okvirni kredit po poslovnom ra~unu, r evol-

LeasingLeasing je jednostavan, brz i eksibilan na~in nan -ciranja koji ne nudi vlasni{tvo ve} kori{tenje i upra-vljanje objektom leasinga. Leasingom primatelj neulaè sva raspoloìva sredstva u nabavu opreme, ve}ravnomjerno i kontinuirano investira u redovito po-slovanje te time ujedno osigurava otplatu mjese~nihleasing rata.

Operativni leasing oblik je nanciranja ~ije je obilje`je

najam predmeta leasinga, {to zna~i da korisnik nije nje-gov vlasnik, ve} za njegovo kori{tenje pla}a mjese~nunaknadu. Korisnik odabire predmet leasinga, dogovaraisporuku predmeta i pribavlja ponudu dobavlja~a te-meljem koje leasing ku}a vr{i pla}anje i kupoprodajupredmeta leasinga. Leasing ku}a postaje vlasnikompredmeta leasinga kojeg daje u najam korisniku.

Financijski leasing oblik je nanciranja gdje korisnik

ne pla}a najam predmeta ve} mjese~nu ratu. Korisniktako|er sam odabire dobavlja~a i ugovara cijenu i ispo-ruku, a s ponudom se obra}a leasing ku}i da u njegovoime kupi predmet leasinga, te da korisniku omogu}iobro~nu otplatu tijekom odre|enog perioda.

FaktoringFaktoring je pogodan oblik kratkoro~nog nanci-ranja za sve pravne subjekte koji imaju kvalitetnakratkoro~na potraìvanja, a ne mogu ili ne ̀ ele sredstvaprikupiti na klasi~an na~in putem kreditnog zaduènja.Vrlo je kvalitetan oblik nanciranja i za izvoznike, jer

ih osloba|a rizika provjere boniteta kupca, rizika ne-pla}anja i politi~kih rizika. Faktoring se kao nov nan -cijski proizvod u Hrvatskoj brzo {iri. Nude ga gotovosve ve}e banke. Prema neslu`benim podatcima banakai faktoring ku}a, broj klijenata u Hrvatskoj s kojimarade na otkupu potraìvanja sve je ve}i. Prednosti sufaktoringa pobolj{anje likvidnosti, uravnoteènje od-

ka Zagreb u ponudi ima tri vrste poslovnih paketa:PBZ OBRT365¥NET, PBZ OBRT INFO i PBZ OBRTCOM¥NET. Navedeni paketi predstavljaju skupproizvoda i usluga oblikovanih kako bi ispunili svepotrebe obrtnika, odnosno malih i srednjih poduzet-nika. Tro{ak kori{tenja usluga i proizvoda iz paketa ra-vnomjerno je raspore|en kroz cijelu godinu i pla}a semjese~no, automatskim tere}enjem poslovnog ra~una.

Paket proizvoda Raiffeisen banke pod nazivom RBAKomplet namijenjen je segmentu malih i srednjih po-duzetnika, s ciljem olak{avanja svakodnevnog poslo-vanja. RBA Komplet uklju~uje ~etiri osnovna proizvo-da: dopu{teno prekora~enje po transakcijskom ra~unu,kredit po izboru, poslovnu MasterCard karticu te In-ternet bankarstvo i uslugu eDEAL.

Kao posebno interesantan proizvod za poduzetnike,Zagreba~ka banka isti~e Paket ra~un 1 za sve, u dva

modela - Poduzetnik i Partner, koji sadrè niz pogod-nosti poput niè naknade za kredite i leasing, uslugeorganiziranja pomo}i na cesti i besplatne platnopro-metne transakcije na Internetu.

Me|u najtraènijim bankarskim uslugama su idopu{tena prekora~enja prema transakcijskom ra~unu,tzv. overdraft. No, ne zaboravite: ne postoji toliko po-voljan kredit koji moè kompenzirati nedostatak jasneposlovne strategije ili cilja koji se nanciranjem nastoji

zadovoljiti te uspje{nog poslovnog plana.

Privatno bankarstvoPrivatno je bankarstvo savjetovanje u upravljanju imo-vinom pri ~emu se klijentu nudi naj{ira paleta nancij-skih proizvoda i usluga, s podru~ja investicijskog ban-karstva, osiguranja, leasinga, depozitnog poslovanja,kreditnog poslovanja te proizvoda i usluga izra|enih‘po mjeri’ klijenata. Privatni se bankari dodjeljujuklijentima s vi{im primanjima ili ve}im depozitomu banci. Pretpostavlja se da oni o~ekuju zahtjevnijubankarsku uslugu, od pomo}i pri odabiru depozitnihproizvoda, informacija o mogu}nostima ulaganja istjecanja prinosa do povezivanja sa stru~nim osobamapri pokretanju poslova i upoznavanju s mogu}nosti-

ma kreditiranja. Privatni bankar visoko je profesio-nalno educiran djelatnik banke sposoban prepoznavatipoduzetni~ke inicijative, odnosno nancijske interese

svakog pojedinog klijenata te ga dugoro~no savjetova-ti. Svaki privatni bankar ima odre|eni broj klijenatakoji, ovisno o banci, iznosi od 100 do 250 klijenata.

Pojedine banke, poput Erste banke, razlikuju osobne odprivatnih bankara. Osobni bankari na raspolaganju suodre|enoj kategoriji klijenata s natprosje~nim priman-

jima, dok su privatni bankari na raspolaganju najelit-nijoj klijenteli te su zbog preferencija klijenata ne{tovi{e orijentirani prema ulaganjima sredstava.

o i srednje poduzetni{tvo ~ini 99,4% svih registriranih poduzetnika

ma podatcima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva, pokazatelji

ovanja malog gospodarstva u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim europskim

jama ne pokazuju velika odstupanja i gotovo su identi~ni s podatcima u

jenim zemljama Europe. Malo i srednje poduzetni{tvo ~ini 99,4% svih re-

iranih poduzetnika, 64,7% ukupno zaposlenih, 44% udjela u bruto doma}

proizvodu i 40,5% udjela u ukupnom izvozu. Prevladavaju}i je udio privatnogora i slabljenje dràvnog sektora.

ovost me|u nancij-proizvodima paketi

oji olak{avaju poslo-nje malim i srednjim

poduzetnicima.

Privatno je bankarst-vo savjetovanje uupravljanju imovinompri ~emu se klijentu

nudi naj{ira paletanancijskih proizvod

i usluga, s podru~ja i

vesticijskog bankarstosiguranja, leasinga,depozitnog poslovankreditnog poslovanjate proizvoda i uslugaizra|enih ‘po mjeri’klijenata.


10/27

nesretnog slu~aja)

• osiguranje od odgovornosti.

Allianz u sklopu svoje ponude ima poseban paket,Poduzetnik+, koji obuhva}a ~etiri gore navedeneskupine osiguranja, koje se mogu kombinirati premaspeci~nim potrebama poduzetnika.

Kvarner Vienna Insurance Group, s obzirom naveli~inu poduze}a i razvijenost poslovanja, nudi neko-liko modela: Poduzetnik classic - osnovni model, Po-duzetnik comfort - srednji model za poduzetnike,Poduzetnik premium - najrazvijeniji model za na-

jrazvijeniju vrstu posla.

„Poslovni paket osiguranja“, proizvod Croatia osigu-ranja, namijenjen malim i srednjim poduzetnicima,omogu}ava da se jednom policom osiguranja osigurakompletna poduzetnikova imovina koja mu sluì zaobavljanje djelatnosti i stjecanje dobiti. Tako|er, nudi

se mogu}nost osiguranja djelatnika od posljedica ne-sretnog slu~aja, te odgovornost poduzetnika za {tetekoje moè prouzro~iti tre}im osobama.

UNIQA osiguranje u suradnji s Raiffeisen grupomnudi tri paketa osiguranja. Prvi je paket osiguranjeimovine i predvi|en je za poduzetni~ke kredite osi-gurane zalogom nekretnine. Drugi paket predvi|en jeza kredite sa zalogom i bez zaloga nekretnine te pruàpokri}e za slu~aj prekida rada - nadokna|uje se {tetaizazvana prekidom rada uslijed rizika poàra ili oluje uiznosu do {est mjese~nih otplatnih rata tijekom jedneosigurateljne godine. I tre}i je paket namijenjen osigu-ranju pla}anja poduzetni~kih kredita u slu~aju smrti ilismrti uslijed nezgode klju~ne osobe tvrtke, korisnikakredita RBA.

Budu}i da poduzetnici ulaù zna~ajna sredstva uobjekte i opremu, u Generali osiguranju razvili s u osi-gurateljne pakete od kojih izdvajaju: pakete osiguranjaimovine, gdje poduzetnici prema svojim potrebamamogu odabrati opseg osigurateljne za{tite, uz potpunukontrolu tro{kova i kori{tenje popusta na dodatna osi-guranja te paket za osiguranje imovine malih i obitelj-skih hotela i ostalih objekata registriranih za smje{taj

gostiju, koji nudi posebne pogodnosti kroz cijeli nizdodatnih besplatnih pokri}a. Ovaj paket pruà djelo-tvorno rje{enje kojim poduzetnici mogu za{tititi svojuimovinu, imovinu svojih gostiju te se za{tititi od odgo-vornosti koja proizlazi iz obavljanja djelatnosti.

U Euroherc osiguranju ne nude pakete za poduzet-nike, ve} nastoje individualno za svakog osiguranikanapraviti tzv. tailor made policu osiguranja, koja jeu potpunosti prilago|ena njegovim potrebama. Odosobnih osiguranja koje poduzetnici mogu ugovoritiza sebe, management i djelatnike, Jadransko osiguran-

je izdvaja osiguranje od posljedica nesretnog slu~aja i

nosa izme|u kratkoro~nih potraìvanja i kratkoro~nihobveza, pove}anje kreditne sposobnosti i boniteta,smanjenje rizika, pove}anje rentabilnosti, pove}anjaprodaje, a samim tim i ve}e konkurentnos ti.

Osiguranje poduzetnikaOsiguravateljske ku}e, prepoznav{i va`nost razvojamalog i srednjeg poduzetni{tva, sve ~e{}e nudeproizvode namijenjene upravo njima.

Allianz Zagreb d.d. tako nudi proizvode zanimljive po-duzetnicima:• osiguranje imovine (osiguranje nekretnina i pokret -

nina od ~itavog niza rizika kao {to su poàr, prirodnenepogode, kra|a, lom stroja…),

• osiguranje motornih vozila (osiguranje automobil-skog kaska),

• osiguranje osoba (osiguranje djelatnika od posljedica

usluga usmjerava i na klijente banaka, gra|ane i poslo-vne subjekte kao potencijalne osiguranike, u okru`jurazmatranja rje{avanja vlastitih nancijskih pitanja uz

odgovaraju}e savjetovanje.

Internet – sve dominantniji medij

Internet od alternativnog distributivnog medijasve vi{e postaje primarni na~in prodaje nancijskih

proizvoda. Primjerice, on-line korisnici bankarskihusluga u SAD-u ~ak su 200% protabilniji od tzv.

standardnih klijenata. Poslovni subjekti koji nemaju vlastite internetske sadràje trì{no ne postoje zaodre|ene skupine klijenata te korisnike njihovih uslu-ga. Ve}ina banaka nudi i uslugu Internet ba nkarstva.

Business kartice

Za obrtnike, male i srednje tvrtke te velike tvrtke Er-ste banka ima u ponudi Visa Business, Visa Corporate,Master Business i Visa Business revolving kreditne

kartice. U ponudi je tako|er i MasterCard BusinessDebit debitna kartica koja je vezana uz ìrora~une po-slovnih subjekata. U ponudi za poslovne korisnike su:Diners Club Business kartica, Diners Club Corporatekartica, Diners Club Plus business kartica, Diners ClubE-Card i Diners Club Exclusive kartica. Uz navedene uponudi su i zajedni~ke kartice Diners Cluba i partnera(co-brand kartice).

to za vrijeme radnog vremena, u slobodno vrijeme, zavrijeme slu`benog puta, sa svim svojim podvarijanta-ma. Poduzetnicima preporu~uju ugovaranje polica ododgovornosti iz djelatnosti, bilo da je rije~ o ugovornojili vanugovornoj odgovornosti.

BankoosiguranjeRazvoj trì{ta ìvotnih osiguranja i na na{e je nan-cijsko trì{te donio koncept bankoosiguranja - modelposlovnog povezivanja bankarskog i osiguravateljnogsektora. Kroz {iroku ponudu nancijskih usluga na

jednom mjestu, i bankari i osiguravatelji vjeruju upostizanje ve}eg prota. Erste Sparkassen osiguranje

d.d. za ìvotno osiguranje specijalizirano je za proda- ju osiguranja putem banaka. Sv oje proizvode plasi-raju putem poslovnica Erste banke. Erste osiguranjeu svojoj ponudi ima niz proizvoda osiguranja ìvotaod kojih se poduzetnicima i obrtnicima naj~e{}e nudeklasi~no mje{ovito osiguranje ìvota (osiguranje za

slu~aj smrti uz {tednju) s dopunskim osiguranjima odposljedica nesretnog slu~aja te riziko osiguranje. Ge-nerali osiguranje jedan je od vode}ih osiguratelja popitanju bankoosiguranja i ostvaruje suradnju s Pri-vrednom bankom Zagreb, Istarskom kreditnom ban-kom, Me|imurskom bankom i Podravskom bankom.Jedna od prednosti ovakvog vida poslovanja putem ka-nala bankoosiguranja je {to se ponuda osigurateljnih

www.mirakul.h

ditni programi HBOR-a

em pro{le godine HBOR je pokrenuo program poljoprivrede i ujedna~enoga

oja radi kreditiranja poljoprivrede i maloga gospodarstva na podru~jima od

bne dràvne skrbi. Dok najniì kredit iznosi 80.000, najvi{e se moè realizira-

isini od 3,5 milijuna kuna uz po~ek od dvije, a iznimno tri godine ako je rije~ o

ogodi{njim nasadima. Rok njihove otplate proteè se do 12 godina uz kamat-

topu od 4 i 2%. Visina kredita odre|uje se ovisno o svrsi ulaganja. Prednost

u mali projekti proizvodnog karaktera i ulaganja u poljoprivrednu djelatnost.

ema broja Tema broja

Osiguravateljske ku-prepoznav{i va`nostzvoja malog i sredn-g poduzetni{tva, svee{}e nude proizvode

namijenjene upravonjima.

Internet od alternati-vnog distributivnogmedija sve vi{e postaprimarni na~in proda

nancijskih proizvod


11/27

kartice s odgodom pla}anja za pravne osobe. VisaBusiness Electron debitna je kartica koja sredstva nara~unu rezervira odmah, tj. odmah tereti ra~un za re-dovno poslovanje korisnika kartice. Limite kori{tenjaza sve kartice poslovnog subjekta utvr|uje sam kori-snik. VISA Business kartica je bezgotovinsko sredstvopla}anja namijenjeno pravnim osobama i obrtnicimasa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj. Pla}anje ra~una

jednostavnije je bud u}i da se brojni ra~uni regulira- ju jednom mjese~nom transakcijom; pla}anje se moèodgoditi do 40 dana.

U ponudi kartica za poslovne subjekte u Privrednojbanci Zagreb nalaze se: Visa Business Electron karti-ca - debitna kartica koja putem PBZ bankomata kli-

jentu omogu}uje isplatu gotovine s poslovnog ra~unate uplatu gotovine na isti, American Express BusinessCard i American Express Gold Business Card namijen-

jene su pravnim osobama – malim, srednjim i velikim

poduze}ima te privatnicima i obrtnicima te AmericanExpress kartica za obrtnike - na mijenjena je obrtnici-ma s otvorenim poslovnim ra~unom u PBZ-u te kli-

jentima nudi brojne pogodnosti.

Kreditiranje poljoprivrede sve zanimljivije bankamaNajve}i bi potencijal poljoprivredna proizvodnja, kakose predvi|a, trebala ostvariti ulaskom Hrvatske u EU.

Hrvatska po{tanska banka izdvaja HPB VISA Bonusplus - novu revolving kreditnu karticu, namijenjenuposlovnim korisnicima, posebice malim i srednjimpoduzetnicima, a uz sve prednosti revolving kartice,poput otplate odabranog postotka mjese~nog iznosaima i posebnu mogu}nost povrata odre|enog postotkapotro{enog iznosa.

HPB svim poslovnim subjektima nudi i VISA BusinessElectron, debitnu karticu vezanu uz transakcijski ra~unposlovnog subjekta kojeg tereti odmah po u~injenojtransakciji, te VISA Business kreditnu karticu kojaomogu}uje odgodu pla}anja tro{kova bez naplate ka-mate s time da se tro{kovi otpla}uju jednom mjese~no,u cijelosti, izravno s transakcijskog ra~una korisnika.Hypo banka nudi sljede}e poslovne kartice: Master-Card Electronic Business kartica - debitna kartica ve-zana uz transakcijski ra~un koja se moè koristiti s amou Hrvatskoj i Visa Business kartica - charge ( s odgo-

dom pla}anja). U ponudi su i dvije revolving kartice:Gastro Partner kartica - Cobranding kartica, izdana usuradnji s Gastro Grupom te Visa Revolving Businesskartica - revolving kartica (minimum pla}anja je 10%ili 500 kuna).

U svojoj karti~noj ponudi OTP banka ima debit-ne VISA Business Electron kartice i VISA Business

Program “Poticaj za uspjeh” ostvaruje se u su-radnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvi-

tak i Ministarstvom turizma, a Ministarstvo

je nositelj programa i subvencionar. Sredstva

Ministarstva predstavljaju dràvnu potporu

malim i srednjim poduzetnicima za potican-

je njihovih po~etnih ulaganja u turizmu. Visi-

na dràvne potpore izra~unava se temeljem

opravdanih tro{kova ulaganja, a to su tro{kovi

po~etnih ulaganja (materijalna ulaganja:

zemlji{te, zgrade i oprema). Ukupna subvenci-ja kamate moè iznositi ~ak do 5,5%, ksna je i

razli~ita u prvoj, odnosno drugoj polovini roka

otplate kredita. Kamatna stopa po ovom pro-

gramu je tromjese~ni EURIBOR+3,70%. Kredit

je s rokom otplate i do 20 godina, uz po~ek od2 godine.

ema broja Tema broja

Osnivanjem Agropodru`nice u Osijeku u listopadu2007. godine, Hrvatska po{tanska banka poseban jenaglasak stavila na poticanje razvoja poljoprivredeSlavonije i Baranje, te je kreirala paket proizvoda -Agro ponudu, kako bi individualnim poljoprivredni-cima i tvrtkama koje obavljaju poljoprivrednu djelat-nost na jednom mjestu ponudila njima prilago|eneproizvode i usluge. Agro kredit za poslovne subjektenamjenski je kunski kredit koji se moè iskoristiti zakupnju, izgradnju, dovr{enje, adaptaciju i rekonstru-kciju poslovnih i drugih gospodarskih objekata, kupnjuopreme, strojeva, alata i ostalih osnovnih sredstava zaobavljanje poljoprivredne djelatnosti, kupnju poljopri-vrednog zemlji{ta ili pove}anje osnovnog stada ili jata,podizanje dugogodi{njih zasada; vo}njaka, vinograda,maslinika te kupnju sirovina i repromaterijala te osta-log materijal u teku}oj proizvodnji u poljoprivredi.

Ovisno o namjeni, kredit se moè podi}i u iznosu od10.000 do 1,5 milijuna kuna s rokom otplate od 12 do180 mjeseci i mogu}nost po~eka od 6, 12 ili 36 mjeseci.Kamatna stopa iznosi 7,99, odnosno 9,99% godi{nje.Erste banka prva je na trì{tu osmislila tzv. Plavo ze-

leni kredit za klijente koji se prijavljuju na natje~ajeprograma za poljoprivredu – SAPARD. U ponudi sui EU garantni poslovi za poduzetnike koji se èle pri-

javiti kao do bavlja~i roba i usluga te izvo| a~i radovaza natje~aje objavljene u Europskoj u niji, za {to su impotrebne bankovne garancije.

OTP banka u svojoj ponudi ima poljoprivredne krediteza nanciranje proljetne i jesenske sjetve te ostalu po-ljoprivrednu proizvodnju, kredite za kupnju nove po-ljoprivredne mehanizacije, kredite za kupnju rabljenepoljoprivredne mehanizacije te hipotekarne kredite zakupnju poljoprivrednog zemlji{ta.

Dugoro~ni krediti za razvoj turisti~ke djela tnosti

Ve}ina banaka isti~e program “Poticaj za uspjeh” ~iji jecilj rast zapo{ljavanja, unaprje|enje kvalitete izgradn-

jom novih sadràja, obnova i modernizacija postoje}ih objekata te restrukturiranje smje{tajne ponude. UHypo Alpe-Adria Banci izdvajaju i HBOR-ov programkreditiranja turisti~kog sektora pod nazivom Turizam,koji se odobrava uz kamatnu stopu za krajnjeg korisni-ka sukladno kategoriji korisnika u visini od 2% ili 4%,

na rok otplate od 10 godina, uz po~ek do 2 godine.

Malim i srednjim poduzetnicima HPB na raspolaganjestavlja poseban kredit za razvoj turisti~ke djelatnosti.To je namjenski kunski kredit uz valutnu klauzulukoji se moè iskoristiti za kupnju, dogradnju ili iz-gradnju novih, adaptaciju, rekonstrukciju, opremanjeturisti~kih, sportskih i ugostiteljskih kapaciteta, kupnjuplovila, opreme u svrhu iznajmljivanja, zatvaranje kre-dita odobrenih u drugim bankama te namirenje vlasti-

tih ulaganja izvr{enih u prethodnih 12 mjeseci za gorenavedene namjene, za obrtna sredstva do najvi{e 30%od iznosa odobrenog kredita. Kredit se moè podi}i uiznosu od 30.000 do milijun kuna s rokom otplate do10 godina, uz mogu}nost po~eka od 12 mjeseci i ka-matnu stopu od 7,98% godi{nje.

OTP banka nudi kratkoro~ne turisti~ke kredite,dugoro~ne turisti~ke kredite s mogu}no{}u razli~itihnamjena, a u suradnji s HBOR-om nudi program kre-ditiranja potpore turisti~kom sektoru i program kre-ditiranja pripreme turisti~ke sezone. Privredna bankaZagreb ima zaklju~ene raznovrsne kreditne programeza poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva, sMinistarstvom gospodarstva rada i poduzetni{tva, lo-kalnom upravom i samoupravom te HBOR-om i EIB-om. ■

Prilago|avanjem ponude potrebama klijenata, GRAWE je ve} 15 godina me|u prva tri u osiguranju ̀ ivota.

U prvih devet mjeseci 2008. godine u ìvotnim osiguranjima GRAWE je ostvario 194,6 milijuna

kuna premije, ~ime je sa 10,77% udjela u premiji svih dru{tava zadrào tre}u poziciju.

GRAWE korisnicima nudi mogu}nost kreiranja police osiguranja ìvota prema individualnim po-

trebama. Ovisno o vlastitim prioritetima (sigurnost, {tednja, zarada, briga za zdravlje, osiguranje

u korist djeteta, kori{tenje police kao garancije prilikom podizanja kredita i sli~no), korisnik moè

odabrati jednu od ~ak sedamnaest tarifa osiguranja ìvota.

Unutar triju osnovnih oblika polica ìvotnog osiguranja – klasi~ne ìvotno-{tedne, fondovske police

i one koja stavlja naglasak na brigu za zdravlje, korisnici mogu odabirati tarife koje pruàju razli~ite

dodatne mogu}nosti i ostvaruju razli~itu visinu dobiti.

Korisnicima koji u razdoblju do 19. prosinca 2008. godine sklope bilo koji {tedni oblik osiguranja

ìvota, GRAWE daruje godi{nju premiju za GRAWE Hospital - policu koja pruà nancijsku sigur-nost za vrijeme lije~enja i boravka u bolnici. Za svaki dan proveden u bolnici ispla}uje se ugovorena

naknada. Polica omogu}uje i dodatnu pogodnost: prilikom ro|enja djeteta, umjesto naknade za vrijeme boravka u bolnici, korisniku se

spla}uje naknada u visini peterostrukog ugovorenog iznosa dnevne naknade.

Korisnici koji za vrijeme trajanja akcije odaberu program osiguranja koje uklju~uje osiguranje od te{kih bolesti, dobit }e i godi{nju

premiju osiguranja za Drugo lije~ni~ko mi{ljenje. Rije~ je o usluzi koju GRAWE provodi u suradnji s WorldCare centrom. U slu~aju

dijagnoze jedne od te{kih bolesti osiguranicima se organizira prikupljanje i slanje dokumentacije te pribavljanje drugog mi{ljenja kon-aktiranjem WorldCare-ovog centra za telemedicinu u Cambridgeu (SAD).

Valja naglasiti kako GRAWE zbog visine pri~uva i izrazito nerizi~nog ulaganja do sada nije osjetio doga|anja na globalnom nancijskom

rì{tu, {to ga ~ini jednim od sigurnijih nancijskih partnera.

www.mirakul.h

Najve}i bi potencijal poljoprivredna

proizvodnja, kako sedvi|a, trebala ostva-ti ulaskom Hrvatske

u EU.

Ve}ina banaka isti~e

program “Poticaj zauspjeh”.


12/27

Posrednici u osiguranju

Kvalitetna i sveobuhvatna usluga brokera u osiguranju zapo~inje analizom rizika s aspekta osiguranja gdjebroker, s obzirom na poslovne procese i speci~nosti

klijenta, kreira osigurateljno rje{enje prema potreba-ma klijenta. Temeljem izvida rizika na mjestima osigu-ranja, broker procjenjuje osigurljive rizike. Na osnovuprethodnih iskustava i znanja o proizvodima i trì{tuosiguranja, predlaè optimalno osigurateljno rje{enjeklijentu uz, naravno, maksimalno uvaàvanje odnosavisine premije osiguranja i kvalitete osigurateljnog

pokri}a. Cilj je ponuditi klijentu pokri}e koje optimal-no {titi poslovni subjekt po svim aspektima, uklju~iv{iosiguranje imovine, odgovornosti, djelatnika, nancij-skih gubitaka uslijed prekida rada, voznog parka.

Kako je uloga brokera u osiguranju intermedijarnenaravi, broker se, isklju~ivo po nalogu svoga klijen-ta, obra}a trì{tu osiguranja po pitanjima osiguranjaklijenta. S ciljem poticanja otvorene trì{ne utakmicekoja u pravilu rezultira kvalitetnijom ponudom i bit-no povoljnijom cijenom osiguranja za klijenta, brokerupu}uje zahtjev za ponudom osiguranja na vi{e osigu-ratelja. U procesu prikupljanja ponuda osiguranja, bro-ker koji kod svakog osiguravatelja ve} ima odre|eniportfelj klijenata, koristi svoju pregovara~ku mo} kakobi za klijenta ishodio {to bolje uvjete osiguranja.

Po prikupljenim ponudama osiguranja, broker vr{ianalizu ponuda s obzirom na uvjete pojedinog osi-guratelja te s obzirom na visinu i strukturu premijeu svrhu me|usobne usporedbe. Prezentacija klijentu

jasna je i kon cizna kako bi k lijent brzo stekao uvid urezultate provedene kvotacije na trì{tu osiguranja tebio u mogu}nosti donijeti odluku o izboru najpovolj-nijeg osiguratelja.

Po odabiru osiguratelja, posao brokera je organiziratiizdavanje polica osiguranja, odnosno provjeriti njihovuto~nost i uskla|enost s danom ponudom osiguranja.Tijekom cijelog razdoblja osiguranja, posao brokera jepruàti klijentu svakodnevni servis po svim pitanjimaosiguranja. Navedeno se, primjerice, odnosi na savje-tovanje kod potrebnih izmjena i dopuna pokri}a usli-

jed novih nabavki imovine, prodaje imovine, akvizicijadrugih dru{tava ili spajanja, zatim navo|enje vinkula-cija u korist kreditora, dostavljanje dokaza o osigura-nim rizicima poslovnim partnerima i sl.Zadatak brokera je izra|ivati izvje{}a o aktualnom osi-

gurateljnom pokri}u klijenta te informirati klijenta opromjenama na trì{tu osiguranja.

Faza kada je klijentu potrebna najve}a asistencija teprofesionalna pomo} od strane brokera je nastanak{tetnog doga|aja. Kako bi bio u mogu}nosti kvalitetnonadzirati i pratiti postupak likvidacije {tete te osiguratida je od{teta klijentu ispla}ena u adekvatnom iznosui zakonski odre|enom roku, potrebno je da broker odsamog po~etka bude aktivno involviran u postupak

likvidacije {tete. Po nastanku {tetnog doga|aja, bro-ker moè asistirati klijentu pri formiranju od{tetnogzahtjeva, biti nazo~an na izvidu {tete od strane osigu-ratelja, prikupljati od{tetnu dokumentacije te, ukoli-ko postoji potreba, pregovarati s osigurateljem okoutvr|ivanja bitnih okolnosti nastanka {tete te iznosanaknade iz osiguranja.

Prednosti angaìranja brokera u osiguranjuOsnovna prednost angaìranja brokera u osiguranju jeprofesionaliziranje poslova osiguranja unutar poslov-nog subjekta, odnosno preno{enje poslova po pitanji-ma osiguranja na brokera koji se bavi isklju~ivo time testoga raspolaè relevantnim informacijama i znanjemu navedenom podru~ju. Kako osiguranje nije osnovniposao klijenta, preno{enjem posla na brokera osloba|ase dio internih resursa, dakle, anga`mana i vremenadjelatnika, za neki iz djelokruga osnovnih poslova.Nadalje, broker je profesionalno odgovoran prema kli-

jentu za ispravnost i adekvatnost savjeta koje daje klijentu. Ukoliko bi lo{im savjetom brokera klijent pre-trpio materijalnu {tetu, za naknadu iste moè teretitibrokera, koji za ovakve slu~ajeve ima sklopljenu policuosiguranja profesionalne odgovornosti na limite kojise postepeno uskla|uju s onima na stranim trì{tima

osiguranja. Budu}i da je klijent dio ukupnog portfeljabrokera kod pojedinog osiguratelja, angaìranjem bro-kera pove}ava se pregovara~ka mo} klijenta u smisludobivanja boljih uvjeta osiguranja.

Naposljetku, bitno je napomenuti da je lokalna praksaosiguranja takva da je cijena usluge brokera uklju~enau premiju osiguranja koja se pla}a osiguratelju te osi-guratelj ispla}uje brokeru unaprijed odre|enu provizi-

ju za posao. Kako raspisivanjem osigurateljne kvotacije broker poti~e transparentnost te trì{nu utakmicu,angaìranjem brokera ne pove}ava se premija osigu-ranja ve} se ista, u pravilu, uvijek smanjuje.■

Cilj je ponuditi klijentu pokri}e koje optimalno {titi poslovni subjekt po svim aspektima,uklju~iv{i osiguranje imovine, odgovornosti, djelatnika, nancijskih gubitaka uslijed prekida

rada, voznog parka.

ako je uloga brokeraosiguranju interme-ijarne naravi, brokerisklju~ivo po nalogu

svoga klijenta, obra}trì{tu osiguranja popitanjima osiguranja

klijenta.

Pi{e: Nata{a Peto{i}, EOS RISQ Zagreb d.o.o.

ema broja


13/27

TelekomunikacijeBeì~ne mreè koriste radiovalove koji se

{ire kroz zidove i razne druge preprekete omogu}avaju bilo kome u dometu togsignala da primi podatke koji razmjenjujusudionici beì~ne komunikacije. Zbog toga

je potrebno posvetiti posebnu pozornostdeniranju sigurnosnih mehanizama kojima

}e se sudionicima komunikacije osiguratipovjerljivost podataka.

Pripremio: Ante Veki}


14/27

ovni korisnici koji èle kvalitetnu komunikacijsku uslugu s minimalnim tro{kovima

anja mogu odabrati Vipnetov centrex sustav kao inovativno rje{enje ku}ne centrale.je o ksnom i mobilnom VPN sustavu poslovne telefonije namijenjenom tvrtkama s

od dvadeset zaposlenika, bez ograni~enja u broju internih telefona. Vipnet je svojim

nicima ponudio jedinstvena rje{enja i niz pogodnosti iako se radi o ve} poznatoj te-

ogiji. Naime, Centrex ku}na centrala nalazi se u Vipnetu, pa tvrtke ne trebaju nikakve

alne investicije, a za upravljanje i odràvanje brinu se Vipnetovi zaposlenici. Korisni-

dno mogu koristiti napredne IP ili klasi~ne analogne telefone.

gracijom mobilne i ksne telefonije s Centrexom tvrtke mogu znatno sniziti ukup -

lekomunikacijske tro{kove jer je pozivanje mobilnih i ksnih telefona unutar tvr -

besplatno. Uz jednostavno kori{tenje ove usluge, tu su i dodatne mogu}nosti

kteristi~ne za ksnu telefoniju poput telefonskog imenika tvrtke na ksnom IP tele-

popisa propu{tenih poziva i sli~no. Vipnetova ku}na centrala, osim na ksne tele-

omogu}ava prebacivanje poziva i na mobilne telefone te biranje skra}enih brojeva

enzija). Korisnici koji ve} imaju centralu, prelaskom na Centrex imaju mogu}nost

nosa ksnih brojeva ili im Vipnet moè dodijeliti dodatnu ili potpuno novu seriju

ih brojeva.

Telekomunikacije su sektor koji svoju budu}nost ve}proìvljava. Ona iz dana u dan donosi nove mogu}nosti, u{tede i napredak za one koji su spremni. Na-predno kori{tenje telekomunikacijskih rje{enja ost-varuje tehni~ke preduvjete za razvijanje novih poslo-vnih rje{enja, daje temelje daljnjoj nadgradnji novihnaprednih usluga i {to je najva`nije, ostvaruje znatnenancijske u{tede. Povrat na uloèno u nova teleko-munikacijska rje{enja, prema nekim je izra~unimaosjetan u razdoblju od tri do dvanaest mjeseci. Kakobiste shvatili mogu}nosti novih tehnologija, odlu~ilismo upoznati vas s onima koje mogu va{e poslovanje

podi}i do novih razina u~inkovitosti. Za po~etak smose orijentirali na nekoliko noviteta, koji, uzgred re~eno,i nisu vi{e tako novi, ali vam njihova implementacijamoè osjetno podi}i kvalitetu komunikacija unutar iizvan tvrtke.

Voice over Internet Protocol (VoIP)VoIP (Voice over Internet Protocol) je proces digitaliza-cije i prijenosa glasa putem Internet protokola. Susre}e se i pod nazivom IP telefonija. VoIP koristi paketskumreù baziranu na IP (Internet Protocol) protokolu za

razmjenu glasovnih, faks i drugih oblika informacijakoje se tradicionalno prenose putem klasi~ne tele-fonske mreè uz nadogradnju svih tehnolo{ki napred-nih komunikacijskih tehnika (e-mail, Instant Messag-ging, itd.)

Uvo|enje usluge koja glas prenosi IP protokolom imamnogo koristi, me|u kojima su najistaknutije:

• redukcija tro{kova za pozive u inozemstvo do 50%uz pro{ireni skup funkcionalnosti,• besplatna komunikacija izme|u izdvojenih lokacija

ukoliko su povezane,• jedna virtualna telefonska centrala zamjenjuje sve

ostale telefonske centrale,• potpuna kontrola tro{kova, mogu}nost «Billing»

sustava,• besplatne audio i video konferencije izme|u lokaci-

ja (ovise o propusnosti mreè),

• centralizirana WEB bazirana administracija,• pove}ana sigurnost glasovnog prometa,• nova aplikativna rje{enja i integracija s postoje}im

(nemogu}a s tradici onalnim TDM-om), ERP, CRM,

glasovna po{ta, fax2email, email2fax, Call centers idr.),

• jedna mre`na infrastruktura za razne kanale ko-munikacije (podatci, glas, fax, video),

• mogu}nost integracije u VPN s mobilnim operate-rom (GSM gateways),

• omogu}eno je integriranje sa svim oblicima teleko-munikacijskih mreà (PSTN, GSM, ostali obliciVoIPa) te prema potrebi „pametno“ usmjeravanje

poziva kroz najjeftiniju ili najekasniju rutu

• omogu}uje ve}u neovisnost privatnog teleko-

munikacijskog sustava (upravljanje se odmi~e odpruàtelja usluge i pribliàva korisniku).

VoIP koristi postoje}e podatkovne mreè unutar kor-poracije i njezinih izdvojenih povezanih lokacija magdje bile. Dakle, sa stanovi{ta investicije ona je bespla-tna!

Budu}i da va{oj postoje}oj podatkovnoj mreì doda- jete jo{ jednu zna~ajnu funkciju (prijenos glasa, faxa,videa i telefonske signalizacije), ona konvergira, {to

ima pozitivan utjecaj na cijelu organizaciju. Na ovajna~in, osim {to ne treba investirati u novu mre`nu

oIP (Voice over Inter-et Protocol) je procesitalizacije i prijenosa

glasa putem Internetprotokola.

elekomunikacije

infrastrukturu, povezuju se «telefonski» sve va{e lo-kacije, izbjegavaju}i tako tro{kove komuniciranja te suzamijenili tradicionalne PBX telefonske centrale.

Virtual Private Networking – kad udaljeno postaje lokalnoVirtualna privatna mreà (VPN) koristi se za pristup

udaljenom ra~unalu, povezivanje lokalnih mreàpreko Interneta i povezivanje lokalnih mreà prekoIntraneta. Bilo da se radi o povezivanju samo jednogra~unala na udaljenu mreù ili da se putem VPN-apovezuju dvije mreè na udaljenim lokacijama, komu-nikacija me|u subjektima ove strukture za{ti}ena jeenkripcijom ~ije parametre dogovaraju obje strane.

IP paketi koji se razmjenjuju izme|u ra~unala na kra- jevima VPN kanala su enkriptirani i ne~itljivi ostalimkorisnicima Interneta. Unutar lokalnih mreà koje seovim putem povezuju paketi su dekriptirani i ~itljivi

ra~unalima ~lanovima mreè. Na taj se na~in postièisti efekt kao u slu~aju dviju mreà spojenih posebnimlokalnim ili iznajmljenim linkom, uz sve prednostitakva na~ina povezivanja. Ovakva se veza zbog svojihkarakteristika naziva i VPN IP tunel, a sam postupakspajanja IP tuneliranje.

Osnovna prednost VPN tunela je {to se njegovomupotrebom po cijeni pristupa javnoj mreì (Internetu)

omogu}ava sigurna razmjena podataka s korisni~kihra~unala iz dviju ili vi{e udaljenih mreà, kao da se onenalaze na istoj lokaciji i spojene su u lokalnu mreù.Cijene iznajmljivanja posebnog linka kojim bi se pove-zale udaljene mreè su u pravilu vi{estruko ve}e.

WiFi: Zamislite svijet bez kablovaBeì~na lokalna mreà (engl. wireless local area net-work, WLAN) je tehnologija zemljopisno malih

beì~nih mreà dimenzioniranih za male udaljenostikoje u gradskim uvjetima iznose od nekoliko desetakado nekoliko stotina metara. Popularan je naziv za njui WiFi, a osnovna prednost koju omogu}ava korisnici-ma je beì~no spajanje na druga ra~unala i Internet ukrugu dostupnosti radiosignala.

Vrste WLANaAD-HOC vam omogu}uje uspostavljanje veze izme|udvaju ili vi{e ra~unala izravno bez pomo}i pristupneto~ke. Ovaj se na~in spajanja najmanje koristi, a kadase koristi naj~e{}e je to za spajanje dvaju ra~unala kodku}e, dok je u svim drugim prilikama poèljno koristi-ti pristupne to~ke.

Kod infrastrukturnih WLAN-ova korisnici su oprem-ljeni beì~nim mre`nim karticama i spajaju se na pri-stupnu to~ku (Access Point). Sva komunikacija vr{i se

preko pristupne to~ke. Ovaj je na~in, za razliku od pre-thodnog, uobi~ajeniji i ~e{}i.

Problem sigurnosti – kako se za{tititi od neèljenih

pogledaBeì~ne komunikacije sa sobom donose ne{to izraènijesigurnosne prijetnje nego ì~ani sustavi, budu}i daeventualni nepozvan gost ima znatno olak{an pristupprijenosnom mediju. înjenica da beì~na mreà ko-risti radiovalove koji se {ire kroz zidove i razne drugeprepreke, omogu}ava bilo kome u dometu tog signalada primi podatke koje razmjenjuju sudionici beì~nekomunikacije. Zbog toga je potrebno posvetiti poseb-nu pozornost deniranju sigurnosnih mehanizama

kojima }e se sudionicima komunikacije osigurati po-vjerljivost podataka. Umjesto nesigurne WEP za{titepreporu~eno je kori{tenje WPA ili WPA2 enkripcijekako bi izloènost potencijalnim uljezima bila svedenana najmanju mogu}u mjeru.

Internet stranice: obi~an hosting ili kolokacija

posluìteljaIznajmljivanje mjesta na webu jedna je od potre-ba tvrtaka koje posjeduju web stranice. Kolokacijaposluìtelja uglavnom je namijenjena tvrtkama kojeimaju ve}e zahtjeve od korisnika ‘obi~nog’ web hostin-

ga, te èle imati potpunu kontrolu nad svim servisimana serveru. Pristup serverima u tom obliku usluge vr{ise putem daljinske kontrole, a uobi~ajeni su i dolasciu prostorije s kolociranim serverima. O svim progra-mima na serverima brine se naru~itelj usluge, a takose ujedno i smanjuju tro{kovi administracije. Stranicawww.hostingrecenzije.com omogu}it }e vam uvid usve pakete koji se trenutno nude na hrvatskom trì{tute vam olak{ati izbor.

DSL Flat na{ svagda{njiZa nesmetano obavljanje posla i {to manji gubitakìvaca, novca i vremena, ipak je najbolje odabrati at

Kolokacija posluìteljuglavnom je namije-njena tvrtkama kojeimaju ve}e zahtjeveod korisnika ‘obi~nog

web hostinga, te ̀ eleimati potpunu kontronad svim servisima nserveru.

Telekomunikacij

ipnetovu ku}nu centralu besplatni pozivi izme|u ksnih i

lnih telefona

IP telefoni iz Optime

Neke od funkcionalnosti Avaya IP telefona: vi{e indikacija istovremenih dolaznih

ziva (Call Appearance), pokrivanje poziva (Call Coverage) na druge stanice ili gru

stanica, preusmjeravanje poziva (Call forwarding) interno i u javnu mreù, parkira

poziva (Call park) – poziv preuzet na jednoj stanici “parkira” se i moè preuzeti

drugoj, glazba na ~ekanju (MoH) – iz ponude OT-a ili korisnikova (u ovom slu~aju

korisnika) itd.

www.mirakul.h


15/27

rate pristup Internetu koji je danas, iako za neke jo{uvijek neprimjereno skup, pristupa~niji no ikad. Do-nosimo vam zato pregled at-rate tarifa svih Internet

providera u Hrvatskoj.

Osim usluge spajanja DSL tehnologijom, svi provideriposlovnim korisnicima nude pregr{t drugih rje{enja,od WIMAX pristupa, stalne veze, te raznih drugihprilago|enih veza. Za pronalazak vama najoptimalni-

jeg i najpovoljnijeg na~ina ipak }e biti potrebno malopodrobnije istraìvanje.

T-Com poslovna rje{enja: VPN putem ADSL-aZa poslovne korisnike u ponudi je Multi Ofce usluga

koja bez dodatnih ulaganja u IT opremu omogu}ujesigurno povezivanje od 2 do 5 poslovnica u podat kovniVPN putem ADSL pristupne linije, at rate-om. Svaki

od Multi Ofce paketa jo{ dobiva na raspolaganje i Net

Ofce Start paket s odre|enim brojem e-mail adresa

te web prosto r.

Multi Ofce S

- VPN i at rate Internet na 2 lokacije

- Net Ofce Start paket s 10 e-mail adresa

- 50 MB web prostora na PRO web-u

- Standardna ponuda 328,00 kn/mjese~no

- Ugovor na 12 mjeseci 300,68 kn/mjese~no

- Ugovor na 24 mjeseca 287,01 kn/mjese~no

Multi Ofce M







Multi Ofce L

- VPN i at rate Internet na 4 lokacije






Multi Ofce XL

- VPN i at rate Internet na 5 lokacija






*Navedene cijene su bez PDV-a

Stalnim vodom na net za velikeU ponudi za poslovne korisnike T-Com isti~e i uslugu

Net Pro (pristup Stalnim vodom). Usluga je namijenjena

velikim tvrtkama ~ija se poslovna komunikacija temeljina potrebi stalne prisutnosti na Internetu kao i brzomprijenosu podataka. Ova usluga pruà izravnu vezu sInternet backboneom, {to omogu}uje stalnu vezu (0 -24 sata) i vi{estruko ve}e brzine prijenosa podataka od

ADSL-a (do 100 Mbit/s). Prednosti takva pristupa su uz

to i sigurnost, maksimalna pouzdanost, omogu}en isto-dobni pristup Internetu za ve}i broj korisnika, te mogu}nost stalnog priklju~enja vlastita ra~unalnog sustava naInternet.

T-Mobile poslovna rje{enja: Ured za van i ostale pogod-

nosti

Iz T-Mobilea obrtnicima preporu~uju jedan od Flex ta-rifnih paketa – koji je mogu}e koristiti za pozive pre-ma svim mreàma unutar Hrvatske, pozive premame|unarodnim brojevima, pozive iz inozemstva (roa-ming) te SMS i MMS poruke.

Malim poduzetnicima primjerenije }e rje{enje pred-stavljati Flex Team - tarifni paketi, zahvaljuju}i kojimakorisnici mogu sami odabrati na koje }e usluge potro{itiiznos mjese~ne naknade. U Flex Team mogu}e je uklju~iti2 do 9 zaposlenika te dijeliti cijeli iznos paketa na sve ~la-nove tima, pri ~emu se ostvaruju znatne u{tede - s ve}imtarifnim paketom mogu}e je uklju~iti vi{e zaposlenika utim i ostvariti ve}u u{tedu uz niè cijene i dodatne mi-nute razgovora.

Za male i srednje te velike tvrtke isti~u Ured za van5000 - novi tarifni paket ~iji je cjelokupni nov~ani iznosprvi put mogu}e iskoristiti za razgovore ili podatkov-ne usluge. Taj paket u potpunosti objedinjuje govorne ipodatkovne usluge i prilago|ava se rastu tvrtke - ~ak do20 pretplatni~kih i 3 Simpa broja zajedni~ki tro{e iznosmjese~nog paketa u koji su uklju~eni tro{kovi svih uslu-ga: razgovora, prijenosa podataka i poruka, kako u Hrvat-skoj, tako i u roamingu.

Velikim kompanijama u T-Mobileu omogu}avaju krei-ranje virtualne privatne mreè slu`benih mobilnih tele-fona tvrtke i tako pove}aju ekasnost uz:

• razgovore unutar VPN mreè za 0 kn/min

• kori{tenj e VPN skra}enih brojeva• kreiranje VPN prola za svakog zaposlenog

• usluge VPN Limit i VPN privatni ra~un koje omogu}

uju bolju kontrolu tro{kova• uklju~ivanje dodatnih brojeva u VPN tijekom sezo-

ne.

Mobile Internet tarifni modeli koji omogu}uju potpunumobilnost namijenjeni su korisnicima koji u svakom tre-nutku èle imati pristup Internetu s bilo kojeg mjesta.Mobilni Internet pruà potpunu slobodu u prijenosu po-dataka uz uporabu svih dostupnih mobilnih tehnologija(HSDPA, UMTS-a, EDGE-a, GPRS-a), pri ~emu se auto-

AMIS TELEKOM

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplat

(brzina+at rate)

amis 2u1 1Mbps/256kbps 152,50 kn

amis 2u1 4Mbps/768kbps 168 kn



amis 2u1 do 24Mbps/768kbps 400 kn

Napomena: dostupno u Zagrebu, Velikoj Gorici i Sesvetama, te u devet ùp

nija putem T-Com mreè. Vi{e informacija na 0800 50 10 i www.amis.hr.NET

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+at rate)

Mistral Light 1Mbps/128kbps 94 kn

Mistral 2Mbps/384kbps 145 kn

Scirocco 3Mbps/512kbps 225 kn

Bora 6Mbps/768kbps 303 kn

Typhoon 16Mbps/1Mbps 434 kn

2D Net +Tel 2Mbps/256kbps 159 kn

D Net + Tel + TV 2Mbps/256kbps 225 kn

pomena: dostupno u zgradama u Zagrebu, Velikoj Gorici, Splitu, Solinu,

ijeku, Rijeci, Zadru. Vi{e informacija na 0800 13 13 i www.bnet.hr

H1 TELEKOM

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+at rate)

DSLplus 2Mbps/512kbps 168 kn

Surf & Call ACTION 2Mbps/256kbps 154 kn

Sur & Call PRO do 24Mbps/768kbps 399 kn

Napomena: dostupno u dijelu Splita i Zagrebu. Paket DSLplus dostupan

nacionalno na T-Com infrastrukturi. Vi{e informacija na 0800 05 05 i ww

h1telekom.hrSKON

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+at rate)

DUO.CARnet 5Mbps/512kbps 100 kn

Iskon.ADSL 1Mbps/256kbps 129 kn

Iskon.DUO Surf 3Mbps/384kbps 170 knIskon.DUO Flat 2Mbps/384kbps 150 kn

skon.DUO Start Flat 4Mbps/512kbps 200 kn



HR.DUO Flat 2Mbps/256kbps 158 kn



BIZ.aDSL 2Mbps/256kbps 178 kn



pomena: na Iskonovoj infrastrukturi dostupno u Zagrebu, Samoboru, Veli-

Gorici, Osijeku, Rijeci, Puli, Opatiji, Zadru, Splitu i Solinu. HR.DUO Flat su

keti na T-Com infrastukturi. DUO.CARnet je dostupan u~enicima, studenti-

i profesorima. Vi{e informacija na 0800 10 00 i na www.iskon.hr

OPTIMA TELEKOM

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplat

(brzina+at rate)

OptiDSL 1Mbps/256bps 88 kn

OptiDSL 2Mbps/384kbps 118 kn




Napomena: dostupno u naseljima u ve}ini gradova Hrvatske. Vi{e informac

na 0800 00 88 i www.optima.hr

METRONET

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplat

(brzina+at rate)

MetroCARNet 2Mbps/384kbps 100 kn

Metro2Fast 2Mbps/384kbps 169 knMetro2Fast 4Mbps/512kbps 269 kn

m | DualPlay 2Mbps/2Mbps 169 kn

m | TriplePlay 2Mbps/2Mbps 219 kn

Napomena: dostupno u naseljima u Zagrebu, te u gotovo svakom ve}em gr

du u Hrvatskoj. Usluga MetroCARNet dostupna je samo u~enicima, studen

ma i profesorima. Vi{e informacija na 0800 82 28 i na www.metronet.hr

COM

Paket Brzina

(download/upload)

Mjese~na pretplata

(brzina+at rate)

MAXadsl 2Mbps/256bps 178 kn

MAXadsl 8Mbps/512kbps 278 kn

MAXadsl 16Mbps/768kbps 428 kn

e informacija na 0800 90 00 i www.t-com.hr

elekomunikacije Telekomunikacij

www.mirakul.h


16/27

matski bira najbrà dostupna veza.

Iskon poslovna rje{enja: BIZnet.DUOOsim spomenutog BIZ.aDSL-a, Iskon u ponudi za poslo-vne korisnike ima i BIZnet.DUO pakete koji uklju~ujubrzi pristup Internetu, telefon, web hosting i e-mailadrese. Korisnici zadràvaju isti broj telefona i koristepostoje}e linije ili im se dodaju nove. BIZnet.DUO 2 pa-ket namijenjen je tvrtkama koje na jednoj lokaciji trebajudo 2 telefonske linije i pristup Internetu. BIZnet. DUO4 usluga namijenjena je tvrtkama koji na jednoj lokaciji trebaju do 4 telefonske linije (analogne ili digitalne) i

pristup Internetu.

Cjenik BIZnet.DUO paketa

Prema ostvarenom prometu

Paket 2 linije 170,00 kn/mj

Paket 4 linije 200,00 kn/m

Opcija Flat rate – neograni~eni ADSL

promet za 2 linije

brzina 1 Mbps/256 Kbps 270,00 kn

brzina do 3 Mbps/384* Kbps 370,00 kn



Opcija Flat rate – neograni~eni ADSL

promet za 4 linije

brzina do 1 Mbps/256 Kbps 300,00 kn




*Cijene su izraène bez PDV-a

Optima poslovna rje{enja: ponuda ‘a la Cart’Mali poduzetnik moè koristiti relativno skupljarje{enja ako mu to donosi poslovnu korist, pa je u skla-

ackBerry Bold za uspje{an dan

Najnoviji BlackBerry jedna je od glavnih

novosti ove jeseni, a taj mo}ni gadgetve} je dostupan u Vipnetu. BlackBer-

ry Bold podrazumijeva telefon, e-mail

i Internet pristup za vezu sa svijetom

u svakom trenutku. Taj vrhunski smar-

tphone elegantnog dizajna omogu-

}ava jo{ brè pregledavanje Interneta

i sinkronizaciju e-mailova jer podràva

HSDPA brzine. Kalendar i organizator

garantiraju uspje{an dan, a pobolj{ana

kamera s 2 MP izvrsne fotograje i vi-

deosnimke vidljive na jo{ kvalitetnijemzaslonu.

du s tim Optima svoju ponudu prilagodila svima, teisti~e da se radi o ‘a la Cart’ poslovnoj ponudi

Za obrt i malu tvrtku (do 10 zaposlenih) „Halo Halo Halo za ured“ telefonski je priklju~ak s tritelefonske linije i tri broja (Tarife su OptiMIN, Opti-MAX i najatraktivniji OptFIX).

“Osobna tajnica” usluga je namijenjena manjim tvr-tkama koje zbog speci~nosti poslovanja, strukture i

broja zaposlenika imaju potrebu za osobnom tajnicom(ìvom osobom) koja }e preuzeti sve dolazne tele-fonske pozive, ali nisu u mogu}nosti nekog zaposliti.Prednost usluge nad klasi~nim VoiceMail servisima(tj. servisima govorne po{te) je konverzacija sa „ìvim

sugovornikom ili sugovornicom“.

Govorna po{ta - voice mail omogu}ava primanjeporuka u odsustvu, a moète ih primati na e-mail i

preslu{ati ih bilo kada i gdje god imate pristup Inter-netu, ili preko bilo kojeg telefona. Usluga OptiNETUM Fax omogu}ava jednostavno slanje faxova prekora~unala – tvrtka ne treba niti fax ure|aj, niti posebanbroj za fax.

Za manju srednju tvrtku (do 50 zaposlenih)Svakako da IP Centrex Virtualna ku}na centrala ciljasrednji segment i to iz nekoliko razloga. Prvo, ne zahti-

jeva kapitalnu investiciju u telefonsku centralu (PBX).

Pored toga, male i srednje tvrtke nemaju vlastite re-surse za odràvanje telefonskih sustava pa se morajuosloniti na vanjske partnere {to je dodatni tro{ak. KodIP Centrex rje{enja o odràvanju se brine Optima.

Audio&video konferencija omogu}uje smanjenjetro{kova i pove}anje produktivnosti, nude}i jedno-stavnije i lak{e komuniciranje jer, izme|u ostalog,omogu}uju spajanje udaljenih lokacija u jedinstvenuzajedni~ku mreù.

Za veliku srednju tvrtku (50-300 zaposlenih)Usluga Bussines Trunking namijenjena je poslovnimkorisnicima koji imaju poslovnice na razli~itim lokaci-

jama, dok se uslugom Broadband to ofce veliki kori-

snik spaja direktno na opremu Optima Telekom mreèputem Ethernet su~elja.Usluga Cluster Fiber brz je i pouzda n na~in kori{tenjaInternet kapaciteta, a u paketu s telefonskom uslu-gom, dobiva se iznimno povoljna cijena komunikaci-

je. Usluga je namijenjena poslovnim korisnicima kojiimaju potrebu za 24-satnim pristupom Internetu uz

neograni~en Internet promet.

Vipnet poslovna rje{enja: mobilna svakodnevicaVipnet svoju ponudu za poslovne korisnike prilago|avapotrebama korisnika i veli~ini njihove tv rtke. Poslovnikorisnici mogu izabrati jednu od poslovnih tarifa Bu -

Osim usluge spajanjaSL tehnologijom, svivideri poslovnim ko-nicima nude pregr{t

drugih rje{enja odMAX pristupa, stalneeze, te raznih drugih

prilago|enih veza.

elekomunikacije


17/27

nudu mobilnog pristupa Internetu. Zbog ~ak 10 GBpodataka uklju~enih u cijenu mjese~ne naknade, ovajtarifni model idealan je za korisnike koji redovno pri-stupaju Internetu i prenose velike koli~ine podataka.

Mobitel: ure|aj za navigaciju, pla}anje ili telefoniran-

je?Integracija usluga dovela je do toga da poslovnom~ovjeku uz kvalitetan mobitel vi{e nije potreban niti

jedan drugi ure|aj. Mobiteli danas zamjenjuju GPSnavigacijske sustave, sve vi{e ih podràva pla}anje, anoviji nude sve kvalitetniju mogu}nost pretraìvanjainternetskih stranica i kori{tenja drugih servisa, po-put ~itanja po{te, kalendara, adresara i rokovnika. Ofoto i video mogu}nostima da i ne pri~amo. Koji sunajpoèljniji ove zime?

iPhone 3GNa ovaj je ure|aj potro{eno ve} dovoljno tinte i nije

mu potrebno dodatno predstavljanje. Njegov 3.5’’ wi-descreen zaslon omogu}ava vam da uìvate u glazbi,TV-programu i lmovima. iPhone radi sinkronizirano

s va{im ra~unalom kao i iPod, tako da }e organizi-ranje sadràja na ra~unalu pomo}i jo{ brèm zvanju,ure|ivanju teksta, slanju e-maila, surfanju Internetom,slu{anju glazbe i gledanju videa i slika.Za njega se svakodnevno pojavljuju i nove aplikacije

siness 50, Business 100 i Business 200, te promotiv-ne Business Easy i Business Flat tarife. Business easypromo atraktivna je poslovna tarifa jer svi poslovnikorisnici koji do 15. sije~nja 2009. godine aktivirajutarifu zauvijek ne}e pla}ati mjese~nu naknadu, doksu razgovori prema svim mreàma u Hrvatskoj 0,91kunu po minuti. Razgovori unutar tvrtke potpuno subesplatni.

Za obrtnike je kreirana posebna tarifa Obrt smjese~nom naknadom od 50 kuna i cijenom pozi-va od 1 kune po minuti za sve pozive unutar Hrvat-ske. U mjese~nu naknadu uklju~eno je 25 minutakoje se mogu potro{iti za pozive unutar Vip mreè,a neiskori{tene minute mogu}e je prenijeti u sljede}i mjesec. Srednjim tvrtkama Vipnet preporu~uje jed-nu od poslovnih tarifa Business 50, Business 100 iBusiness 200 ili Business Flat tarifu, uz koju za 400

kuna mjese~ne naknade mogu razgovarati prema

Documents

BIZdirekt Zagreb 14 Studeni 2008