1

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIKEKONOMSKI FALKUTET Dodiplomski studijSmjer: Poslovni menadmentSEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETAPODUZETNIKO PROJEKTOVANJEBIZNIS PLANMentor:

Student:

Doc.dr.Krstan Borojevi

Ana Beli

Broj indeksa:E-65-I/11Travnik, februar 2012SADRAJ

Strana1. Uvod ......32. to je biznis plan.......43. Zato je neophodan biznis plan...54. Priprema biznis plana......65. Glavni dijelovi biznis plana..8

5.1. Naslovna strana........8

5.2. Poslovni pregled...............9

5.3.Vizija i stav o zadatku...9

5.4. Opis stanja i perspektive kompanije....10

5.5. Menadment plan....10

5.6.Plan proizvoda i usluga....11

5.7.Marketing plan.....11

5.8.Operativni plan.....13

5.9.Financijski plan....14

5.10.Dodaci ...166. Duina biznis plana ...........167. Svrha biznis plana.......................................................................... .............................17Zakljuak .19Literatura 201. UVOD

Svrha ovog rada je da se postigne jedan nacrt koji daje neophodne podatke (smjernice) za donoenje ispravnih odluka pri pokretanju bilo kojeg biznisa, to znai da je biznis plan neophodan dokument svim organizacijama i malim i velikim i profitnim i neprofitnim nezavisno od prirode djelatnosti.

Radom se eli stvoriti rezime, sadanjih i buduih aktivnosti poduzea odnosno najefikasniji nain kako da se iz prolosti stigne u budunost.

U prvom dijelu rada definiran je sam pojam biznis plana i ono to on predstavlja, prilikom ega se sastavlja i definirano je zato nam je neophodan taj dokument.

Dalje je predstavljena sama priprema biznis plana sa adekvatnim primjerima i definirani su glavni dijelovi biznis plana koji pokazuju koje neophodne elemente treba da ima jedan ovakav dokument, gdje je pored svakog elementa naveden jedan adekvatan primjer iz jednog poduzea.

Jedna od bitnih elemenata koja je naznaena u ovom radu jest duina biznis plana koja uglavnom zavisi od prirode biznisa kao i samog sadraja.

U zadnjem dijelu ovog rada definiraju se vane pretpostavke biznis plana i svrha biznis planai na krajurada sam zakljuak iz kojeg proizilazi da je biznis plan postao uobiajno sredstvo komunikacije poslovnih ljudi.2. TO JE BIZNIS PLAN?

Biznis plan je pisani dokument u kome se navode ciljevi poduzea koje namjerava ostvariti, objanjavaju naini ostvarivanja, daju projekcije poslovanja, sagledavaju eventualne prepreke koje se mogu javiti i ocijenjuje kakav e ekonomski efekat planirani poduhvat imati na poziciju poduzea.

Znai, biznis plan predstavlja dokument kojim se definira biznis, ono to poduzee eli da radi, ostvari i sadri naine kako to da postii. Sadri sve ono to je bitno za posao: strukturu posla, opis proizvoda ili usluga, potencijalne korisnike, potencijale razvoja i finansije. Kako bi strunjaci rekli, biznis plan predstavlja "stavljanje na papir" svega onoga to je bitno za cijelokupan poslovni poduhvat. Ovaj plan detaljno objanjava biznis, odnosno posao, upravljaki tim, proizvod ili uslugu, kao i strategije za ostvarivanje formuliranih ciljeva.

Ranije, biznis plan je bio poznat pod nazivom poslovni plan. Razlog to se danas ee u domaoj literaturi, a i u praksi sree naziv biznis plan je sve vea odomaenost engleske rijei business, to se prevodi kao posao, poslovanje, trgovanje, poslovna kua, preduzee i sl.

Biznis plan je napisani rezime prolih, sadanjih i buduih aktivnosti poduzea. Vano je da bude paljivo isplaniran i da ima finansijskog i operativnog smisla. Biznis plan je plan poslovnih aktivnosti. On postavlja ciljeve, smjernice i toke prekretnice koje su jasno predstavljene u dokumentu. Istovremeno, on je i presjek stanja u kome se poduzee trenutno nalazi, sa eljom za promejnom.

Biznis plan slui kao standard sa kojim se mogu porediti tekui rezultati nakon to je posao startovao, praenje kljunih performansi - Key Performance Indicators ( to mogu biti: broj kupaca, obim prodaje, smanjenje trokova, poznatost firme, usluga i itd.). Poreenje planiranih i aktuelnih aktivnosti dozvoljava da se identificiraju problemi prije nego to postanu nerjeivi. Redovno poreenje i korektivne akcije pomau da se odri posao na eljenom putu, ka ostvarenju cilja.

.

Svaki biznis mora da ima plan, tj. mora da bude planski upravljano njegovim procesima, bez obzira da li firma otvara desetu poslovnicu ili izlazi sa svojim kapitalom na beuzu. Svaka oblast drutva ima svoja pravila, pa se tako poduzee treba ponaati prema odreenim pravilima poslovanja.

Biznis plan pomae da se definira strategija poslovanja i ukoliko se pravilno koristi, ovaj plan e pokrenuti, motivirati zaposlene, menadere. Strunjaci smatraju da je on samo poetak ostvarivanja poslovnog uspjeha i nain da se realni ciljevi ispune putem najboljih, definiranih strategija.

Biznis plan jeste instrument kojim se sve vie koriste i menaderi u javnom sektoru. Tendencija je da se organizacije u javnom sektoru sve vie izlau konkurenciji na trzitu, odnosno da se njihovo poslovanje postavlja na komercijalnu osnovu. Ovo zahtjeva razvijanje poslovnog razmiljanja u cijeloj organizaciji, a izrada biznis plana je, moda, i najbolje sredstvo za to.

Biznis plan se sastavlja prilikom: 1. otpoinjanja biznisa (novog poslovnog poduhvata)

2. proirivanja biznisa

3. uvoenja novog proizvoda

4. osvajanja novog trita

5. dobijanja finansijskih sredstava od banaka i drugih kreditnih institucija

Realizacija poslovnog poduhvata nosi sa sobom brojne izazove. U sluaju da se ovi izazovi ne razmotre (pisanje biznis plana je najbolji nain za to), poveava se vjerovatnoa da se itav poduhvat pretvori u neuspjelu poslovnu avanturu. Zato je cilj izrade biznis plana da se prije poetka realizacije ideje, ocjene svi relevantni aspekti poslovanja, utvrdi isplativost ideje i procjeni rizik. Na taj nain, potencijalne greke prave se na papiru, a ne na tritu. Osim toga, biznis plan predstavlja poetni korak u komunikaciji sa finansijerima, tj. investitorima i kreditorima. Biznis plan je i sredstvo komunikacije sa drugim akterima u okruenju (dobavljaima, distributerima i sl.). U sluaju internih poslovnih poduhvata, biznis plan je sredstvo u komunikaciji njegovih tvoraca sa generalnim menaderom ili finansijskim direktorom, na primer.3. ZATO JE NEOPHODAN BIZNIS PLAN?

Uspjeh poslovnog poduhvata (npr. uvoz i prerada nafte ili palainkarnica) velikim dijelom zavisi od odluka koje se donose. Biznis je kao nacrt koji daje neophodne podatke za donoenje ispravnih odluka. Pisanje biznis plana zahtjeva dosta vremena i detaljno upoznavanje posla koji se preuzima.

Biznis plan je neophodan svim organizacijama, i malim i velikim, i profitnim i neprofitnim, nezavisno od prirode djelatnosti. Meutim, veliina i sloenost procesa poslovnog planiranja i rezultirajueg biznis plana treba da odraze veliinu i sloenost poduzea. Kako poduzee raste i razvija se, i kako njegovo okruenje postaje manje stabilno i predvidivo, to planski proces postaje sve vie formalan, obuhvatan i sloen.

Neki od razloga zato je neophodan biznis plan su:

1. Veina banaka, investitora i agencija za razvoj malih i srednjih poduzea trae da proue pisani plan jedne ideje za novi posao, prije nego to odlue da daju ili pozajme novac. Razlog je, zato to ele da se uvjere da podduzee zna ta radi, da li je predvidelo mogue kritine situacije u buduem poslovanju i naine njihovog rjeavanja. Prvenstveno na pitanje na koje ele da dobiju odgovor je da li posao ima ansi za uspjeh. Ako im to plan uspjeno predoi, poduzee e lake doi do novca.

2. Plan treba da ubjedi da je posao u koji se ulazi dobar. Biznis plan ima dvostruku ulogu. On e potencijalnim investitorima odgovoriti na pitanja koja imaju, a sa druge strane menaderima e pokazati kako e novac tei, koje su jae i slabije strane i kakve su realne anse za uspjeh. Ukoliko analiza protoka novca u novom poslu ukae na to da e od odreenog trenutka vie se troiti nego zaraivati bie u mogunosti da izbjegne proirivanje ili zapoinjanje posla prije nego to za to bude kasno. Ovo je vano, jer mnogi uspjeni menaderi svoj uspjeh duguju upravo pravovremenim odlukama.

3. Omoguava da se unaprijedi poslovanje. Pisanje plana omoguava da se jasno sagleda kako se rezultati poslovanja mijenjaju u skladu sa promjenama nekih detalja. Npr.vrei finansijske projekcije i planiranja, pomou kompijuterskih programa, mogue je vriti razliite pristupe problemima koji se ukazuju i videti koji e dati najbolji rezultat i na kraju ga primjeniti u poslu. Ovakva mogunost znatno uveava anse za uspjeh.

4. Jedan od naina kako se gleda na poslovanje je da je sve rizik. Ali ukoliko su procjene dobre, poduzee e zaraditi novac. Ako su pozajmljena finansijska sredstva vratie dugove. Ali ako su procjene bile pogrene, i poduzee i banka, bie na gubitku, s tim da se banka unaprijed osigurala nekim zalogom ili garancijom koja je poloena pri uzimanju zajma.

5. Najvei deo poduzea kod nas ogromnu energiju i sredstva troe na "sreivanje" urgentnih situacija, a sve zbog toga to ne planiraju unaprijed, ve reavaju probleme "kako im naiu". Naalost, veina malih i srednjih preduzea nema biznis plan to predstavlja jedan od razloga da ne opstaju.

Biznis trai mnogo vie od elja i vizija da bi postao ivotan i profitabilan. On trai planiranje i vrlo detaljnu analizu svih parametara, a posebno trita. Analiza trzita i okruenja, te projekcije poslovanja su kljune stavke plana. Planiranje je jedan od najbitnijih dijelova svakog uspenog biznisa. To je put kojim se mogu otkriti problemi i prepreke na koje poduzee moe naii u budunosti pre nego to se i dese, tako e biti u prilici da napravi prave poteze u pravo vrijeme, kako bi moglo da ih izbjegne. U isto vreme, bie spremno da iskoristi prednost novih mogunosti na koje e nailaziti u budunosti. Na taj nain e biti u mogunosti da otkrije nove biznis anse, a iz njih nove profitabilne poslove.

Planiranje je jako vano, jer omoguava:- bolju komunikaciju i koordinaciju poslova

- bolje razumjevanje posla

- efektivnije donoenje odluka

- umanjen otpor promjenama

- spremnost za svaku ukazanu priliku

- razumevanje posljedica i uzroka

4. PRIPREMA BIZNIS PLANA

Biznis plan se esto pokriva dui vremenski period, Obino obuhvata poslovne aktivnosti od tri ili pet godina, pa ak i deset godina. Vremenski period koji se obuhvata ovim planovima vrlo esto je uvjetovan vremenom otplate kredita koji se trai od kreditnih institucija kojima se upuuje biznis plan na razmatranje.

Kod postojeih poduzea koja pristupaju izradi biznis plana gdje osnovna svrha nije privlaenje eksternih izvora finansiranja, pretpostavka za izradu biznis plana je postojanje stratekog plana poduzea. Strateki plan poduzea obuhvata viziju i misiju preduzea, njegove ciljeve, kao i ostale strateke pravce koje e preduzee slijediti u realizaciji postavljenih ciljeva. U tom sluaja radi se o godinjem planu. On se sastoji iz kratkoronih ciljeva i strategija sa pripadajuim planovima.

Prije otpoinjanja izrade biznis plana moraju se sprovesti odreene predradnje i aktivnosti kako bi biznis plan dobio smisao.

Sama izrada biznis plana poinje formiranjem projektnog tima, gdje se definiu zaduenja lanova tima i njihova odgovornost. Nakon toga se vri:

1. Istraivanje trita i prikupljanje podataka

Bez valjanih informacija nema dobrih inputa za izradu biznis plana. Validnost i pouzdanost biznis plana zavisi od tanosti i koliine informacija i injenica koje su dostupne. Ne moraju da budu presudne za uspjeh, ali svakako su bitne za neuspjeh. Na loim ili nedostajuim informacijama se ne moe realno planirati.

2. Selekcija potencijalnih banaka i investitora

Ne daje svaka banka novac svakome. Banke i investicioni fondovi su profilisane po svom stilu rada i nainu na koji daju novac i kredite. Pojedine banke rade iskljuivo sa velikim klijentima i sa velikim iznosima, a neke rade samo sa malim klijentima i malim iznosima. Odreene banke su specijalizovane samo za odreene privredne grane ili djelatnosti. Veina banaka daje novac svojim deponentima ili po preporuci. Tako da tim mora napraviti uu selekciju banaka koje e odobriti novac.

3. Koncepiranje strategije i osnovnih ideja biznis plana

Pri izradi koncepcije biznis plana treba voditi rauna o slijedeim elementima:

- ko je nosilac biznis plana

- kome ide biznis plan (kako funkcionie investitor, ta mu je bitno, standardi)

- ta je kljuno u biznis planu (rizik, profit, razvojna ansa, sigurnost)

- slabosti (umanjiti, prekriti, ali ne i skrivati)

- prednosti (isticati bez preterivanja i stalno ih ponavljati kroz biznis plan)

4. Poetak pisanja biznis plana:

- opi podaci o firmi

- istorija poslovanja

- analiza trita

5. Formiranje i donoenje odluke o opojj poslovnoj strategiji koja e nositi biznis plan

6. Paralelna izrada i prognoza planova proizvodnje, marketinga, finansija i prodaje i njihovo medjusobno usklaivanje i povezivanje

7. Plan nabavke i kadrova koji slijede iz usvojenih prethodnih planova

8. Plan budueg razvoja sa vizijom gde se namerava ii dalje

9. Kontrolni parametri po kojima se ocenjuje uspjenost plana

10. Sve vrijeme izrade biznis plana podatke koje koriste i izvore istih skladite u odjeljak zaduen za dokumentaciju

11. Na kraju pie kratak i efektivan rezime za poetak biznis plana

Planiranje pisanja biznis plana je jako vano. Priprema plana moe se podijeliti u pet etapa ili koraka: 1. Postavljenje ciljeva - Jako je vano, jer kako poslovica kae: "Ukoliko ne znamo gdje smo krenuli, nikada neemo ni stii." Prvi korak je prepoznavanje tipa koji e itati biznis plan i s kojim ciljem, ta e oni eljeti da znaju o firmi ili buduem poslovanju, koje oblasti e eljeti da stavi u prvi plan, a koje da izostavi.

2. Okvir biznis plana - Postavljanje okvira koji e se zasnivati na steenim informacijama u prvom koraku. Okvir moe biti uopen ili jako specifian i to zavisi od potreba poduzea.

3. Popunjavanje okvira - U zavisnosti od cilja poduzea i tipa ljudi koji e itati biznis plan, treba izdvojiti dijelove plana koje treba detaljno predstaviti i one koje treba samo uopeno obraditi.

4. Pisanje plana - Od toga da li tek kree u neki posao ili proiruje postojei zavisi i redosljed poglavlja koje obrauje.

5. Treba obratiti panju da li sadri sve to je potrebno, logiku izraavanja, efektivnost plana u smislu predstavljanja poslovne ideje i na samu prezentaciju (izgled, stil pisanja, tampa itd.).

PRIMJER [2]

Plan za poduzee "Super svjee" koje se bavi maloprodajom svee rene robe i snabljevanjem nekoliko lokalnih restorana.

Uvodna pria:

Super svjee d.o.o. eli da proiri poslovanje i svoju robu ponudi i kroz veleprodaju ugostiteljskim objektima i trgovinama i u tu svrhu trai podrku agencije srednjih poduzea kao i nekolicine lokalnih banaka. Vlasnici preduzea Mika Bubalo i Pera Alas dobili su usmenu podrku za ideju iz potovanja prema godinama provedenim u ovom poslu kao i poznavanju lokalnih prilika, ali za opipljivu podrku u vidu novca, traen im je plan poslovanja, prikaz raspodjele i troenja sredstava, kao i uvid u marketinku strategiju. Vlasnici znaju da moraju se prilagoditi novim uvjetima poslovanja, a sve sa ciljem da svojoj dejci ostave modernu kompaniju u nasljee. Tako su krenuli u izradu biznis plana.5. GLAVNI DELOVI BIZNIS PLANA

Svaki ozbiljan investitor ili poslovna banka e imati svoj standard za izradu biznis plana. Ponekada je mogue da od njih poduzee zatrai standarde i metodologiju kako treba da izgleda biznis plan. Ako ne postoji zahtjev za odreenom metodologijom, moe da uradi biznis plan po vlastitom navoenju, ali da se trudi da svi relevantni podaci budu predstavljeni

.

Poto, ne postoji jedna propisana struktura biznis plana koja se moe smatrati najboljom, ali jedan kvalitetan i dobro uraen biznis plan trebalo bi da sadri sliedee elemente: [ 1. Naslovna strana

2. Poslovni pregled (rezime)

3. Vizija i stav o zadatku (ciljevi koji se nameravaju ostvariti)

4. Opis stanja i perspektiva kompanije

5. Menadment plan

6. Plan proizvoda i usluga

7. Operavtivni plan

8. Marketing plan

9. Finansijski plan

10. Dodaci

1. Naslovna strana

Naslovna strana je prva strana biznis plana i treba da sadri sliedee informacije:

- naziv kompanije, adresa, telefonski broj, broj faksa, e-mail adresa

- logo firme, ako je mogue

- imena i prezimena, titule, adrese, telefonski brojevi vlasnika i kljunih direktora

- datum kada je izraen biznis plan

- broj kopija

- ime i prezime onog ko je pripremio izradu biznis plana

2. Poslovni pregled (rezime)

Poslovni pregled stoji na poetku biznis plana i obezbjeuje uvid u itav plan dajui saetu verziju, odnosno ukratko prikazuje sve aspekte biznis plana koji e se kasnije detaljno elaboritati. Iako stoji na poetku biznis plana, on obezbjeuje cjelokupan uvid u itav plan i njegovo sastavljanje treba izvriti poslije kompletno zavrenog rada na poslovnom planu. Vrlo je vano istaknuti detalje vezane za proizvodni proces i finansijsku konstrukciju. Znai, u rezimeu mora da se navede poenta plana i to na takav nain da se odmah skrene panja. Mogu se odmah definirati u rezimeu svi kljuni parametri: ideja, investicija, rok, profit, sredstva. Samo se na taj nain moe adekvatno i precizno sumirati itava studija, a da se izbjegne opasnost da biznis plan zvui neubedljivo ili nejasno onima kojima je namenjen.3. Vizija i stav o zadatku (kretanje ka cilju)

Poduzee navodi ciljeve koje namerava ostvariti implementacijom projekta: poveanje proizvodnje i godinjeg prihoda, proirivanje relevantnog trita poduzea, stvaranje slobodnih novanih sredstava za poboljanje finansijskog poloaja poduzea i njegov dalji razvoj. U ovom dijelu biznis plana, poduzee navodi kojom strategijom namjerava ostvariti cilj, odnosno u nekoliko reenica treba objasniti kako e kombinovani napori u svim oblastima poslovanja dovesti poduzee do cilja. PRIMJER

Cilj je dobiti sredstva za proirenje operacija isporuke ribe po celom gradu. Kako su potencijalni finansijeri jedna lokalna filijala strane banke, jasno je da dobra ideja i iskustvo u poslu nee biti dovoljno i da je potreban sigurniji zalog.

"Super svjee" ima prodavnicu na samom doku, i iako veoma popularna kod lokalnog stanovnitva, stara je i nedovoljno atraktivna za podrku zahtjevu za zajam. Tako je utvren cilj da se kupi noviji, vei i moderniji objekat koji bi posluio i kao hipotekarniji zalog za dio zajma. Dalje, da bi se podrala vea potranja, potrebno je modernizovati opremu i vozni park, pa je i to ulo u cilj uzimanja zajma.

Ljudi koji u bankama rade na procjeni rizka izdvajanja zajmova za firme, prije svega, vole da vide da potencijalni partneri znaju ta rade, Tako e u ovom biznis planu velika panja biti posveena tome da se prikau razlozi dosadanjeg poslovanja i zato se smatra da je proirenje u ovom trenutku prava stvar.

4. Opis stanja i perspektive kompanije

Neophodno je dati kratak opis poduzea. Ako poduzee ve postoji, neophodno je navesti i njegov istorijski razvoj. U ovom dijelu treba odgovriti na slijedea pitanja:

- Kada i gde je poduzee startovalo?

- Koje promjene su izvrene u strukturi poduzea i/ili vlasnitvu?

- U kojoj fazi razvoja je poduzee?

- ta je do sada postignuto?

- Koja je osnovna delatnost preduzea

- Koji je primarni proizvod ili usluga?

- Koje korisnike opsluuje?

- Kakav je oblik organizacije?

- Kakvo je trenutno i projektovano privredno stanje industrije?

- ta drugi izvori kau o tom poslu (dobavljai, banke, izvejtaji agencija i privredne komore, razne publikacije itd.)

Profil poduzea sadri osnovne informacije o razvoju poduzea u proteklom periodu. Izrada ovog dijela biznis plana, se razlikuje za poduzea koja postoje i za poduzea koja se osnivaju. Sagledavanje osnovnih elemenata profila preduzea podrazumjeva analizu: osnovne djelatnosti i razvoja poduzea u proteklom periodu, oblika i strukture svojine, organizacione strukture poduzea i veza sa drugim pravnim entitetima, upravljanja poduzeem, primjenjene tehnike i tehnologije, broja i kvalifikacione strukture zaposlenih, obima i strukture proizvodnje, finansijskog poslovanja u proteklom, obino petogodinjem periodu.

PRIMJER

"Super sveje" d.o.o. je preduzee za maloprodajni i veleprodajni promet svee (ne vie od jednog dana od ulova) rene ribe lokalnim ugostiteljskim objektima i fizikim licima. Trenutno, 60% obrta je od prodaje fizikim licima. "Super svjee" planira da se u budunosti vie usmjeri ka kupcima u veleprodaji (restorani i lanci prodavnica). Razlog za to vidimo u tome to je profit u veleprodaji vei, a trokovi personala manji, kao i u veem obrtu.

"Super svjee" d.o.o. je kao takvo u poslu od oktobra 1989. godine. Prodavnica je otvorena sedam dana nedeljno od 9 - 21 sat (do 18 zimi) u maloprodaji, a od 6 -11.30 sati za veleprodaju. Potranja u maloprodaji vezana je za vremenske prilike (prodavnica je locirana na keju u blizini samog doka). Potranja u veleprodaji je stalna i u porastu. Smatramo da je moemo jo vie unaprijediti ako primjenimo direktan nain prodaje. Nae muterije se slau s time to pokazuju i priloena pisma restorana "Ribarnica" i "Pijani aran".

Kvalitet nae ribe je izuzetan, a poto je gospodin Alas i sam bio ribar sa mnogo prijatelja u ribarskoj industriji, ne vidimo neka negativna pomjeranja u relacijama sa naim dobavljaima u budunosti. Naa politika je da za najbolju robu dobavljaima plaamo dobru cijenu u gotovini na samom doku tako da smo omiljeni partner za saradnju.

5. Menadment plan

Kreditori i investitori najveu panju posveuju ovom dijelu biznis plana, smatrajui da se novac ulae u menadment tim, a ne u ideje ili proizvode i da uspjeh samog posla u velikoj mjeri zavisi od efikasnosti i sposobnosti rukovodeeg tima. esto se navodi da bi investitori radije imali upravljaki tim A, a proizvod B klase, nego tim B, a proizvod A klase. Neophodno je da se predstave pojedinci koji su ukljueni posredno ili neposredno u pokretanje i implementaciju projekta: preduzetnici, investitori, lanovi borda direktora, zaposleni na kljunim pozicijama i svi oni koji mogu imati znaajan utjecaj na uspjeh poslovanja poduzea. Investitori ele dobro izbalansiran upravljaki tim, koji ukljuuje finansijske i marketing vjetine, kao i iskustvo u proizvodnji i rukovoenju srodnim poduzeima i inovatorski talenat.

Ovaj segment treba da sadri:

- glavnu listu pozicija u menadment timu, opis njihovih primarnih odgovornosti i zaduenja, njihova iskustva i sposobnosti

- definira listu svih zaposlenih, sa naglaskom na njihova razliita zaduenja

- identificira listu kadrova koja je potrebna u budunosti za planirani razvoj poslovanja

- ilustrira organizaciju poduzea putem dijagrama pokazujui trenutno stanje i promjene radnih mjesta

- prikaz povezanosti sa spoljnim suradnicima, partnerima i ostalim kadrovima

Osnovni elementi analize proizvoda poduzea podrazumjeva niz podataka vezanih za opis proizvoda, poziciju koju zauzima na tritu, isticanje diferentnih prednosti proizvoda u odnosu na konkurenciju, postojanje patentne zatite, davanje garancija i sl. Ovom analizom proizvoda eli se itaocu biznis plana prenjeti osnovne informacije o proizvodu: fiziki opis, upotreba i faza u ivotnom ciklusu proizvoda, a ukoliko je u pitanju nov ili jedinstveni proizvod, a dostupan je radni model ili prototip proizvoda, poeljno je priloiti i fotografiju istog. Neophodno je proceniti da li su proizvodi cijnovno konkurentni i prihvatljivi za trite.

U ovom dijelu treba razraditi slijedee stavke: Opis proizvoda/usluge - Ukazati na osnovne karakteristike proizvoda, potencirati njegovu upotrebnu vrijednost, treba odgovoriti na slijedea pitanja: koji je proizvod trenutno najpopularniji, koji proizvodi konstantno donose zaradu, u vidu tabelarnog prikaza prezentirati planiranu strukturu prodaje u narednom periodu.

Spremnost za trite - Da li je proizvod spreman za trite? Ako nije, ta je to to jo treba uraditi (tehniki doraditi, marketinki podrati).

Konkurentske prednosti - U emu je konkurentska prednost proizvoda? Ako se radi o jedinstvenoj poslovnoj ideji, da li postoji mogunost zatite (patent, registracija dizajna, autorsko pravo...). Poreenje sa konkurentskim proizvodom.

Garancija i postprodajni servis - Kako je to organizovano i kako e funkcionisati u praksi.

PRIMJER

"Super svjee" isporuuje najkvalitetniju rijenu ribu kako naim cenjenim kupcima u maloprodajnom objektu, tako i naim kupcima u veleprodaji. Na cilj da najsveiju ribu na tritu dostavljamo po konkurentnim cijenama u rejonu od 40 kilometara oko grada. Nae isporuke su uvjek u dogovoreno vreme i uvijek po dogovorenoj cijeni.

7. Marketing plan

Ovaj dio biznis plan odnosi se na analizu trzita, koja treba da bude detaljnja i da obezbjedi razumnu procjenu tranje. Analiza trita u okviru biznis plana ima znaajnu ulogu, budui da se procjenom postojee i budue tranje za proizvodom poduzea dolazi od zakljuka o tome da lije projekat prihvatljiv ili nije. Marketing plan treba da dokumentira interes potroaa, pokazujui da trite postoji i da su potroai spremni da kupe proizvod. Naime, potencijalni investitori i kreditori ne ele da investiraju u proizvod ma kako dobro bio tehniki isplaniran, ako nije traen od strane potroaa.

Osim trita tranje, analiza se odnosi i na trite prodaje, gde treba sagledati stepen zadovoljenja tranje na odreenim tritima od strane razliitih proizvoaa. Analizom stanja, intenzitete i pravaca razvoja ponude na relevantnom tritu dolazi se od potrebnih informacija o elementima i pretpostavkama za predvianje mogueg uea poduzea u ukupnoj ponudi.

Potrebno je predloiti marketing strategiju, odnosno metode promocije i reklamiranja koji e biti korieni. Marketing strategija predstavlja sredstvo preduzea za iskoriavanje mogunosti koje mu se na tritu pruaju, odnosno serija integrisanih akcija koje vode ka neprekidnoj konkurentskoj prednosti.

U ovom dijelu treba obratiti panju na:

Profil kupca/potroaa - jasno definrati potrebe kupaca.

Lista najvanijih pitanja:

- Ko su kupci? Kakva je njihova kupovna mo? Da li njihova starost, spol, religija, politiki stavovi, obrazovanje, zanimanje, veliina porodice, ivotni stil ujeu na kupovinu?

- Da li kupuju jednom ili vie puta? Kako, gdje i koliko esto kupuju? Kako cijena, kvalitet, boja, pakovanje, teina, garancija, servis, popust i ostalo utjeu na odluku o kupovini?

- Kakav je sistem plaanja?

- Koliko je vaan lini kontakt sa kupcem?

- Kako organizovati prodaju? [6]

Profil grane - ukazati na osnovne trendove u grani u kojoj poduzee posluje, s ciljem utrvivanja ukupnog trita potencijala.

Lista najvanijih pitanja:

- Koja je ukupna veliina vaeg trita - lokalnog, regionalnog, nacionalnog, internacionalnog?

- Kakve su stope rasta trita? PRIMJER

"Super svee" d.o.o. e nastaviti da svojim kupcima u maloprodaji, kao i veleprodaji isporuuje najkvalitetniju ribu na tritu. Planiramo da postojei odnos od 60% prometa u maloprodaji/ 40% u veleprodaji okrenemo i korist veleprodaje. Iako se oekuje da e porastom standarda maloprodaja stabilno rasti, najvei rast ipak e biti zabiljeen u veleprodaji. Na cilj je da u radijusu od 40 kilometara budemo vodei isporuilac najsveije ribe po najpovoljnijim uvjetima Ovo trite ima oko 100 000 stanovnika i potencijal od oko 300 ozbiljnih klijenata u veleprodaji.

Nae nove kupce privui emo slijedeim:

- direktnom ponudom restoranima i ostalim potencijalnim kupcima u veleprodaji

- reklamnom kampanjom na lokalnim radio i TV stanicama

- dobrim preporukama postojee baze klijenata i

- naom lokacijom na prometnom mestu

Profil konkurencije - Ako neko prodaje slian proizvod/uslugu ne mora da znai da je konkurent (on moda svoj proizvod prodaje na drugom tritu). Ako neko prodaje sasvim drugaiji proizvod to istovremeno ne znai da on nije konkurent (ponekad razliiti proizvodi mogu biti supstitucija jedni drugima). Treba odgovriti na pitanja ko su direktni, a ko indirektni konkurenti, koje su njihove prednosti ili slabosti u odnosu na poduzee. Najbitniji parametri za analizu konkurencije su: trino uee, cijena, kvalitet, poznatost, prodajni kanali, dizajn, pakovanje, asortiman, obrt, tehnologija, finansijski potencijal, ljudstvo.

PRIMJER

Preduzee "Super svjee" ima tri direktna konkurenta:

1. "Galija" je mala firma sa jednim kamionetom kojim isporuuju robu i polovnim ankom iznajmljenim od lokalnog supermarketa. Nae poduzee je oduzelo dobar dio trita tako to isporuivalo ribu na vrijeme i po dogovorenoj cijeni. Rezultat toga je da je uticaj "Galije" na trtu potpuno marginalizovan.

2. "Rijena kraljica" d.o.o. je dobro voena firma, specijalizovana za jeftinu ribu u vlasnitu trojice preduzetnika. Ipak, imaju dosta problema sa dobavljaima, jer ne plaaju uvijek na vreme i po dogovorenim cijenama. Naime, jednan vlasnik voli da uzima na veresiju i da plaa tek poto proda. S druge strane cijelokupna operacija je finansirana kako treba, imaju modernu opremu i isporuuju pomou tri mala kamiona (ovo je vrlo pogodno jer mogu da se parkiraju bilo gdje bez mnogo problema). Imaju nekoliko kupaca u veleprodaji i namjeravaju da se proire. Zarada im konstantno raste, jer usluuju ljude na istoj ruti ve pet godina i imaju odlinu reputaciju kod kupaca. Postoje naznake da nameravaju da kupe "Galiju" ili dodaju jedan do dva kamiona svom voznom parku.

3. "Herman i sin" d.o.o. se trenutno oporavlja od velikog poara ali poto prevaziu tu situaciju bie na najvei konkurent. Gospodin Herman je u poslu poslednjih 25 godina i ima dobru lokaciju kod mosta, na tri kilometara od nas. Imaju dobre odnose sa dobavljaima i isporuuju veini supermarketa u gradu. Za sada nemaju maloprodaju, ali imaju namjeru da otvore prodavnicu u novoj zgradi. Ipak, problem kod gospodina Hermana je to e uskoro u penziju, dok njegov sin ne pokazuje pretjeranu elju da nastavi posao. Samim tim, ukoliko preu u maloprodaju vjerovatno e morati da smanje veleprodajne operacije i time naprave vie prostora za nas.

Jako je vano stalno auritati ovaj segment biznis plana. Praenje konkurencije samo po sebi ukazuje poziciju vaeg posla na trtu i eventualne prednosti i opasnosti po poslovanje. Ipak, prvenstveni cilj ne bi trebao da bude borba protiv konkurencije, ve koncentracija na kupce. Marketing strategija - treba da ukljui odreivanje cijenovne strategije, naina pozicioniranja, promocije. Marketinka strategija bi trebalo da sadri:

- srategija prodora na trite

- srategija rasta koja dalje obuhvata kako poboljati ljudske resurse, strategiju kupovine drugih poduzea, da li e razvijati franize ili kooperantsku mreu, strategiju plasmana plasmana slinih proizvoda razliitim ciljnim grupama (horizontalna) i/ili strategiju plasmana proizvoda istoj ciljnoj grupi, ali drugaijim distributivnim metodama (vertikalna)

- strategija distribucije

- strategija komunikacije sa tritem (Kako e se poduzee obratiti kupcima? Uobiajena je kombinacija slijedeih metoda: promocije, reklamiranje, odnosi sa javnou, direktna prodaja kao i tampani materijali poput broura, kataloga itd.

Lista najvanijih pitanja:

- Na koji nain odreuje cijene u odnosu na konkurenciju?

- Kakvu cijenovnu politiku imaju konkurenti? Da li svojom cijenom moe da ostvari konkurentsku prednost?

- Da li je u obzir uzeta reakcija konkurencije na cijene?

- Koji mediji e se koristiti za reklamiranje proizvoda?

- Kako e pozicionirati proizvod? 8. Operativni plan

Operativni plan nudi informacije o tome kako e proizvod biti proizveden. Ovaj plan razmatra lokaciju i kapacitet poduzea, koliko e prostora biti potrebno poduzeu i koju vrstu opreme e zahjtevati. Tehniko-tehnoloka analiza podrazumjeva i kratak opis proizvodnog procesa, specifikaciju proizvodne opreme i osnovnih sirovina koje e se koristiti. Ukoliko se radi o nastavljanju poslovanja preduzea potrebno je ocijeniti poziciju firme u smislu savremenosti proizvodne opreme u odnosu na konkurente u grani, stepen koritenja kapaciteta i sl. PRIMJER

"Super svjee" d.o.o. se trenutno nalazi u prizemnoj zgradi na samom doku u turistikom dijelu mesta, povrine 250 kvadratnih metara, drvene grae sa betonskim podom. Sama zgrada je dotrajala i nedovoljno je velika za proirenje magacina, a ne postoji ni mogunost izgradnje parkinga za vozni park. Od kada je zavedena u trine knjige, porez i svi rauni su redovno plaani i sama zgrada nije optereena nikakvim potraivanjima. Pored nae zgrade nalazi se stambena zgrada u ouvanom stanju ali bez stanara, vlasnik je graevinsko preduzee "Kalo komerc" i spremni su da je prodaju za 120 000 eura ( u prilogu je pismo direktora firme o namjerama o prodaji). U procesu proirenja, nova zgrada koju bi kupili, posluila bi za organiziranje veleprodaje dok bi staru zadrali i preuredili potpuno za maloprodaju i eventualno za mali ugostiteljski objekat u skorijoj budunosti. U staroj zgradi bi ostala hladnjaa jer je njeno premjetanje skupo i neisplativo poto su dvije zgrade praktino jedna pored druge i riba se moe lako prebacivati. U prednji dio nove zgrade bie smjeten ank, instrumente za merenje i prodajni sektor, a u zadnji moderni sto za preradu ribe kao i multifunkcionalni dio (sanitarni vor, magacin, malu hladnjau) koji bi imao i jedan prazan dio (oko 70 kvadrata) za eventualno proirenje magacina ili hladnjae. Nacrt prostora je pridodat u prilogu.9. Finansijski plan

Finansijska analiza podrazumjeva projekciju finansijskog stanja poduzea za period do pet godina. Finansijski plan je najznaajniji i najsloeniji dio biznis plana. On pokazuje finansijsku opravdanost ulaska u biznis. Obuhvata analizu bilansa stanja, bilansa uspjeha, izvora finansiranja investicija, potrebnih resursa za realizaciju biznis plana, finansijske projekcije prihoda i rashoda, projekcije prodaje, bilans gotovinskog toka (cash flow), projekcije bilansa stanja i bilansa uspeha, finansijske indikatore.

Bilans uspjeha, kao krajnji rezultat, daje razliku dobiti i gubitka, odnosno zaraenog i potroenog novca. Tu se u opim crtama daju trokovi proizvodnje (direktan rad, materijal, amortizacija itd.), opetativni plan (trokovi prodaje, marketinga, administracije itd.), kao i prihodi. Ukoliko se biznis plan pravi sa projekcijom od vie od jedne godine, bilans uspjeha mora da se prikae za svaku godinu.

Bilans stanja je klasian raunovodstveni prikaz aktive i pasive, odnosno "lijeve i desne strane". Na lijevoj strani tabele prikazuju se sredstva, a na desnoj obaveze. Lijeva i desna strana kao krajnji rezultati, tj. zbir svih taaka moraju da imaju istu cifru. U sredstva spadaju osnovna sredstva, gotovina, potraivanja,kao i zalihe. Na desnoj strani treba prikazati osnovni kapital, obaveze prema kreditorima, povjeriocima i drugima. Bilans stanja se takoe pravi za svaku godinu u biznis planu.

Ke flou (cash flow) predstavlja izvetaj o gotovinskom toku. Zbirno prikazuje sve ulaze i izlaze u toku poslovanja. Dakle, tu su prikazanisvi trokovi i svi prihodi, razvrstani u nekoliko kategorija. Ova projekcija moe se raditi i za cijeli period pokriven biznis planom ali, poto se podaci iz izvetaja koriste u izradi bilansa, preporuljivo je da se radi postupno, godinu po godinu.

Projekcija prodaje gde se tabelarno prikazuje kako poduzee predvia prodaju svojih proizvoda i usluga i po kojim cijenama. Ova predvianja zavise od istraivanja trita, marketinga, ciljne grupe i teritorije koju pokriva, investicija, kapaciteta i kvaliteta proizvodnje, sezone i svih segmenata koje smo ranije pokrili u biznis planu. Projekcija se radi za svaki mjesec posebno. Npr. ukoliko u estom mesecu od poetka prodaje uloi nova sredstva, rezultat u prodaji mora se prikazati u tabeli.

Projekcija prihoda je tabelarno predstavljena projekcija ukupnih prihoda prema strukturi proizvodnog programa i planiranom obimu proizvodnje. Ove projekcije se izvode na mjesenom nivou.

Prelomna taka rentabiliteta - ova analiza ukazuje na onaj obim proizvodnje na kojem se izjednjaava realizovana vrijednost proizvodnje - ukupni prihodi od prodaje sa ukupnim trokovima. To je onaj stepen korienja kapaciteta na kojem malo poduzea poinje da ostvaruje dobit.

Cifre moraju biti pregledne u tabelama, a vaniji podaci izraeni jednostavnim grafikonima. Bitna stvar pri izradi finansijske analize da se sve cifre poklapaju.

Sam zahtjev za zajam je deo biznis plana koji treba najopreznije uraditi. Cifre koje se pominju treba da proizilaze iz detaljne finansijske analize. Treba predstaviti koliko e novca biti potrebno, kao i kako e taj novac potroiti. Ovde treba uveriti potencijalnog investitora ili zajmodavca u to da e poduzee racionalno gde treba da bude, ali razumno i otvoreno kako bi ostavilo mjesta poslu da se razgrana i iri. Ovaj segment treba da odgovori na slijedea pitanja: na koji nain e zajam (investicija) poveati profitabilnost posla, treba li da kupi ili iznajmi (prostorije, opremu, vozila itd.), da li je taj novac zaista potreban. PRIMER

Novani iznos od 160 000 eura bie korien na sliedei nain:

Kupovina nekretnine 120 000 euraOprema:

Polovni pikap kamionet 2250 euraPolovni kompresor (Dajtona) 400 euraSeka (polovni) 450 euraRenoviranje prostora 14000 euraOperativni kapital 14000 euraInventar 1500 euraRezerve u keu 8000 eura"Super svjee" d.o.o. je u poziciji da pod povoljnim uslovima kupi objekt koji zadovoljava uslove proirenja posla. Vrijednost nekretnine procjenio je nezavisni agent za prodaju. Hipotekarni uvjeti zajma su na 5 godina (120 000 eura sa godinjom kamatom od 9.5%) sa mjesenom ratom od oko 2000 euraPikap kamionet e se koristiti za dostavu kupcima na veliko.

Kompresor e zamjeniti postojei koji se trenutno koristi kao zamrziva i smanjie potronju elektrine energije, ali i osigurati u sluaju gubitka zamrznua (stari e biti zadran kao rezrva).

Sjeka e utedeti etiri sata rada dnevno. Ovo vreme e biti iskorieno kako za usluivanje vie muterija tako i za obradu vee koliine ribe. Uz ovaj tip sjekaa, moe da unajmi relativno nisko obrazovanu snagu (bez obuke) radnu snagu i tako utedi sredstva, ali i smanji koliinu otpadnog materijala.

Pod renoviranjem prostora podrazumjeva se: duboki bazen sa vodom, toalet i perionik sa odvodom kao i zamjenu kompletnog sistema za grijanje, kako bi se utedelo na potronji goriva.

Operativni kapital "Super svjee" d.o.o. iskoristie da bi pokrili tekue trokove, uveli protok gotovine u pozitivan trend kako bi se osigurao konstantan rast i stabilno poslovanje poduzea.

Investicijom u inventar bie upotpunjena ponuda svjee ribe nabavljene po niskoj cijeni zbog kupovine velike koliine. Naroito e biti obraena panja na to da se povea kvalitet i raznovrsnost odabranih sorti.

Rezerve u gotovini e posluiti kao depozit u banci i samim tim kao deo garancija za otplatu duga. Depozit e, po dogovoru sa bankom, biti mogue koristiti pod specijalnim okolnostima (nije oroen) ili u hitnim sluajevima/intervencijama.

10. Dodatak

Dodatak treba da sadri razliite dodatne materijale i priloge: krae biografije kljunih investitora, vlasnika/rukovodilaca, fotografije proizvoda, objekata i zgrada, profesionalne karakteristike, polise osiguranja, menaderske ugovore, ugovore o zakljuenim izvoznim poslovima.

Dodatak sadri pratei materijal, tabele, grafikone i dokumenta koji su od znaaja za realizaciju biznis plana.

6. DUINA BIZNIS PLANA

U zavisnosti od onoga za ta se koristi biznis plan, on moe biti razliite duine - od svega nekoliko kucanih strana, pa sve do planova s nekoliko stotina stranica koje opisuju kompleksno poslovanje.

Duina biznis plana zavisi uglavnom od prirode biznisa. Ukoliko postoji jednostavan koncept, nee biti potrebno mnogo teksta da poduzee potencijalnom investitoru predoi ta eli. S druge strane, ukoliko se radi o novoj vrsti posla u okviru neke privredne grane, biti e potrebno mnogo vie da se objasni o emu se radi.

Sadraj biznis plana, takoe, odreuje njegovu duinu. Ukoliko preduzee trai investitora koji je spreman da uloi dosta novca u rizian posao, bie potrebno mnogo rei kako bi ubedilo da je biznis plan upravo ono to je njemu potrebno i od ega e profitirati. Ako se biznis plan koristi za internu upotrebu, definisanje samo vanijih stavki u okviru njega bie dovoljno.

Polazei od brojnih ciljeva i korisnika, menadment tim mora da ima precizan stav o tome na koji nain e da prezentira biznis plan. Glavne forme biznis plana su: saetak biznis plana (Summaru Business Plan), koji sadri 10-15 strana, glavni biznis plan (Main Businee Plan), koji sadri 20-40 strana, i detaljan biznis plan (Operating Business Plan) koji sadri preko 40 strana. VANE PRETPOSTAVKE BIZNIS PLANA

Napomene:

- jezik i stil pisanja mora biti jasan i pisan u treem licu

- svaki dio mora biti posebno definiran i sadri vlastite naznake

- svaka injenica mora biti praena "odgovarajuom dokumentacijom", sadrati izvore informacija kao nabrajana napomena na dnu stranice

- svi zakljuci moraju biti bazirani na injenicama i kredibilni

- kada se vri zakljuivanje, injenice moraju biti praene dijagramima u boji i grafikonima

Prezentacija:

- font pisanja mora biti itljiv, preproruuje se Times/Arial veliine 11/12

- ostavljati po jedan red razmaka izmeu redova

- biznis plan treba da sadri podnaslove,

- broj stranice formatirati u donjem desnom uglu

- formatiranje naslova i podnaslova mora biti kontinualno

- koristiti gornje napomene (header)

- plan mora sadrati dovoljno slobodnog prostora na stranici zbog itljivosti 7. SVRHA BIZNIS PLANA

Biznis plan kao dokument koristi se za interne i eksterne svrhe. U zavisnosti od toga koja je svrha biznis plana, razlikovae se i sadraj, odnosno elementi biznis plana.

Interna svrha biznis plana ogleda se u slijedeem:

1. Biznis plan utjee na poboljanje performansi identifikovanjem snaga i slabosti u poslovanju poduzea i potencijalnih ili trenutnih problema.

2. Biznis planom se jasno predoavaju upravljakom timu i ostalim kadrovima oekivanja u pogledu eljenih performansi poduzea.

3. Kod poduzea sa veim brojem jedinica, biznis planom moe se obezbediti efektivna koordinacija i konzistentnost u planovima i operacijama razliitih organizacionih dijelova.

4. Biznis plan predstavlja solidnu osnovu za mjerenje efikasnosti preduzea u cjelini, ali i za mjerenje efikasnosti organizacionih dijelova i njihovih menadera. Na taj nain, on se javlja kao standard kontrole.5. Biznis plan obrazuje okvir za donoenje kljunih odluka u kontinuelnom procesu upravljanja

6. Biznis plan i proces njegovog formuliranja predstavljaju sredstvo edukacije, harmonizacije i motivacije kljunih menadera. Kroz participaciju u analizi prolih performansi, procjeni uticaja trendova i u razvoju planova za budunost, menaderi i ostali zaposleni vie ue o ukupnom poslovanju poduzea, i o vezi vlastitog podruja odgovornosti sa poduzeem u cijelini.

7. Biznis plan obezbjeuje osnovu za brzo reagiranje na promjene u uvjetima poslovanja.

Eksterna svrha biznis plana ogleda se u slijedeem:

1. Biznis plan moe se koristiti kao dobra osnova za upoznavanje spoljnih korisnika o ciljevima, strukturi djelatnosti, specifinostima poslovnog procesa i ostvarenim performansama. Ova upotreba biznis plana postaje vana onda kada je neophodna podrka eksternih korisnika (investitora, kreditora, stratekih partnera i dr.)

2. Biznis plan moe se koristiti kao osnova za dobijanje finansijskih sredstava od spoljnih investitora, bilo pojedinaca, bilo institucionalnih investitora.

3. Biznis plan moe se koristiti i za jasno izraavanje namjera poduzea, a u cilju sprijeavanja ili neutraliziranja akcija konkurencije ili nosioca ekonomske politike.

Postoje tri osnovne funkcije kojima slui biznis plan. Prva i najvanija je da biznis plan koristi za razvijanje ideja kako bi posao trebao da bude voen. To je ansa da se rafiniu strategije i "naprave greke na papiru", prije nego u realnom poslovanju. Druga, biznis plan je retrospektivni alat, na osnovu koga poslovni ljudi mogu da ocjenjuju ostvarene performanse firme tokom vremena. Na osnovu toga, plan moe i treba da bude osnova za izradu novog plana. Trea funkcija biznis plana je ono to se, obino smatra njegovom primarnom funkcijom (mada ne bi trebalo) - sredstvo za prikupljanje novca, odnosno za obezbijeenje finansiranja.

Prva funkcija biznis plana vezana je za "gledanje unaprijed", odnosno za biznis plan kao planski dokument. Ova funkcija je bitna bilo da su u pitanju poduzea u osnivanju, bilo da je re o preduzeima sa dugogodinjim poslovanjem. Poslovne planove poduzea u osnivanju pie jedna ili dvije osobe, a dok u postojeoj firmi, a posebno veoj, vei broj ljudi je angaovan na pisanju plana.

Realan biznis plan je osnov opstanka preduzea. Naime, 75% osnovanih preduzea propada ve u prvih nekoliko godina. Najei razlozi su: lo menadment, pogreno izabran proizvod/trite, nepovoljno okruenje, nefleksibilnost i ostali nepredvidivi faktori. Faktori uspjeha su vitalnost i prethodni uspjeh. Izradom biznis plana mogu se u velikoj mjeri anticipirati i eleminisati faktori neuspjeha.

Druga funkcija biznis plana vezana je za "pogled unazad", odnosno za potrebu da biznis plan slui kao mjerilo postignutih performansi ili standard kontrole. Poreenjem ostvarenih sa planiranim rezultatima, zakljuuje se koja je strategija bila efektivna ili neefektivna.

Trea funkcija biznis plana odnosi se na korienje biznis plana kao "finansijskog alata". Naime, mnogi preduzetnici vide biznis plan kao sredstvo koje e im olakati prikupljanje novca. Mnogi misle da je ovo prva uloga plana, obzirom na kritinost finansiranja nekog posla. Razmiljanje na takav nain moe da dovede preduzetnika u odreene probleme. Preduzetnik se moe povesti time da napie "hiperbolian" plan koji nee moi da obezbjedi neophodnu objektivnost za ispunjenje druge dve uloge biznis plana. Bolje je napisati objektivan plan i ne obezbjediti finansiranje posla, ukoliko finansijer ocjenjuju da je rizik nesrazmerno veliki, nego sebe zavaravati lakoom ostvarenja planiranih rezultata. Ono to, takoe, treba shvatiti jeste to da je biznis plan samo poetak procesa obezbjeivanja finansijskih sredstava potrebnih za finansiranje poslovnog poduhvata. Na osnovu dostavljenog plana finansijer odluuje o tome da li e finansirati predoeni poduhvat ili ne. Takoe, biznis plan koristi se i za pregovaranje o pojedinim uslovima finansiranja. Tako biznis plan postaje neka vrsta pregovarakog alata.ZAKLJUAK

Iz svega, proizilazi da je biznis plan sve vie generalizovan, uopen alat. Ono to je nekada vieno iskljuivo kao "finansijski alat", postajalo je, u stvari, standardni jezik komunikacije u raznim situacijama (startovanje biznisa, irenje biznisa, razvoj novih proizvoda, obezbjeivanje finansijskih sredstava, donoenje upravljakih odluka, kontrola poslovanja, reorganizovanje, prodaja biznisa i sl.). Biznis plan je postao uobiajeno sredstvo komunikacije poslovnih ljudi. To je struktura na osnovu koje oni definiraju aktivnost firme i projektuju njenu budunost. Da bi ostvario sve tri funkcije, biznis plan je na neki nain dijelom pragmatina projekcija, a dijelom "sredstvo prodaje". Samim time, informacije koje on prua moraju, koliko je to moguem da budu tone i realne, ali kroz njih treba i da provejerava izvjesna doza optimizma.

Na osnovu ovoga, mogu da zakljuim da je neophodna izrada biznis plana kako malim, tako i srednjim i velikim poduzeima, jer predstavlja jedno od sredstva kojim se ostvaruju ciljevi poduzea, u kome je sve detaljno objanjeno kako e stii do cilja. Poduzee mora imati postavljen cilj, plan jer je to uslov opstanka, kako ne bi dolo do rjeavanja hitnih situacija koje mogu koji mogu nekad da se neuspjeno rijee i dovedu do propasti.

Pronadji put kojim zelis da ides. Ako ne mozes da ga pronadjes, ti ga izgradi.

ovjek koji ne razmislja i ne planira unaprijed, naici ce na nevolju odmah ispred svojih vrata. ( Konfucije)

Biznis znaci kontinuirano predvidjanje, instiktivno igranje sa prognozama.

( Henri de Luka, francuski biznismen )

U osnovi poduzetnik uvidja neku potrebu, a onda okuplja ljudsku snagu, materijal i kapital za ostvarenje te potrebe. ( A. Morita, osnivac i vlasnik SONY-a)

Poduzetnici su ljudi koji shvataju da postoji mala razlika izmedju sanse i prepreke, ali su u stanju da obe okrenu u svoju korist. ( V. Kiam, americki ekspert za preduzetnistvo)

LITERATURA:1. Strategijski menadment Dr Jovan Todorovi, Dr Dragan uriin, Dr Stevo Janoevi; Institut za trina istraivanja - Beograd 2000. godina

2. Menadment Ed Frimen, Danil Gilbert, Dejm Stoner

3. Poduzetnistvo - Mr Zoran Perunovic

4. Poduzetnistvo Dr Dragoslav Jokic, Beograd, 2002.

5. Ekonomija poduzetnistva Dr Radmila Grozdanovic, Dr Miroslav Radojicic, Dr Jasmina Vesic, acak, 2006.

Sjvetska iskustva govore da je za propast biznis plana u 81% sluajeva zasluna pogrena analiza trzita, da je u 68% krivac sam autor jer je "previe bio zaljubljen u svoju ideju", u 54% sluajeva su bile presudne nerealne procjene posla, dok u 40% sluajeva nije bilo dovoljno biti prvi u nekom poslu, nego i najbolji (pobjedila ih konkurencija).

Savjetodavno telo bi trebalo da prui neophodnu ekspertizu koju firma ne bi mogla da priuti. Lista koja bi sadrala imena uspjenih ljudi i potovanih lanova zajednice umirila bi potencijalne investitore u smislu povjerenja u to da zna ta radi i jo bitnije kako to radi.

Svi primjeri su preuzeti sa interneta; www.veza.biz/dnikolic

PAGE 1