BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. · U kooperaciji sa trgova čkim lancima Emmezeta i Tisak, Društvo nudi prodaju proizvoda osiguranja tehničkih ura đaja, odnosno produljenog

BNP Paribas Cardif osiguranje d.d.

Godišnje izvješće i financijski izvještaji

za 2014. godinu

Sadržaj

BNP Paribas Cardif osiguranje d.d., Zagreb

Stranica

Godišnje izvješće 1

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih

izvještaja i godišnjeg izvješća

6

Izvješće neovisnog revizora vlasnicima BNP Paribas Cardif osiguranja d.d. 7

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti 9

Izvještaj o financijskom položaju 10

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama 11

Izvještaj o novčanom toku 12

Bilješke uz financijske izvještaje 13

Dodatne informacije propisane Pravilnikom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga 63

Godišnje izvješće

BNP Paribas Cardif osiguranje d.d., Zagreb 1

Rezultati poslovanja u 2014. godini

U 2014. godini Društvo je i nadalje poslovalo većinom u području osiguranja sposobnosti vraćanja gotovinskih,

stambenih i auto kredita, i to za klijente Zagrebačke banke d.d.(Unicredit Group), Banco Popolare Croatia d.d.

(spojen u OTP banka d.d. u prosincu 2014. godine), Hypo Alpe Adria Bank i Veneto banke d.d. Od 2014.

godine, uz godišnje osiguranje kredita, Društvo je krenulo i sa produkcijom mjesečnih osiguranja kredita.

U kooperaciji sa trgovačkim lancima Emmezeta i Tisak, Društvo nudi prodaju proizvoda osiguranja tehničkih

urađaja, odnosno produljenog jamstva i slučajnog oštećenja proizvoda za bijelu, smeđu i sivu tehniku. U

prosincu 2014. godine, Društvo je također potpisalo ugovor o zastupanju sa društvom Konzum d.d.

Slijedom sve jasnijih trendova na tržištu kredita u Republici Hrvatskoj u odnosu na smanjenje volumena kredita

na tržištu, Društvo je u 2014. godini nastavilo sa postupkom diversifikacije. U veljači 2014. godine, novi

proizvod Card protect je uveden za klijente Privredne banke Zagreb (Intesa SP), pokrivajući rizik osiguranja

platne kartice i osobnih stvari. Dodatno, proizvod je ponuđen kroz novi kanal prodaje – Internet bankarstvo.

U prvoj punoj godini članstva u EU, nije uočen pozitivan učinak na Hrvatsku ekonomiju. Usprkos stagnaciji i

produženoj recesiji, u 2014. godini ukupna realizirana bruto premija Društva iznosila je 55,7 milijuna kuna, što

predstavlja rast od 7% u odnosu na 2013. godinu.

U pogledu uvjeta koji su se nudili na financijskom tržištu, 2014. godina je i nadalje bila uvelike pod utjecajem

globalne gospodarske krize, kao i krize hrvatskog gospodarstva. Iako se Vlada trudila održati kreditni rejting

Hrvatske, sve su renomirane svjetske agencije spustile hrvatski rejting u kategoriju ispod investicijskog.

Smanjenje kamatnih stopa na depozite u hrvatskim bankama nastavljeno je tijekom cijele 2014. godine, kao i

smanjeni prinos na državne obveznice.

Financijski neto rezultat Društva u 2014. godini, bez tečajnih razlika, bio je 6,6 milijuna kuna, što predstavlja

smanjenje od 4% u odnosu na 2013. godinu.

Ukupno isplaćene štete u 2014. godini iznosile su 7,2 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 14% u

odnosu na prethodnu godinu. Navedeno smanjenje je rezultat manjih isplata šteta uslijed rizika smrti, nego u

prethodnoj godini. Ukupni troškovi iz poslovanja, bez isplaćenih šteta i troškova pribave, iznosili su 15,5

milijuna kuna, predstavljajući porast od 1,8% u odnosu na 2013. godinu.

U 2014. godini Društvo je ostvarilo neto dobit od 11,1 milijuna kuna, što predstavlja porast od 24% u odnosu

na 2013. godinu.

Ukupna aktiva Društva na dan 31. prosinca 2014. godine iznosila je 180 milijuna kuna. Od toga iznos od 176

milijuna kuna predstavlja financijsku imovinu: 81% hrvatske državne obveznice RH, 2% hrvatske koroporativne

obveznice, 3% investicijski fondovi te 14% depoziti u bankama.

Nakon što je Društvo napravilo tzv. LAT (Liability Adequacy Test – Test adekvatnosti pasive), na način da je

povećalo smrtnost u portfelju za 10%, trajanje obolijevanja za 25% te pojavljivanje nezaposlenosti za 50%,

dobiveni rezultat je pokazao da je Društvo formiralo odgovarajuće pričuve.

Jamstveni kapital Društva na dan 31. prosinca 2014. godine iznosio je 36,2 milijuna kuna, dok je granica

solventnosti bila na razini od 13,6 milijuna kuna.



Pozicija solventnosti

Kapitalni zahtjevi u vezi solventnosti su bili ispunjeni tijekom cijele 2014. godine. Na dan 31.prosinca 2014.

godine omjer solventnosti (Jamstveni kapital / max (SCR; MCR)) je bio 126%, što je značajno povećanje u

odnosu na 2013. godinu, kada je isti bio 115%. Glavni razlog povećanja je izvršena dokapitalizacija Društva od

strane većinskog vlasnika u veljači 2014. godine.

Novi Zakon o osiguranju od srpnja 2014. godine, je definirao povećanje minimalnog temeljnog kapitala sa

27.750.000 HRK na 28.860.000 HRK. Povećanje minimalnog temeljnog kapitala nije imalo negativni efekt na

omjer solventnosti Društva.

Društvo je provelo Prudential closing tijekom 2014. godine te izvršilo izračun zahtjeva solventnog kapitala

sukladno Solvency II pravilima. Omjer solventnosti, utvrđen na podacima od 31. prosinca 2014. iznosio je

176%. Centralni scenarij je izračunat s pretpostavkom da nema zahtjeva za dodatnim kapitalom za rizik

koncentracije i raspona za državne obveznice denominirane u euro valuti, sukladno tehničkim specifikacijama

Eiopa-e. Dodatno, očekujemo moguću volatilnost solventnog kapitala utvrđenog po Solvency II pravilama, zbog

korištenja velikog broja parametara u izračunu.

Kao dio sustava upravljanja rizicima, Društvo je tijekom 2014.g. provelo ORSA proces kako bi bilo u

mogućnosti aniticipirati rizike i osigurati pravovremeno donošenje mjera ovladavanja rizicima. ORSA proces

odnosio se na razdoblje od 2014. - 2017. godine te je u obzir uzimao strateško planiranje poslovanja. Kao

rezultat, izrađen je ORSA izvještaj kojim su prezentirane pozicije solventnosti Društva, kvantitativni i

kvalitativni opis značajnih rizika te osvrt na metode upravljanja istima.

Planirane aktivnosti u idućoj poslovnoj godini

U 2015. godini, Društvo planira daljnju diversifikaciju u smislu proizvoda, sukladno strategiji BNP Paribas

Grupacije, kao i u smislu novih partnera u i izvan bankarske industrije.

Slijedom toga, Društvo planira uvesti novi proizvod - proizvod osiguranja životnog standarda, sa dva nova

partnera unutar bankarskog sektora, od kojega bi jedan proizvod bio u formi suosiguranja.

Novi partneri u maloprodajnom sektoru i telekomunikacijskoj industriji, će osigurati Društvu daljnju

diversifikaciju te također individualni pristup klijentima.

Statusne promjene i upravljanje ljudskim resursima

Na dan 31. prosinca 2014. godine, Društvo je imalo 26 zaposlenika na neodređeno vrijeme.

Upravljanje rizicima:

1.) Osigurateljni rizici

Određivanje premije (Pricing):

Visina premije pojedinog proizvoda određuje se po pravilima aktuarske struke i uputama Grupe. Budući da su

cjenici grupni, postoji rizik neadekvatnosti formirane premije u slučaju da prosječni parametri značajno

odstupaju. Kako bi Društvo moglo pravovremeno ograničiti i ublažiti mogući rizik, promatran je tehnički rezultat

za svakog partnera tijekom godine te su napravljene dodatne analize kada je to bilo potrebno. Na dan 31.

prosinca 2014. godine, tehnički rezultat je bio zadovoljavajući i Društvo je ostvarilo značajnu dobit.

Kako bi se diversificirao portfelj i povećala produkcija, tijekom 2014.godine Društvo je započelo produkciju s



novim proizvodom – Card protekt. Potencijalni rizici koji mogu nastati u vezi ovog proizvoda su procijenjeni

tijekom NAC procesa i formiranja cijene te će se rezultati po ovom proizvodu promatrati tijekom idućeg

razdoblja.

Tehnički rezerve Društva su zadovoljavajuće za pokriće obveza, što je također potvrđeno provedenim LAT

testom.

2.) Tržišni rizici

Društvo upravlja tržišnim rizikom na način da se ulaganja vrše u skladu sa Zakonom o osiguranju i ostalim

zakonskim propisima. Osim poštivanja zakonskih smjernica, Društvo je definiralo interni pravilnik o ulaganju

sredstava i pravilnik o likvidnosti kojim dodatno ograničava rizike vezane za ulaganja imovine te redovito

održava sastanke Odbora za imovinu i ulaganja.

3.) Kreditni rizici

Kako bi se kontrolirao kreditni rizik, Društvo dugi niz godina radi procjenu potencijalnih partnera prije uspostave

bilo kakvog partnerskog odnosa s njima, prema procedurama “Know your banks” i “Know your intermediates”.

Također se promatra rejting partnera te se tijekom procesa određivanja cijene proizvoda vodi briga i o kreditnoj

izloženosti.

4.) Operativni rizici

Kako bi se ograničio potencijalni rizik koji bi mogao proizlaziti iz operativnih grešaka prilikom provedbe

poslovnih procesa, Društvo ima razrađen sustav internih procedura usklađenih s pravilima Grupe. Svi rizici su

prezentirani tijekom sastanaka Odbora unutarnje kontrole te su zapisani u Registru rizika i Mapi rizika.

Procedura u vezi upravljanja izdvojenim poslovima je izrađena, kako bi se definirale uloge i odgovornosti u

procesu izdvajanja poslova te pratili i kontrolirali povezani rizici.

Društvo je u 2014. godini implementiralo Proceduru upravljanja kvalitetom podataka, u svrhu povećanja

kvalitete podataka koji se koriste u poslovnim procesima.

S posebnom pozornošću Društvo brine o svojoj reputaciji. Kao dio dobre reputacijske prakse, Društvo provodi

“Customer Centric Program”, kako bi klijenta stavio u središte pozornosti poslovnih aktivnosti.

5.) Strateški rizici

Društvo upravlja strateškim rizikom na način da kontinuirano prati i analizira kretanja na tržištu te najmanje

jednom godišnje revidira poslovnu strategiju. Društvo se također oslanja na iskustva i poslovnu praksu Grupe u

svim segmentima poslovanja.

Politika korporativnog upravljanja

Tijela Društva koja osiguravaju provedbu dobre prakse korporativnog upravljanja Društva su:

- Glavna skupština,

- Nadzorni odbor,

- Revizorski odbor,

- Uprava.



Glavna skupština redovno se održava najmanje jednom godišnje, a može se sastati i izvanredno, sukladno

zakonu i Statutu Društva.

Glavna skupština odlučuje o pitanjima propisanim zakonom i Statutom Društva, a posebice o upotrebi dobiti,

davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora, imenovanju revizora Društva, izboru i opozivu

članova Nadzornog odbora, povećanju i smanjenju temeljnog kapitala Društva, izmjeni Statuta Društva.

Glavnu skupštinu saziva Uprava nakon što dobije izvješće Nadzornog odbora o godišnjim financijskim

izvješćima, izvješće o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti,

Nadzorni odbor sastoji se od četiri člana koje je imenovala Glavna skupština, te člana predstavnika radnika

kojeg su imenovali radnici Društva.

Članovi Nadzornog odbora imenuju se na mandat do četiri godine.

Nadzorni odbor društva sastaje se najmanje dva puta godišnje, Nadzorni odbor Društva vrši nadzor nad

ukupnim poslovanjem Društva i ima pravo uvida u poslovnu dokumentaciju Društva.

Nadzorni odbor na svojim sjednicama raspravlja o pitanjima vezanim za poslovanje Društva, a osobito o

poslovnom i financijskom planu Društva, ustrojstvu unutarnjih kontrola, strateškom i godišnjem programu rada

unutarnje revizije, Strategiji upravljanja rizicima.

Revizorski odbor sastoji se od tri člana, od kojih je jedan predsjedavajući.

Revizorski odbor se sastaje najmanje jednom godišnje, u skladu s Poslovnikom o radu Revizorskog odbora.

Revizorski odbor je posebno tijelo Nadzornog odbora koje nema izvršne ovlasti.

Zadaća navedenog odbora je raspraviti izvješće interne revizije, plan interne revizije, izvješće eksternog

revizora, pregledati financijska izvješća i utvrditi da li financijsko izvješće Društva predstavlja potpuno izvješće

dioničaru Društva.

Revizorski odbor informira Nadzorni odbor o stavu ovog odbora o dostavljenoj dokumentaciji, sve u svrhu

donošenja odluke od strane Nadzornog odbora.

Uprava Društva sastoji se od dva člana, od kojih je jedan predsjednik Uprave. Članove Uprave imenuje

Nadzorni odbor na mandat do pet godina

Uprava vodi poslove Društva i odgovorna je za sve poslovne aktivnosti te pažnjom savjesnog

gospodarstvenika u skladu s odredbama Zakona o osiguranju, drugim zakonskim i podzakonskim aktima,

Statutom, Poslovnikom Uprave, odlukama Glavne skupštine i Nadzornog odbora, sve u isključivom interesu

Društva.



Uprava odlučuje na sjednicama koje saziva predsjednik Uprave, a može donositi odluke i pisanim putem, bez

održavanja sjednice.

Uprava pravodobno i potpuno izvještava Nadzorni odbor o svim činjenicama i okolnostima koje mogu biti od

utjecaja na poslovanje, financijski položaj i stanje imovine društva.

Uprava je ustrojila Odbor za imovinu i ulaganje, Lokalni odbor za rizike te Odbor za unutarnju kontrolu.

Navedeni odbori nemaju izvršne ovlasti, a njihova zadaća je informiranje Uprave o pitanjima iz nadležnosti

pojedinog odbora, sve u cilju donošenja odluka Uprave o pojedinim pitanjima vezanim za poslovanje Društva.

Tijekom poslovanja Društvo je, u okviru sustava upravljanja rizicima, ustrojilo ključne funkcije:

- funkciju upravljanja rizicima,

- funkciju praćenja usklađenosti,

- funkciju unutarnje revizije i

- aktuarsku funkciju.

UPRAVA

Ana Ivančić, predsjednica Uprave

Darija Ivanković, članica Uprave

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća


Uprava ima odgovornost za svaku poslovnu godinu pripremiti financijske izvještaje koji fer prezentiraju, u svim

značajnim odrednicama, financijski položaj BNP Paribas Cardif osiguranja d.d. („Društvo“) te njegovu

uspješnost i njegove novčane tokove, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

usvojenim od strane Europske Unije te je odgovorna za vođenje odgovarajuće računovodstvene evidencije

potrebne za pripremu tih financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za

poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Društva i sprečavanja i ustanovljavanja prijevare i

drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim

računovodstvenim standardima te ih potom treba dosljedno primjenjivati, donositi razumne i razborite prosudbe

i procjene, pripremati financijske izvještaje temeljem principa neograničenosti vremena poslovanja, osim ako je

pretpostavka da će Društvo nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je odgovorna za predaju svojih godišnjih financijskih izvještaja Nadzornom odboru, nakon čega

Nadzorni odbor treba odobriti izdavanje financijskih izvještaja Glavnoj skupštini na usvajanje.

Uprava Društva je također odgovorna za pripremu i fer prezentaciju Obrazaca sastavljenih u skladu s

Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje odnosno društava za

reosoguranje i za sastavljanje i sadržaj godišnjeg izvješća sukladno zahtjevima članka 18 Zakona o

računovodstvu.

Financijski izvještaji na stranicama od 9 do 62 kao i Godišnje izvješće na stranicama od 1 do 5 i Obrasci

sastavljeni u skladu s Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje odnosno

društva za reosiguranje zajedno s pripadajućim uskladama prikazanim na stranicama od 63 do 79 odobreni su

od strane Uprave 17. travnja 2015., za podnošenje Nadzornom odboru i u skladu s tim potpisani u nastavku.

7

Izvješće neovisnog revizora vlasnicima BNP Paribas Cardif osiguranja d.d.

Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja društva BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. (“Društvo”) koji

obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj

dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama i izvještaj o novčanom toku za tada završenu godinu te

sažetak značajnih računovodstvenih politika i drugih objašnjavajućih informacija.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje i fer prezentaciju ovih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim

standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske Unije te interne kontrole za koje Uprava

utvrdi da su potrebne kako bi se omogućila priprema financijskih izvještaja bez značajno pogrešnih prikaza koji

mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo

obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje etičkih pravila te planiranje i

provođenje revizije kako bismo stekli razumno uvjerenje o tome sadrže li financijski izvještaji značajno

pogrešne prikaze.

Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u

financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o našoj prosudbi, uključujući i procjenu rizika značajno

pogrešnih prikaza u financijskim izvještajima, koji mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U

procjenjivanju tih rizika, razmatramo interne kontrole relevantne za sastavljanje i fer prikaz financijskih

izvještaja koje sastavlja Društvo u svrhu osmišljavanja revizijskih procedura prikladnih u postojećim

okolnostima, ali ne i u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva. Revizija isto tako

uključuje ocjenu prikladnosti primijenjenih računovodstvenih politika, razumnosti računovodstvenih procjena

koje je definirala Uprava, kao i ocjenu cjelokupne prezentacije financijskih izvještaja.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni te da čine odgovarajuću osnovu za potrebe

izražavanja našeg revizorskog mišljenja.

Mišljenje

Prema našem mišljenju, financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva na dan 31.

prosinca 2014. godine, njegovu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u

skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske Unije.

8

Izvješće neovisnog revizora vlasnicima BNP Paribas Cardif osiguranja d.d.

(nastavak)

Ostale zakonske i regulatorne obveze

Na temelju Pravilnika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o strukturi i sadržaju financijskih

izvještaja društva za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje od 19. studenog 2010. godine i 29. ožujka

2012. godine (Narodne novine 132/10 i 39/12), Uprava Društva izradila je obrasce prikazane na stanicama 63

do 73 („Obrasci“) koji sadrže alternativni prikaz izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014.

godine, izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o promjenama u kapitalu i rezervama i izvještaja o

novčanom toku za 2014. godinu, kao i uskladu („Usklada“) na stranicama 74 do 79 Obrazaca s financijskim

izvještajima prikazanim na stranicama 9 do 62. Uprava Društva je odgovorna za ove Obrasce i Uskladu.

Financijske informacije u Obrascima izvedene su iz financijskih izvještaja Društva prikazanih na stranicama 9

do 62 na koje smo izrazili pozitivno mišljenje kao što je gore navedeno.

Sukladno zakonskim i regulatornim obvezama, Uprava je sastavila godišnje izvješće prikazano na stranicama

1 do 5. Uprava je odgovorna za sastavljanje i sadržaj godišnjeg izvješća u skladu s člankom 18. Zakona o

računovodstvu Republike Hrvatske. Naša je odgovornost izraziti mišljenje o usklađenosti godišnjeg izvješća s

revidiranim financijskim izvještajima na temelju provođenja procedura koje smatramo primjerenima u skladu s

člankom 17. Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske. Prema našem mišljenju, informacije prikazane u

priloženom godišnjem izvješću za financijsku godinu za koju su financijski izvještaji pripremljeni, usklađene su

s tim financijskim izvještajima.

Zagreb, 17. travnja 2015.

KPMG Croatia d.o.o. za reviziju U ime i za KPMG Croatia d.o.o. za reviziju: Hrvatski ovlašteni revizori Eurotower, 17. kat Ivana Lučića 2a 10000 Zagreb Hrvatska

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Za godinu koja je završila 31. prosinca

(Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)


Bilješka 2014. 2013.

Zaračunate bruto premije 5 55.719 52.098

Premije predane u reosiguranje 5 (18) (18)

Promjena bruto pričuva prijenosnih premija 5 (687) (85)

Zarađene premije 55.014 51.995

Neto financijski prihodi 6 6.854 8.094

Ostali prihodi iz poslovanja 6 78

Prihodi iz poslovanja 61.874 60.167

Nastale štete 7 (4.617) (8.245)

Troškovi pribave 8 (27.785) (25.402)

Troškovi osoblja 9 (8.580) (7.918)

Troškovi usluga 10 (4.816) (5.712)

Ostali troškovi poslovanja 11 (2.152) (1.647)

Troškovi poslovanja (47.950) (48.924)

Dobit prije poreza 13.924 11.243

Porez na dobit 12a) (2.797) (2.287)

Dobit tekuće godine 11.127 8.956

Ostala sveobuhvatna dobit

Dobici i gubici od promjene u fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

4.014

(3.124)

Odgođeni porez na dobitke i gubitke od promjene u fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

(802)

625

Ukupna sveobuhvatna dobit 14.339 6.457

Bilješke na stranama od 13 do 62 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvještaj o financijskom položaju

Na dan 31. prosinca




Imovina

Oprema i vozila 13 465 560

Nematerijalna imovina

Razgraničeni troškovi pribave 14a) 183 33

Ostala nematerijalna imovina 14b) 511 534

Financijska imovina raspoloživa za prodaju 15 146.582 121.694

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 15 4.611 7.734

Zajmovi i potraživanja 15 24.670 32.920

Udio reosiguranja u pričuvama za ugovore o osiguranju 156 135

Potraživanja iz poslova osiguranja i ostala potraživanja 16 1.229 1.101

Novac i novčani ekvivalenti 17 2.118 5.339

Ukupna imovina 180.525 170.050

Kapital i rezerve

Dionički kapital 18 35.377 31.575

Rezerve 18 1.375 927

Rezerva fer vrijednosti 3.770 558

Zadržana dobit 11.127 8.956

Ukupno kapital i rezerve 51.649 42.016

Obveze

Pričuve za ugovore o osiguranju 19 116.272 118.096

Odgođena porezna obveza 12b) 688 13

Ostale kratkoročne obveze 20 2.487 2.314

Obveza za tekući porez 1.168 880

Obveze za odgođeno plaćanje troškova 21 8.261 6.731

Ukupno obveze 128.876 128.034

Ukupno obveze, kapital i rezerve 180.525 170.050

Bilješke na stranama 13 do 62 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama




Dionički

kapital Rezerve Rezerva fer vrijednosti

Zadržana dobit Ukupno

Stanje 1. siječnja 2013. godine 31.575 521 3.057 10.213 45.366


Neto dobici/(gubici) od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa - - (3.124) - (3.124)

Odgođeni porez po neto gubicima od promjene u fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za za prodaju (bilješka 12c) - - 625 - 625

Ostala sveobuhvatna dobit - - (2.499) - (2.499)

Dobit razdoblja - - - 8.956 8.956

Ukupna sveobuhvatna dobit razdoblja - - (2.499) 8.956 6.457

Transakcije s vlasnicima

Prijenos iz zadržane dobiti u rezerve - 406 - (406) -

Isplata dividende - - - (9.807) (9.807)

Stanje 31. prosinca 2013. godine 31.575 927 558 8.956 42.016

Stanje 1. siječnja 2014. godine 31.575 927 558 8.956 42.016


Neto dobici/(gubici) od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa - - 4.014 - 4.014

Odgođeni porez po neto gubicima od promjene u fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za za prodaju (bilješka 12c) - - (802) - (802)

Ostala sveobuhvatna dobit - - 3.212 - 3.212

Dobit razdoblja - - 11.127 11.127

Ukupna sveobuhvatna dobit razdoblja - - 3.212 11.127 14.339

Transakcije s vlasnicima

Povećanje kapitala 3.802 3.802

Prijenos iz zadržane dobiti u rezerve - 448 - (448) -

Isplata dividende - - (8.508) (8.508)

Stanje 31. prosinca 2014. godine 35.377 1.375 3.770 11.127 51.649


Izvještaj o novčanom toku





Novčani tok iz poslovnih aktivnosti

Dobit tekuće godine 11.127 8.956

Usklađenje dobiti tekuće godine za:

Amortizacija nematerijalne imovine i opreme i vozila 13,14 587 500

Nerealizirani dobici po financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 6 (1) (73)

Realizirani dobici od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 6 (56) (235)

Realizirani dobici od prodaje financijske imovine raspoložive za prodaju 6 (851) (306)

Rezervacije za kazne 386 -

Trošak poreza na dobit 12 2.797 2.287

Prihod od kamata 6 (5.734) (6.311)

8.255 4.818

Smanjenje/(povećanje) financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 3.180 13.306

(Povećanje) financijske imovine raspoložive za prodaju (22.222) (17.009)

Smanjenje/(povećanje) zajmova i potraživanja 8.250 13.087

Smanjenje potraživanja iz poslova osiguranja i ostalih potraživanja (313) 77

(Smanjenje)/povećanje ostalih kratkoročnih obveza i odgođenog plaćanja troškova i obveze za tekući porez 1.318 (6.162)

(Smanjenje)/povećanje pričuva za ugovore o osiguranju, neto od reosiguranja (1.826) (12)

(11.613) 3.287

Plaćeni porez na dobit (2.636) (1.835)

Primici od kamata 7.948 6.632

Neto novac ostvaren/(korišten u) poslovnim aktivnostima 1.954 12.902

Novčani tok iz ulagačkih aktivnosti

Izdaci za nabavu opreme i vozila i nematerijalne imovine (469) (574)

Neto novac korišten u ulagačkim aktivnostima (469) (574)

Novčani tok iz financijskih aktivnosti

Povećanje kapitala 3.802 -

Isplaćena dividenda (8.508) (9.807)

Neto novac korišten u ulagačkim aktivnostima (4.706) (9.807)

Neto povećanje/(smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata (3.221) 2.521

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 5.339 2.818

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine 17 2.118 5.339


Bilješke uz financijske izvještaje

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2014.



1. OPĆI PODACI

Djelatnost

BNP Paribas Cardif osiguranje d.d Zagreb (u nastavku „Društvo“) je osiguravajuće dioničko društvo, upisano u

registar Trgovačkog suda u Zagrebu 31. siječnja 2007. godine.

Društvo je registrirano za usluge neživotnog osiguranja, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija

(skraćeno „HANFA“) izdala je Društvu odobrenje za rad dana 19. srpnja 2007. godine.

Društvo u svom portfelju nudi slijedeće usluge osiguranja, a sukladno propisanoj klasifikaciji od strane

HANFA-e:

09 – Ostala osiguranja imovine

14 – Osiguranje kredita

16 – Osiguranje raznih financijskih gubitaka

Stopostotni i krajnji vlasnik Društva je BNP Paribas Cardif sa sjedištem na adresi Boulevard Haussmann 1,

75009 Pariz, u Francuskoj.

Uprava:

Ana Ivančić predsjednica Uprave

Darija Ivanković članica Uprave

Nadzorni odbor

Pier-Paolo Dipaola predsjednik Nadzornog odbora

Laurent Poiron zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

Zdenek Jaroš član Nadzornog odbora

Mario Evtimov Kostov član Nadzornog odbora

Hrvojka Galeković član Nadzornog odbora


Za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. (nastavak)



2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

2.1 Osnove za pripremu izvještaja

(a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

usvojenim od strane Europske Unije („MSFI usvojenim od strane EU“).

Ovi financijski izvještaji odobreni su za izdavanje od strane Uprave 17. travnja 2015. i dostavljeni Nadzornom

odboru na prihvaćanje.

(b) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji iskazani su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojem Društvo posluje

(„funkcionalna valuta”), hrvatskim kunama („kn”), te su iznosi zaokruženi na najbližu tisuću.

(c) Osnova mjerenja

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi povijesnog ili amortizacijskog troška, osim financijske imovine i

obveza po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i financijske imovine raspoložive za prodaju koji su iskazani po fer

vrijednosti.

(d) Korištenje procjena i prosudbi

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtijeva od rukovodstva donošenje prosudbi, procjena i

pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose imovine, obveza, prihoda i rashoda. Procjene i

uz njih vezane pretpostavke zasnivaju se na povijesnom iskustvu i raznim drugim čimbenicima za koje se

smatra da su razumni u danim uvjetima i uz raspoložive informacije na datum izrade financijskih izvještaja, a

rezultat kojih čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije lako utvrdiva iz

drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovih procjena. Procjene i uz njih vezane pretpostavke

kontinuirano se preispituju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena

izmijenjena i budućim razdobljima, ako izmjena utječe i na njih. Prosudbe rukovodstva koje se odnose na

primjenu MSFI-a koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i procjene sa znatnim rizikom mogućeg

značajnog usklađenja u idućoj godini opisane su u bilješci 4. Upravljanje rizikom osiguranja.

(e) Preračunavanje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po srednjem tečaju Hrvatske narodne

banke (HNB), važećem na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti

preračunavaju se u funkcionalnu valutu prema srednjem tečaju HNB-a važećem na datum izvještavanja. Dobici

i gubici nastali po osnovi tečajnih razlika monetarnih stavaka predstavljaju razliku između amortiziranog troška

u funkcionalnoj valuti na početku razdoblja, usklađenog za efektivnu kamatu i plaćanja tijekom razdoblja, i

amortiziranog troška u stranoj valuti preračunatog prema važećem tečaju na kraju razdoblja. Nemonetarna

imovina i obveze denominirani u stranoj valuti koji se mjere po fer vrijednosti preračunavaju se u funkcionalnu

valutu prema važećem tečaju na datum kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Tečajne razlike proizašle iz

preračunavanja priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.





2. SAŽETAK TEMELJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)

2.1 Osnove za pripremu izvještaja (nastavak)

e) Preračunavanje stranih valuta (nastavak)

Promjene fer vrijednosti monetarnih vrijednosnica denominiranih ili vezanih uz stranu valutu klasificiranih kao

raspoložive za prodaju raščlanjuju se na tečajne razlike proizašle iz promjena amortiziranog troška

vrijednosnice i druge promjene knjigovodstvene vrijednosti vrijednosnice. Tečajne razlike priznaju se u dobiti ili

gubitku kao dobici i gubici od tečajnih razlika nastalih kod revalorizacije monetarne imovine i obveza i prikazuju

unutar prihoda ili troškova od ulaganja.

Tečajne razlike od revalorizacije nemonetarne financijske imovine denominirane u ili vezane uz strane valute,

klasificirane kao raspoloživa za prodaju, priznaju se u kapitalu i rezervama.

Uz kunu, najznačajnija valuta u kojoj Društvo drži imovinu i obveze je euro. Tečaj eura koji se koristi za

preračunavanje na datum 31. prosinca 2014. bio je 1 euro = 7,661 kn (2013.: 1 euro = 7,638 kn).

(f) Usvajanje novih i revidiranih standarda

Određeni broj novih standarda, izmjena postojećih standarda i tumačenja izdan je od strane Odbora za

međunarodne računovodstvene standarde i Odbora za tumačenje međunarodnih standarda financijskog

izvještavanja, ali još nisu stupili na snagu za računovodstveno razdoblje koje završava 31. prosinca 2014.

godine i nisu primijenjeni u pripremi ovih financijskih izvještaja. Uprava Društva smatra da novi standardi,

izmjene postojećih standarda i tumačenja koja još nisu u primjeni nisu značajni za poslovanje Društva i neće

imati utjecaj na financijske izvještaje.






2.2 Značajne računovodstvene politike

Klasifikacija ugovora

Ugovori kojima Društvo preuzima značajan rizik osiguranja od druge strane (ugovaratelj osiguranja)

prihvaćajući nadoknaditi štetu ugovaratelju osiguranja ili drugom korisniku osiguranja ako nastupi određeni

neizvjesni budući događaj (osigurani događaj) koji negativno utječe na ugovaratelja osiguranja ili drugog

korisnika osiguranja klasificiraju se kao ugovori o osiguranju. Rizik osiguranja razlikuje se od financijskog rizika.

Financijski rizik je rizik moguće buduće promjene jedne ili više varijabli: kamatnih stopa, cijena vrijednosnica,

cijena roba, tečaja stranih valuta, indeksa cijena ili stopa, kreditnog rejtinga ili kreditnih indeksa ili drugih

varijabli, uz uvjet da u slučaju nefinancijske varijable ta varijabla nije specifična za jednu ugovornu stranu.

Ugovori o osiguranju također mogu donekle prenositi financijski rizik.

Ugovori u kojima prijenos rizika osiguranja s imatelja police na društvo nije značajan, klasificirani su kao

ugovori o ulaganju. Na datum izvještavanja Društvo nije imalo ugovora o ulaganju.

Priznavanje premije

U skladu s izuzećima koje dozvoljava MSFI 4, sukladno praksi na hrvatskom tržištu, Društvo priznaje premiju

osiguranja na gotovinskom načelu za proizvode klasificirane u skupinu 14 – Osiguranje kredita i 16 –

Osiguranje raznih financijskih gubitaka, te po načelu ugovorene premije osiguranja za proizvode iz skupine 09

– Ostala osiguranja imovine.

Financijski prihodi

Prihod od kamata priznaje se u dobit ili gubitak kako nastaje za sve kamatonosne financijske instrumente koji

se mjere po amortiziranom trošku uz primjenu metode efektivne kamatne stope. Prihod od kamata po

financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak obračunava se na datum kupona i priznaje unutar

kamatnog prihoda.

Prihod od dividende priznaje se u dobit ili gubitak na dan kada su dividende izglasane.

Računovodstvena politika vezana za priznavanje financijskih prihoda opisana je u bilješci Financijski

instrumenti u poglavlju „Dobici i gubici“.

Financijski prihodi također uključuju i pozitivne tečajne razlike od svođenja monetarne imovine i obveza na

tečaj na datum izvještavanja.






2.2 Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Troškovi pribave

Troškovi pribave uključuju sve izravne troškove koji nastaju kod zaključivanja ugovora o osiguranju kao što su

troškovi provizije, te ostali troškovi pribave.

Troškovi provizije priznaju se po istom načelu po kojem se priznavaju prihodi.

Troškovi usluga i ostali troškovi poslovanja

Troškovi usluga uključuju troškove najma nekretnina i službenih automobila, trošak reprezentacije, marketinga i

ostale troškove. Ostali troškovi uključuju uglavnom trošak amortizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne

imovine, materijalne troškove i ostale troškove poslovanja.

Troškovi osoblja

Definirani doprinosi za mirovinsko osiguranje

Društvo uplaćuje doprinose u planirana osiguranja prema obveznoj ugovornoj osnovi. Društvo nema drugih

obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak primanja zaposlenih u dobiti ili

gubitku razdoblja u kojem su nastali.

Troškovi operativnog najma

Plaćanja po operativnom najmu priznaju se u dobit ili gubitak linearnom metodom tijekom trajanja najma.

Financijski rashodi

Financijski rashodi uključuju negativne tečajne razlike od svođenja monetarne imovine i obveza na tečaj na

datum izvještaja o financijskom položaju, nerealizirane gubitke od promjene fer vrijednosti financijske imovine

po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak te realizirane gubitke od prodaje financijskih instrumenata i troškova

naknada.

Računovodstvene politike vezane za priznavanje financijskih rashoda opisane su u bilješci Financijski

instrumenti u poglavlju „Dobici i gubici“.

Matematička pričuva

Matematička pričuva obračunava se prospektivnom neto metodom kao razlika između sadašnje vrijednosti svih

budućih obveza po ugovorima o osiguranju i sadašnje vrijednosti svih budućih uplata tehničke premije po

svakom pojedinačnom ugovoru.

Pričuva prijenosnih premija

Pričuva prijenosnih premija oblikuje se u visini onog dijela zaračunatih bruto premija koji se odnosi na pokriće

osiguranja za razdoblje osiguranja nakon obračunskog razdoblja za koje se izračunava pričuva.







Štete

Likvidirane štete evidentiraju se u trenutku procesiranja štete i priznaju se (određuju) kao iznos koji će biti

plaćen za namiru štete. Likvidirane štete povećavaju se za troškove obrade šteta. Likvidirane štete

nadoknadive od trećih umanjuju plaćene štete.

Pričuve za nastale prijavljene štete se obračunavaju pojedinačno za svaki slučaj na temelju predviđanja

izdataka koji još mogu nastati. Pričuva šteta za nastale neprijavljene štete utvrđuje se temeljem slijedećih

metoda: Mack metode, prosječne odgode prijave štete, očekivane kvote štete i metode jedne štete.

Pričuva za troškove obrade šteta uzima u obzir sve interne i eksterne troškove koje je Društvo lociralo na

obradu šteta u godini.

Premda poslovodstvo smatra da je bruto pričuva za štete i povezane povrate od reosiguranja iskazana u

odgovarajućem iznosu na temelju njima trenutno raspoloživih informacija i događaja, konačna obveza će

varirati kao rezultat naknadnih informacija i događaja i može rezultirati značajnim korekcijama rezerviranih

iznosa. Korekcije iznosa pričuve šteta formiranih u prethodnim godinama reflektiraju se u financijskim

izvještajima razdoblja u kojem je došlo do korekcije te su objavljene zasebno ako su značajne. Korištene

metode i učinjene procjene, redovito se pregledavaju.

Reosiguranje

Potraživanja po osnovi ugovora o reosiguranju procjenjuju se za umanjenje vrijednosti na svaki datum

izvještavanja. Pretpostavlja se da je takva imovina umanjene vrijednosti onda kada postoje objektivni dokazi,

da kao rezultat događaja nastalih nakon početnog priznavanja Društvo možda neće naplatiti sve dospjele

iznose te da događaj ima mjerljivi utjecaj na iznose koje će Društvo primiti od reosiguravatelja.

Društvo cedira reosiguranje u sklopu redovnog poslovanja sa svrhom ograničavanja njegovog neto

potencijalnog gubitka kroz diverzifikaciju rizika. Ugovori o reosiguranju ne lišavaju Društvo njegove izravne

obveze prema osiguranicima. Cedirane premije i nadoknadivi iznosi prezentirani su u izvještaju o

sveobuhvatnoj dobiti i izvještaju o financijskom položaju na bruto principu.

Samo se ugovori iz kojih proizlazi značajan prijenos rizika osiguranja računovodstveno evidentiraju kao ugovori

o reosiguranju. Iznosi naplativi po takvim ugovorima priznaju se u istoj godini kao i povezana šteta. Ugovori koji

ne prenose značajan rizik osiguranja (tj. financijsko reosiguranje), računovodstveno se evidentiraju kao

depoziti. Na datum izvještavanja, Društvo nije imalo takvih ugovora.







Reosiguranje (nastavak)

Imovina iz poslova reosiguranja uključuje iznose potraživanja od društava za reosiguranje za cedirane obveze

iz osiguranja. Iznosi naplativi od reosiguravatelja su procijenjeni na način konzistentan s pričuvama za štete ili

štete isplaćene po osnovi reosigurane police. Imovina iz poslova reosiguranja sadrži stvarne ili procijenjene

iznose koji su, na osnovi ugovora o reosiguranju, naplativi od reosiguravatelja u vezi s matematičkom

pričuvom. Imovina iz poslova reosiguranja vezana uz pričuve formira se na temelju uvjeta ugovora o

reosiguranju i vrednuje na istoj osnovi kao i povezane reosigurane obveze. Društvo formira rezervacije za

procijenjenu nenaplativu imovinu iz poslova reosiguranja, ukoliko su potrebne. Trošak reosiguranja vezan uz

ugovore o osiguranju računovodstveno se evidentira tijekom vijeka trajanja povezanih polica osiguranja

koristeći pretpostavke konzistentne s onima za evidentiranje povezanih polica.

Obveze i povezana imovina s osnove testa adekvatnosti obveza

Na svaki datum izvještavanja ugovori o osiguranju testiraju se radi utvrđivanja adekvatnosti obveza

određivanjem knjigovodstvene vrijednosti obveze iz osiguranja umanjene za bilo koje povezane odgođene

troškove pribave i povezane nematerijalne imovine te se uspoređuju s izračunatim iznosom potrebnim kada bi

dotična obveza iz osiguranja bila unutar djelokruga MRS-a 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i

nepredviđena imovina. Gdje se utvrdi nedostatak obveza, čitava razlika priznaje se u izvještaju o

sveobuhvatnoj dobiti i umanjuje knjigovodstvena vrijednost povezanih odgođenih troškova pribave i povezane

nematerijalne imovine ili povećava knjigovodstvena vrijednost dotične obveze iz osiguranja.

Porez na dobit

Porez na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Trošak poreza na dobit iskazuje se u dobiti ili gubitku

s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate izravno u kapitalu i rezervama, kada se porez na

dobit priznaje u kapitalu i rezervama.

Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivu dobit za godinu, koristeći

porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne

obveze iz prethodnih razdoblja.

Odgođeni porezi priznaju se bilančnom metodom, odražavajući privremene razlike između knjigovodstvene

vrijednosti imovine i obveza za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna

poreza. Odgođeni porez izračunava se korištenjem poreznih stopa koje se očekuju primijeniti na privremene

razlike kada će se one nadoknaditi ili namiriti, a na osnovi propisa koji su bili na snazi ili u suštini važeći na

datum izvještavanja. Odgođena porezna imovina priznaje se do iznosa za koji je vjerojatno da će buduća

oporeziva dobit biti dostatna za korištenje privremenih razlika. Odgođena porezna imovina pregledava se na

svaki datum izvještavanja te se smanjuje ukoliko više nije vjerojatno da će se povezana porezna korist moći

realizirati.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju, a iskazuju se kao dugotrajna imovina i/ili dugoročne

obveze.







Oprema i vozila

Oprema i vozila iskazani su po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za ispravak vrijednosti.

Amortizacija se obračunava pravocrtnom metodom tijekom vijeka uporabe koji je procijenjen kako slijedi:

2014. 2013.

Kompjutorska oprema 2 godine 2 godine

Uredska oprema 4 godine 4 godine

Namještaj 4 godine 4 godine

Vozila 5 godina 5 godina

Dobici i gubici nastali otuđenjem ili rashodovanjem osnovnog sredstva utvrđuju se kao razlika između prihoda

od prodaje i knjigovodstvenog iznosa tog sredstva te priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina iskazana je po trošku umanjenom za ispravak vrijednosti.

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se pravocrtnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka

imovine od četiri godine.

Dobici i gubici nastali otuđenjem ili rashodovanjem sredstva utvrđuju se kao razlika između iznosa ostvarenih

prodajom i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Umanjenje materijalne i nematerijalne imovine

Na svaki dan izvještavanja, Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine kako bi utvrdilo da li postoje naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja

vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti

eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Nadoknadivi iznos je veći iznos uspoređujući fer vrijednost umanjenu

za troškove prodaje i vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni

budući novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope prije oporezivanja koja

odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike specifične za to sredstvo za koje

procjene budućih novčanih tokova nisu bile usklađene. Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva procijenjen na

iznos niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva umanjuje se do nadoknadivog iznosa.

Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao rashod, osim kod sredstva iskazanog u revaloriziranom

iznosu, u kojem slučaju se gubitak od umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijednosti proizašlo iz revalorizacije

sredstva.







Umanjenje materijalne i nematerijalne imovine (nastavak)

Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva povećava se do

revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa toga sredstva na način da uvećana knjigovodstvena vrijednost

ne premašuje knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena da u prethodnim godinama nije bilo priznatih

gubitaka od umanjenja na tom sredstvu. Poništenje gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao

prihod, osim ako se predmetno sredstvo ne iskazuje u revaloriziranom iznosu, u kom slučaju se poništenje

gubitka od umanjenja vrijednosti iskazuje kao povećanje uslijed revalorizacije.

Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja

Ova potraživanja odnose se na potraživanja temeljem grupnog osiguranja sklopljenog s poslovnim bankama,

koje djeluju kao agent između Društva i klijenata. Od 2013. i 2014. godini partneri Društva su i trgovačka

društva.

Potraživanje i obveze iz osiguranja računovodstveno se vode u skladu s MSFI 4. Potraživanje i obveze iz

osiguranja uključuju potraživanja i obveze koje proizlaze iz ugovora o osiguranju i reosiguranju koje je Društvo

sklopilo. Premije osiguranja priznaju se na gotovinskom načelu za proizvode klasificirane u skupinu 14 –

Osiguranje kredita i 16 – Osiguranje raznih financijskih gubitaka, te po načelu ugovorene premije za proizvode

iz skupine 09 – Ostala osiguranja imovine.

Financijski instrumenti

Klasifikacija, priznavanje i reklasifikacija

Društvo raspoređuje svoje financijske instrumente u sljedeće kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti

kroz dobit ili gubitak, zajmovi i potraživanja, financijska imovina raspoloživa za prodaju i ostale financijske

obveze. Klasifikacija ovisi o namjeri s kojom su financijska imovina i obveze stečeni. Poslovodstvo određuje

klasifikaciju financijske imovine i financijskih obveza prilikom početnog priznavanja i ukoliko je prikladno,

ponovno je procjenjuje na svaki datum izvještavanja. Stavke se klasificiraju u kategoriju po fer vrijednosti kroz

dobit ili gubitak samo prilikom početnog priznavanja.

Financijska imovina i financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

Financijska imovina i obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak jesu financijska imovina i obveze

klasificirani kao imovina i obveze koje se drže radi trgovanja i oni koje je Društvo inicijalno rasporedilo po fer

vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Društvo ne koristi računovodstvo zaštite. Kao što je već gore navedeno, ova

kategorija ima dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja i oni koje je poslovodstvo

inicijalno rasporedilo po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Imovina i obveze za trgovanje obuhvaćaju imovinu i

obveze koje je Društvo steklo ili koji su nastali uglavnom radi prodaje ili ponovne kupnje u kratkom roku, ili se

drže kao dio portfelja koji se vodi u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti ili pozicije.







Financijski instrumenti (nastavak)

Društvo raspoređuje financijsku imovinu i obveze u kategoriju po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak kada:

• se imovinom i obvezama upravlja, procjenjuje ih se i o njima interno izvještava na osnovi fer vrijednosti; ili

• raspoređivanje uklanja ili znatno umanjuje računovodstvenu neusklađenost koja bi inače nastala; ili

• imovina ili obveze sadrže ugrađeni derivativ koji znatno utječe na novčani tijek koji bi inače proizašao iz

ugovora.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, uključuju ulaganja u investicijske fondove.

Zajmovi i potraživanja

Zajmovi i potraživanja su nederivativna financijska imovina koja ima fiksna ili odrediva plaćanja te koja ne kotira

na aktivnom tržištu. Zajmovi i potraživanja nastaju kada Društvo odobrava novčana sredstva komitentima bez

namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju depozite kod banaka.

Potraživanja koja nastaju iz ugovora o osiguranju računovodstveno se vode u skladu s MSFI 4 „Ugovori o

osiguranju“ kao što je objašnjeno pod točkom 2.2. Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Financijska imovina raspoloživa za prodaju je nederivativna financijska imovina koja je klasificirana kao

raspoloživa za prodaju ili imovina koja nije raspoređena niti u jednu drugu kategoriju. Ova imovina se inicijalno

priznaje po tržišnoj vrijednosti. Naknadna vrednovanja su također po tržišnoj vrijednosti. Gubici ili dobici nastali

prilikom promjene tržišne vrijednosti prikazuju se kao izdvojena stavka unutar kapitala do trenutka prestanka

priznavanja. Prilikom prestanka priznavanja, dobici ili gubici zbog promjena fer vrijednosti prethodno iskazani

unutar kapitala prenose se u dobit ili gubitak. Financijska imovina raspoloživa za prodaju uključuje obveznice

Republike Hrvatske i korporativne obveznice.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze čine sve financijske obveze koje nisu raspoređene u kategoriju po fer vrijednosti kroz

dobit ili gubitak. Društvo nema financijskih obveza raspoređenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Obveze

nastale po ugovorima o osiguranju računovodstveno se vode u skladu s MSFI 4: „Ugovori o osiguranju“.

Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnje i prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i financijske imovine raspoložive za

prodaju, priznaju se na datum trgovanja, odnosno datum kada se Društvo obvezuje na kupnju ili prodaju

instrumenta. Zajmovi i potraživanja i financijske obveze koje se vode po amortiziranom trošku priznaju se u

trenutku kada je financijska imovina predana zajmoprimcima, odnosno obveza primljena od zajmodavaca.








Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) kada isteknu prava na primitke

novčanog toka od financijske imovine ili kada izgubi kontrolu nad ugovornim pravima nad tom financijskom

imovinom. Navedeno se događa kada Društvo prenese suštinski sve rizike i koristi od vlasništva na drugi

poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, predana ili istekla.

Društvo prestaje priznavati financijske obveze samo kada one prestanu postojati, tj. kada su ispunjene,

otkazane ili istekle. Ukoliko se uvjeti financijske obveze promijene, Društvo će prestati priznavati tu obvezu i

istovremeno priznati novu financijsku obvezu s novim uvjetima.

Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za, u slučaju financijske imovine i

financijskih obveza koje nisu po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, transakcijske troškove koji se izravno

povezuju sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijske obveze.

Nakon početnog priznavanja, Društvo vrednuje financijske instrumente po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak,

bez umanjenja za troškove prodaje.

Zajmovi i potraživanja vrednuju se po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenja vrijednosti. Financijske

obveze koje se ne raspoređuju u skupinu po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak vrednuju se po amortiziranom

trošku. Premije i diskonti, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstveni iznos

pripadajućeg instrumenta te amortiziraju koristeći efektivnu kamatnu stopu tog instrumenta.

Dobici i gubici

Dobici i gubici proizašli iz promjene fer vrijednosti financijske imovine ili financijskih obveza po fer vrijednosti

kroz dobit ili gubitak priznaju se u dobit ili gubitak.

Dobici i gubici proizašli od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju priznaju se u

rezervu fer vrijednosti, te se prikazuju unutar izvješća o promjenama u kapitalu i rezervama. Prilikom prodaje ili

prestanka priznavanja financijske imovine raspoložive za prodaju, dobici ili gubici imovine prenose se u dobit ili

gubitak.

Dobici i gubici od financijskih instrumenata koji se vrednuju po amortiziranom trošku mogu također nastati

prilikom prestanka priznavanja ili umanjenja vrijednosti financijskog instrumenta i priznaju se u dobiti ili gubitku.

Osim dobitaka i gubitaka nastalih zbog promjene fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju koji se priznaju

u rezervi fer vrijednosti u kapitalu i rezervama, kako je gore opisano, svi ostali dobici i gubici i kamate se

priznaju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti pod stavkama „Financijski prihodi” i „Financijski rashodi”.








Principi mjerenja fer vrijednosti

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja se može ostvariti prodajom imovine ili platiti za prijenos obveze u

redovnoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja, ili cijenu koja se može ostvariti na

najpovoljnijem tržištu kojem Društvo ima pristup na datum mjerenja. Fer vrijednost obveze reflektira njen rizik

neizvršenja.

Ukoliko je dostupna, Društvo mjeri fer vrijednost instrumenta koristeći kotiranu tržišnu cijenu tog instrumenta na

aktivnom tržištu. Tržište se smatra aktivnim ukoliko se transakcije vezane za imovinu ili obveze obavljaju

dovoljno učestalo i u dovoljnom volumenu koji bi omogućio stalne informacije o cijenama. Instrumente koji

kotiraju na aktivnom domaćem tržištu Društvo mjeri koristeći prosječnu cijenu trgovanja ponderiranu količinom

vrijednosnog papira protrgovanog na uređenom tržištu na datum izvještavanja dok instrumente kojima se

aktivno trguje na stranim tržištima Društvo mjeri koristeći zadnju cijenu ponude na kupnju.

Ukoliko tržište za financijsku imovinu nije aktivno (i za vrijednosnice koje ne kotiraju) ili ako se, zbog drugih

razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi temeljem tržišne cijene, Društvo utvrđuje fer vrijednost

korištenjem tehnika procjene. One uključuju korištenje cijena ostvarenih u nedavnim transakcijama pogodbe

između informiranih i spremnih strana, pozivanje na druge u suštini slične instrumente i analizu diskontiranih

novčanih tijekova, pri tome maksimalno koristeći podatke s tržišta i što je manje moguće oslanjajući se na

specifičnosti subjekta.

Kod primjene metode diskontiranog novčanog tijeka, procijenjeni budući novčani tokovi se temelje na najboljoj

procjeni rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa važeća na datum izvještavanja za financijske

instrumente sa sličnim uvjetima. Kod upotrebe cjenovnog modela, koriste se tržišno povezane veličine važeće

na datum izvještavanja.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Društvo na svaki datum izvještavanja provjerava postoje li objektivni dokazi za umanjenje vrijednosti financijske

imovine koja nije raspoređena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak. Umanjenje vrijednosti financijske imovine

provodi se ukoliko postoji objektivni dokaz da je nastupio događaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti nakon

početnog priznavanja imovine te navedeni događaj koji uzrokuje umanjenje vrijednosti ima utjecaj na buduće

novčane tokove od imovine, koji se može pouzdano procijeniti.

Društvo uzima u obzir dokaz o umanjenju vrijednosti na pojedinačnoj osnovi te na skupnoj razini. Sva

pojedinačno značajna financijska imovina provjerava se zbog umanjenja vrijednosti na pojedinačnoj osnovi.

Pojedinačno značajna financijska imovina za koju nije prepoznato umanjenje vrijednosti uključuje se u

osnovicu za provjeru umanjenja vrijednosti na skupnoj osnovi zbog umanjenja koje je nastalo, ali nije još

prepoznato. Imovina koja nije pojedinačno značajna, provjerava se na skupnoj osnovi za umanjenje vrijednosti,

grupirajući financijsku imovinu (koja se vodi po amortiziranom trošku) na osnovi sličnih obilježja rizika.








Objektivni dokaz umanjenja vrijednosti financijske imovine (uključujući vlasničke vrijednosnice) uključuje

nepodmirenje obveza ili kašnjenje dužnika, restrukturiranje kredita ili predujma od strane Društva prema

uvjetima koje Društvo inače ne bi razmatralo, indikacije da će dužnik ili izdavatelj ući u stečajni postupak,

nestanak aktivnog tržišta za vrijednosnicu, ili ostale dostupne podatke vezane uz skupinu imovine, kao što su

nepovoljne promjene u platnom položaju dužnika ili izdavatelja unutar te skupine, ili ekonomski uvjeti koji su

povezani s nepodmirenjima obveza unutar te skupine.

Gubitak od umanjenja vrijednosti imovine koja se vodi po amortiziranom trošku utvrđuje se kao razlika između

knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine i sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tijekova diskontiranih

originalnom efektivnom stopom te imovine. Gubici se priznaju u dobit ili gubitak te odražavaju u rezervaciji za

umanjenje vrijednosti kredita i predujmova. Kamata na imovinu s umanjenom vrijednošću i dalje se priznaje

kao amortizacija diskonta.

Ukoliko naknadni događaj rezultira smanjenjem iznosa gubitka od umanjenja vrijednosti, prethodno priznati

gubitak od umanjenja vrijednosti se otpušta kroz dobit ili gubitak.

U slučaju dužničkih i vlasničkih ulaganja klasificiranih kao raspoloživi za prodaju, značajno ili produljeno

smanjenje fer vrijednosti ulaganja ispod troška stjecanja uzima se u obzir kod utvrđivanja je li vrijednost

imovine umanjena. Ukoliko postoji takav dokaz za vlasničke vrijednosnice raspoložive za prodaju, kumulativni

gubitak, utvrđen kao razlika između troška stjecanja i tekuće fer vrijednosti, umanjen za gubitak od umanjenja

vrijednosti po toj financijskoj imovini prethodno priznat u dobit ili gubitak, prenosi se iz kapitala i rezervi i

priznaje kao dobit ili gubitak. Gubici od umanjenja vrijednosti priznati kao dobit ili gubitak u izvještaju o

sveobuhvatnoj dobiti po vlasničkim vrijednosnicama ne ukidaju se naknadno kroz dobiti ili gubitak.

Ukoliko naknadni događaj rezultira povećanjem fer vrijednosti dužničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju,

prethodno priznati gubitak od umanjenja vrijednosti se vraća kroz dobit ili gubitak. Međutim, svaki naknadni

oporavak fer vrijednosti vlasničkih vrijednosnica raspoloživih za prodaju, za koje je priznato umanjenje

vrijednosti, priznaje se izravno u kapitalu i rezervama. Promjene u rezervaciji za umanjenje vrijednosti koje se

odnose na vremensku vrijednost novca su sastavni dio prihoda od kamata.

Specifični instrumenti

• Ulaganja u dužničke vrijednose papire klasificiraju se kao financijska imovina raspoloživa za prodaju

• Depoziti kod banaka klasificirani su kao zajmovi i potraživanja i vrednuju se po amortiziranom trošku

umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti.

• Ulaganje u otvorene i zatvorene fondove i trezorske zapise klasificiraju se kao financijska imovina po fer

vrijednosti kroz dobit ili gubitak.

• Ostala potraživanja iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za umanjenje vrijednosti.

• Obveze prema dobavljačima i ostale obveze početno se priznaju po fer vrijednosti i naknadno po

amortiziranom trošku.








Netiranje financijskih instrumenata

Financijska imovina i obveze se netiraju, te se u izvještaju o financijskom položaju iskazuju u neto iznosu, u

slučaju kad postoji zakonski provedivo pravo na prijeboj priznatih iznosa i postoji namjera namire na neto

principu ili istovremeno stjecanje imovine i podmirenja obveza. Prihodi i rashodi se iskazuju u neto iznosu

samo kada je to dozvoljeno računovodstvenim standardima ili kad dobici i gubici proizlaze iz grupe sličnih

transakcija.

Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti sastoje se od sredstava na tekućem i deviznom računu, te gotovine u blagajni.

Rezervacije

Rezervacija se priznaje kad Društvo, kao posljedicu prošlog događaja, ima sadašnju zakonsku ili izvedenu

obvezu koja se može pouzdano procijeniti te je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže

ekonomske koristi radi podmirivanja te obveze. Rezervacije se utvrđuju diskontiranjem očekivanih budućih

novčanih tijekova koristeći stopu prije poreza koja odražava trenutnu tržišnu procjenu vremenske vrijednosti

novca i rizike specifične za tu obvezu.

Dionički kapital

Redovni dionički kapital

Redovni dionički kapital predstavlja nominalnu vrijednost uplaćenih običnih dionica klasificiranih u poziciju

kapitala i rezervi i denominiran je u kunama.

Ostale rezerve

Ostale rezerve uključuju rezerve nastale u postupku pojednostavljenog smanjenja temeljnog kapitala,

smanjenjem nominalnog iznosa svih dionica.

Zakonske rezerve

Zakonske se rezerve formiraju u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Društvo je dužno u zakonske

rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekuće godine sve dok rezerve zajedno s rezervama kapitala (vezane

rezerve) ne dostignu visinu od pet posto (5%) temeljnog kapitala Društva.

Zakonske se rezerve mogu iskoristiti za pokrivanje gubitaka koji su nastali u prijašnjim razdobljima, a koji se ne

mogu pokriti iz dobiti tekuće godine ili kada nema drugih rezervi.

Dividende

Dividende na redovne dionice se priznaju kao obveza u razdoblju u kojem su izglasane.

Rezerva fer vrijednosti

Rezerva fer vrijednosti obuhvaća nerealizirane neto dobitke i gubitke od promjena fer vrijednosti financijske

imovine raspoložive za prodaju, umanjenje za pripadajući odgođeni porez.





3. KRITIČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE I KLJUČNI IZVORI NJIHOVE NEIZVJESNOSTI

Neizvjesnost procjena vezana uz formiranje pričuva

Najznačajnije procjene vezane za financijske izvještaje Društva odnose se na formiranje pričuva. Društvo ima

razumno oprezan pristup formiranju pričuva i primjenjuje propise HANFA-e. Društvo zapošljava ovlaštenog

aktuara.

Osnovne pretpostavke korištene pri izračunu matematičke pričuve su opisane u bilješci 4. Upravljanje rizikom

osiguranja dok se pričuve analiziraju u bilješci 19.

Gubici od umanjenjenja vrijednosti zajmova i potraživanja

Umanjenje vrijednosti imovine koja se vodi po amortiziranom trošku procjenjuje se kako je opisano u

računovodstvenoj politici Financijski instrumenti - Umanjenje vrijednosti financijske imovine.

Umanjenje vrijednosti za pojedinačne izloženosti temelji se na najboljoj procjeni poslovodstva o sadašnjoj

vrijednosti očekivanih budućih novčanih primitaka. Pri procjeni tih novčanih primitaka, poslovodstvo procjenjuje

financijski položaj dužnika i neto prodajnu vrijednost instrumenata osiguranja. Svaka imovina koja je pretrpjela

umanjenje vrijednosti procjenjuje se zasebno i funkcija kreditnog rizika neovisno odobrava strategiju oporavka

kao i procjenu ostvarivih novčanih tijekova.

Utvrđivanje fer vrijednosti

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može zamijeniti ili obveza podmiriti po tržišnim

uvjetima. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka izražena je po fer vrijednosti koja je

temeljena na prosječnim cijenama trgovanja na dan izvještavanja. Zajmovi i potraživanja izraženi su po

amortiziranom trošku umanjenom za ispravak vrijednosti.

Tržišna vrijednost zajmova i potraživanja koji dospijevaju unutar 12 mjeseci približno je jednaka njihovoj

knjigovodstvenoj vrijednosti zbog njihovog kratkoročnog dospijeća. Knjigovodstvena vrijednost zajmova i

potraživanja s rokom dospijeća preko 12 mjeseci i fiksnim kamatnim stopama nije značajna na dan

izvještavanja.





3. KRITIČNE RAČUNOVODSTVENE PROCJENE I KLJUČNI IZVORI NJIHOVE NEIZVJESNOSTI

(NASTAVAK)

Tržišna vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju temeljena je na prosječnim tržišnim cijenama na

dan izvještavanja.

Društvo koristi sljedeću hijerarhiju mjerenja fer vrijednosti koja odražava značajnost inputa korištenih prilikom

mjerenja fer vrijednosti:

• Razina 1: Fer vrijednost financijskih instrumenata temelji se na njihovim kotiranim tržišnim cijenama dostupnim na aktivnom tržištu.

• Razina 2: Fer vrijednost financijskih instrumenata procjenjuje se primjenom tehnika procjene na temelju mjerljivih inputa, bilo direktnih (na primjer cijene) ili indirektnih (na primjer izvedenih iz cijena).

• Razina 3: Fer vrijednost financijskih instrumenata procjenjuje se primjenom tehnika procjene koje se ne temelje na mjerljivim inputima.

a) Financijska imovina mjerena po fer vrijednosti

Razina 1

Razina 2

Razina 3

Ukupno 31. prosinca 2014. Financijska imovina raspoloživa za prodaju - Dužničke vrijednosnice 146.582 - - 146.582 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz

račun dobiti i gubitka - Investicijski fondovi 4.611 - - 4.611 Ukupna financijska imovina po fer

vrijednosti 151.193 - - 151.193

31. prosinca 2013. Financijska imovina raspoloživa za prodaju - Dužničke vrijednosnice 121.694 - - 121.694 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz

račun dobiti i gubitka - Investicijski fondovi 7.734 - - 7.734 Ukupna financijska imovina po fer

vrijednosti 129.428 - - 129.428

Tijekom 2014. godine nije bilo prijenosa imovine između razina 1 i 2 hijerarhije fer vrijednosti te nije bilo

nikakvih prijenosa na ili sa razine 3.

b) Financijska imovina koja se ne mjeri po fer vrijednosti

Knjigovodstvena vrijednost zajmova i potraživanja, potraživanja iz poslova osiguranja te novac i novčana

sredstva, odgovaraju njihovoj fer vrijednosti uzimajući u obzir kratkoročnu prirodu navedenih instrumenata.

Porezi

Društvo formira poreznu obvezu u skladu s poreznim zakonima Republike Hrvatske. Porezne prijave podložne

su kontroli od strane poreznih vlasti koje imaju pravo naknadno pregledati poslovne knjige poreznog

obveznika.

Regulatorni zahtjevi

HANFA je ovlaštena za provođenje regulatornog pregleda poslovanja Društva i može zahtijevati promjene

knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, u skladu s odgovarajućim propisima.





4. UPRAVLJANJE RIZIKOM OSIGURANJA

Osigurateljni rizik se odnosi na neizvjesnost poslova osiguranja. Najznačajnije komponente osigurateljnog

rizika su premijski rizik i rizik pričuva. Oni se odnose na adekvatnost premijskih tarifa i adekvatnost pričuva u

odnosu na obveze iz osiguranja i kapitalnu osnovu.

Premijski rizik nastaje u trenutku izdavanja police prije nego što se dogodi osigurani slučaj i odnosi se na rizik

da će troškovi i štete koje će nastati biti veći od primljenih premija. Rizik pričuva predstavlja rizik neadekvatne

procjene apsolutnog iznosa pričuva ili rizik da će stvarne štete odstupati od statističke srednje vrijednosti.

U cilju upravljanja osigurateljnim rizikom Društvo redovito provjerava da li je struktura portfelja prema starosti

osiguranika, spolu, dužini trajanja osiguranja (dužina trajanja kredita) u skladu s pretpostavkama koje su

korištene pri izradi cjenika. U trenutno važećem gospodarskom okruženju, Uprava posebnu pažnju pridaje

praćenju porasta stope nezaposlenosti.

Povećanje stope nezaposlenosti za 30% prouzročilo bi smanjenje tehničkog rezultata (za cijeli portfelj do

isteka) za 3.803 tisuća kuna (u 2013.: 4.378 tisuća kuna), dok bi povećanje stope pobolijevanja za 10%

prouzročilo smanjenje tehničkog rezultata (za cijeli portfelj do isteka) za 737 tisuće kuna (2013.: 843 tisuća

kuna), a povećanjem stope smrtnosti za 10% došlo bi do smanjenja tehničkog rezultata (za cijeli portfelj do

isteka) za 2.839 tisuću kuna (2012.: 2.990 tisuća kuna).

4.1. Osnovne pretpostavke koje imaju najveći utjecaj na priznatu imovinu, obveze, prihode i rashode iz

poslova osiguranja

Na datum izvještavanja formira se pričuva za procijenjeni konačni trošak podmirenja svih nastalih šteta koje

proizlaze iz događaja nastalih do toga datuma, bilo da su prijavljene ili ne, zajedno s odgovarajućim troškovima

obrade šteta, umanjeno za već isplaćene iznose.

Pričuve za nastale prijavljene štete se obračunavaju pojedinačno za svaki slučaj na temelju predviđanja

procjenjenog konačnog troška namire.

Procjena pričuve za nastale, a neprijavljene štete (IBNR) je općenito podložna većem stupnju neizvjesnosti,

nego pričuva za prijavljene štete. Pričuve za nastale neprijavljene štete utvrđuju se po proizvodima i rizicima

različitim metodama, ovisno o veličini portfelja i iskustvu sa do sada prijavljenim štetama. Korištene metode za

izračun najbolje procjene pričuva: Mack metoda, metoda prosječne odgode prijave, očekivana kvota šteta i

metoda jedne štete. Mack metoda je stohastički pristup izračunu sigurnosne margine koji se temelji na

ulančanim ljestvicama i pretpostavlja log-normalnu distribuciju šteta.

Pričuva za troškove obrade šteta uzima u obzir sve interne i eksterne troškove koje je Društvo lociralo na

obradu šteta u godini.





4. UPRAVLJANJE RIZIKOM OSIGURANJA (NASTAVAK)

4.1. Osnovne pretpostavke koje imaju najveći utjecaj na priznatu imovinu, obveze, prihode i rashode iz

poslova osiguranja (nastavak)

Matematička pričuva se računa neto prospektivnom metodom. Police osiguranja vezane su uz euro, švicarski

franak i hrvatsku kunu. Tablice smrtnosti korištene u obračunu pričuva su Tablice smrtnosti Republike

Hrvatske 2000.-2002. izdane od Državnog zavoda za statistiku. Garantirana tehnička kamatna stopa korištena

u obračunu matematičke pričuve iznosi 2,5% (2013.: 2,75% za police sklopljene počevši od 1.1.2011.godine, a

prije toga 3,00%).

4.2. Koncentracija osiguravateljnog rizika

Ključan aspekt rizika s kojim se suočava Društvo je stupanj koncentracije osigurateljnog rizika, koji određuje do

koje bi mjere pojedini događaj ili niz događaja mogli značajno djelovati na obveze Društva. Takva koncentracija

može proizaći iz većeg broja povezanih polica, koje mogu rezultirati značajnom obvezom. Bitan aspekt

koncentracije rizika je to da on može nastati akumulacijom rizika unutar različitih vrsta osiguranja.

Koncentracija rizika može nastati kada je Društvo izloženo neočekivanim promjenama u trendovima kao što su

na primjer, neočekivane promjene u smrtnosti ili ponašanju osiguranika; ili u slučaju kada se promjenom

zakonodavnih uvjeta stvori trajan rizik za veći broj ugovora. Rizici preuzeti od strane Društva su locirani u

Republici Hrvatskoj.

Vrsta osiguranja

Osigurani iznos u 2014. godini

Osigurani iznos u 2013. godini

'000 kn

% '000 kn

% Osiguranje nenamjenskih i gotovinskih kredita 2.344.963 87%

2.769.255 96%

Osiguranje stambenih kredita 168.017 6%

122.639 4%

Osiguranje financijskih gubitaka 183.956 7%

6.640 0%

Ostala osiguranja imovine 1.757 0%

775 0%

Ukupno 2.698.693

100%

2.899.309

100%

4.3. Odredbe i uvjeti ugovora o osiguranju koje imaju značajan utjecaj na iznos, vrijeme i neizvjesnost

budućeg novčanog toka

Premije

Društvo je u svom portfelju imalo jednokratne premije osiguranja temeljem osiguranja nenamjenskih,

gotovinskih, stambenih kredita i osiguranje ostale imovine putem produljenog jamstva i slučajnog oštećenja

proizvoda te mjesečne premije za stambene kredite i godišnje premije za osiguranje financijskih gubitaka.






4.3. Odredbe i uvjeti ugovora o osiguranju koje imaju značajan utjecaj na iznos, vrijeme i neizvjesnost

budućeg novčanog toka (nastavak)

Proizvodi

Društvo se u izvještajnom periodu bavilo prodajom osiguranja kredita, osiguranja financijskih gubitaka i

osiguranjem imovine (produljenog jamstva i slučajnog oštećenja proizvoda). Rizici koji su se pokrivali po ovim

policama osiguranja su rizik smrti, rizik trajnog invaliditeta, rizik nezaposlenosti, rizik privremene nesposobnosti

za rad te rizici produljenog jamstva i slučajnog oštećenja proizvoda.

Kod osiguranja kredita osiguranici su fizičke osobe korisnici kratkoročnih nenamjenskih ili gotovinskih kredita te

stambenih kredita banaka. Osiguranici potpisivanjem pristupnice i plaćanjem premije pristupaju osiguranju. U

slučaju nemogućnosti vraćanje kredita zbog smrti osiguranika Društvo isplaćuje preostali dio kredita na

kreditnu partiju osiguranika kod banke, a u slučaju nemogućnosti vraćanja kredita zbog otkaza ugovora o radu

ili bolesti Društvo preuzima otplatu određenog broj anuiteta kredita osiguranika.

Kod osiguranja financijskih gubitaka, osiguranici su imatelji tekućih računa. U slučaju smrti i trajnog invaliditeta

isplaćuje se fiksan iznos novca u korist tekućeg računa Osiguranika ili u slučaju otkaza ili bolovanja isplaćuje

se fiksan iznos novca za svaki naredni uzastopni mjesec bolovanja / nezaposlenosti (broj maksimalnih isplata

je ograničen).

Kod osiguranja produljenog jamstva i slučajnog oštećenja proizvoda Društvo nadoknađuje štetu oštećenja

osiguranog proizvoda.

4.4. Test adekvatnosti obveza

Matematička pričuva se testira u odnosu na izračun iznosa potrebnog kad bi dotična obveza iz osiguranja bila

unutar djelokruga MRS-a 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina.

Izračun iznosa potrebnog kada bi dotična obveza iz osiguranja bila unutar djelokruga MRS-a 37 predstavlja

najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnje obveze na datum izvještavanja.

Najbolja procjena izdataka potrebnih za podmirivanje sadašnje obveze jest iznos koji bi subjekt mogao

objektivno platiti radi podmirivanja obveze na datum bilance ili da je u isto vrijeme prenese trećoj strani.

Osnovne pretpostavke su:

Segmentacija

Društvo segmentira proizvode u nekoliko homogenih grupa prema prodajnom kanalu te vrsti osiguranog

kredita.

Stope smrtnosti i pobolijevanja i nezaposlenost

Stope smrtnosti i pobolijevanja su temeljene na podacima pribavljenim od strane hrvatskog Državnog zavoda

za statistiku. Uspoređene su s iskustvom vlastitog portfelja, te korigirane maržom za rizik i nesigurnost.






4.4. Test adekvatnosti obveza (nastavak)

Troškovi

Procjene budućih troškova obnove i održavanja polica izvedene su temeljem podataka s tržišta i poslovnih

planova Društva te su uspoređeni s vlastitim iskustvom i uzeti s opreznošću.

Očekivani povrat na investicije i diskontna stopa

Budući povrat na ulaganje je izračunat korištenjem „risk free“ tehničke kamatne stope propisane od HANFA-e

za potrebe QIS5 studije.

Društvo je procijenilo utjecaj procjene u ključnim varijablama koje imaju značajan utjecaj na test adekvatnosti obveza na kraju godine.

Test adekvatnosti obveza - modeliran

'000 kn

Osnovni scenario 31.334

Smrtnost +10% 30.558

Smrtnost nezgoda, pobolijevanje i nezaposlenost +10% 29.167

Pojavljivanje nezaposlenosti +50% i trajanje nezaposlenosti +25%

22.669

Trajanje bolovanja + 25% i trajanje nezaposlenosti + 25% 28.160

Test adekvatnosti obveza proveden je na čitavom portfelju. Base run („početna vrijednost“) predstavlja

sadašnju vrijednost budućih novčanih tokova.

Promjene u varijablama predstavljaju razumne moguće promjene koje bi da su se dogodile utjecale na

značajnu promjenu osigurateljnih obveza na datum izvještavanja. Razumne moguće promjene ne predstavljaju

očekivane promjene u varijablama niti najgori mogući scenarij. Analiza je pripremljena za promjenu u varijabli

bez promjene u ostalim pretpostavkama i zanemaruje promjenu vrijednosti odgovarajuće imovine.

Osjetljivost je izračunata za nepovoljno kretanje, dakle osjetljivost na promjene u smrtnosti je izračunata za

utjecaj povećanja u smrtnosti od 10% na buduće novčane tokove testa adekvatnosti obveza. Analogno je

napravljeno za povećanje stope bolovanja od 25% i povećanje stope nezaposlenosti od

Documents

BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. · U kooperaciji sa trgova čkim lancima Emmezeta i Tisak, Društvo nudi prodaju proizvoda osiguranja tehničkih ura đaja, odnosno produljenog