Bo Tanika

5/28/2018 Bo Tanika

1/163

modul BOTANIKA

5/28/2018 Bo Tanika

2/163

BOTANIKAVeleuilite Marko Maruli u Kninu 2

sadraj modula1)

anatomija

anatomija kormofitskog biljnog organizma graa eukariotske stanice, dioba stanice i jezgre,

primarna i sekundarna tvorna stanija, primarna i

sekundarna trajna stanija, anatomija lista, anatomijastabljike (primarna i sekundarna graa stabljikejednosupnica i dvosupnica), anatomija korijena,anatomija generativnih organa

2) morfologija morfologija kormofitskog biljnog organizma morfologija vegetativnih i generativnih organa,

odstupanja u grai, vrste cvatova, klasifikacija plodova

5/28/2018 Bo Tanika

3/163


literatura

a) obvezna biljeke s predavanja i vjebi

b) preporuena Udbenik botanike za visoke kole:

morfologija i fiziologija Denffer, D., Ziegler, H.

kolska knjiga, Zagreb, 1991

5/28/2018 Bo Tanika

4/163


botanika biologija

znanost o biljkama dio biolokih znanosti

biologija znanost o ivotu

znaajke ivih bia stanina graa

rast i razvoj

razmnoavanje

mjena tvari (metabolizam) osjetljivost (podraljivost)

primanje i odgovaranje napodraaj

prilagodljivost

ogranieno trajanje ivota

evolucija

5/28/2018 Bo Tanika

5/163


iva bia glavne grupe (domene):

Archaea prokariotski organizmi (prokariotska domena) npr. neke vrste bakterija

~ 100 vrsta Bacteria

prokariotski organizmi (prokariotska domena) npr. bakterije, modrozelene alge

~ 4.000 vrsta Eukarya

eukariotski oganizmi (eukariotska domena) npr. gljive, biljke, ivotinje i dr.

5/28/2018 Bo Tanika

6/163


broj i starost biljaka

broj biljaka ~ 500.000 vrsta ~ 5.500 vrsta - u Hrvatskoj

starost biljaka ~ 500.000.000 godina ~11.000 godina - kultivirane biljke

5/28/2018 Bo Tanika

7/163


stanica anatomija iva su bia graena od stanica (jedne ili vie)

stanica temeljna graevna i funkcionalna jedinica svih ivih

organizama

anatomija - prouava unutranju grau biljaka morfologija - prouava vanjsku grau biljaka

5/28/2018 Bo Tanika

8/163


veliine biljnih stanica

prosjeno izmeu 10 i 100 m

minimalno oko 0.2 m (bakterije)

maksimalno oko 50-70 mm (koprive)

1 mikrometar (m) = 10-3 mm (tisuina!) ili 10-6 m (milijuntina!)

5/28/2018 Bo Tanika

9/163


oblici biljnih stanica razliiti i ovise o ulozi stanice

prevladavaju mnogokutni oblici rijetko kuglastog, ovalnog, zvjezdastog, vretenastog, cilindrinog,

nitastog oblika

5/28/2018 Bo Tanika

10/163


graa biljne stanice

PROTOPLASTivi dio stanice, stanini sadraj

APOPLASTneivi dio stanice

5/28/2018 Bo Tanika

11/163


protoplast organeli1.

citoplazma

2.

jezgra (-e)3.

mitohondriji4.

plastidi

5. ribosomi6.

diktiosomi(GOLGIjev aparat)

7. sferosomi8.

lizosomi9.

mikrotjeleca

organeli(2.- 9.)

funkcionalni dio stanice nositelji ivotnih funkcija organi stanice

morfoloki definirani posebnim biomembranama

odjeljeni od ostalog staninog

sadraja

5/28/2018 Bo Tanika

12/163


1. citoplazma

koloidna smjesa preteno organskih (ali ianorganskih) spojeva koji u citoplazmi mogupromijeniti svoje agregatno stanje koloidi

supstancije koje se sastoje od estica mnogo veih od atoma ili obinihmolekula, no znatno manjih da bi bile vidljive prostim okom

sluzave konzistencije veinom tekua

5/28/2018 Bo Tanika

13/163


1. citoplazmafunkcija

selektivno propusna stanino prepoznavanje

stanini kontakt

primanje vanjskih signala razgrauje molekule (ENDOCITOZA)

izvozi svoj sadraj izvan stanice (EGZOCITOZA) obrambeni mehanizam

5/28/2018 Bo Tanika

14/163


1. citoplazmastruktura unutranja struktura citoplazme

sustav dvostrukihBIOMEMBRANA (lipidi i proteini)koje ine zatvorene kanalie

biomembrane tvoreENDOPLAZMATSKU MREU iliendoplazmatski retikulum (ER)

5/28/2018 Bo Tanika

15/163


1. citoplazma vakuola citoplazmom je ispunjen gotovo cijeli unutranji sadraj

mladih stanica

u starijim stanicama postoje VAKUOLE

("stanine upljine") u odrasloj, staroj stanici jedna vakuola!

vakuola je ispunjena staninim sokom

5/28/2018 Bo Tanika

16/163


stanini sok

vodena otopina organskih i anorganskihtvari

veinom kisele reakcijecitoplazma ima alkalnu reakciju !

5/28/2018 Bo Tanika

17/163


sastav staninog soka stanini sok - vodena otopina organskih i anorganskih tvari

sastav ovisi o biljnoj vrsti, starosti biljke i sl.

ugljikohidrati: glukoza, fruktoza, maltoza, saharoza, inulin, glikogen i dr. organske kiseline: jabuna, limunska, vinska, octena i dr. alkaloidi: npr. solanin, nikotin glikozidi: npr. amigdalin boje: npr. antocijan, flavon terpeni

npr. u mlijenom soku maslaka ili mljeika

tanini npr. kora drvea

kristali (razliitih oblika): veinom kalcijev oksalat

5/28/2018 Bo Tanika

18/163


2. jezgra

lat. nucleus PROKARIOTSKE STANICE

nemaju jezgru diferenciranu kao zasebanorganel

EUKARIOTSKE STANICE imaju jezgru: jednu ili vie

5/28/2018 Bo Tanika

19/163


2. jezgra oblik, veliina i funkcija oblik

veinom kuglast, jajolik ili ovalan

veliina

veinom od 5 - 25 m ovisi o veliini i funkciji stanice

funkcija

memoriranje genetskih informacija replikacija DNA djelovanje gena putem sinteze RNA

5/28/2018 Bo Tanika

20/163


2. jezgragraa1.

kromatin

2.

jezgrica (-e)

3.

jezgrin sok

4. jezgrina opna

5/28/2018 Bo Tanika

21/163


2.1. kromatin u funkcionalnom smislu kromatin predstavlja sve to se

tijekom diobe jezgre nalazi u KROMOSOMIMA

kromosomi

nositelji nasljednih svojstava utjeu na reguliranje metabolikih i morfolokih

procesa

5/28/2018 Bo Tanika

22/163


2.1. kromosomi broj, oblik, kemijski sastav broj

vegetativne (nespolne) stanice 2n, 2x diploidan (dvostruko vei) broj kromosoma

generativne (spolne) stanice n, x

haploidan broj kromosoma oblik

veinom Uili Voblika

kemijski sastav bjelanevine (50-70 %) DNA RNA (malo)

5/28/2018 Bo Tanika

23/163


2.2. jezgrica

2.3. jezgrin sok

jezgrica

funkcija sinteza RNA

brojjedna ili vie

jezgrin sok

elatinozne konzistencije

5/28/2018 Bo Tanika

24/163


2.4. jezgrina opna

graa dvije biomembrane vanjska membrana

prelazi u membrane endoplazmatskog retikuluma sadri pore omoguuju izmjenu tvari izmeu jezgrinog

soka i citoplazme

unutarnja membrana

5/28/2018 Bo Tanika

25/163


dioba stanice obuhvaa:

1. diobu jezgre AMITOZA

MITOZA MEJOZA

2.

diobu citoplazme i organela

(citokinezu)

5/28/2018 Bo Tanika

26/163


amitoza

izravna dioba stanice, odnosno jezgre

veinom kod organizama na niem stupnjurazvojanpr. neke alge

stanica (i jezgra) se izdui, u sredini stanji ipodijeli na dvije nove cjeline

5/28/2018 Bo Tanika

27/163


mitoza indirektna dioba jezgre, odnosno stanice

nasljedni se materijal ravnomjerno podijeli u DVIJEnovonastale stanice

karakteristina dioba nespolnih, vegetativnih stanica

nakon diobe istibroj kromosoma:

2n, 2x 2n, 2x

5/28/2018 Bo Tanika

28/163


mitoza interfaza

razdoblje ivota stanice izmeu dviju dioba pripremna faza u kojoj se odvijaju brojni procesi:

sinteza proteina, nukleinskih kiselina, replikacija

DNA i sl. tijekom mitotske diobe razlikuju se etiri faze:

1.

PROFAZA

2.

METAFAZA

3.

ANAFAZA

4.

TELOFAZA

5/28/2018 Bo Tanika

29/163


mejoza

mejoza - nain postanka spolnih stanicazove se jo i redukcijska dioba svojstvena spolnom, generativnom

razmnoavanju pri spolnom razmnoavanju postoje spolne

stanice (GAMETE) s haploidnim (reduciranim)brojem kromosoma:2n, 2x n, x

5/28/2018 Bo Tanika

30/163


mejoza tijekom mejoze razlikuju se dvije diobe jezgre:

1. DIOBA - redukcijska dioba

2. DIOBA - obavlja se po principu mitoze

veliko bioloko znaenje mejoze ogleda se u

rekombinaciji (mijeanju)genetskog materijala zbiva se izmeu i unutar kromosoma

5/28/2018 Bo Tanika

31/163


3. mitohondriji djelomino autonomne organele

razmnoavaju se vlastitom diobom veliina: 5 - 10 m broj: do nekoliko stotina tisua

ovisi o veliini mitohondrija, fiziolokom stanju, aktivnosti i tipu stanice

oblik: jajast (rijetko nitast) funkcija

proces staninog disanja obavlja se na unutranjoj membrani i u hondrioplazmi

oslobaanje energije u obliku adenozintrifosfata (ATP a) energija se stvara razgradnjom ugljikovih spojeva !

5/28/2018 Bo Tanika

32/163


3. graa mitohondrija1.

biomembrane

vanjska ravna, glatka, povezana s membranama citoplazme

unutarnja naborana, pregrauje hondrioplazmu

2. hondrioplazma poput sitnih zrnaca magnezijeve i kalcijeve soli ribosomi DNA

5/28/2018 Bo Tanika

33/163


4. plastidi1.

KLOROPLASTI

2. KROMOPLASTI3. LEUKOPLASTI plastide nemaju neke skupine organizama

npr. ivotinje, modrozelene alge

5/28/2018 Bo Tanika

34/163


4.1. kloroplasti zelene boje

djelomino autonomne organele razmnoavaju se vlastitom diobom (genom !)

veliina: nekoliko m ( oko 5 m)

broj: jako varira (5-200) funkcija:

fotosinteza (klorofil) - stvaranje kroba

sinteza lipida i masnih kiselina oblik: veinom least

rijee okrugao ili eliptian

5/28/2018 Bo Tanika

35/163


4.1. graa kloroplasta1.

biomembrane

2.

stroma temeljna tvar3.

tilakoid membranski tapi pojedinana membrana

4.

granum skupina tilakoida zrnate strukture

5.

pigmenti klorofil karoten

ksantofil6.

krobovi

7.

plastoglobuli

(lipidi)

8.

ribosomi

5/28/2018 Bo Tanika

36/163


4.2. kromoplasti obojeni plastidi (utih do crvenih nijansi) fotosintetski neaktivni veinom se nalaze u laticama, plodovima i sl. funkcija

generativno razmnoavanje biljaka (indirektno) graa

slina grai kloroplasta

preteito sadre karoten i ksantofil veinom kristaline strukture razliitih oblika i veliina

5/28/2018 Bo Tanika

37/163


4.3. leukoplasti bezbojni plastidi

funkcija spremina - sadre krobove, ulja, proteine

nalaze se u trajnim stanijima npr. korijen, gomolj, kono stanije lista i stabljike i

sl.

oblik: razliit, esto okruglast

5/28/2018 Bo Tanika

38/163


5. ribosomi veliina: 15-35

1 nm 10-3 mikrometar (m) (tisuina!) najsitniji organeli, esto skupljeni u POLIRIBOSOME

smjetaj unutar stanice: privreni- za membrane endoplazmatske mree (ER)

slobodni- u citoplazmi, karioplazmi, hondrioplazmi i stromi broj nekoliko stotina tisua

oblik kuglast

funkcija sinteza proteina

5/28/2018 Bo Tanika

39/163


6. diktiosomi(GOLGIjev aparat)

diktiosom

skupina (4 - 10) ploasto spljotenih upljina obavijenihmembranom

smjetaj unutar stanice: pojedinano

grupiraniu strukturu GOLGIjev aparat veliina: nekoliko m broj: nekoliko stotina

funkcija sinteza ugljikohidrata stvaraju izluine (sekrete)

5/28/2018 Bo Tanika

40/163


7. sferosomi oleosomi, lipidne kapljice

veliina: oko 1 m

oblik: kuglast funkcija: stvaranje masti

5/28/2018 Bo Tanika

41/163


8. lizosomi

9. mikrotjeleca lizosomi

veinom nastaju iz diktiosoma

veliina: 0.5 1.5 m oblik: okruglast

imaju samo jednubiomembranu kemijski sastav

veinom enzimi (hidrolaze)

funkcija razgradnja proteina,nukleinskih kiselina,polisaharida, lipida i dr.

mikrotjeleca

smjetaj unutar stanice privreni za membrane

endoplazmatske mree

veliina: oko 0.5 1.5 m oblik: kuglast

imaju samo jednubiomembranu

kemijski sastav veinom enzimi

funkcija razgradnja lipida i glikolata

5/28/2018 Bo Tanika

42/163


apoplast

1. stanina stijenka2. uklopine

a)

rezervne tvari

b) druge tvari

neivi dijelovi staninog sadraja

5/28/2018 Bo Tanika

43/163


1. stanina stijenka gotovo sve biljne stanice imaju vrstu,

celuloznu staninu stijenku makromolekule celuloze (polisaharid !) proete

vodom

struktura - poput kristala razlog

u stanicama postoji unutarnji tlak - TURGOR

stanini sadraj treba "potporanj" turgor zapravo unutarnji tlak u VAKUOLI unutarnji tlakovi vakuole (odnosno protoplasta) i stanine

stijenke su u ravnotei

5/28/2018 Bo Tanika

44/163


1. stanina stijenka funkcija

titi protoplast

osigurava protoplastu potrebnu vrstou

postanak iz diktiosoma (mjehuria GOLGIjeva aparata)

tijekom mitoze, odnosno mejoze prvo nastajupektinski

slojevizajedniki dvjema susjednim stanicama PRIMORDIJALNA STIJENKA ili SREDINJA LAMELA

na sredinju lamelu izluuju protoplasti svaki sa svoje stranecelulozne slojeve stanine stijenke

5/28/2018 Bo Tanika

45/163


1. stanina stijenka pri postanku stanine stijenke mnoga mjesta ostaju

neodebljala, odnosno bez celuloznih slojeva JAICE obine ako je "kanali" s obje strane iste irine ograene ako se "kanali" ljevkasto proiruje prema sredinjoj

lameli

PLAZMODEZMIJE fine niti citoplazme (plazmatske niti)koje se proteu kroz jaice povezuju protoplaste susjednih stanica u jednu cjelinu

SIMPLAST nekoliko stotina tisua plazmodezmija po jednoj jaici

5/28/2018 Bo Tanika

46/163


1. sekundarne promjene stanine stijenke stanina stijenka moe doivjeti tijekom ivota stanice

odreene promjene poprima nova kemijska i fizikalna svojstva ne mora biti samo celulozna

a) odrvenjivanje (lignifikacija)b) oplutnjivanje (suberizacija)c)

kutinizacijad) mineralizacijae) osluznjavanje (gelifikacija)

5/28/2018 Bo Tanika

47/163


1. stanina stijenka odrvenjivanje lignin (drvenasta, vrsta tvar) se ulae u celuloznu

staninu stijenku ulaganje poinje u sredinjoj lameli, a zatim moe

obuhvatiti i ostale slojeve

stanice s drvenastim staninim stijenkama vrste, otporne na pritisak

sporo rastu ili uope vie ne rastu

veinom u stabljici i korijenu kopnenih biljaka

5/28/2018 Bo Tanika

48/163


1. stanina stijenka oplutnjivanje pluto, odnosno suberin se slae na staninu stijenku

oplutnjele stanice - nepropusne za vodu i zrak

pluto titi stanicu

proces oplutnjivanja poinje kada stanica dosegne svojukonanu veliinu

npr. stabljike drvenastih biljaka (kora !)

5/28/2018 Bo Tanika

49/163


1. stanina stijenka kutinizacija kutin (tvar slina suberinu) se izluuje na ili u staninu

stijenku stvara se sloj KUTIKULA

veinom nastaje iz tekuih produkata protoplasta koji

se izluuju na staninu stijenku i ubrzo ine vrst sloj kutikula titi biljku od gubitka vode

transpiracija mogua kutikularna transpiracija

5/28/2018 Bo Tanika

50/163


1. stanina stijenka mineralizacija razne anorganske tvari mogu biti uloene u staninu

stijenku SiO2 (veinom)

npr. listovi trava, preslica, aoke kopriva i dr.

CaCO3 npr. vodene biljke, dlake (bundeva) i dr.

5/28/2018 Bo Tanika

51/163


1. stanina stijenkaosluznjavanje pojedini dijelovi stanine stijenke postaju sluzavi

stanina stijenka moe lake bubriti u vodi

npr. stanice sjemenki pri klijanju

5/28/2018 Bo Tanika

52/163


2. uklopine rezervne tvaria)

krobovi

najrasprostranjenija rezervna tvar biljaka

kruta tvar (polisaharid !)

veina biljaka stvara krob neke biljke ne stvaraju krob: eerna repa, eerna trska i dr.

preteito u stanicama sjemenaka, plodova, korijena,podanaka, gomolja i stabljika

zrnate strukture - svojstvene pojedinoj biljnoj vrsti

5/28/2018 Bo Tanika

53/163


2. uklopine rezervne tvarib)

proteini

u vakuolama

u obliku zrnaca ALEURONSKA ZRNCA

veinom u stanicama sjemenaka npr. suncokret, bundeva, ricinus, itarice i dr.

c)

masti i ulja

tekue ili krute u citoplazmi ili plastidima

veinom u stanicama sjemenaka

5/28/2018 Bo Tanika

54/163


2. uklopine druge tvari produkt ivotne aktivnosti stanice

enzimi podstiu i ubrzavaju kemijske reakcije veinom proteini

vitamini vani za metabolizam stanice

tridesetak vrsta: vitamin A, vitamini B-grupe (B1, B2, B6, B12 i dr.), vitamin C, D, E,K, niacin i dr. fitohormoni (biljni hormoni)

stvaraju se u biljkama radi reguliranja specifinih ivotnih procesa auksini, giberelini, citokinini, apscizini, etilen, antibiotici, fitoncidi i dr.

eterina ulja hlapljiva razlikuju se po mirisu i kemijskom sastavu veinom sadre ljekovite tvari

5/28/2018 Bo Tanika

55/163


histologija znanost o staniju STANIJE (tkivo) skup istovrsnih stanica koje

obavljaju odreenu funkciju (-e) u organizmu stanija se razlikuju po:

obliku stanica svojstvima staninih stijenki staninom sadraju i dr.

TVORNA stanija TRAJNA stanija

razlika - tvorne su stanice uvijek sposobne za diobu (tvorbu novih !)

5/28/2018 Bo Tanika

56/163


1. tvorna stanija meristemi

znaajke meristemskih stanica: sposobne za diobu mnogokutne tankih staninih stijenaka (protopektin !) guste citoplazme

velikih jezgara ne sadre vakuole bez intercelulara (meustanini prostori)

5/28/2018 Bo Tanika

57/163


1. tvorna stanija prema porijeklu se razlikuju:

PRIMARNI meristemi neposredno se razvijaju iz embrija

SEKUNDARNI meristemi nastaju iz trajnog stanija (tu se i nalaze !)

trajna stanija nastavljaju prije ili poslije opet svoju diobenu

aktivnost

5/28/2018 Bo Tanika

58/163


1. tvorna stanija primarni meristemi nalaze se u vrnim dijelovima biljaka

(~ 3 mm)

vegetacijski vrh izdanka (stabljike)

vegetacijski vrh korijena

5/28/2018 Bo Tanika

59/163


1. tvorna stanija sekundarni meristemi nastaju iz trajnog tkiva

trajna stanija ponovo poprimaju sposobnost diobe znaajke sekundarnih meristemskih stanica:

izduenije od stanica primarnih meristema (prozenhimske) sadre vakuole

1.

KAMBIJa)

ilnib)

meuilni

c)

vanilni

2.

PERIKAMBIJ (pericikl)

3.

PLUTNI KAMBIJ (felogen)

5/28/2018 Bo Tanika

60/163


1. tvorna stanija sekundarni meristemi1.

KAMBIJ:

a)

ilni kambij (FASCIKULARNI) esto vieslojan stabljike dvosupnica

b) meuilni kambij (INTERFASCIKULARNI) esto vieslojan stabljike dvosupnica pomou meuilnog kambija stabljika deblja i mijenja grau

c)

vanilni kambij (EKSTRAFASCIKULARNI) stabljike nekih jednosupnica

npr. agava, dracena i dr.

5/28/2018 Bo Tanika

61/163


1. tvorna stanija sekundarni meristemi2.

PERIKAMBIJ (pericikl) veinom jednoslojan

kod golosjemenjaa vieslojan (npr. bor, smreka, jela i dr.) u korijenu pomou perikambija korijen deblja, mijenja grau i nastaje

bono korijenje3.

PLUTNI KAMBIJ (felogen) jednoslojan ili vieslojan stabljika i korijen (blizu povrine)

pomou plutnog kambija mijenja se kono stanije stabljike ikorijena (gomolja, podanaka)

5/28/2018 Bo Tanika

62/163


2. trajna stanija

znaajke trajnih stanica: vee od tvornih stanica veinom izgubile sposobnost diobe

velikih vakuolamalo citoplazme

brojni intercelulari stanice se meusobno znatno razlikuju

5/28/2018 Bo Tanika

63/163


2. trajna stanija prema porijeklu se razlikuju:

PRIMARNA trajna stanija nastaju iz primarnih meristema

SEKUNDARNA trajna stanija nastaju iz sekundarnih meristema

osim po porijeklu trajna stanija se razlikuju i poobliku stanica i svojstvima stanine stijenke

5/28/2018 Bo Tanika

64/163


2. trajna stanija razlikuju se sljedea trajna stanija:

kako primarna, tako i sekundarna

1. parenhimsko stanije (PARENHIM)2. kolenhimsko stanije (KOLENHIM)3. sklerenhimsko stanije (SKLERENHIM)4.

stanije za luenje i izluivanje

5. provodno stanije (ILNO)6. kono stanije

5/28/2018 Bo Tanika

65/163


2. trajna stanija parenhim temeljno stanije zauzima vei dio biljnog organizma stanine stijenke tanke i celulozne brojni meustanini prostori (INTERCELULARI)

sadre zrak

postanak intercelulara:

a) razgradnjom sredinje lamele, te odvajanjem odebljalih slojevastaninih stijenkib)

kidanjem cijelih stanica

5/28/2018 Bo Tanika

66/163


2. trajna stanija parenhima)

ASIMILACIJSKI parenhim mnogo kloroplasta, ponekad i dosta intercelulara

funkcija - asimilacija

u listovima (takoer i u zelenim stabljikama iplodovima)

b)

SPREMINI parenhim

sadri mnogo rezervnih tvari (krob) u stabljici i korijenu i plodovima (takoer i u

gomoljima, podancima i lukovicama)

5/28/2018 Bo Tanika

67/163


2. trajna stanija parenhimc)

PROVODNI parenhim pomae proces provodnje u ilama stabljika i listova: floemski i ksilemski parenhim

d)

AERENHIM - parenhim za prozraivanje intercelulari - puno i veliki u stabljikama, korijenu i listovima esto kod vodenih biljaka

ponekad se funkcije parenhima preklapaju npr. aerenhim u listovima moe biti asimilacijski parenhim i sl.

5/28/2018 Bo Tanika

68/163


2. trajna stanija kolenhim mehaniko stanije znaajke:

stanine su stijenke celulozne i nejednoliko odebljale moe sadravati kloroplaste

funkcija: uvruje pojedine dijelove biljnih organa

veinom kod dvosupnica kod jednosupnica samo u vorovima stabljika

uglavnom u stabljikama takoer i u lisnim peteljkama

5/28/2018 Bo Tanika

69/163


2. trajna stanija sklerenhim mehaniko stanije

znaajke: stanine su stijenke uglavnom odrvenjele i jednoliko

odebljale veinom neive stanice

npr. u mesnatom dijelu plodova kruke, jabuke, u

sjemenkama (kotice), drvenaste stabljike

5/28/2018 Bo Tanika

70/163


2. trajna stanija stanije za luenje i izluivanje UNUTARNJI sustav

za luenje stanice za luenje produkti luenja

eterina ulja alkaloidi sluzi i dr.

npr. kod mljeika,maslaka i dr.

VANJSKI sustav

za izluivanje ljezdane stanice, odnosno

ljezdane povrine npr. lijezdane dlake,

nektariji, uljenice,smolenice i dr.

produkti izluivanja (sekreti) ugljikohidrati glikozidi eterina ulja smole i dr.

npr. kod rumarina, bora, i dr.

5/28/2018 Bo Tanika

71/163


2. trajna stanija provodno stanije funkcija:

provoenje vode i hranjivih tvari (organskih ianorganskih)

KSILEM

voda i anorganske tvari uzlazni tok - od podzemnih organa biljke (korijena i dr.) do

vrha nadzemnih dijelova (stabljike i listova)

FLOEM organske tvari

silazni tok - od listova kroz stabljiku do podzemnih organabiljke

5/28/2018 Bo Tanika

72/163


2. trajna stanija provodno stanije KSILEM

provodna i mehanika funkcija

a) trahejeb) traheidec) ksilemski parenhimd) libriform

5/28/2018 Bo Tanika

73/163


2. trajna stanija provodno stanijea)

traheje

neive stanice stanine stijenke odrvenjele stanine stijenke sadre razliita odebljanja

npr. prstenasta, zavojita, mreasta, ljestviasta

omoguuju trahejama svladavanje pritiska susjednih stanica poprene stanine stijenke vie ili manje razgraene cijevi duine oko 10 cm promjer ovisi o godinjem dobu (proljetno, jesensko drvo)

golosjemenjae nemaju traheje (npr. bor, smreka i dr.) zimi-prekid provodnje

traheje se ispune zrakom ili susjedne parenhimske stanice urataju utraheje i zatvaraju ih

5/28/2018 Bo Tanika

74/163


2. trajna stanija provodno stanijeb)

traheide sline trahejama funkcija ista posjeduju ograene jaice

c) ksilemski parenhim spremini parenhimd)

libriform - drvenice mehanika funkcija neive stanice stanine stijenke odrvenjele posjeduju obine jaice

5/28/2018 Bo Tanika

75/163


2. trajna stanija provodno stanije FLOEM

a) sitaste cijevib) stanice pratilicec) floemski parenhimd)

liko

5/28/2018 Bo Tanika

76/163

5/28/2018 Bo Tanika

77/163


2. trajna stanija provodno stanije ile su na poprenom presjeku okrugle ili eliptine

prema rasporedu i obliku floema i ksilema razlikuju se:

1. kolateralne ile2. radijalne ile

5/28/2018 Bo Tanika

78/163


2. trajna stanija provodno stanije1.

kolateralne ile

sastoje se od ksilema i floema koji se dotiu jednom stranom lat. collateralis boni, kolateralan

u stabljikama - ksilem prema centru stabljike u listovima - ksilem prema licu lista

a) zatvorene kolateralne ile sastoje se od ksilema i floema npr. u stabljikama i listovima jednosupnica npr. u listovima dvosupnica

b) otvorene kolateralne ile sastoje se od ksilema, floema i ilnog kambija npr. u stabljikama dvosupnica

5/28/2018 Bo Tanika

79/163


2. trajna stanija provodno stanijec)

bikolateralne

ile

sastoje se od dva floema izmeu kojih je ksilem iilni kambij npr. neke dvosupnice (bua)

5/28/2018 Bo Tanika

80/163


2. trajna stanija provodno stanije2.

radijalne ile

u korijenu sastoje se od vie odvojenih ksilema i floema koji su

poredani u krugu (radijus!)

uvijek isti broj ksilema i floema! ksilem i floem su odvojeni jednoslojnim ili vieslojnim

parenhimom

mogu sadravati 2, 3 ili vie ksilema i floema vei broj ksilema i floema (vie od 10) jednosupnice manji broj ksilema i floema dvosupnice

5/28/2018 Bo Tanika

81/163


2. trajna stanija kono stanije funkcija:

titi od nepovoljnih vanjskih utjecaja veinomjednoslojno stanije

ako je vieslojno mehanika funkcija (vrstoa) smanjuje transpiraciju spremite za vodu

PRIMARNO kono stanije nastaje iz primarnih meristema

SEKUNDARNO kono stanije nastaje iz sekundarnog meristema - plutnog kambija

5/28/2018 Bo Tanika

82/163


2. trajna stanija primarno kono stanije epitel epiblem epiderma

epitel kono stanije latica u staninom soku boje npr. antocijan (privlai

insekteopraivanje!) ponekad povrina "izvuena" u tzv. PAPILE

5/28/2018 Bo Tanika

83/163


2. trajna stanija primarno kono stanije epiblem (rizoderma)

kono stanije korijena

tankih staninih stijenaka korjenove dlaice

odreene stanice epiblema specijalizirane za primanje iotputanje vode i anorganskih tvari

dodatno uvruju biljku u tlu

broj: oko 400/mm2, duina: 0.1 8 mm, trajanje: oko 20-tak dana vodene i movarne biljke nemaju korjenove dlaice

5/28/2018 Bo Tanika

84/163


2. trajna stanija primarno kono stanije epiderma kono stanije stabljike,

listova, plodova

mnogokutne stanice bez kloroplasta veinom sadri leukoplaste stanini sok sadri boje nema intercelulara tankih staninih stijenki (osim

vanjske)

vanjska stanina stijenka nijetanka kutikula neke biljke jo preko kutikule

izluuju VOSAK u obliku tankevotane prevlake dodatna zatita npr. plod ljive, list kupusa

kod nekih je biljaka vanjskastanina stijenka inkrustirana sCaCO3 ili SiO2

dodatna vrstoa npr. list trava

5/28/2018 Bo Tanika

85/163


2. trajna stanija primarno kono stanije dlake pui

dlake epidermalne stanice produenog rasta

povrina biljnih organa veinom nije glatka veinom neive stanice protoplast odumro, a unutranjost ispunjena zrakom tite biljku od nepovoljnih vanjskih utjecaja

osobito od prejakog osvjetljenja i isparavanja (dlake bijele ili sivkaste boje!) razliitih oblika (npr. cjevastog, iljastog, ljuskastog, glaviastog) i veliina

esto su oblik i veliina dlaka svojstveni odreenoj skupini biljaka npr. koprive AOKE

jednostanine ili viestanine razgranjene ili nerazgranjene

5/28/2018 Bo Tanika

86/163


2. trajna stanija primarno kono stanije pui - otvori u epidermi razlog

povrina biljnih organa se zatvara sa slojem kutina ili suberinapotpuno zatvaranje biljnih organa kutinom, odnosno suberinomsprijeilo bi ne samo izlaenje vodene pare, ve i difuziju drugih zabiljku ivotno vanih plinova stoga su se razvili otvori koji se mogu

regulirati, tj.pui veinom na povrini listova

takoer i na povrini zelenih plodova i stablijka broj

oko 100 - 300 pui/mm2

lista povrina

oko 1.5 % ukupne povrine lista broj pui i njihov raspored jako ovise o ekolokim uvjetima

5/28/2018 Bo Tanika

87/163


2. trajna stanija primarno kono stanije pu (STOMA)

STOMATALNI aparat

a)

otvor (PORUS)

b)

stanice zapornice

c)

stanice pomonice

5/28/2018 Bo Tanika

88/163


2. trajna stanija primarno kono stanije - pui funkcija - izmjena plinova (CO2!) i izluivanje vodene pare transpiracija

epiderma nije dovoljno djelotvorna

kloroplasti u stanicama zapornicama zasluni su za regulaciju otvora pui(otvaranje i zatvaranje pui)

otvaranje pui kloroplasti fotosinteza eer (topiv u vodi) stanice zapornice - vea koncentracija staninog sadraja

voda iz stanica pomonica ulazi u stanice zapornice stanice zapornice vei turgor i volumen (samo prema pomonicama) otvor se poveava

zatvaranje pui eer u stanicama zapornicama krob (nije topiv u vodi) stanice zapornice manja koncentracija staninog sadraja voda iz stanica zapornica izlazi u stanice pomonice stanice zapornice manji turgor i volumen otvor se smanjuje

5/28/2018 Bo Tanika

89/163


2. trajna stanija primarno kono stanije pui na licu lista

pui na naliju lista pui s obje strane lista

pui u ravnini epiderme veina biljaka kontinentalne

klime

pui ispod epiderme

(utonule pui) biljke aridne klime

pui iznad epiderme

vodene biljke

2 trajna stanija

5/28/2018 Bo Tanika

90/163


2.

trajna stanija

sekundarno kono stanije epidermu zamjenjuje PERIDERMA

sekundarno kono stanije

na povrini stabljika drvenastih biljaka funkcija:

izolator (osvjetljenje, voda)

zatita (npr. mehanike povrede i dr.) nastaje diobom plutnog kambija (felogena)

5/28/2018 Bo Tanika

91/163


2. trajna stanija sekundarno kono stanije periderma obuhvaa:a) plutni kambijb) pluto stanine stijenke suberiniziraju (s vremenom postaju

neivo stanije) svo sekundarno kono stanije izvan pluta koje se s

vremenom ljuti i otpada, npr. kora platane pluto hrasta plutnjaka se obilno stvara i koristi (epovi!)

c) felodermu sadri kloroplaste (ivo stanije) ponekad izostaje njen postanak

5/28/2018 Bo Tanika

92/163


2. trajna stanija sekundarno kono stanije LENTICELE

npr. na stabljikama, korijenu, gomolju i dr. plutni kambij stvara rahlu peridermu

okruglaste (ive!) stanice s mnogo intercelulara

uglavnom na mjestima gdje su bile pui stanica rahle periderme su brojne epiderma puca

drvenasta biljka (prije: pluto - neivo stanije!) okolina

5/28/2018 Bo Tanika

93/163


organografija znanost o organima

BILJNI ORGAN dio biljnog organizma koji obavlja odreenu funkciju (-e)

uglavnom obuhvaa vie stanija

VEGETATIVNI biljni organi korijen, stabljika, list i dr.

GENERATIVNI biljni organi cvijet/cvat, plod/sjemenka

5/28/2018 Bo Tanika

94/163


anatomija korijena primarna graa korijen se razvija iz vegetacijskog vrha korijena

1. EPIBLEM2.

PRIMARNA KORA3. CENTRALNI CILINDAR1.

EPIBLEM (rizoderma) veinom jedan sloj malih, gusto poredanih stanica korjenove dlaice

5/28/2018 Bo Tanika

95/163


anatomija korijena primarna graa2.

PRIMARNA KORA

a)

egzoderma

jedan ili vie slojeva parenhimskih stanica postepena suberinizacija stanice propusnice - celulozne stanine stijenke

funkcija: zatita (osobito kad odumre epiblem)b)

mezoderma

nekoliko slojeva parenhimskih stanica s brojnim intercelularimac)

endoderma

funkcija: provodnja u vodoravnom smjeru (od korjenovih dlaica do ksilema) stanine stijenke veinom odebljale i suberinizirane (samo one unutarnje)

suberinizirana endoderma - nepropusna za vodu i zrak stanice propusnice(veinom iznad ksilema) neke biljke imaju celuloznu endodermu

ij k ij

5/28/2018 Bo Tanika

96/163


anatomija korijena primarna graa3.

CENTRALNI CILINDAR

a) perikambij (pericikl) jedan sloj stanica (veina dvosupnica) ili vie slojeva stanica (etinjae)

tanke stanine stijenke

moe poprimiti meristemski karakter bono korijenje isekundarna graa

b)

radijalna ila

c)

sredite korijena ksilem ili parenhim ili sklerenhim

t ij k ij

5/28/2018 Bo Tanika

97/163


anatomija korijena sekundarna graa veinom kod dvosupnica i etinjaa

kambijski prsten - spajanjemperikambija i kambija

postanak - iz parenhima radijalne ile

periderma istovremeno zamjenjuje epiblem

nastaje vie ksilema od floema osim kod mrkve, perina i sl.

5/28/2018 Bo Tanika

98/163


anatomija stabljike stabljika

morfoloki i funkcionalno povezuje korijen i listove

stabljika se razvija iz vegetacijskog vrha izdanka

anatomska graa ovisi o sistematskoj pripadnosti istarosti biljke

primarna graa sekundarna graa

pri tom su osobito znaajne skupine: jednosupnica (npr. itarice, trave) dvosupnica (npr. voke, vinova loza, povrtne biljke i dr.)

t ij t bljik

5/28/2018 Bo Tanika

99/163


anatomija stabljike jednosupnice-primarna graa EPIDERMA

veinom jednoslojna s dobro razvijenom kutikulom

PRIMARNA KORA parenhim sklerenhim

CENTRALNI CILINDAR parenhim zatvorene kolateralne ile

bez reda razbacane u parenhimskom staniju vee i rjee prema sreditu stabljike, odnosno manje i gue prema periferiji

stabljike floem prema periferiji, a ksilem prema centru stabljike

sredite stabljike esto uplje (intercelular) zbog brzi rast

t ij t bljik

5/28/2018 Bo Tanika

100/163


anatomija stabljike jednosupnice-sekundarna graa jednosupnice rijetko imaju sekundarnu grau

npr. juka, dracena i dr. postanak

diobom vanilnog kambija

izmeu primarne kore i centralnog cilindra diobom plutnog kambija PERIDERMA zamjenjuje epidermu

posljedica sekundarna stanija centralnog cilindra su slina primarnima

PARENHIM ZATVORENE KOLATERALNE ILE

t ij t bljik

5/28/2018 Bo Tanika

101/163


anatomija stabljike dvosupnice-primarna graa EPIDERMA

PRIMARNA KORA parenhim kolenhim

sadri kloroplaste kod mladih stabljika

CENTRALNI CILINDAR sklerenhim parenhim (srika)

sadri rezervne tvari izmeu ila - pruge, zrake srike

otvorene kolateralne ile kruno poredane

meuilni kambij nastaje iz parenhimskih stanica zraka srike moe nedostajati

t ij t bljik

5/28/2018 Bo Tanika

102/163


anatomija stabljike dvosupnice-sekundarna graa dvosupnice esto prelaze u sekundarnu grau

osobito drvenaste biljke npr. listopadno drvee i grmlje, voke, vinova loza i dr. postanak

diobom stanica ilnog, odnosno meuilnog kambija istovremeno nastaje periderma

posljedica drvo

svo sekundarno stanije stabljike (ksilem) nastalo diobom kambijaprema unutranjosti stabljike

kora svo sekundarno stanije stabljike (floem) nastalo diobom kambija

prema periferiji stabljike

t ij t bljik

5/28/2018 Bo Tanika

103/163


anatomija stabljike sekundarna graa god

masa drva (ksilema) nastala tijekom jednevegetacijske sezone

granica goda

razlika izmeu jedne i druge vegetacijske sezone lani godovi

uslijed sue, poara, napada tetnika i dr.

t ij t bljik

5/28/2018 Bo Tanika

104/163


anatomija stabljike etinjae-sekundarna graa etinjae - npr. borovi

etinjae - evolucijski starije od listopadnog drvea igrmlja

drvo etinjaa (sline grae kao listopadno drvo) bez traheja

sadri smolenice

5/28/2018 Bo Tanika

105/163


anatomija lista anatomija plojke

listovi veinom imaju bazu, peteljku i plojku

1. DORZIVENTRALAN tip lista2. GRAMINEJSKI tip lista3. KONCENTRIAN tip lista

t ij li t

5/28/2018 Bo Tanika

106/163


anatomija lista dorziventralan tip list kojemu se donja i gornja strana razlikuju po grai i funkciji

prevladava u kontinetalnoj klimi vone, povrtne i ratarske kulture, vinova loza, listopadno drvee i

grmlje i dr.

dorziventralan lat. dorsum hrbat lat. ventralis trbuni

bifacijalan lat. bis dvaput

lat. facialis s lica, facies lice

anatomija lista

5/28/2018 Bo Tanika

107/163


anatomija lista dorziventralan tip EPIDERMA (gornja) MEZOFIL

asimilacijski parenhim (palisadni, stupasti) prozenhimske stanice okomite na povrinu lista (poput stupova !) ponekad 2 - 3 sloja (ovisi o poloaju na biljci)

transpiracijski parenhim (spuvasti) stanice nepravilnog oblika manje kloroplasta u usporedbi s asimilacijskim parenhimom mnogo velikih intercelulara

zatvorene kolateralne ile ksilem prema licu lista, a floem prema naliju lista EPIDERMA (donja)

anatomija lista

5/28/2018 Bo Tanika

108/163


anatomija lista graminejski tip itarice, trave i dr.

EPIDERMA (gornja) stanina stijenka mineralizirana (SiO2) pui veinom s obje strane lista ili na licu lista motorne, mjehuraste stanice epiderme (stanice lepeze) posebne skupine epidermskih stanica

list se u sunom razdoblju uvija - poput cijevi (transpiracija)

MEZOFIL

asimilacijski parenhim zatvorene kolateralne ile

paralelno s obzirom na povrinu lista obavijene stanicama mezofila (stanice omotaa) esto sklerenhimskim stanicama povezane s epidermama sredinja zatvorena kolateralna ila (vea)

EPIDERMA (donja)

anatomija lista

5/28/2018 Bo Tanika

109/163


anatomija lista koncentrian tip bor, smreka i dr.

EPIDERMA sklerenhimska HIPODERMA sklerenhimska, sadri pui (utonule) MEZOFIL

naborani parenhim - sadri kloroplaste naborane stanine stijenke

transfuzijski parenhim mehaniki tok - izmeu naboranog i transfuzijskog parenhima zatvorene kolateralne ile (dvije!) smolenice

anatomija lista

5/28/2018 Bo Tanika

110/163


anatomija lista anatomija peteljke i baze sline anatomske grae kao i stabljika

mehaniko i provodno stanije dobro razvijeno asimilacijski parenhim slabije zastupljen

zatvorene kolateralne ile veinom poredane u luku floem okrenut prema van

5/28/2018 Bo Tanika

111/163

5/28/2018 Bo Tanika

112/163


morfologija organa organ

dio biljnog organizma koji obavlja odreenu funkciju (-e) uglavnom obuhvaa vie stanija

VEGETATIVAN biljni organ korijen, stabljika, list i dr.

GENERATIVAN biljni organ

cvijet/cvat, plod/sjemenka

5/28/2018 Bo Tanika

113/163


morfologija pupa pup

zametak organa (npr. lista, cvijeta)

vegetativni pupovi (lisni pupovi)

generativni pupovi (cvjetni pupovi)

mjeoviti pupovi (sadre zametke listova i cvjetova) npr. vinova loza

5/28/2018 Bo Tanika

114/163

5/28/2018 Bo Tanika

115/163


morfologija lista list

vegetativan organ funkcija - fotosinteza i transpiracija rast - ogranien

raspored listova nasuprotan

npr. mrtva kopriva izmjenian

npr. kruka u prljenu

npr. broika

5/28/2018 Bo Tanika

116/163


morfologija lista prema obliku i funkciji, razlikuju se:

1. supke2.

pravi listovi

3.

pricvjetni listovi

4. ljuskavi listovi

morfologija lista

5/28/2018 Bo Tanika

117/163


morfologija listasupke

1.

supka

(lat. cotyledon), kotiledon, klicin listi

veinom dio sjemenke jednostavnijeg oblika i grae od pravih listova ishranjuje biljku do pojave prvog lista

razlikuju se: jednosupnice (monokotiledone), biljka s jednom supkom

npr. penica dvosupnice (dikotiledone), biljka s dvije supke

npr. jabuka viesupnice (polikotiledone), biljka s vie supaka (do 25)

npr. bor

morfologija lista

5/28/2018 Bo Tanika

118/163


morfologija lista

supke klijanje

hipogejsko - supke pri klijanju u tlu npr. kukuruz

epigejsko - pri klijanju se supke pojavljuju nad tlom npr. grah

epikotil -lanak izmeu supaka i prvih pravih listova hipokotil - donji dio stabljike, izmeu korjenovog vrata i

supaka

morfologija lista

5/28/2018 Bo Tanika

119/163


morfologija lista

pravi listovi2.

pravi listovi

a. lisna plojkab.

lisna peteljkac.

lisno dno ili baza lista

a.

lisna plojka cjelovita

npr. trenja

razdijeljena

npr. komora sastavljena (od lisaka)

npr. roga - parno perasto sastavljen list

morfologija lista

5/28/2018 Bo Tanika

120/163


morfologija lista

pravi listovi prema obliku plojke, moe se razlikovati, primjerice:

igliast list npr. bor

lancetast list npr. maslina

prema rubu plojke, moe se razlikovati, primjerice: cjelovit list

npr. mumula pilast list npr. kopriva

morfologija lista

5/28/2018 Bo Tanika

121/163


morfologija lista

pravi listovi nervatura lista

skup ila

paralelna - postrane ile paralelne s glavnom ilom npr. tulipan, trave i dr.

mreasta - postrane ile se na razliite naine granaju npr. vinova loza

morfologija lista

5/28/2018 Bo Tanika

122/163


morfologija lista

pravi listovib.

lisna peteljka

slinija stabljici nosi plojku

sjedei listovi- listovi bez peteljke

c.

baza lista

privruje plojku za izdanak

morfologija lista

5/28/2018 Bo Tanika

123/163


morfologija lista

pravi listovi palisti

izraslina lisne baze, jednostavnije grae od plojke npr. djetelina

rukavac (zalistak) npr. penica

5/28/2018 Bo Tanika

124/163

morfologija lista

5/28/2018 Bo Tanika

125/163


morfologija lista

preobrazbe razlikuju se sljedee preobrazbe listova:

A. vitica nastaje preobrazbom listova ili lisaka jednostavna ili razgranjena

npr. vinova loza

B. trn npr. draaC.

listovi sukulenata (sukulenti - biljke suhih stanita) mesnati, funkcija - nakupljanje vode

npr. opuncija

5/28/2018 Bo Tanika

126/163


morfologija stabljike stabljika (lat. caulis)

vegetativni organ veinom iznad tla

moe biti u tlu, djelomino ili potpuno u vodi ili iznad vode

rast neogranien

a.

vorovi, nodiji (lat. nodus) kratki i odebljali dijelovi stabljike

b. lanci, internodiji

5/28/2018 Bo Tanika

127/163


morfologija stabljike zeljasta stabljika

npr. puzajua ivica drvenasta stabljika

drvo

1.

stablo

2.

kronja

npr. smokva polugrm

npr. lavanda grm

npr. rumarin

5/28/2018 Bo Tanika

128/163


morfologija stabljike prema nainu rasta stabljike, razlikuju se:

biljke uspravnog rasta npr. bor

biljke puzajueg rasta

npr. bundeva biljke penjaice

npr. vinova loza

5/28/2018 Bo Tanika

129/163


morfologija stabljike busanje

pojava grananja stabljike iz nekoliko podzemnih zblienihvorova veinom kod trava

rozeta pojava "rue" listova kratki lanci u donjem dijelu stabljike

npr. maslaak

5/28/2018 Bo Tanika

130/163

morfologija stabljike

5/28/2018 Bo Tanika

131/163


morfologija stabljikeposebne vrste podzemnih stabljika

posebne vrste nadzemnih stabljika funkcija - spremanje hranjivih tvari i vegetativno razmnoavanje

1.

lukovica

(lat. bulbus)

rust ogranien na jednu vegetacijsku sezonu npr. luk

2.

podanak

(lat. rhizoma)

nalik na korijen, uglavnom raste paralelno s povrinom tla vrh podanka zavrava pupom iz kojeg se svake godine razvija

nadzemna stabljika npr. perunika

3.

gomolj

(lat. tuber)

nastaje na krajnjem dijelu podzemnih vrijea debljanjem lanaka npr. krumpir

5/28/2018 Bo Tanika

132/163

5/28/2018 Bo Tanika

133/163


morfologija korijena korijen (lat. radix)

vegetativan, veinom podzemni organ moe biti i nadzemno ili pak u vodi

rast - neogranien pojavljuje se kod kopnenih biljaka (prvi put kod papratnjaa)

funkcija korijena primanje vode i anorganskih tvari iz tla

korjenove dlaice - vane za navedenu funkciju korijena spremanje priuvnih (rezervnih) tvari uvrivanje biljke

korijenov sustav

a. glavni korijenb.

bono ili postrano korijenje (iste

grae

i funkcije

kao i glavni korijen)

korijenov vrat - mjesto gdje korijen prelazi u u stabljiku

5/28/2018 Bo Tanika

134/163


morfologija korijena prema obliku, moe se razlikovati, primjerice:

vretenast korijen npr. mrkva

upav korijen

npr. penica kuglast korijen

npr. rotkvica

morfologija korijena

5/28/2018 Bo Tanika

135/163


g j j

preobrazbe razlikuju se sljedee preobrazbe korijena:1. haustorije kod poluparazitskih i parazitskih biljaka

funkcija - opskrbljivanje hranjivima iz biljke domadara npr. imela

2. korjenovi gomolji rezervne tvari se gomilaju u bonom korjenju koje deblja funkcija-vegetativno razmnoavanje i prezimljavanje

npr. georgina, dalija

3. korjenovi izdanci nastaju spontano ili nakon ranjavanja iz adventivnih pupova npr. ljiva

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

136/163


g j jkod kritosjemenjaa

cvijet (lat. flos)

nerazgranjeni izdanak s preobraenim listovima rast - ogranien funkcija - opraivanje i oplodnja

1.

cvjetna stapka

2.

aka

3.

vjeni

aka i vjeni ine ocvijee4.

tuak

5.

pranik

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

137/163



1.

cvjetna stapka

nosi cvijet (dio stabljike) sjedei cvjetovi- bez cvjetne stapke

nalazi se neposredno ispod cvjetita (cvjetna loa) cvjetite (cvjetna loa)

pri vrhu cvjetne stapke za cvjetite su privreni svi dijelovi cvijeta

cvjetite je kod veine biljaka ploasto proirenog oblika udubljeno cvjetite, npr. rua ispupeno cvjetite, npr. jagoda

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

138/163


g j j

kod kritosjemenjaa2.

aka

funkcija titi unutranje dijelove cvijeta sastoji se od lapova

veinom zeleni listovi

mogu biti slobodni ili meusobno srasli u pravilu otpadaju nakon cvjetanja izuzetak, lapovi ostaju na plodu, npr. jabuka

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

139/163



3.

vjeni

funkcija titi unutarnje dijelove cvijeta

opraivanje - indirektno (boja, oblik, miris i dr.)

sastoji se od latica

listii veinom ivih boja

slobodne (prostolatian cvijet) ili srasle (sulatian cvijet)

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

140/163



perigon

latice i lapovi jednaki po boji i obliku npr. ljiljan

goli cvijetovi

cvjetovi bez ocvijea npr. lijeska

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

141/163



pravilan (aktinomorfan) cvijet

cvijet ima nekoliko (2 i vie) ravnina simetrije npr. cvijet kupusa ima 4 jednake latice 2 ravnine

simetrije

nepravilan (zigomorfan) cvijet

cvijet imajednu ravninu simetrije

npr. cvijet graka ima 5 nejednakih latica 1

ravnina simetrije samo 2 latice ine 1 ravninu simetrije

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

142/163



4.

tuak (-ovi)

enski spolni organ funkcija sadri sjemeni zametak (-tke)

a.

plodnica

b.

vrat

moe nedostajatic.

njuka

5/28/2018 Bo Tanika

143/163

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

144/163



5.

pranik (-ci)

muki spolni organ funkcija - stvara pelud, odnosno peludna zrnca

a.

pranica

b.

pranika nit

morfologija cvijeta

5/28/2018 Bo Tanika

145/163


g j jkod kritosjemenjaa dvospolan cvijet

cvijet koji sadri pranike i tuak

jednospolan cvijet cvijet koji sadri samo pranike ili samo tuak (-ove)

jednodomna biljka biljka, odnosno biljna vrsta koja na istoj jedinki sadrijednospolne cvjetove

(muke i enske) npr. kukuruz

dvodomna biljka biljka, odnosno biljna vrsta koja imajednospolne cvjetove na odvojenim

jedinkama npr. kivi

5/28/2018 Bo Tanika

146/163


cvatovi cvat

skup cvjetova poredanih na kraju due ili kraeosi, odnosno razgranjenja

prema poretku cvjetova na cvatnoj osi, razlikuju se

I.

grozdasti cvatovia)

jednostavni grozdasti cvatovi

b)

sastavljeni grozdasti cvatovi

II.

ravasti cvatovi

raspodjela cvatova

5/28/2018 Bo Tanika

147/163


p j

grozdasti cvatoviI.

grozdasti (racemozni) cvatovi

glavna os neogranieno raste glavna os - skraena ili produena glavna os stvara postrane osi na kojima se razvijaju

cvjetovi nain pojavljivanja cvjetova

od osnovice cvata prema vrhu ako je glavna os produena

s vanjske strane prema sreditu ako je glavna os skraena i proirena

raspodjela cvatova

5/28/2018 Bo Tanika

148/163


p j

grozdasti cvatoviI.

grozdasti cvatovi

a) jednostavni grozdasti cvatovi1.

grozd

2.

maca / resa

3.

klip

4.

titac

5.

gronja

6.

glavica

raspodjela cvatova

5/28/2018 Bo Tanika

149/163


p j

grozdasti cvatovi1.

grozd

cvjetovi s cvjetnom stapkom npr. bagrem

2.

maca / resa

cvatna os mekana, savitljiva jednospolni cvjetovi

npr. breza - resa npr. vrba - maca

3.

klip

debela cvatna os zalistak

npr. kukuruz, anturijum

raspodjela cvatova

5/28/2018 Bo Tanika

150/163


p j

grozdasti cvatovi4.

titac

glavna os skraena pri dnu cvata veinom ovoj cvjetne stapke podjednako dugake i izbijaju iz jednog mjesta

npr. brljan5.

gronja

cvjetne stapke donjih cvjetova due, a gornjih krae cvjetovi gotovo u istoj ravnini npr. kruka

6.

glavica

cvatna os skraena sjedei cvjetovi

npr. maslaak, suncokret

raspodjela cvatova

5/28/2018 Bo Tanika

151/163


grozdasti cvatoviI.

grozdasti cvatovi

b) sastavljeni grozdasti cvatovi ogranci cvata koji se odvajaju od glavne cvatne osi surazgranjeni

na ograncima cvata pojavljuju se cvatovi slini

jednostavnim cvatovima

1.

sastavljeni klas

npr. penica

2.

sastavljeni titac npr. mrkva

raspodjela cvatova

5/28/2018 Bo Tanika

152/163


ravasti cvatoviII.

ravasti (cimozni) cvatovi

glavna os cvata rano zavrava rast vrni cvijet - pri vrhu glavne osi ispod vrha glavne cvatne osi se pojavljuju dvije ili vie

suosi koje nadvisuju glavnu os, a zavravaju cvijetom npr. oskorua

nain pojavljivanja cvjetova:

od sredita cvata prema rubovima od vrha cvata prema osnovici

morfologija ploda

5/28/2018 Bo Tanika

153/163


kod kritosjemenjaa

plod (lat. fructus)

nastaje nakon oplodnje iz plodnice cvijeta ponekad se razvija iz drugih dijelova cvijeta ili iz cvata

funkcija - titi sjeme i pomae njegovom raznoenju

1.

sjemenka (-e)

2.

usploe (perikarp)

morfologija ploda

5/28/2018 Bo Tanika

154/163


kod kritosjemenjaa

1.

sjemenka klica biljke privremeno u stadiju mirovanja nastaje nakon oplodnje iz sjemenog zametka (plodnice) funkcija - spolno (generativno) razmnoavanje razliitog oblika

veinom smeecrvene i sive boje jednobojne i arene sjemenke veliina ne mora biti u skladu s veliinom biljke unutarnji dio ploda

2. usplo

e (perikarp) vanjski dio ploda nastaje iz stijenke plodnice

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

155/163


kod kritosjemenjaa

I.

pojedinani

a. suhii.

viesjemeni, veinom pucavci

ii.

jednosjemeni, veinom nepucavci

b.

mesnati

II.

skupni

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

156/163


kod kritosjemenjaaI.

pojedinani

a.

suhi

i.

viesjemeni, ve

inom pucavci

"pucaju" tijekom dozrijevanja

1.

mahuna

puca pomou dva zaklopca npr. grah

2.

komuka

dva (ili vie) puta dua nego ira po sredini pregraena nepravom pregradom na dva pretinca

npr. uljana repica3.

komuica

duga je koliko i iroka, slina komuki npr. rusomaa

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

157/163



pojedinani

a. suhiii.

viesjemeni, veinom pucavci

4. roka5. peno6. orah7. ir

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

158/163



roka

pri vrhu ima tvorbu u obliku ljuica ili dlaica koja slui irenju sjemena npr. maslaak

5.

peno

usploe je sraslo sa sjemenkom npr. ra, penica

6.

orah

koastog ili drvenastog usploa plod je poznat pod imenom ljenjak

npr. lijeska7.

ir

pri osnovi obavijen akastom izraslinom - kupulom npr. hrast

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

159/163



pojedinani

b. mesnati1.

boba

2.

kotunica

3.

hesperidij

4.

tikva

5.

jabuka

6.

jagoda

7.

ipurak8.

mnogokotunica

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

160/163



boba

sadri jednu ili vie sjemenka npr. paprika

2.

kotunica

usploe moe biti mesnato, ali i suho npr. orah, ljiva i dr.

3.

hesperidij

suvrst bobe npr. limun

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

161/163



tikva

nastaje iz (podrasle) plodnice i cvjetita npr. krastavac

5.

jabuka

sredinji dio (sastavljen od nekoliko pretinaca sa sjemenkama)je nastao iz(podrasle) plodnice

mesnati dio je nastao iz cvjetita npr. kruka

6.

jagoda

u tvorbi tog ploda sudjeluje (ispupeno) cvjetite na kojem je

smjeteno mnogo tuaka (plodnica) iz svake (podrasle) plodnice razvije se po jedan sitni orai npr. jagoda

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

162/163



ipurak

u tvorbi tog ploda sudjeluje (udubljeno) cvjetite npr. rua

8.

mnogokotunica

sadri mnogo kotunica npr. malina

raspodjela plodova

5/28/2018 Bo Tanika

163/163

kod kritosjemenjaa

II.

skupni

razvijaju se iz cvatova1. sikonij (smokva)

iz plodnica cvjetova nastaju oraii npr. smokva2.

dudinja

iz plodnica cvjetova nastaju kotuniced d

Documents

Bo Tanika