Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske

Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske

Huzjak, Božica

Undergraduate thesis / Završni rad

2018

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Polytechnic of Međimurje in Čakovec / Međimursko veleučilište u Čakovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:769087

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-11

Repository / Repozitorij:

Polytechnic of Međimurje in Čakovec Repository - Polytechnic of Međimurje Undergraduate and Graduate Theses Repository

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:110:769087

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.mev.hr



https://zir.nsk.hr/islandora/object/mev:751

https://dabar.srce.hr/islandora/object/mev:751

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

BOŽICA HUZJAK

ULOGA TURIZMA U GOSPODARSTVU HRVATSKE

ZAVRŠNI RAD

ČAKOVEC, 2018.

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU

STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

BOŽICA HUZJAK

ULOGA TURIZMA U GOSPODARSTVU HRVATSKE

TOURISM AND ITS ROLE IN THE CROATIAN ECONOMY

ZAVRŠNI RAD

Mentorica:

Mirjana Trstenjak, v. pred.

ČAKOVEC, 2018.

ZAHVALA

Veliku zahvalnost, u prvom redu, dugujem mentorici Mirjani Trstenjak, v. pred., i dr.sc.

Damiri Đukec, v. pred., na stručnoj pomoći i prijateljskom pristupu.

Zahvaljujem se svim profesoricama i profesorima na prenesem znanju, te svim

djelatnicima Međimurskog veleučilišta.

Velika hvala svim dragim kolegicama i kolegama, prijateljicama i prijateljima na

svesrdnoj pomoći i podršci tijekom školovanja. Hvala vam na svim lijepim trenucima.

Posebnu zahvalnost iskazujem cijeloj svojoj obitelji koja me je uvijek podržavala,

bodrila i vjerovala u mene.

I na kraju, ovaj završni rad posvećujem ocu. Nedostaješ mi.

Velika HVALA svima!

SAŽETAK

Turizam je globalni fenomen koji u svojoj srži djeluje lokalno. Jedna je od

najznačajnijih socio-ekonomskih pojava. Također, jedna je od najbrže rastućih

djelatnosti u cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Shodno tome, turizam ima

značajnu ulogu u razvoju i doprinosu kako u svjetskom tako i u hrvatskom

gospodarstvu. Koliko je važna uloga turizma u gospodarstvu Republike Hrvatske govori

i podatak da turizam u cjelokupnom gospodarstvu Republike Hrvatske sudjeluje s

udjelom od oko 18% u ukupnom BDP-u. Ništa manje bitan podatak nije niti taj da

obrazovanje iz područja turizma na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ima tradiciju od

1962. godine, a čija Katedra za turizam jedina u Republici Hrvatskoj posjeduje

certifikat TedQual Svjetske turističke organizacije za izvrsnost u obrazovanju kadrova

potrebnih u turizmu.

Republika Hrvatska zemlja je neprocjenjivog turističkog potencijala, te je jedna od

najposjećenijih turističkih destinacija Sredozemlja, čemu izuzetno doprinosi njena

najveća prednost u odnosu na konkurente, a to je hrvatski dio Jadranskog mora. To je

„plava Hrvatska“ kojom dominira masovni turizam i vrsta turizma pod skraćenim

nazivom SSS (Sun, Sea, Sand), koja je pretežno sezonskog karaktera. Osim „plave

Hrvatske“, Republiku Hrvatsku dijelimo na „bijelu“ i „zelenu“ u kojima obiluje

prirodnim ljepotama, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, spomenicima pod

zaštitom UNESCO-a, i mnogim drugim resursima. Ti resursi idealan su preduvjet za

razvoj specifičnih oblika turizma čijim aktivnostima bi bila prožeta cijela godina, a koji

bi privukli ostale turiste i posjetitelje koji od odmora ne traže samo SSS (Sun, Sea,

Sand).

Za pisanje specijalističkog rada korišteni su sekundarni izvori podataka. Njihovo

prikupljanje obavilo se metodom istraživanja za stolom (tzv. desk research). Analiza

sekundarnih izvora obuhvaća prikupljanje podataka iz odgovarajuće znanstvene i

stručne literature. Metodom deskripcije opisani su osnovni teorijski pojmovi i modeli.

Nadalje, pri analiziranju literaturnih podataka i izlaganju rezultata do kojih se kroz

istraživanje dolazi, koristile su se metode analize i sinteze.

Ovaj rad podijeljen je na dvije glavne cjeline. U prvoj će se govoriti o ključnim

pojmovima bitnim za razumijevanje srži turizma, o povijesnom razvoju turizma, te o

funkcioniranju turističkog tržišta. Druga cjelina bit će posvećena gospodarstvu

Republike Hrvatske te će biti prikazani financijski ekonomski pokazatelji i učinci

turizma na gospodarstvo Republike Hrvatske. Cilj ovog rada je prikazati kolika je

važnost i utjecaj turizma na razvoj cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske.

Ključne riječi: Republika Hrvatska, turističko tržište, turistička politika, ekonomski

učinci turizma, ekonomski razvoj, TSA

SADRŽAJ

1. UVOD ___________________________________________________________ 6

2. TEORIJA I POVIJESNI RAZOJ TURIZMA _____________________________ 7

2.1. Osnovni pojmovi turizma __________________________________________ 7

2.2. Povijesni razvoj turizma u Republici Hrvatskoj _________________________ 8

3. TURISTIČKO TRŽIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE ____________________ 11

3.1. Analiza turističke ponude Republike Hrvatske _______________________ 12

3.2. Analiza turističke potražnje Republike Hrvatske _____________________ 17

4. ZNAČAJ TURIZMA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE _____ 21

4.1. Udio turizma u BDP-u Republike Hrvatske _________________________ 22

4.2. Ekonomske funkcije i učinci turizma ______________________________ 24

5. KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNOSTI TURIZMA REPUBLIKE

HRVATSKE I ZEMALJA U OKRUŽENJU ________________________________ 29

6. PERSPEKTIVE RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA __________________ 35

7. ZAKLJUČAK ____________________________________________________ 39

8. LITERATURA ___________________________________________________ 40

9. PRILOZI ________________________________________________________ 42

POPIS SLIKA _______________________________________________________ 42

POPIS TABLICA _____________________________________________________ 42

POPIS GRAFOVA ____________________________________________________ 42

Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske

Međimursko veleučilište u Čakovcu 6

1. UVOD

Koliku korist ima hrvatsko gospodarstvo od hrvatskog turizma? Ima li mjesta napretku?

Turizam u mnogim zemljama ima izuzetno važnu ulogu u gospodarstvu. U ovom radu

će upravo važnost turizma u gospodarstvu Republike Hrvatske biti potkrijepljena

brojkama te biti dokazana. Nedostatak odgovarajućeg ekonomskog mjerenja turizma

često vodi i podcjenjivaju koristi od turizma, posebice u usporedbi s ostalim

gospodarskim sektorima (Spurr, 2006). Naime, turizam se ne može svesti na jednu

gospodarsku granu jer njegova djelatnost zadire u skoro sve ostale gospodarske

djelatnosti jedne države. Te djelatnosti međusobno se nadopunjuju i djeluju na tržištu

ponude/potražnje. Dodatna teškoća u mjerenju turizma proizlazi iz obilježja turističkih

proizvoda koji su dijelom neopipljivi i nije ih lako mjeriti ni fizičkim niti financijskim

pokazateljima (Hara, 2008). Uz korištenje raspoložive statistike turizma i nacionalnih

računa, svaka država dolazi do podataka koliki je ukupni doprinos turizma u njihovom

gospodarstvu, što se na kraju zbraja i na svjetskoj razini. Raspolažući dostupnim

podacima, može se vidjeti da je putanja turizma kako na svjetskoj tako i na hrvatskoj

razini, u stalnom rastu.

Nakon uvodnog poglavlja, drugo poglavlje govorit će o hrvatskom turizmu općenito, o

njegovom razvoju kroz povijest, te o ključnim pojmovima bitnim za razumjevanje srži

turizma. Trećim poglavljem definirat će se turističko tržište, odnosno tržište

ponude/potražnje, te će statistički biti prikazani: broj turista, njihova nacionalna

pripadnost, smještaj i slično. Četvrto poglavlje govorit će o gospodarstvu Republike

Hrvatske, u njoj će biti prikazani financijski ekonomski pokazatelji i učinci turizma na

gospodarstvo, te ostali statistički podaci vezani uz turizam, kao BDP, TSA, prihodi od

turizma i ostali makroekonomski pokazatelji. Peto poglavlje će se sastojati od

komparativne analize, odnosno usporedbe s konkurentima. Šesto poglavlje će govoriti o

perspektivama razvoja hrvatskog turizma, definirat će se gdje je hrvatski turizam danas i

koji mu je cilj u budućnosti. Zadnje poglavlje, poglavlje broj sedam, bit će zaključak.



2. TEORIJA I POVIJESNI RAZOJ TURIZMA

Turizam je društveni, ekonomski i globalni fenomen. Turizam je naizgled toliko

jednostavno i jedinstveno područje, a u biti je toliko nedorečeno i neistraženo. Brojni

autori (stručnjaci iz područja turizma) svakodnevno na tržište lansiraju literaturu vezanu

za turizam s posve različitim definicijama, a s kojima opet dočaravaju njegovu bit i

suštinu, i upravo u toj, s jedne strane dinamici, a s druge strane jednostavnosti, leži čar

samog turizma.

2.1. Osnovni pojmovi turizma

„Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu

mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom

dvosmjernom putovanju“ (Čavlek i sur., 2011). „Turizam uključuje aktivnosti proizašle

iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne dulje od jedne godine

radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi

primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju“ (World Conference on the

Measurement of the Economic Impact of Tourism, Nice, 1999).

Počeci razvoja turizma i njegovo planiranje sežu u daleku prošlost. Putovanja u

prošlosti značajno su se razlikovala od današnjih putovanja. Ljudi su tada putovali i

napuštali mjesta svog boravka zbog raznih nedaća: glad, potraga za plodnijim tlom,

prirodne nepogode i ratovi, samo su dio razloga njihovih putovanja. Za vrijeme

Mezopotamije, izumom novca i kotača (izgradnjom kočija), što je značilo lakše

kretanje, ljudi su se počeli baviti trgovinom. To je bio okidač za putovanja i u

udaljenije krajeve. Osim što su razmjenjivali svoja dobra i usluge, na taj način su

upoznavali i kulturu drugih naroda, njihove običaje, jezik i sve ostalo po čemu se taj

narod razlikovao od njih. Ovo su samo počeci, naznake i dobri temelji od kojih je

krenuo sami turizam (Edgell i sur., 2008).

Glavne krivce za razvoj turizma možemo pronaći u starim Rimljanima i Grcima. I prvi i

drugi bili su pravi hedonisti i već tada su zadrli u srž samog turizma. Imali su različite

poticaje i motive za putovanja, ali bili su u pravu i jedni i drugi. Dok su se Rimljani

opuštali u Alpama, primorskim mjestima, te mjestima s termalnom vodom, Grci su



gradili ceste, a njihova putovanja bila su vezana uz Olimpijske igre koje su se odvijale

svake četiri godine. Izgradnja cesta bio je veliki poticaj za razvoj turizma, te općenito za

putovanja. Upravo su te iste ceste vodile izgradnji prvih objekata za prihvat putnika, što

je opet vodilo pisanju prvih pravila i zakona, u kojima je bilo definirano ponašanje

prema gostima (Edgell i sur., 2008).

Pojavom feudalizma, u kojem se uvode visoki porezi i davanja, turizam je bio prisiljen

na stagnaciju. No, to vrijeme, na sreću, kratko je trajalo. Jačanje crkve te slom

feudalizma značili su daljnje ulaganje u razvoj turizma, što je vodilo ekonomskom i

kulturnom procvatu. To vrijeme bilo je obilježeno individualnim putovanjima za bogatu

aristokraciju, poznato kao „Grand Tour of Europe“ (Čavlek i sur., 2011).

Sredinom 19. stoljeća dolazi do industrijalizacije. Iz ruralnih dijelova seli se u urbane

dijelove. Razvija se željeznički promet, počinje proizvodnja automobila i zrakoplova.

Turizam tada postaje potreba širih slojeva društva, a pri čemu je najznačajniju ulogu

odigrao Thomas Cook, dana 5. srpnja 1841. godine, kada je u njegovoj organizaciji

željezničkim prijevozom prevezeno više od 500 putnika od Leicestera do obližnjeg

Loughborougha (Velika Britanija) i natrag. U cijenu je osim povratne karte bio uključen

i mali obrok. Bio je to revolucionaran poduhvat – prvi organizirani izlet. Osim što je

organizirao prvi izlet, osmislio je i prve brošure s opisom ruta kojima su putovali i

ponudio tržištu prve paket-aranžmane (https://www.putovnica.net/plus/portret/prica-o-

thomasu-cooku-ili-turizmu-kakvog-danas-poznajemo). Thomas Cook nesumnjivo je bio

veliki inovator, vizionar, čovjek zaslužan za stvaranje modernog turizma, masovnog

turizma, turizma kakvog danas poznajemo.

2.2. Povijesni razvoj turizma u Republici Hrvatskoj

Počeci razvoja turizma u Republici Hrvatskoj sežu još u daleko 19. stoljeće. To je

vrijeme kada su na područje današnje Hrvatske dolazili bogati Rimljani na odmor i

relaksaciju i to u mjesta koja su bila bogata izvorima termalne vode (Varaždinske

toplice, Krapinske toplice, Daruvarske toplice), a kojima su oni zauzvrat dali doprinos u

njihovom razvoju, gradeći velebna izdanja za smještaj o čemu danas svjedoče brojni

ostaci takvih objekata. Ti isti Rimljani nisu zaobišli niti Jadransku obalu duž koje su

gradili rezidencijalne vile, a najvjerodostojniji svjedok tog vremena je Dioklecijanova



palača u Splitu, koja je i danas glavna atrakcija Splita

(https://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1).

Nakon tog razdoblja budi se svijest o potencijalu i resursima koje je Republika Hrvatska

imala, te samim time i svijest o koristima koje bi mogla strateškim i kvalitetnim

gospodarenjem imati. Stoga se počelo ulagati u infarastrukturu, na prvom mjestu

prijevozničku, izgradnjom prometnica (željezničkih, cestovnih), te uvođenjem morskih,

a kasnije i zračnih linija. Usporedno se ulagalo u izgradnju prvih objekata za smještaj, a

uključivanjem države u razvoj turizma napisani su prvi zakoni, propisi i takse vezani uz

turizam. Prvi turistički objekt koji je otvorio svoja vrata gostima bila je Villa Angiolina

koja se nalazi u Opatiji, i to davne 1844. Godine. Vila je danas sjedište Hrvatskog

muzeja turizma. Slijedi razdoblje između dva svjetska rata. „U međuratnom razdoblju

turizam je u Hrvatskoj dobio snažan zamah s prosječno milijun turističkih dolazaka

godišnje (oko 1930.). Uvedene su obvezne boravišne pristojbe, otvarane su mjenjačnice

i izdavane turističke revije te su uspostavljene domaće i međunarodne zrakoplovne

linije“ (http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1).

Kao jedna od važnijih strateških gospodarskih djelatnosti, turizam u Hrvatskoj doživio

je veliki razvoj od 1965. do 1975. godine kada su izgrađeni brojni smještajni objekti

(hoteli i kampovi), a Hrvatska postaje sve traženija destinacija Mediterana. To doba

naziva se još i „zlatno doba“ hrvatskog turizma. Do 1975. godine traje snažna izgradnja

turističkih objekata, a 1986. godine zabilježeno je 68,2 milijuna noćenja. Godinu

poslije, 1987. zabilježen je najveći dolazak inozemnih gostiju do neovisnosti – 10,5

milijuna (Blažević, 2007).

Slijedi teško razdoblje za Hrvatsku i hrvatski turizam. Godine 1990. počinje

velikosrpska agresija na hrvatski narod, počinje Domovinski rat, koji će trajati pet

godina. Hrvatski turizam u tom razdoblju stagnira. Više razloga pronalazimo za tu

stagnaciju. O prvom razlogu odlučivali su isključivo potencijalni posjetitelji. Oni su

smatrali Hrvatsku nesigurnom zemljom, i to s potpunim pravom, te su za svoje

destinacije birali susjedne konkurentske zemlje poput Italije, Francuske, Španjolske,

Grčke i Turske. Drugi razlog bio je taj što okupatori nisu birali svoje mete, te su mnogi

hoteli tijekom Domovinskog rata bili granatirani i porušeni, a ne smijemo zaboraviti niti

podatak koji govori o tome da se u blagajnu bivše SFRJ slijevalo 75% inozemnih



prihoda od turizma upravo iz Hrvatske, te im je očito i to bio dodatni trn u oku. I treći

razlog bio je taj što je Republika Hrvatska svoje prognanike iz okupiranih područja

smještala u preostale sigurne hotele. Završetkom Domovinskog rata te priznavanjem

neovisnosti, Republici Hrvatskoj bile su potrebne godine da se oporavi, da ponovno

pokrene turizam, ali i gospodarstvo u cijelosti

(http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1).

Danas hrvatski turizam ima sjajnu budućnost i perspektivu. Svake godine rastu prihodi

od turizma što se pozitivno odražava na cjelokupno gospodarstvo o čemu govore

statistički podaci na kraju godine, a time je sigurno najsretniji ministar turizma koji s

velikim zadovoljstvom može Vladi Republike Hrvatske predati izvješće o radu i

rezultatima svog resora.



3. TURISTIČKO TRŽIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE

Turističko je tržište skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služi

za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa ponude i

potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja (Čavlek i Vukonić, 2001).

Turističko tržište mjesto je na kojem se susreću turistička ponuda i turistička potražnja,

što dovodi do toga da turističko tržište možemo podijeliti na dva dijela (Čavlek i sur.,

2011):

- receptivno turističko tržište – dio turističkog tržišta na kojem je koncentrirana

turistička ponuda,

- emitivno turističko tržište – dio turističkog tržišta na kojem je koncentrirana

turistička potražnja.

Element koji povezuje ova dva tržišta su turistički posrednici, te se slijedom toga

konstitutivnim elementima turističkog tržišta smatraju (Čavlek i sur., 2011):

- turistička ponuda,

- turistička potražnja,

- turistički posrednici.

Iz navedenoga može se zaključiti da se turističko tržište može analizirati s najmanje tri

aspekta: kao predmet razmjene, način povezivanja turističke ponude i potražnje, te

geografski određeni prostor na kojem se susreću turistička ponuda i turistička potražnja.

Turizam Republike Hrvatske nakon uspostave državne samostalnosti prošao je

dvadestogodišnji proces tranzicije koji je bio težak i zahtjevan, i koji je zadirao kako u

cjelokupno gospodarstvo tako i u društvene odnose i društveni razvitak zemlje. Upravo

hrvatski turizam pokazao je tu svoju snagu, te je bio i ostao glavni pokretač

gospodarstva Republike Hrvatske. Tu svoju snagu pokazuje od 2000. godine, od kada se

turizam Republike Hrvatske razvija, a prihodi od turizma iz godine u godinu rastu.

Hrvatski turizam uspješno je odolijevo i uspješno se borio sa svjetskom financijskom

krizom 2008. godine, što je bilo potvrđeno stopama rasta koje su bile daleko bolje od

konkurenata. Godine 2013. ulaskom u zajednicu članica Europske unije pred Republiku



Hrvatsku stavljaju se novi izazovi koje Republika Hrvatska mora gledati kroz prizmu

novih prilika i daljnjih mogućnosti za razvoj. „Europska unija prepoznaje Hrvatsku kao

turističku destinaciju s potencijalom, pa je naša zadaća da ih maksimalno iskoristimo u

interesu rasta vlastitog blagostanja, a koristeći vrijednosni sustav održivog razvoja i

konkurentske strategije EU na područja turizma (http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html). Vođena time, Republika

Hrvatska izradila je strategiju razvoja hrvatskog turizma pod nazivom „Strategija

razvoja turizma RH do 2020. godine“. To je projekt, u okviru kojeg su provedena brojna

istraživanja, a predstavljen je u 13 pojedinačnih izvještaja. Javnosti je prezentirana na

Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku, 19. listopada 2012., a Hrvatski sabor ju je

prihvatio i donio na sjednici 26. travnja 2013. godine. Strategija govori o tome gdje smo

mi danas (polazna pozicija hrvatskog turizma, ograničenja i prilike za razvoj), kamo

idemo (ciljevi, razvoj i zadaci), te kako doći do cilja (obuhvaća aktivnosti usmjerene na

razvoj proizvoda / smještajne ponude / infrastrukture, ulaganje u investicije / marketing,

jačanje ljudskog potencijala, te upravljanje turističkim razvojem).

3.1. Analiza turističke ponude Republike Hrvatske

Turistička ponuda definira se kao dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač robe i

usluga, odnosno kao ona količina roba i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi

zadovoljenja turističke potražnje (Čavlek i Vukonić, 2001). Rezultat onoga što

turistička ponuda na turističkom tržištu nudi, a što zadovoljava potrebe

turista/potrošača, odnosno turističku potražnju, je turistički proizvod. Turistički

proizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i

izvedenoj turističkoj ponudi (Čavlek i Vukonić, 2011).

Republika Hrvatska smještena je u srcu Europe. Osim što kroz nju prolaze važni

cestovni i željeznički pravci koji povezuju sjever sa jugom Europe, istok sa zapadom,

zemlja je to bogata poviješću, kulturnom baštinom, prirodnim bogatstvima i

gostoljubivim ljudima. Hrvatska je zemlja koju je nemoguće riječima opisati, treba ju

doživjeti. Upravo Hrvatska turistička zajednica je institucija koja vodi brigu o tome

kako Republiku Hrvatsku približiti i dočarati potencijalnim turistima, te to pokušava uz



razne slogane. Aktualni slogan HTZ glasi „Hrvatska puna života“ („Croatia full of

life“).

Republika Hrvatska podijeljena je na 5 turističkih regija: sjeverno hrvatsko primorje,

južno hrvatsko primorje, gorska regija, peripanonska regija i panonska regija. Svaka od

tih regija je jedinstvena, te posjeduje prirodna i kulturna bogatstva i dobra koja ju

razlikuju od ostalih. Upravo u toj različitosti vidi se njena prednost u odnosu na

konkurente, te na tim vrijednostima treba graditi turistički identitet koji će biti

prepoznatljiv na svjetskom turističkom tržištu. Te vrijednosti su Jadransko more, otoci,

otočići, hridi i grebeni, dok je obala Republike Hrvatske, iza Grčke, najrazvedenija

obala. Također ne treba zanemariti niti dobru cestovnu povezanost, koja je itekako

bitna, ne samo za turistički, već i za cjelokupni razvoj gospodarstva jedne države

(vidjeti Tablicu 1).

Tablica 1: Opći podaci o Republici Hrvatskoj (2016.)

OPĆI PODACI O REPUBLICI HRVATSKOJ (2016.)

Površina ukupno 88.073 km²

Površina kopna 56.594 km²

Površina mora 31.479 km²

Stanovništvo 4.28 mil.

Glavni grad Zagreb (0.8 mil. stanovnika)

Dužina obale 6.278 km

- Dužina kopnenog dijela obale 1.880 km

- Dužina otočkog dijela obale 4.398 km

Broj otoka, otočića, hridi i grebena 1.244

- Broj otoka i otočića 602

- Broj hridi i grebena 642

Dužina cestovne mreže (2016.) 26.958,50 km

Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online)

Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (8.8.2017.)

Osim prirodnih dobara, Republika Hrvatska posjeduje i kulturna dobra koja se nalaze na

popisu Svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a (vidjeti Tablicu 2).



Tablica 2: Svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.)

Svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.)

Stari grad Dubrovnik Povijesni kompleks

Splita i Dioklecijanova

palača

Nacionalni park

Plitvička jezera

Stari grad Trogir

Eufrazijeva bazilika u

Poreču

Katedrala Sv. Jakova u

Šibeniku

Starogradsko polje na

otoku Hvaru

Stećci – kameni

srednjovjekovni

nadgrobni spomenici


Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976 Statistika – Turizam u brojkama

2016. (8.8.2017.)

Nematerijalnu svjetsku baštinu čine nematerijalna kulturna dobra kao što su: društevni

običaji, rituali, festivali, umjetničke izvedbe i tradicija, te znanja i umijeća

tradicionalnih obrta (vidjeti Tablicu 3). Da bi se našla na popisu nematerijalne svjetske

baštine, nematerijalna baština mora biti: tradicionalna, reprezentativna, inkluzivna i

temeljena na zajednici koja se s njom identificira, koja ju stvara, održava i prenosi.

Tablica 3: Svjetska nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.)

Svjetska nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.)

Festa sv. Vlaha u Dubrovniku Čipkarstvo u Lepoglavi, na

Hvaru i Pagu

Hvarska procesija „Za križen“

Godišnji pokladni ophod

zvončara s područja

Kastavštine

Dvoglasno pjevanje i sviranje

istarske ljestvice

Proljetna procesija Ljelja ili

kraljica iz Gorjana

Umijeće izrade drvenih dječjih

igračaka iz Hrvatskog zagorja

Mediteranska prehrana

Glazbeni izričaj ojkanje Bećarac iz Slavonije, Baranje i

Srijema

Sinjska alka – viteški turnir u

Sinju

Medičarski obrt u Sjevernoj

Hrvatskoj

Nijemo kolo Dalmatinske zagore Klapsko pjevanje


Dostupno na: https://mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u brojkama

2016. (8.8.2017.)



Republika Hrvatska u pogledu prirodnih znamenitosti izrazito je bogata i raznolika

zemlja. Tome u prilog govori broj zaštićenih područja prirode, kojih je ukupno 409

(vidjeti Tablicu 4). Ta zaštićena područja podjednako su zastupljena u primorskom,

gorskom i panonsko-peripanonskom dijelu Hrvatske, te postaju važan dio turističke

ponude prostora na kojem se protežu. Površinom obuhvaćaju 8,56% ukupne površine

Hrvatske.

Tablica 4: Zaštićena područja prirode (2016.)

Zaštićena područja prirode (2016.)

Broj Površina ha Kopno More

Ukupno 409 747.618,99 686.381,16 61.237,85

Nacionalni park 8 97.963,16 76.311,36 21.651,80

Park prirode 11 432.048,53 413.147,58 18.900,95

Strogi rezervat 2 2.419,32 2.419,32 -

Posebni rezervat 77 40.013,01 28.518,19 11.494,82

Regionalni park 2 102.554,95 102.554,95 -

Park – šuma 26 2.986,22 2.986,22 -

Značajni krajobraz 83 127.910,53 118.196,39 9.714,14

Spomenik prirode 81 226,61 226,61 -

Spomenik parkovne

infrastrukture

119 836,42 836,42 -


Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (8.8.2017.)

Smještajna infrastruktura prati trend razvoja turizma, te iz godine u godinu raste broj

postelja. Godine 2016. taj broj iznosio je 1.133.751. Najviše postelja nalazi se u rukama

privatnih iznajmljivača, dok najmanje čine postelje u sklopu odmarališta (vidjeti

Tablicu 5).

Tablica 5: Smještajni kapaciteti po broju postelja (2016.)

Smještajni kapaciteti po broju postelja (2016.)

Hoteli i aparthoteli 137.222

Turistička naselja 30.087

Turistički apartmani 14.753



Kampovi i kampirališta 227.559

Privatne sobe 668.830

Lječilišta 2.071

Odmarališta 1.849

Hosteli 15.176

Ostalo 31.927

Nekategorizirani objekti 4.277

Ukupno 1.133.751

Izvor: obrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

(online). Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (8.8.2017.)

Gledajući statistiku smještajnih kapaciteta po županijama, također se prati trend razvoja

turizma, i upravo se preko ovih pokazatelja vidi ta razvijenost, odnosno nerazvijenost

hrvatskog turizma, a koji su vezani uz regije na koje je podijeljena Republika Hrvatska.

Županije koje se nalaze u regijama sjevernog i južnog hrvatskog primorja posjeduju oko

95% sveukupnog broja postelja (vidjeti Tablicu 6). Ove dvije regije vezane su uz

kupališni turizam, vezane su uz Jadransko more, i upravo na ovoj statistici vidi se taj

sezonski karakter hrvatskog turizma, koji naravno treba održavati, njegovati, po potrebi

nadopunjavati, ali od kojega se treba odmaknuti i graditi turizam koji će biti aktivan

svih 365 dana u godini, a koji će biti zastupljen u svim regijama Republike Hrvatske.

Tablica 6: Smještajni kapaciteti po županijama (2016.)

Smještajni kapaciteti po županijama (2016.)

Županija Broj postelja Broj postelja u hotelima

Zagrebačka 1.726 356

Krapinsko-zagorska 2.633 1.294

Sisačko-moslavačka 1.073 247

Karlovačka 7.457 753

Varaždinska 2.309 794

Koprivničko-križevačka 730 357

Bjelovarsko-bilogorska 730 193

Primorsko-goranska 194.126 24.583

Ličko-senjska 41.057 2.409

Virovitičko-podravska 609 141



Požeško-slavonska 479 0

Brodsko-posavska 995 339

Zadarska 147.102 8.546

Osječko-baranjska 2.661 1.185

Šibensko-kninska 92.480 8.361

Vukovarsko-srijemska 1.463 486

Splitsko-dalmatinska 239.329 24.478

Istarska 294.339 31.533

Dubrovačko-neretvanska 85.985 21.518

Međimurska 1.359 576

Grad Zagreb 15.109 7.087

Ukupno 1.133.751 135.236


(online). Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (8.8.2017.)

Iz svega navedenog može se zaključiti da je konkurentska prednost Hrvatske u visokoj

razini očuvanosti prirode, eko sustava i staništa, biološkoj i krajobraznoj raznolikosti,

kulturnoj baštini, i upravo na tome treba temeljiti održivost turizma, te uz kvalitetno

upravljanje doći do dugoročno dobrih rezultata.

3.2. Analiza turističke potražnje Republike Hrvatske

Najčešće se turistička potražnja za potrebe turističke statistike definira kao ukupan broj

osoba koje sudjeluju u turističkim kretanjima ili se žele uključiti u turistička kretanja da

bi se koristile različitim turističkim uslugama u mjestima izvan svoje uobičajene sredine

u kojoj žive i/ili rade (Cooper i sur., 2005.).

U posljednjih tridesetak godina turistički promet obilježavaju tri različite etape. Do

sredine 1980-ih broj turističkih dolazaka se povećavao, te je prešao 10 milijuna

dolazaka (vidjeti Graf 1). Nakon toga dolazi desetogodišnja etapa strelovitog pada, to je

vrijeme Domovinskog rata, kada broj turista jedva dostiže do 2,5 milijuna turističkih

dolazaka. U poslijeratnom razdoblju hrvatski turizam se polako oporavlja, svake godine

bilježi rast, da bi 2016. dosegnuo vrtoglavih 16,3 milijuna dolazaka i 91,3 milijuna

noćenja. Udio stranih turista veći je nego domaćih (vidjeti Graf 1 i 2).



Graf 1: Dolasci turista (1980. - 2015.)


(online). Dostupno na: https://mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (8.8.2017.)

Već tradicionalno, najviše stranih turista dolazi iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije,

Češke i Poljske. Dok je posljednjih desetaka godina povećan broj turista iz Francuske,

Nizozemske, ali i prekomorskih zemalja (vidjeti Graf 2).

Graf 2: Struktura stranog turističkog prometa po zemljama (2015. i 2016.)

0

2,000

4,000

6,000

8,000

10,000

12,000

14,000

16,000

1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015.

Dolasci turista - mil. (1980. - 2015. )

Ukupno Domaći Strani

0

5

10

15

20

25

30

Struktura stranog turističkog prometa po zemljama (2015. i 2016.)

2015. 2016.




(online). Dostupno na: https://mint.hr.default/aspx?id=976. Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (8.8.2017.)

Prema načinu dolaska prednjače individualna noćenja (64%), što potkrijepljuje statistika

(vidjeti Graf 3) koja govori da ovi turisti najčešće biraju privatan smještaj, te smještaj u

kampovima. Trećina gostiju dolazi u nekom obliku organiziranih aranžmana te najčešće

za smještaj biraju hotele. Prosječno se turisti zadržavaju 6 dana, dulje ljeti, a kraće

tijekom ostalih godišnjih doba.

Graf 3: Noćenja turista po vrstama objekta (2015. i 2016.)

Izvor: obrada autorice prema podacima - Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

(online). Dostupno na: https://www.mint.hr.default/aspx?id=976. Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (8.8.2017.)

Analizirajući turistički promet po županijama, najviše noćenja ostvareno je u regiji

sjeverno hrvatsko primorje, odnosno u Istarskoj (25 milijuna), i Primorsko-goranskoj

županiji (17 milijuna), slijedi regija južno hrvatsko primorje u kojoj prednjače Splitsko-

dalmatinska (16 milijuna), Zadarska županija (11 milijuna), Dubrovačko-neretvanska

(8,73 milijuna), te Šibensko-kninska županija (6 milijuna). Što se tiče kontinenta, valja

izdvojiti grad Zagreb koji iz godine u godinu bilježi pozitivan trend zahvaljujući

05

101520253035404550

Noćenja turista po vrstama objekta (2015. i 2016.)

2015 2016



intenzivnoj promidžbi i pozicioniranju na svjetskoj karti poželjnih gradskih turističkih

odredišta (vidjeti Graf 4).

Graf 4: Noćenja turista po županijama (2015. i 2016.)

Izvor: izrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

(online). Dostupno na: https://www.mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (8.8.2017.)

Navedeni podaci govore o stalnom rastu broja turista i o koncentraciji turističke

potražnje koja nastaje u županijama koje su vezane uz Jadransko more, tj. uz sezonski

kupališni turizam. Da bi se taj trend nastavio, ali i proširio na ostale županije, turistička

ponuda Republike Hrvatske mora se obogaćivati kroz česte inovacije turističkih

proizvoda, te ciljanim marketingom prezentirati Hrvatsku kao destinaciju u kojoj

turizam živi svih 365 dana u godini.

05

101520253035

Noćenja turista po županijama (2015. i 2016.)

2015. 2016.



4. ZNAČAJ TURIZMA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE

HRVATSKE

Hrvatsko gospodarstvo jedno je od najjačih u jugoistočnoj Europi. Godine 1990., uz

Sloveniju i Češku, Republika Hrvatska bila je među najrazvijenijim tranzicijskim

državama, osobito u području poljoprivrede, industrijske proizvodnje, građevinarstva,

naftne industrije, brodogradnje i turizma. Njen razvoj tada je bio zaustavljen zbog

pretrpljenih velikih ratnih šteta koje su joj nanesene tijekom Domovinskog rata, a koje

su procijenjene na 37,1 milijardi USD. Završetkom rata hrvatsko socijalističko i

polutržno gospodarstvo pretvara se u sustav temeljen na privatnom vlasništvu i

otvorenoj tržišnoj ekonomiji.

„Glavni makroekonomski indikatori jesu kratak i pregledan tablični prikaz ključnih

godišnjih makroekonomskih pokazatelja hrvatskog gospodarstva tijekom duljeg

razdoblja“ (https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori), (vidjeti

Tablicu 7).

Tablica 7 prikazuje glavne makroekonomske indikatore Republike Hrvatske u razdoblju

od 2012. do 2016. godine. Iz tablice se može iščitati stanje BDP-a Republike Hrvatske,

kao najvažnijeg indikatora, zatim prosječne stope inflacije, uvoz/izvoz robe i usluga,

zaposlenost odnosno nezaposlenost, inozemni dug, te ostali indikatori. Oporavak je u

2016. godini dobio na zamahu. Neznatno povećanje BDP u 2015. označilo je kraj jedne

od najdužih recesija u EU- u, pa i u Hrvatskoj. Ekonomski oporavak pridonosi

smanjenju domaćeg i vanjskog duga. Budući da je domaća štednja i dalje veća od

ulaganja, tekući račun i dalje bilježi suficit, vanjske se obveze smanjuju. Stopa

nezaposlenosti također se vidljivo smanjuje zahvaljujući umjerenom otvaranju novih

radnih mjesta. Nakon šest godina stalnog rasta, u 2016. udio duga u BDP-u opće države

počeo se smanjivati.

Tablica 7: Glavni makroekonomski indikatori Republike Hrvatske

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Broj stanovnika (u mil.) 4,268 4,256 4,238 4,204 4,171

BDP (u mil. HRK, tekuće cijene) 330.456 329.571 328.109 335.521 345.166

BDP (u mil. EUR, tekuće cijene 43.959 43.516 43.002 44.092 45.843



BDP po stanovniku (u EUR) 10.300 10.225 10.147 10.488 10.992

BDP – realna godišnja stopa

promjene (u %)

-2,2 -1,1 -0,5 2,2 3,0

Prosječna godišnja stopa inflacije

potrošačkih cijena

3,4 2,2 -0,2 -0,5 -1,1

Tekući račun platne bilance (u mil.

EUR)

-15 446 891 2.102 1.198

Tekući račun platne bilance (u %

BDP-a)

0,0 1,0 2,1 4,8 2,6

Izvoz robe i usluga (u % BDP-a) 41,7 43,1 45,8 48,8 49,7

Uvoz robe i usluga (u % BDP-a) 41,2 42,7 43,8 46,3 46,7

Inozemni dug (u mil. EUR, na

kraju razdoblja)

45.297 45.803 46.416 45.384 41.668

Inozemni dug (u BDP-u) 103,0 105,3 107,9 102,9 90,9

Dug opće države (u % BDP-a) 70,7 82,2 86,6 86,3 83,7

Stopa nezaposlenosti (prema

definiciji ILO-a, stanovništvo

starije od 15 god.)

15,9 17,3 17,3 16,2 13,1

Stopa zaposlenosti (prema

definiciji ILO-a, stanovništvo

starije od 15 god.)

43,2 42,1 43,3 44,2 44,6

Izvor: izrada autorice prema podacima – Hrvatska Narodna Banka (2017.) (online).

Dostupno na: https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori,

Statistika - Glavni makroekonomski indikatori (13.08.2017.)

Republika Hrvatska je u 2015. godini izašla iz šestogodišnje recesije i sada je u tijeku

snažan oporavak. Recesija je imala značajan i dugotrajan učinak na hrvatsko

gospodarstvo jer je ukazala na važne strukturne slabosti i makroekonomske neravnoteže

akumulirane u godinama koje su prethodile recesiji. Ekonomski analitičari predviđaju

snažan rast hrvatskog gospodarstva sve do 2018. godine, te će se tada postupno

stabilizirati.

4.1. Udio turizma u BDP-u Republike Hrvatske

Ekonomski se rast izražava BDP-om, odnosno BDP-om po stanovniku, te on pokazuje

cjelokupnu vrijednost proizvodnje svih finalnih dobara i usluga određene zemlje,



promatranu kroz vremensko razdoblje od godinu dana. Gospodarski razvoj čvrsto je

povezan s gospodarskim rastom, te se stručnjaci iz polja ekonomije slažu da su

dostupnost tehnologije, ljudski kapital, prirodna bogatstva, te kapital glavne odrednice

dugoročnog gospodarskog rasta.

Završetkom Domovinskog rata, Republika Hrvatska kreće u obnovu i ulaganje u razvoj.

Tako 1994. godine dobiva prve zajmove od Svjetske banke i Europske banke za obnovu

i razvoj. Ti zajmovi su s jedne strane vodili oporavku gospodarstva, dok su sa druge pak

strane vodili zaduživanju. No, Republika Hrvatska je ušla u etapu rasta bruto domaćeg

proizvoda (BDP-a) (vidjeti Sliku 1). Najviša godišnja stopa rasta od 5,2% zabilježena je

davne 2002. godine. Taj trend nastavio se do 2008. kada je došlo do pada i stagnacije

zbog recesije koja je pogodila svjetsko gospodarstvo. Devedesetih godina u strukturi

BDP-a prednjačio je uslužni sektor (59%), potom industrijski (32%), te poljoprivredni

sektor (9%). Danas svi ti sektori bilježe negativan trend, osim turizma koji je u stalnom

rastu.

Slika 1: Kretanje BDP-a Republike Hrvatske (2011. - 2017.)

Izvor: Državni zavod za statistiku (2017.), BDP (realne stope rasta) (online).

Dostupno na: http://www.dzs.hr (11.9.2017.)

Turizam u mnogim državama ima iznimo veliku ulogu u gospodarstvu, a upravo za

hrvatsko gospodarstvo turizam je glavni pokretač i strateški pravac razvoja. Hrvatski



turizam značajan je izvor izvoznih prihoda. Inozemna potražnja ima izrazito

dominantnu ulogu u hrvatskom turizmu, što možemo iščitati iz prijašnjih tablica (broj

stranih posjetitelja/noćenja), te se sukladno tome reflektira i u prihodima od turizma i u

samom BDP-u Republike Hrvatske. Iz tablice možemo uočiti da po visini BDP-a

dominiraju 2012. i 2016., ali zanimljivo je uočiti da prihodi od turizma i udio turizma u

BDP-u ne prate kretanje ukupnog BDP-a, već imaju svoju putanju stalnog rasta (vidjeti

Tablicu 8).

Tablica 8: BDP, prihod od putovanja i udio turizma u BDP-u Republike Hrvatske

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

(procjena)

BDP u mil. € (u tekućim

cijenama)

44.223 43.478 43.060 43.845 45.659

Turizam (prihod od

putovanja u mil. €)

6.829,0 7.202,8 7.402,3 7.961,9 8.635,0

Udio turizma u ukupnom

BDP-u (u %)

15,4 16,6 17,2 18,2 18,9

Izvor: izrada autorice prema podacima – Hrvatska Narodna Banka (2017.), Glavni

makroekonomski indikatori (online).

Dostupno na: https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori i

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online). Dostupno na:

https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika -2012./2013./2014./2015./2016.

(14.08.2017.)

Danas taj udio prelazi 18% i daleko je najviši u Europi. Taj postotak zabrinjava neke

ekonomske analitičare koji smatraju da je previsok. „Naravno kako rast prihoda od

turizma sam po sebi je odlična vijest, no ono što je zabrinjavajuće da petina prihoda

Države ovisi o jednom sektoru, a pogotovu o turizmu koji je sklon utjecaju raznih

vanjskih faktora koje ne možemo kontrolirati“, (https://www.hrturizam.hr/hrvatska-ima-

najveci-udio-turizma-u-bdu-u-u-europi-cak-1801-posto/), (14.08.2017.).

4.2. Ekonomske funkcije i učinci turizma

Učinci turizma u gospodarstvu ovise o sadržaju i kvaliteti turističkih usluga, odnosno o

mogućnostima koje to turističko tržište može ponuditi, dok uloga turizma u



gospodarstvu proizlazi iz njegovih ekonomskih funkcija. Većina autora navodi deset

ekonomskih funkcija turizma: multiplikativna funkcija, zaposlenička funkcija,

konverzijska funkcija, funkcija uravnoteženja platne bilance, funkcija razvoja

nedovoljno razvijenih područja, funkcija poticanja međunarodne razmjene dobara,

induktivna funkcija, apsorpcijska funkcija, integracijska funkcija te akceleratorska

funkcija (Bartoluci, 2013).

Multiplikativnom funkcijom dobiva se cjelovita slika ekonomskih učinaka koji se

ostvaruju turističkom potrošnjom. Ona se tumači tezom da se sredstva turističke

potrošnje nakon svoje osnove cirkulacije, od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje,

ne zaustavljaju nego da njihov najveći dio nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na

daljnja gospodarska zbivanja (Blažević, 2007).

Ekonomski učinci turističke potrošnje nastali temeljem multiplikacije mogu biti:

izravni, neizravni i inducirani učinci turističke potrošnje. Svaka jedinica potrošnje

tijekom svog cirkuliranja potiče gospodarske procese, prije nego li izađe iz

gospodarstva, a kojima se stvara veći dohodak nego što iznosi početna potrošnja.

Izravni ekonomski učinci turističke potrošnje podrazumijevaju direktnu turističku

potrošnju, onu koja se primarno slijeva u ugostiteljstvo, turističko posredništvo, promet

i trgovinu na malo. Neizravni ekonomski učinci turističke potrošnje odnose se na

podmirivanje troškova od strane pružatelja turističkih usluga prema svojim

dobavljačima, tj. onih troškova koji su nastali u procesu formiranja turističke usluge.

Inducirani ekonomski učinci turističke potrošnje nastaju kao rezultat potrošnje lokalnog

stanovništva i privremeno zaposlene nerezidentne radne snage, koji su prethodno

omogućili direktni i indirektni učinak turističke potrošnje. Multiplikator potrošnje

utvrđuje se na temelju potrošnje inozemnih turista, s obzirom na to da to predstavlja

novi dodatni impuls domaćem gospodarstvu i kao takav ulazi u cirkulaciju, što zapravo

čini svojevrstan izvoz i kao takav ima pozitivan učinak na dohodak.

Najbolji način za mjerenje učinka turizam je satelitski račun turizma (TSA) kojim se

pruža uvid u izravne i neizravne učinke turizma na gospodarstvo. „Satelitski račun

turizma je statistički okvir za kvantificiranje veličine turizma u okviru nacionalnog

računovodstva, koji pruža uvid u izravne učinke turizma na gospodarstvo. Mjerenje

ukupnog doprinosa turizma gospodarstvu podrazumijeva, stoga, povezivanje satelitskog



računa turizma s različitim modelima koji mogu sagledati makroekonomski utjecaj

turizma“ (Alhert, 2008). Koncepcija TSA osmišljena je tako da se na uravnotežen način,

odnosno potražnja = ponuda, prikažu vrijednosti ključnih ekonomskih učinaka turizma.

Tako se na stranu potražnje stavlja: domaća turistička potrošnja, potrošnja na poslovna

putovanja u zemlji, državna potrošnja na turizam, izvoz putem turizma i kapitalna

ulaganja. Dok je na strani ponude: udio turizma u ostvarenju BDP-a, zapošljavanje u

turizmu, uvoz robe i usluga zbog turizma, te udio javnih prihoda ostvarenih po osnovi

turizma. To je jako složen i zahtjevan proces. Republika Hrvatska raspolažući podacima

domaćih institucija (DZS-om, Institutom za turizam i Ministarstvom turizma) te uz

pomoć i suradnju WTTC-a, do sada je tri puta izradila TSA. Tablica 9 pokazuje dio

jedne takve.

Tablica 9: Procjena ekonomskih učinaka turizma u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu

prema Turističkoj satelitskoj bilanci

Pokazatelji Apsolutne vrijednosti Udio u ukupnom %

Turizam u BDP-u na izravnoj osnovi 34 718 mil. kn 12,1

Turizam u BDP-u na izravnoj i neizravnoj osnovi 73 209 mil. kn 25,5

Državna potrošnja na turizma 806 mil. kn 1,4

Kapitalna ulaganja u turizam 9 127 mil. kn 9,9

Izvoz putem turizma 55 223 mil. kn 41,5

Uvozna komponenta u ukupnoj turističkoj ponudi 18 174 mil. kn 19,9

Zaposleni u turizmu na izravnoj osnovi 159 100 13,6

Zaposleni u turizmu na izravnoj i neizravnoj

osnovi

335 500 28,7

Izvor: World Travel and Tourism Council (2008.), Croatia – Travel & Tourism: The

Winds of Change, WTTC, London, str.14.

Brojni stručnjaci u Hrvatskoj bave se problemima mjerenja ekonomskih učinaka

turizma, stoga te napore treba pozdraviti. Sastavljeni pregledi, tablice, te procjene u

okviru TSA svojevrstan su ulog u budućnost jer će zornije i realnije dati sliku stvarnih

ekonomskih učinaka turizma u okviru nacionalnog gospodarstva.

Jedna od najvažnijih ekonomskih funkcija turizma, uz multiplikativnu, svakako je i

zaposlenička funkcija. Pritom valja razlikovati izravno zapošljavanje u turizmu od

neizravnog. Izravno zapošljavanje podrazumijeva sva ona radna mjesta čiji djelatnici



dolaze u neposredan kontakt s privremenim posjetiteljima, koja spadaju pod sektor

turizma (ugostiteljstvo, turističko posredništvo, te promet i trgovina na malo). Dok

neizravno zapošljavanje podrazumijeva sva ona radna mjesta koja su povezana s

aktivnostima koje su usmjerene na razvoj turizma (prerađivačka industrija, energetika i

vodoopskrba, financijsko poslovanje, javna uprava, obrazovanje i tome slično).

Razvojem tehnologije, u klasičnoj industriji (drvnoj, tekstilnoj, automobilskoj i sl.)

dolazi do porasta outputa uz smanjenje zaposlenosti. Kod turizma je to drugačije.

Turizam spada u uslužni sektor, što znači da su ljudi jedan od bitnijih faktora i da bez

njih turizam ne može, te taj sektor pokazuje sposobnost ne samo da apsorbira višak

zaposlenih u industriji, već sudjeluje i u povećanju ukupne zaposlenosti.

Statistika (vidjeti Tablicu 10) pokazuje da broj zaposlenih u djelatnostima pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane iz godine u godinu raste, pogotovo u pravnim

osobama. Veseli i činjenica da se broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama vrti

oko 33.000 što pozitivno utječe na oživljavanje gospodarstva, ali i na povećanje

standarda tog dijela stanovništva. Broj zaposlenih u turizmu bio bi daleko veći kada bi u

statistiku uključili i ostale djelatnosti koje doprinose turističkom gospodarstvu, kao što

su prijevoz/promet, putničke agencije, trgovina i tome slično.

Tablica 10: Zaposleni u turizmu

Zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hranom

Djelatnost pružanja smještaja, pripreme i

usluživanja hranom (u ‰)

Udio u ukupno zaposlenim

Godina Ukupno U pravnim

osobama

U obrtu i

slobodnim

profesijama

Ukupno U pravnim

osobama

U obrtu i

slobodnim

profesijama

2012. 82 47 35 6,1 4,1 16,4

2013 84 50 35 6,3 4,4 16,8

2014 85 52 33 6,4 4,6 16,6

2015 90 58 32 6,9 5,2 16,7

2016. 93 61 32 7,0 5,2 16,6

Izvor: obrada autorice prema podacima - Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

(online). Dostupno na: https://www.mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (15.8.2017.)



„Turizam je djelatnost (prema NKD-u „djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane“) u kojoj se isplaćuje ispodprosječna neto plaća tj. gotovo četvrtina

zaposlenih u toj djelatnosti, u pravnim osobama, ima neto plaću u rasponu od 3.500 do

4.500 kuna“, (https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-turizma-u-20165899,

15.08.2017.). Razlog isplaćivanja ovakvih ispodprosječnih plaća leži u tome što oko

60% zaposlenih u turizmu posjeduje srednju stručnu spremu (vidjeti Sliku 2).

Slika 2: Prosječne neto plaće u pravnim osobama

Izvor: DZS; obrada: HGK (online).

Dostupno na: https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-turizma-u-20165899

(15.08.2017.).

Turizam je u Hrvatskoj onaj dio gospodarskog sustava koji može dati značajan doprinos

bržem gospodarskom razvoju. U Hrvatskoj postoje veliki potencijali za povećanje

turističkih aktivnosti što će samim time generirati i veći broj radnih mjesta u turizmu

kao i povezanim gospodarskim granama. Hrvatskoj za uspješno rješavanje problema

nezaposlenosti putem turizma, kao primjer mogu poslužiti pozitivna iskustva zemalja

(Blažević, 2007).



5. KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNOSTI TURIZMA

REPUBLIKE HRVATSKE I ZEMALJA U OKRUŽENJU

Prema statističkim podacima dostupnim na stranicama – Eurostat Statistic Explaned, u

2014. godini na tržištu Europske unije procjenjeno je da je ostvareno 1,2 milijarde

turističkih putovanja. 74,9% svih putovanja ostvarena su na domaćem odredištu, u tome

prednjače Rumunjska, Španjolska i Portugal. Ostatak putovanja bilo je u inozemstvo,

što je slučaj kod manjih država poput Luksemburga, Belgije, Malte, Slovenije i

Švicarske. Iz perspektive ponude, na tržištu EU-28 2014. godine, na raspolaganju je bilo

oko 570 tisuća smještajnih objekata, kojima se osiguralo 31 milijun postelja. Gotovo

trećina svih postelja nalazi se u Francuskoj i Italiji.

Zbog financijske i gospodarske krize 2008. i 2009. zabilježeno je kratkotrajno

smanjenje broja noćenja, što nije bio slučaj prethodnih godina. Tijekom 2008. broj

turističkih noćenja se smanjio za 0,6%, dok u 2009. dodatnih 2,1%. Nakon toga od

2010. pa na dalje, broj turističkih noćenja je rastao, da bi u EU-28 2014. dostigao

vrhunac od 2,7 milijardi noćenja.

Najveći konkurenti Republici Hrvatskoj zemlje su Mediterana koje u najvećoj mjeri

turistima nude ono što i Republika Hrvatska, a to su sunce i more. U tome prednjači

Španjolska s ostvarenih 260 milijuna noćenja ili 21,5% ukupnog broja EU-28 (vidjeti

Graf 5). Nakon toga slijedi susjedna Italija sa 187 milijuna noćenja ili 15,5%, Grčka sa

6,2%, te Republika Hrvatska s 5,1%, te zauzima 8. mjesto. S druge pak strane ako se u

izračunu ovih vrijednosti uzima veličina država te broj stanovnika, odnosno broj

noćenja (rezidenata i nerezidenata), čime se dobiva pokazatelj intenziteta turizma, graf

dobiva drugačiji oblik. Na prvo mjesto izbija Malta, slijedi ju Cipar pa Hrvatska.



Graf 5: Top 10 turističkih destinacija EU (2014.)

Izvor: obrada autorice prema podacima – Eurostat Statistic Explaned (online). Dostupno

na: ec.europa/eurostat/statistic-explaned/index.php/, File: Top 10 tourism destinations

– nights spent at tourist accommodation establisments, 2014 (milion nights spent in the

country by non-residents) YB16.PNG (9.8.2017.)

Prema rezultatima koje provodi Travel and Tourism Competitiveness Report, odnosno

Svjetski gospodarski forum, hrvatski je turizam u 2017. godini prema svojoj

međunarodnoj konkurentnosti zauzeo 32. mjesto u svijetu (vidjeti Graf 6 i 10), što je za

jedno mjesto bolje nego li 2015. godine. Pritom je primjetno zaostajanje za

konkurentima, prvenstveno za Španjolskom koja je 1. od 136 analiziranih zemalja

(vidjeti Graf 6 i 7), potom na visokom 8. mjestu našla se Italija (vidjeti Graf 6 i 8), te

slijedi Grčka koja je zauzela 24. mjesto (vidjeti Graf 6 i 9).

Graf 6: Mjesto na listi i ocjena prema Svjetskom gospodarskom forumu

Izvor: obrada autorice prema podacima – World Economic Forum (online). Dostupno

na: https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017,

The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017 (16.8.2017.)

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Španjolska

Francuska

Austrija

Grčka

Portugal

EU - 28

Top 10 turističkih destinacija EU (2014.)

18

24

32

5.43 4.99 4.51 4.42

Španjolska Italija Grčka Republika Hrvatska

Mjesto na listi i ocjena prema Svjetskom gospodarskom forumu

Mjesto na listi Ocjena



Španjolska je međunarodno najkonkurentnija i najbolje ocjenjena u sferi: turističke

infrastrukture (rang 2), kvaliteti zdravstvene zaštite (rang 24), raspoloživosti prirodnih

resursa (rang 9), raspoloživosti kulturnih dobara (rang 2), sigurnosti i zaštite (rang 18),

ljudskih resursa (34), ICT (rang 29), ekološkoj održivosti (rang 31), odličnoj

povezanosti cestovnim prijevozom (rang 15), i zračnim prijevozom (rang 9), te kao

međunarodno otvorena zemlja (rang 32) (vidjeti Graf 7).

Graf 7: Konkurentnost španjolskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu


na: https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017


Italija je međunarodno najkonkurentnija i najbolje ocjenjena u sferi: turističke

infrastrukture (rang 11), kvaliteti zdravstvene zaštite (rang 30), raspoloživosti prirodnih

resursa (rang 12), raspoloživosti kulturnih dobara (rang 5), odlične povezanosti

cestovnim prijevozom (rang 22), i zračnim prijevozom (rang 23), te kao međunarodno

otvorena zemlja (rang 29) (vidjeti Graf 8).

75

18 2434 29

5

43

98

31

9 152 9 2

Posl

ovno o

kru

ženje

Sig

urn

ost

i z

ašti

ta

Zdra

vlj

e i

hig

ijen

a

Lju

dsk

i re

surs

i

ICT

Pri

ori

tet

turi

zma

Međ

unar

odna

otv

ore

nost

Konkure

ntn

ost

cij

ena

Održ

ivost

okoli

ša

Zra

čni

pri

jevoz

Ces

tovna

infr

astr

uktu

ra

Turi

stič

ka

infr

astr

uktu

ra

Pri

rodni

resu

rsi

Kult

urn

i re

surs

i

Okolina Turistička politika Infrastruktura Prirodni i

kulturni resursi

Španjolska 1/136



Graf 8: Konkurentnost talijanskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu




Grčka je međunarodno najkonkurentnija i najbolje ocjenjena u sferi: turističke

infrastrukture (rang 18), kvalitete zdravstvene zaštite (rang 11), raspoloživosti prirodnih

resursa (rang 32), raspoloživosti kulturnih dobara (rang 27), odlična povezanost zračnim

prijevozom (rang 26), te kao međunarodno otvorena zemlja (rang 32) (vidjeti Graf 9).

121

70

30

67

37

75

29

124

3723 22

11 12 5

Posl

ovno o

kru

ženje

Sig

urn

ost

i z

ašti

ta

Zdra

vlj

e i

hig

ijen

a

Lju

dsk

i re

surs

i

ICT

Pri

ori

tet

turi

zma

Međ

unar

odna

otv

ore

nost

Konkure

ntn

ost

cij

ena

Održ

ivost

okoli

ša

Zra

čni

pri

jevoz

Ces

tovna

infr

astr

uktu

ra

Turi

stič

ka

infr

astr

uktu

ra

Pri

rodni

resu

rsi

Kult

urn

i re

surs

i


kulturni

resursi

Italija 8/136



Graf 9: Konkurentnost grčkog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu




Republika Hrvatska međunarodno je najkonkurentnija i najbolje ocjenjena u sferi:

turističke infrastrukture (rang 5), kvaliteti zdravstvene zaštite (rang 19), raspoloživosti

prirodnih resursa (rang 20), ekološkoj održivosti (rang 21), osobnoj sigurnosti (rang 24),

te kao međunarodno otvorena zemlja (rang 26) (vidjeti Graf 10). Povoljna je okolnost

što je Republika Hrvatska prema pokazatelju cjenovne konkurentnosti približno isto

rangirana kao i konkurenti, gdje je Italija najgore rangirana. Konkurenti su bolje

rangirani u rangu ljudskih potencijala i zračnog prijevoza (vidjeti grafove 7, 8, 9, 10).

10353

1149 51

15 3290

39 26 48 18 32 27

Posl

ovno

okru

ženje

Sig

urn

ost

i

zašt

ita

Zdra

vlj

e i

hig

ijen

a

Lju

dsk

i

resu

rsi

ICT

Pri

ori

tet

turi

zma

Međ

unar

odna

otv

ore

nost

Konkure

ntn

os

t ci

jena

Održ

ivost

okoli

ša

Zra

čni

pri

jevoz

Ces

tovna

infr

astr

uktu

ra

Turi

stič

ka

infr

astr

uktu

ra

Pri

rodni

resu

rsi

Kult

urn

i

resu

rsi


kulturni

resursi

Grčka 24/136



Graf 10: Konkurentnost hrvatskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu




Ovakvi statistički podaci imaju važnu ulogu u praćenju gospodarskog potencijala

određene zemlje i njenog turističkog potencijala, te se upotrebljavaju za praćenje

politike turizma, regionalne politike i politike održivog razvoja.

114

24 19

85

47

77

26

100

21

52 46

520

39

Posl

ovno o

kru

ženje

Sig

urn

ost

i z

ašti

ta

Zdra

vlj

e i

hig

ijen

a

Lju

dsk

i re

surs

i

ICT

Pri

ori

tet

turi

zma

Međ

unar

odna

otv

ore

nost

Konkure

ntn

ost

cij

ena

Održ

ivost

okoli

ša

Zra

čni

pri

jevoz

Ces

tovna

infr

astr

uktu

ra

Turi

stič

ka

infr

astr

uktu

ra

Pri

rodni

resu

rsi

Kult

urn

i re

surs

i


kulturni

resursi

Republika Hrvatska 32/136



6. PERSPEKTIVE RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA

Neupitno je da se hrvatski turizam iz godine u godinu razvija, što potvrđuje i statistika.

Broj postelja raste (vidjeti Graf 6), ali i broj turista (vidjeti Graf 1). Iznimka na oba

grafa, gdje se vidi drastičan pad i smještajnih kapaciteta i broja turista, je razdoblje

Domovinskog rata, odnosno razdoblje između 1990. i 1995. godine. Statistika govori da

je hrvatski turizam u zadnjih tridesetak godina udvostručio broj postelja. S oko 600.000

postelja kojima je raspolagao 1980., došao je na brojku od oko 1,2 milijuna kojima

raspolaže danas. Sukladno tome, broj turista koji su posjetili Republiku Hrvatsku 1980.

iznosio je oko 8 milijuna, dok se danas ta brojka vrti oko 16,3 milijuna.

Graf 11: Smještajni kapaciteti - broj postelja (1980. - 2015.)


(online). Dostupno na: https://mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika –Turizam u

brojkama 2016. (9.8.2017.)

Također, osim u rastu broja postelja, mijenja se kategorizacija objekata u kojima se

nalaze te postelje. Osim izgradnje novih hotela koji odmah u startu teže kategorizaciji u

kojoj bi dobili 4 ili 5 zvijezdica, većina postojećih nasljedstvo su još iz „zlatnog doba“

hrvatskog turizma, a to su većinom objekti koji posjeduju 2 i 3 zvijezdice, a koji se

danas preuređuju, te novom infrastrukturom, kvalitetom i ponudom dobivaju status

objekta ocijenjenog s 3, 4 ili 5 zvijezdica (vidjeti Graf 12). Iako se vidi napredak u

0

200,000

400,000

600,000

800,000

1,000,000

1,200,000

1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015.

Smještajni kapaciteti - broj postelja (1980. - 2015.)



poboljšanju postojeće i izgradnji nove smještajne infrastrukture, to još uvijek nisu

zadovoljavajuće brojke koje su dostojne mogućnosti koje može ponuditi hrvatski

turizam.

Graf 12: Struktura hotela po kategorijama (2015. i 2016.)


(online). Dostupno na: https://mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika – Turizam u

brojkama 2016. (9.8.2017.)

Republika Hrvatska primjer je turističke destinacije s dominacijom jednog proizvoda

(sunce i more), te je sezonskog karaktera, što je do sada kroz ovaj rad već i potvrđeno.

Nautički turizam zahvaljujući geoprometnom položaju Republike Hrvatske na dobrom

je glasu kod nautičara, te bilježi odlične rezultate. Svakodnevno možemo čitati kako je

netko od poznatih sa svojom jahtom posjetio Hrvatsku. Poslovni turizam također bilježi

rast, ali nedostatak kongresne infrastrukture, odnosno nedostatak kongresnih sala, stvara

određene probleme. Kulturni turizam također je prepoznatljiv zahvaljujući donošenju

državne strategije njegovog razvoja, te sustavnim kreiranjem i unaprijeđivanjem

regionalnih i globalno poznatih događanja, kao što su: Skijaški kup na Sljemenu,

Advent u Zagrebu, Špancirfest u Varaždinu, Porcijunkulovo u Čakovcu, Đakovečki

vezovi u Đakovu, Ultra u Splitu, Sinjska alka u Sinju i mnogi drugi događaji.

0 50 100 150 200 250 300 350

*****

****

***

**

Struktura hotela po kategorijama (2015. i 2016.)

2016. 2015.



Prateći trendove i ugledajući se na vrste turizma koji su do sada nabrojeni, Republika

Hrvatska ima veliku mogućnost razvoja ostalih vrsta turizma, a koji su definirani kao

proizvodi s izraženom perspektivom razvoja. Upravo prirodne ljepote i povoljna klima,

sigurnost zemlje, kulturna i povijesna baština, te prirodni resursi, temelj su razvoja

ostalih specifičnih oblika turizma. To su: zdravstveni turizam (wellness / lječilišni /

medicinski turizam), cikloturizam, gastronomija i enologija, rurualni i planinski

turizam, golf turizam, ekoturizam, te pustolovni i sportski turizam. To su većinom

proizvodi koje bi nudila kontinentalna Hrvatska, a koji bi se odvijali tijekom cijele

godine.

Ono što nije dobro, nedovoljno je diferenciranih proizvoda i usluga, a koji bi bili razlog

za putovanje i boravak u Hrvatskoj izvan ljetne sezone. Samim time nedostaje i

inovativnijih i kvalitenijih sadržaja boravka gostiju. Povezanost zračnog prometa,

morskog i željezničkog je prilično loša. Ovaj potonji najviše podbacuje zbog

zastarjelosti infrastrukture, dok kod prvog, odnosno zračnog prometa vidimo pomake

zahvaljujući dobroj suradnji Ministarstva turizma i vodećih turoperatora, koji ove

godine nisu zaobišli Republiku Hrvatsku, te su uveli nove zračne linije od kojih je

najatraktivnija Zagreb - Dubai. Nepovoljna investicijska klima - pretjerana

administracija, neusklađene zemljišne knjige, tromost državnih institucija, sve su to

razlozi nedolaska velikih stranih investitora, te odbijaju domaće investitore. I na kraju

najbitnije, a to su ljudski potencijali. Postojeće obrazovanje namjenjeno turizmu nije

prilagođeno trendovima potrebnim turističkom gospodarstvu ni turističkim agencijama.

Student dobije formalno znanje, ali ne dobije praksu te nakon završetka obrazovanja taj

isti student nije sposoban uključiti se na učinkovit način u radne i upravljačke procese.

Ovdje su nabrojane pozitivne i negativne stvari koje karakteriziraju hrvatski turizam.

Nabrojani su proizvodi koji su odlično iskorišteni, koji su nedovoljno iskorišteni, te koji

imaju tendeciju i dobru perspektivu razvoja i rasta. Hrvatski je turizam napravio golemi

iskorak u razvoju, ali ima još puno neiskorištenog kapaciteta i potencijala, Upravo

„Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine“ je dokument koji

treba slijediti, a čija vizija izgleda ovako (vidjeti Tablicu 11).



Tablica 11: Sustav vrijednosti nove vizije hrvatskog turizma

Sustav vrijednosti nove vizije hrvatskog turizma

Kakav bi hrvatski turizam

trebao biti?

Koji su ključni preduvjeti

razvoja hrvatskog turizma?

Čime će hrvatski turizam

privlačiti potražnju?

prepoznatljiv

(brendiranje)

dugoročna zaštita prostora i

održivo upravljanje

ekosustavom

gostoljubivošću

cjelogodišnji

(produženje sezone)

konkurentnost i

atraktivnost za investicije

kvalitetom

(izvrsnost)

razvijen na cijelom

prostoru

aktiviranje državne

imovine u svrhu turističkog

razvoja

autentičnošću

(očuvanje izvornosti)

raznovrstan

(diferencirana ponuda)

povećanje znanja i vještina

na svim razinama

raznovrsnošću sadržaja i

doživljaja

inovativan i prilagodljiv

preferencijama turista

destinacijsko upravljanje sigurnošću

Izvor: Narodne novine (online)

Dostupno na: narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html, Strategija

razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (16.8.2017.)



7. ZAKLJUČAK

U ovom radu istraženo je, te statistikom potkrijepljeno prošlo i trenutno stanje

hrvatskog turizma i gospodarstva. Istražujući ovu temu može se vidjeti kolika je

kompleksnost, ali i širina turizma, i koliko turizam utječe na ekonomsko, društveno,

tehnološko, političko i ekološko okruženje, te koliko ta okruženja djeluju na turizam.

Ne postoje upute, niti univerzalan recept za ekonomski rast i razvoj. To ovisi isključivo

o interesima i sposobnostima države. Republika Hrvatska prostorno je mala zemlja s

malobrojnim stanovništvom. Njena glavna komparativna prednost su: jedinstvena

prirodna i kulturno-povijesna baština, ekološka čistoća, ugodna klima, dobra prometna

povezanost, te Jadransko more. Stoga ne čudi što je Republika Hrvatska upravo u

turizmu prepoznala snagu koja će biti glavni strateški pravac i glavni pokretač hrvatskog

gospodarstva. Republika Hrvatska zato mora poraditi na jačanju imidža u svijetu jer je

to najvažniji preduvjet svekolikog uspjeha na međunarodnoj političkoj i gospodarskoj

sceni, te na oblikovanju i promociji identiteta zemlje, kao najpoželjnije turističke

destinacije. A to će postići upravo međusobnom suradnjom najnižih i najviših razina

koje sudjeluju u turizmu, jer kuća se gradi na dobrim temeljima.

Na lokalnoj razini treba postojati horizontala između općina i gradova, lokalnog

stanovništva i svih onih subjekata koji bilo na izravan ili neizravan način sudjeluju u

turizmu, te uspostaviti vertikalu prema nacionalnoj razini. Također je potrebno izvršiti

cjelokupnu rekonstrukciju nadležnog turističkog tržišta donošenjem najbolje moguće

strategije za ciljano područje, intenzivnom promocijom, diferencijacijom, suvremenom

tehnologijom, te ulaganjem u obrazovanje turističkih kadrova, napokon, tako istaknuti

specifične odlike destinacije.

Pozicioniranjem, prepoznatljivim imidžom i identitetom Hrvatske kao turističke

destinacije koja posjeduje sve resurse i proizvode potrebne za odvijanje cjelogodišnjeg

turizma, Republika Hrvatska bi se odmaknula od sezonske obalne djelatnosti prema

industriji koja obilježava značajan dio života i rada svih stanovnika i značajno doprinosi

ekonomskom rastu i cjelokupnom gospodarstvu Republike Hrvatske i blagostanju

sveukupnog stanovništva.



8. LITERATURA

1. Alhert, G. (2008.) Estimating the Economic Impact of an Increase in Inbound

Tourism on the German Economy using TSA Results. Journal of Travel Research

(47) str. 225-234.

2. Bartoluci, M. (2013.) Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva: turistička

politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Zagreb: Školska knjiga, str. 37.

3. Blažević, B. (2007.) Turizam u gospodarskom sustavu, Fakultet za turistički i

hotelski menadžment, Opatija, str. 377-397.

4. Cooper, C. i sur. (2005.) Tourism: principles and practice, Harlow: Pretice Hall

5. Čavlek, N. i sur. (2011.) Turizam – Ekonomske osnove i organizacijski sustav,

Zagreb: Školska knjiga, str. 23-24.

6. Čavlek, N. i Vukonić, B. (2001.) Riječnik turizma, Zagreb: Masmedia, str: 391-401.

7. Državni zavod za statistiku (2017.) BDP (realne stope rasta) (online). Dostupno na:

http://www.dzs.hr (13. kolovoza 2017.)

8. Edgell, D. i sur. (2008) Tourism Policy and Planning. Oxford: Elsevier.

9. Eurostat Statistic Explaned (online) Dostupno na: ec.europa/eurostat/statistic-

explaned/index.php/ File: Top 10 tourism destinations – nights spent at tourist

accommodation establisments, 2014 (milion nights spent in the country by non-

residents) YB16.PNG (9.8.2017.)

10. Hara, T. (2008.) Quantitative Tourism Industry Analysis: Introdusction to Input-

output, Social Accounting Matrix Modelling and Tourism Satellite Accounts.

Oxford: Butterworth-Heinmann, Elsvier Inc.

11. hrturizam.hr – Turistički news portal – u literaturu) Dostupno na:

https://www.hrturizam.hr/hrvatska-ima-najveci-udio-turizma-u-bdu-u-u-europi-cak-

1801-posto/) (14. kolovoza 2017.)

12. Hrvatska.eu (online) Dostupno na: https://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1

Gospodarstvo (1. kolovoza 2017.)

13. Hrvatska.eu (online) Dostupno na: https://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1

Povijesni pregled (1. kolovoza 2017.)

14. Hrvatska gospodarska komora, Sektor za financijske institucije, poslovne

informacije i ekonomske analize, Odjel za makroekonomske analize - Turizam u



2016. godini Dostupno na: https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-turizma-

u-20165899) (15. kolovoza 2017.)

15. Hrvatska Narodna Banka (2017.) (online) Dostupno na:

https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatoriStatistika - Glavni

makroekonomski indikatori (13. kolovoza 2017.)

16. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online) Dostupno na:

https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika -2012./2013./2014./2015./2016.

(14. kolovoza 2017.)

17. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online) Dostupno na:

https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u brojkama 2016.

(08. kolovoza 2017.)

18. Narodne novine (online) Dostupno na: http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html (3. kolovoza 2017.)

19. Narodne novine (online) Dostupno na: https://www.narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html Strategija razvoja turizma

Republike Hrvatske do 2020. godine (16. kolovoza 2017.)

20. Putovnica.net (online) Dostupno na: https://www.putovnica.net/plus/portret/prica-o-

thomasu-cooku-ili-turizmu-kakvog-danas-poznajemo Priča o Thomasu Cooku ili

turizmu kakvog danas poznajemo (6.8.2017.)

21. Spurr, R. (2006.) Assessing the Economc Impacts of Special Events. Journal

ofTravel Research vol. 45 (1), str. 59-66.

22. World Conference on the Measurement of the Economic Impact of Tourism, Nice,

1999.

23. World Economic Forum (online) Dostupno na:

https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017,

The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017, (16. kolovoza 2017.)

24. World Tourism Organization (UNWTO) (1990.) Enzo Paci World Conference on

the Measurement of the Economic Impact of tourism,Nice: WTO General Assembly

25. World Travel and Tourism Council (2008.), Croatia – Travel & Tourism: The

Winds of Change , WTTC, London, str.14.



9. PRILOZI

POPIS SLIKA

Slika 1: Kretanje BDP-a Republike Hrvatske (2011. - 2017.) ....................................... 23

Slika 2: Prosječne neto plaće u pravnim osobama ......................................................... 28

POPIS TABLICA

Tablica 1: Opći podaci o Repubici Hrvatskoj (2016.) .................................................... 13

Tablica 2: Svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.) ....................................... 14

Tablica 3: Svjetska nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.) .. 14

Tablica 4: Zaštićena područja prirode (2016.)................................................................ 15

Tablica 5: Smještajni kapaciteti po broju postelja (2016.) ............................................. 15

Tablica 6: Smještajni kapaciteti po županijama (2016.)................................................. 16

Tablica 7: Glavni makroekonomski indikatori Republike Hrvatske .............................. 21

Tablica 8: BDP, prihod od putovanja i udio turizma u BDP-u Republike Hrvatske ...... 24

Tablica 9: Procjena ekonomskih učinaka turizma u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu

prema Turističkoj satelitskoj bilanci .............................................................................. 26

Tablica 10: Zaposleni u turizmu ..................................................................................... 27

Tablica 11: Sustav vrijednosti nove vizije hrvatskog turizma ........................................ 38

POPIS GRAFOVA

Graf 1: Dolasci turista (1980. - 2015.)............................................................................ 18

Graf 2: Struktura stranog turističkog prometa po zemljama (2015. i 2016.).................. 18

Graf 3: Noćenja turista po vrstama objekta (2015. i 2016.) ........................................... 19

Graf 4: Noćenja turista po županijama (2015. i 2016.) .................................................. 20

Graf 5: Top 10 turističkih destinacija EU (2014.) .......................................................... 30

Graf 6: Mjesto na listi i ocjena prema Svjetskom gospodarskom forumu ..................... 30



Graf 7: Konkurentnost španjolskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu . 31

Graf 8: Konkurentnost talijanskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu .. 32

Graf 9: Konkurentnost grčkog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu ......... 33

Graf 10: Konkurentnost hrvatskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu .. 34

Graf 11: Smještajni kapaciteti - broj postelja (1980. - 2015.) ........................................ 35

Graf 12: Struktura hotela po kategorijama (2015. i 2016.) ............................................ 36

Documents

Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske