Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA
BOŽICA HUZJAK
ULOGA TURIZMA U GOSPODARSTVU HRVATSKE
ZAVRŠNI RAD
ČAKOVEC, 2018.
MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU
STRUČNI STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA
BOŽICA HUZJAK
ULOGA TURIZMA U GOSPODARSTVU HRVATSKE
TOURISM AND ITS ROLE IN THE CROATIAN ECONOMY
ZAVRŠNI RAD
Mentorica:
Mirjana Trstenjak, v. pred.
ČAKOVEC, 2018.
ZAHVALA
Veliku zahvalnost, u prvom redu, dugujem mentorici Mirjani Trstenjak, v. pred., i dr.sc.
Damiri Đukec, v. pred., na stručnoj pomoći i prijateljskom pristupu.
Zahvaljujem se svim profesoricama i profesorima na prenesem znanju, te svim
djelatnicima Međimurskog veleučilišta.
Velika hvala svim dragim kolegicama i kolegama, prijateljicama i prijateljima na
svesrdnoj pomoći i podršci tijekom školovanja. Hvala vam na svim lijepim trenucima.
Posebnu zahvalnost iskazujem cijeloj svojoj obitelji koja me je uvijek podržavala,
bodrila i vjerovala u mene.
I na kraju, ovaj završni rad posvećujem ocu. Nedostaješ mi.
Velika HVALA svima!
SAŽETAK
Turizam je globalni fenomen koji u svojoj srži djeluje lokalno. Jedna je od
najznačajnijih socio-ekonomskih pojava. Također, jedna je od najbrže rastućih
djelatnosti u cijelom svijetu, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Shodno tome, turizam ima
značajnu ulogu u razvoju i doprinosu kako u svjetskom tako i u hrvatskom
gospodarstvu. Koliko je važna uloga turizma u gospodarstvu Republike Hrvatske govori
i podatak da turizam u cjelokupnom gospodarstvu Republike Hrvatske sudjeluje s
udjelom od oko 18% u ukupnom BDP-u. Ništa manje bitan podatak nije niti taj da
obrazovanje iz područja turizma na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ima tradiciju od
1962. godine, a čija Katedra za turizam jedina u Republici Hrvatskoj posjeduje
certifikat TedQual Svjetske turističke organizacije za izvrsnost u obrazovanju kadrova
potrebnih u turizmu.
Republika Hrvatska zemlja je neprocjenjivog turističkog potencijala, te je jedna od
najposjećenijih turističkih destinacija Sredozemlja, čemu izuzetno doprinosi njena
najveća prednost u odnosu na konkurente, a to je hrvatski dio Jadranskog mora. To je
„plava Hrvatska“ kojom dominira masovni turizam i vrsta turizma pod skraćenim
nazivom SSS (Sun, Sea, Sand), koja je pretežno sezonskog karaktera. Osim „plave
Hrvatske“, Republiku Hrvatsku dijelimo na „bijelu“ i „zelenu“ u kojima obiluje
prirodnim ljepotama, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, spomenicima pod
zaštitom UNESCO-a, i mnogim drugim resursima. Ti resursi idealan su preduvjet za
razvoj specifičnih oblika turizma čijim aktivnostima bi bila prožeta cijela godina, a koji
bi privukli ostale turiste i posjetitelje koji od odmora ne traže samo SSS (Sun, Sea,
Sand).
Za pisanje specijalističkog rada korišteni su sekundarni izvori podataka. Njihovo
prikupljanje obavilo se metodom istraživanja za stolom (tzv. desk research). Analiza
sekundarnih izvora obuhvaća prikupljanje podataka iz odgovarajuće znanstvene i
stručne literature. Metodom deskripcije opisani su osnovni teorijski pojmovi i modeli.
Nadalje, pri analiziranju literaturnih podataka i izlaganju rezultata do kojih se kroz
istraživanje dolazi, koristile su se metode analize i sinteze.
Ovaj rad podijeljen je na dvije glavne cjeline. U prvoj će se govoriti o ključnim
pojmovima bitnim za razumijevanje srži turizma, o povijesnom razvoju turizma, te o
funkcioniranju turističkog tržišta. Druga cjelina bit će posvećena gospodarstvu
Republike Hrvatske te će biti prikazani financijski ekonomski pokazatelji i učinci
turizma na gospodarstvo Republike Hrvatske. Cilj ovog rada je prikazati kolika je
važnost i utjecaj turizma na razvoj cjelokupnog gospodarstva Republike Hrvatske.
Ključne riječi: Republika Hrvatska, turističko tržište, turistička politika, ekonomski
učinci turizma, ekonomski razvoj, TSA
SADRŽAJ
1. UVOD ___________________________________________________________ 6
2. TEORIJA I POVIJESNI RAZOJ TURIZMA _____________________________ 7
2.1. Osnovni pojmovi turizma __________________________________________ 7
2.2. Povijesni razvoj turizma u Republici Hrvatskoj _________________________ 8
3. TURISTIČKO TRŽIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE ____________________ 11
3.1. Analiza turističke ponude Republike Hrvatske _______________________ 12
3.2. Analiza turističke potražnje Republike Hrvatske _____________________ 17
4. ZNAČAJ TURIZMA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE _____ 21
4.1. Udio turizma u BDP-u Republike Hrvatske _________________________ 22
4.2. Ekonomske funkcije i učinci turizma ______________________________ 24
5. KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNOSTI TURIZMA REPUBLIKE
HRVATSKE I ZEMALJA U OKRUŽENJU ________________________________ 29
6. PERSPEKTIVE RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA __________________ 35
7. ZAKLJUČAK ____________________________________________________ 39
8. LITERATURA ___________________________________________________ 40
9. PRILOZI ________________________________________________________ 42
POPIS SLIKA _______________________________________________________ 42
POPIS TABLICA _____________________________________________________ 42
POPIS GRAFOVA ____________________________________________________ 42
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 6
1. UVOD
Koliku korist ima hrvatsko gospodarstvo od hrvatskog turizma? Ima li mjesta napretku?
Turizam u mnogim zemljama ima izuzetno važnu ulogu u gospodarstvu. U ovom radu
će upravo važnost turizma u gospodarstvu Republike Hrvatske biti potkrijepljena
brojkama te biti dokazana. Nedostatak odgovarajućeg ekonomskog mjerenja turizma
često vodi i podcjenjivaju koristi od turizma, posebice u usporedbi s ostalim
gospodarskim sektorima (Spurr, 2006). Naime, turizam se ne može svesti na jednu
gospodarsku granu jer njegova djelatnost zadire u skoro sve ostale gospodarske
djelatnosti jedne države. Te djelatnosti međusobno se nadopunjuju i djeluju na tržištu
ponude/potražnje. Dodatna teškoća u mjerenju turizma proizlazi iz obilježja turističkih
proizvoda koji su dijelom neopipljivi i nije ih lako mjeriti ni fizičkim niti financijskim
pokazateljima (Hara, 2008). Uz korištenje raspoložive statistike turizma i nacionalnih
računa, svaka država dolazi do podataka koliki je ukupni doprinos turizma u njihovom
gospodarstvu, što se na kraju zbraja i na svjetskoj razini. Raspolažući dostupnim
podacima, može se vidjeti da je putanja turizma kako na svjetskoj tako i na hrvatskoj
razini, u stalnom rastu.
Nakon uvodnog poglavlja, drugo poglavlje govorit će o hrvatskom turizmu općenito, o
njegovom razvoju kroz povijest, te o ključnim pojmovima bitnim za razumjevanje srži
turizma. Trećim poglavljem definirat će se turističko tržište, odnosno tržište
ponude/potražnje, te će statistički biti prikazani: broj turista, njihova nacionalna
pripadnost, smještaj i slično. Četvrto poglavlje govorit će o gospodarstvu Republike
Hrvatske, u njoj će biti prikazani financijski ekonomski pokazatelji i učinci turizma na
gospodarstvo, te ostali statistički podaci vezani uz turizam, kao BDP, TSA, prihodi od
turizma i ostali makroekonomski pokazatelji. Peto poglavlje će se sastojati od
komparativne analize, odnosno usporedbe s konkurentima. Šesto poglavlje će govoriti o
perspektivama razvoja hrvatskog turizma, definirat će se gdje je hrvatski turizam danas i
koji mu je cilj u budućnosti. Zadnje poglavlje, poglavlje broj sedam, bit će zaključak.
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 7
2. TEORIJA I POVIJESNI RAZOJ TURIZMA
Turizam je društveni, ekonomski i globalni fenomen. Turizam je naizgled toliko
jednostavno i jedinstveno područje, a u biti je toliko nedorečeno i neistraženo. Brojni
autori (stručnjaci iz područja turizma) svakodnevno na tržište lansiraju literaturu vezanu
za turizam s posve različitim definicijama, a s kojima opet dočaravaju njegovu bit i
suštinu, i upravo u toj, s jedne strane dinamici, a s druge strane jednostavnosti, leži čar
samog turizma.
2.1. Osnovni pojmovi turizma
„Turist je dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu
mogu pružiti novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom
dvosmjernom putovanju“ (Čavlek i sur., 2011). „Turizam uključuje aktivnosti proizašle
iz putovanja i boravka osoba izvan njihove uobičajene sredine ne dulje od jedne godine
radi odmora, poslovnog putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi
primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju“ (World Conference on the
Measurement of the Economic Impact of Tourism, Nice, 1999).
Počeci razvoja turizma i njegovo planiranje sežu u daleku prošlost. Putovanja u
prošlosti značajno su se razlikovala od današnjih putovanja. Ljudi su tada putovali i
napuštali mjesta svog boravka zbog raznih nedaća: glad, potraga za plodnijim tlom,
prirodne nepogode i ratovi, samo su dio razloga njihovih putovanja. Za vrijeme
Mezopotamije, izumom novca i kotača (izgradnjom kočija), što je značilo lakše
kretanje, ljudi su se počeli baviti trgovinom. To je bio okidač za putovanja i u
udaljenije krajeve. Osim što su razmjenjivali svoja dobra i usluge, na taj način su
upoznavali i kulturu drugih naroda, njihove običaje, jezik i sve ostalo po čemu se taj
narod razlikovao od njih. Ovo su samo počeci, naznake i dobri temelji od kojih je
krenuo sami turizam (Edgell i sur., 2008).
Glavne krivce za razvoj turizma možemo pronaći u starim Rimljanima i Grcima. I prvi i
drugi bili su pravi hedonisti i već tada su zadrli u srž samog turizma. Imali su različite
poticaje i motive za putovanja, ali bili su u pravu i jedni i drugi. Dok su se Rimljani
opuštali u Alpama, primorskim mjestima, te mjestima s termalnom vodom, Grci su
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 8
gradili ceste, a njihova putovanja bila su vezana uz Olimpijske igre koje su se odvijale
svake četiri godine. Izgradnja cesta bio je veliki poticaj za razvoj turizma, te općenito za
putovanja. Upravo su te iste ceste vodile izgradnji prvih objekata za prihvat putnika, što
je opet vodilo pisanju prvih pravila i zakona, u kojima je bilo definirano ponašanje
prema gostima (Edgell i sur., 2008).
Pojavom feudalizma, u kojem se uvode visoki porezi i davanja, turizam je bio prisiljen
na stagnaciju. No, to vrijeme, na sreću, kratko je trajalo. Jačanje crkve te slom
feudalizma značili su daljnje ulaganje u razvoj turizma, što je vodilo ekonomskom i
kulturnom procvatu. To vrijeme bilo je obilježeno individualnim putovanjima za bogatu
aristokraciju, poznato kao „Grand Tour of Europe“ (Čavlek i sur., 2011).
Sredinom 19. stoljeća dolazi do industrijalizacije. Iz ruralnih dijelova seli se u urbane
dijelove. Razvija se željeznički promet, počinje proizvodnja automobila i zrakoplova.
Turizam tada postaje potreba širih slojeva društva, a pri čemu je najznačajniju ulogu
odigrao Thomas Cook, dana 5. srpnja 1841. godine, kada je u njegovoj organizaciji
željezničkim prijevozom prevezeno više od 500 putnika od Leicestera do obližnjeg
Loughborougha (Velika Britanija) i natrag. U cijenu je osim povratne karte bio uključen
i mali obrok. Bio je to revolucionaran poduhvat – prvi organizirani izlet. Osim što je
organizirao prvi izlet, osmislio je i prve brošure s opisom ruta kojima su putovali i
ponudio tržištu prve paket-aranžmane (https://www.putovnica.net/plus/portret/prica-o-
thomasu-cooku-ili-turizmu-kakvog-danas-poznajemo). Thomas Cook nesumnjivo je bio
veliki inovator, vizionar, čovjek zaslužan za stvaranje modernog turizma, masovnog
turizma, turizma kakvog danas poznajemo.
2.2. Povijesni razvoj turizma u Republici Hrvatskoj
Počeci razvoja turizma u Republici Hrvatskoj sežu još u daleko 19. stoljeće. To je
vrijeme kada su na područje današnje Hrvatske dolazili bogati Rimljani na odmor i
relaksaciju i to u mjesta koja su bila bogata izvorima termalne vode (Varaždinske
toplice, Krapinske toplice, Daruvarske toplice), a kojima su oni zauzvrat dali doprinos u
njihovom razvoju, gradeći velebna izdanja za smještaj o čemu danas svjedoče brojni
ostaci takvih objekata. Ti isti Rimljani nisu zaobišli niti Jadransku obalu duž koje su
gradili rezidencijalne vile, a najvjerodostojniji svjedok tog vremena je Dioklecijanova
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 9
palača u Splitu, koja je i danas glavna atrakcija Splita
(https://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1).
Nakon tog razdoblja budi se svijest o potencijalu i resursima koje je Republika Hrvatska
imala, te samim time i svijest o koristima koje bi mogla strateškim i kvalitetnim
gospodarenjem imati. Stoga se počelo ulagati u infarastrukturu, na prvom mjestu
prijevozničku, izgradnjom prometnica (željezničkih, cestovnih), te uvođenjem morskih,
a kasnije i zračnih linija. Usporedno se ulagalo u izgradnju prvih objekata za smještaj, a
uključivanjem države u razvoj turizma napisani su prvi zakoni, propisi i takse vezani uz
turizam. Prvi turistički objekt koji je otvorio svoja vrata gostima bila je Villa Angiolina
koja se nalazi u Opatiji, i to davne 1844. Godine. Vila je danas sjedište Hrvatskog
muzeja turizma. Slijedi razdoblje između dva svjetska rata. „U međuratnom razdoblju
turizam je u Hrvatskoj dobio snažan zamah s prosječno milijun turističkih dolazaka
godišnje (oko 1930.). Uvedene su obvezne boravišne pristojbe, otvarane su mjenjačnice
i izdavane turističke revije te su uspostavljene domaće i međunarodne zrakoplovne
linije“ (http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1).
Kao jedna od važnijih strateških gospodarskih djelatnosti, turizam u Hrvatskoj doživio
je veliki razvoj od 1965. do 1975. godine kada su izgrađeni brojni smještajni objekti
(hoteli i kampovi), a Hrvatska postaje sve traženija destinacija Mediterana. To doba
naziva se još i „zlatno doba“ hrvatskog turizma. Do 1975. godine traje snažna izgradnja
turističkih objekata, a 1986. godine zabilježeno je 68,2 milijuna noćenja. Godinu
poslije, 1987. zabilježen je najveći dolazak inozemnih gostiju do neovisnosti – 10,5
milijuna (Blažević, 2007).
Slijedi teško razdoblje za Hrvatsku i hrvatski turizam. Godine 1990. počinje
velikosrpska agresija na hrvatski narod, počinje Domovinski rat, koji će trajati pet
godina. Hrvatski turizam u tom razdoblju stagnira. Više razloga pronalazimo za tu
stagnaciju. O prvom razlogu odlučivali su isključivo potencijalni posjetitelji. Oni su
smatrali Hrvatsku nesigurnom zemljom, i to s potpunim pravom, te su za svoje
destinacije birali susjedne konkurentske zemlje poput Italije, Francuske, Španjolske,
Grčke i Turske. Drugi razlog bio je taj što okupatori nisu birali svoje mete, te su mnogi
hoteli tijekom Domovinskog rata bili granatirani i porušeni, a ne smijemo zaboraviti niti
podatak koji govori o tome da se u blagajnu bivše SFRJ slijevalo 75% inozemnih
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 10
prihoda od turizma upravo iz Hrvatske, te im je očito i to bio dodatni trn u oku. I treći
razlog bio je taj što je Republika Hrvatska svoje prognanike iz okupiranih područja
smještala u preostale sigurne hotele. Završetkom Domovinskog rata te priznavanjem
neovisnosti, Republici Hrvatskoj bile su potrebne godine da se oporavi, da ponovno
pokrene turizam, ali i gospodarstvo u cijelosti
(http://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1).
Danas hrvatski turizam ima sjajnu budućnost i perspektivu. Svake godine rastu prihodi
od turizma što se pozitivno odražava na cjelokupno gospodarstvo o čemu govore
statistički podaci na kraju godine, a time je sigurno najsretniji ministar turizma koji s
velikim zadovoljstvom može Vladi Republike Hrvatske predati izvješće o radu i
rezultatima svog resora.
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 11
3. TURISTIČKO TRŽIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE
Turističko je tržište skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služi
za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa ponude i
potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja (Čavlek i Vukonić, 2001).
Turističko tržište mjesto je na kojem se susreću turistička ponuda i turistička potražnja,
što dovodi do toga da turističko tržište možemo podijeliti na dva dijela (Čavlek i sur.,
2011):
- receptivno turističko tržište – dio turističkog tržišta na kojem je koncentrirana
turistička ponuda,
- emitivno turističko tržište – dio turističkog tržišta na kojem je koncentrirana
turistička potražnja.
Element koji povezuje ova dva tržišta su turistički posrednici, te se slijedom toga
konstitutivnim elementima turističkog tržišta smatraju (Čavlek i sur., 2011):
- turistička ponuda,
- turistička potražnja,
- turistički posrednici.
Iz navedenoga može se zaključiti da se turističko tržište može analizirati s najmanje tri
aspekta: kao predmet razmjene, način povezivanja turističke ponude i potražnje, te
geografski određeni prostor na kojem se susreću turistička ponuda i turistička potražnja.
Turizam Republike Hrvatske nakon uspostave državne samostalnosti prošao je
dvadestogodišnji proces tranzicije koji je bio težak i zahtjevan, i koji je zadirao kako u
cjelokupno gospodarstvo tako i u društvene odnose i društveni razvitak zemlje. Upravo
hrvatski turizam pokazao je tu svoju snagu, te je bio i ostao glavni pokretač
gospodarstva Republike Hrvatske. Tu svoju snagu pokazuje od 2000. godine, od kada se
turizam Republike Hrvatske razvija, a prihodi od turizma iz godine u godinu rastu.
Hrvatski turizam uspješno je odolijevo i uspješno se borio sa svjetskom financijskom
krizom 2008. godine, što je bilo potvrđeno stopama rasta koje su bile daleko bolje od
konkurenata. Godine 2013. ulaskom u zajednicu članica Europske unije pred Republiku
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 12
Hrvatsku stavljaju se novi izazovi koje Republika Hrvatska mora gledati kroz prizmu
novih prilika i daljnjih mogućnosti za razvoj. „Europska unija prepoznaje Hrvatsku kao
turističku destinaciju s potencijalom, pa je naša zadaća da ih maksimalno iskoristimo u
interesu rasta vlastitog blagostanja, a koristeći vrijednosni sustav održivog razvoja i
konkurentske strategije EU na područja turizma (http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html). Vođena time, Republika
Hrvatska izradila je strategiju razvoja hrvatskog turizma pod nazivom „Strategija
razvoja turizma RH do 2020. godine“. To je projekt, u okviru kojeg su provedena brojna
istraživanja, a predstavljen je u 13 pojedinačnih izvještaja. Javnosti je prezentirana na
Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku, 19. listopada 2012., a Hrvatski sabor ju je
prihvatio i donio na sjednici 26. travnja 2013. godine. Strategija govori o tome gdje smo
mi danas (polazna pozicija hrvatskog turizma, ograničenja i prilike za razvoj), kamo
idemo (ciljevi, razvoj i zadaci), te kako doći do cilja (obuhvaća aktivnosti usmjerene na
razvoj proizvoda / smještajne ponude / infrastrukture, ulaganje u investicije / marketing,
jačanje ljudskog potencijala, te upravljanje turističkim razvojem).
3.1. Analiza turističke ponude Republike Hrvatske
Turistička ponuda definira se kao dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač robe i
usluga, odnosno kao ona količina roba i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi
zadovoljenja turističke potražnje (Čavlek i Vukonić, 2001). Rezultat onoga što
turistička ponuda na turističkom tržištu nudi, a što zadovoljava potrebe
turista/potrošača, odnosno turističku potražnju, je turistički proizvod. Turistički
proizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i
izvedenoj turističkoj ponudi (Čavlek i Vukonić, 2011).
Republika Hrvatska smještena je u srcu Europe. Osim što kroz nju prolaze važni
cestovni i željeznički pravci koji povezuju sjever sa jugom Europe, istok sa zapadom,
zemlja je to bogata poviješću, kulturnom baštinom, prirodnim bogatstvima i
gostoljubivim ljudima. Hrvatska je zemlja koju je nemoguće riječima opisati, treba ju
doživjeti. Upravo Hrvatska turistička zajednica je institucija koja vodi brigu o tome
kako Republiku Hrvatsku približiti i dočarati potencijalnim turistima, te to pokušava uz
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 13
razne slogane. Aktualni slogan HTZ glasi „Hrvatska puna života“ („Croatia full of
life“).
Republika Hrvatska podijeljena je na 5 turističkih regija: sjeverno hrvatsko primorje,
južno hrvatsko primorje, gorska regija, peripanonska regija i panonska regija. Svaka od
tih regija je jedinstvena, te posjeduje prirodna i kulturna bogatstva i dobra koja ju
razlikuju od ostalih. Upravo u toj različitosti vidi se njena prednost u odnosu na
konkurente, te na tim vrijednostima treba graditi turistički identitet koji će biti
prepoznatljiv na svjetskom turističkom tržištu. Te vrijednosti su Jadransko more, otoci,
otočići, hridi i grebeni, dok je obala Republike Hrvatske, iza Grčke, najrazvedenija
obala. Također ne treba zanemariti niti dobru cestovnu povezanost, koja je itekako
bitna, ne samo za turistički, već i za cjelokupni razvoj gospodarstva jedne države
(vidjeti Tablicu 1).
Tablica 1: Opći podaci o Republici Hrvatskoj (2016.)
OPĆI PODACI O REPUBLICI HRVATSKOJ (2016.)
Površina ukupno 88.073 km²
Površina kopna 56.594 km²
Površina mora 31.479 km²
Stanovništvo 4.28 mil.
Glavni grad Zagreb (0.8 mil. stanovnika)
Dužina obale 6.278 km
- Dužina kopnenog dijela obale 1.880 km
- Dužina otočkog dijela obale 4.398 km
Broj otoka, otočića, hridi i grebena 1.244
- Broj otoka i otočića 602
- Broj hridi i grebena 642
Dužina cestovne mreže (2016.) 26.958,50 km
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online)
Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (8.8.2017.)
Osim prirodnih dobara, Republika Hrvatska posjeduje i kulturna dobra koja se nalaze na
popisu Svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a (vidjeti Tablicu 2).
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 14
Tablica 2: Svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.)
Svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.)
Stari grad Dubrovnik Povijesni kompleks
Splita i Dioklecijanova
palača
Nacionalni park
Plitvička jezera
Stari grad Trogir
Eufrazijeva bazilika u
Poreču
Katedrala Sv. Jakova u
Šibeniku
Starogradsko polje na
otoku Hvaru
Stećci – kameni
srednjovjekovni
nadgrobni spomenici
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online)
Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976 Statistika – Turizam u brojkama
2016. (8.8.2017.)
Nematerijalnu svjetsku baštinu čine nematerijalna kulturna dobra kao što su: društevni
običaji, rituali, festivali, umjetničke izvedbe i tradicija, te znanja i umijeća
tradicionalnih obrta (vidjeti Tablicu 3). Da bi se našla na popisu nematerijalne svjetske
baštine, nematerijalna baština mora biti: tradicionalna, reprezentativna, inkluzivna i
temeljena na zajednici koja se s njom identificira, koja ju stvara, održava i prenosi.
Tablica 3: Svjetska nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.)
Svjetska nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.)
Festa sv. Vlaha u Dubrovniku Čipkarstvo u Lepoglavi, na
Hvaru i Pagu
Hvarska procesija „Za križen“
Godišnji pokladni ophod
zvončara s područja
Kastavštine
Dvoglasno pjevanje i sviranje
istarske ljestvice
Proljetna procesija Ljelja ili
kraljica iz Gorjana
Umijeće izrade drvenih dječjih
igračaka iz Hrvatskog zagorja
Mediteranska prehrana
Glazbeni izričaj ojkanje Bećarac iz Slavonije, Baranje i
Srijema
Sinjska alka – viteški turnir u
Sinju
Medičarski obrt u Sjevernoj
Hrvatskoj
Nijemo kolo Dalmatinske zagore Klapsko pjevanje
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online)
Dostupno na: https://mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u brojkama
2016. (8.8.2017.)
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 15
Republika Hrvatska u pogledu prirodnih znamenitosti izrazito je bogata i raznolika
zemlja. Tome u prilog govori broj zaštićenih područja prirode, kojih je ukupno 409
(vidjeti Tablicu 4). Ta zaštićena područja podjednako su zastupljena u primorskom,
gorskom i panonsko-peripanonskom dijelu Hrvatske, te postaju važan dio turističke
ponude prostora na kojem se protežu. Površinom obuhvaćaju 8,56% ukupne površine
Hrvatske.
Tablica 4: Zaštićena područja prirode (2016.)
Zaštićena područja prirode (2016.)
Broj Površina ha Kopno More
Ukupno 409 747.618,99 686.381,16 61.237,85
Nacionalni park 8 97.963,16 76.311,36 21.651,80
Park prirode 11 432.048,53 413.147,58 18.900,95
Strogi rezervat 2 2.419,32 2.419,32 -
Posebni rezervat 77 40.013,01 28.518,19 11.494,82
Regionalni park 2 102.554,95 102.554,95 -
Park – šuma 26 2.986,22 2.986,22 -
Značajni krajobraz 83 127.910,53 118.196,39 9.714,14
Spomenik prirode 81 226,61 226,61 -
Spomenik parkovne
infrastrukture
119 836,42 836,42 -
Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online)
Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (8.8.2017.)
Smještajna infrastruktura prati trend razvoja turizma, te iz godine u godinu raste broj
postelja. Godine 2016. taj broj iznosio je 1.133.751. Najviše postelja nalazi se u rukama
privatnih iznajmljivača, dok najmanje čine postelje u sklopu odmarališta (vidjeti
Tablicu 5).
Tablica 5: Smještajni kapaciteti po broju postelja (2016.)
Smještajni kapaciteti po broju postelja (2016.)
Hoteli i aparthoteli 137.222
Turistička naselja 30.087
Turistički apartmani 14.753
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 16
Kampovi i kampirališta 227.559
Privatne sobe 668.830
Lječilišta 2.071
Odmarališta 1.849
Hosteli 15.176
Ostalo 31.927
Nekategorizirani objekti 4.277
Ukupno 1.133.751
Izvor: obrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (8.8.2017.)
Gledajući statistiku smještajnih kapaciteta po županijama, također se prati trend razvoja
turizma, i upravo se preko ovih pokazatelja vidi ta razvijenost, odnosno nerazvijenost
hrvatskog turizma, a koji su vezani uz regije na koje je podijeljena Republika Hrvatska.
Županije koje se nalaze u regijama sjevernog i južnog hrvatskog primorja posjeduju oko
95% sveukupnog broja postelja (vidjeti Tablicu 6). Ove dvije regije vezane su uz
kupališni turizam, vezane su uz Jadransko more, i upravo na ovoj statistici vidi se taj
sezonski karakter hrvatskog turizma, koji naravno treba održavati, njegovati, po potrebi
nadopunjavati, ali od kojega se treba odmaknuti i graditi turizam koji će biti aktivan
svih 365 dana u godini, a koji će biti zastupljen u svim regijama Republike Hrvatske.
Tablica 6: Smještajni kapaciteti po županijama (2016.)
Smještajni kapaciteti po županijama (2016.)
Županija Broj postelja Broj postelja u hotelima
Zagrebačka 1.726 356
Krapinsko-zagorska 2.633 1.294
Sisačko-moslavačka 1.073 247
Karlovačka 7.457 753
Varaždinska 2.309 794
Koprivničko-križevačka 730 357
Bjelovarsko-bilogorska 730 193
Primorsko-goranska 194.126 24.583
Ličko-senjska 41.057 2.409
Virovitičko-podravska 609 141
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 17
Požeško-slavonska 479 0
Brodsko-posavska 995 339
Zadarska 147.102 8.546
Osječko-baranjska 2.661 1.185
Šibensko-kninska 92.480 8.361
Vukovarsko-srijemska 1.463 486
Splitsko-dalmatinska 239.329 24.478
Istarska 294.339 31.533
Dubrovačko-neretvanska 85.985 21.518
Međimurska 1.359 576
Grad Zagreb 15.109 7.087
Ukupno 1.133.751 135.236
Izvor: obrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (8.8.2017.)
Iz svega navedenog može se zaključiti da je konkurentska prednost Hrvatske u visokoj
razini očuvanosti prirode, eko sustava i staništa, biološkoj i krajobraznoj raznolikosti,
kulturnoj baštini, i upravo na tome treba temeljiti održivost turizma, te uz kvalitetno
upravljanje doći do dugoročno dobrih rezultata.
3.2. Analiza turističke potražnje Republike Hrvatske
Najčešće se turistička potražnja za potrebe turističke statistike definira kao ukupan broj
osoba koje sudjeluju u turističkim kretanjima ili se žele uključiti u turistička kretanja da
bi se koristile različitim turističkim uslugama u mjestima izvan svoje uobičajene sredine
u kojoj žive i/ili rade (Cooper i sur., 2005.).
U posljednjih tridesetak godina turistički promet obilježavaju tri različite etape. Do
sredine 1980-ih broj turističkih dolazaka se povećavao, te je prešao 10 milijuna
dolazaka (vidjeti Graf 1). Nakon toga dolazi desetogodišnja etapa strelovitog pada, to je
vrijeme Domovinskog rata, kada broj turista jedva dostiže do 2,5 milijuna turističkih
dolazaka. U poslijeratnom razdoblju hrvatski turizam se polako oporavlja, svake godine
bilježi rast, da bi 2016. dosegnuo vrtoglavih 16,3 milijuna dolazaka i 91,3 milijuna
noćenja. Udio stranih turista veći je nego domaćih (vidjeti Graf 1 i 2).
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 18
Graf 1: Dolasci turista (1980. - 2015.)
Izvor: obrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (8.8.2017.)
Već tradicionalno, najviše stranih turista dolazi iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije,
Češke i Poljske. Dok je posljednjih desetaka godina povećan broj turista iz Francuske,
Nizozemske, ali i prekomorskih zemalja (vidjeti Graf 2).
Graf 2: Struktura stranog turističkog prometa po zemljama (2015. i 2016.)
0
2,000
4,000
6,000
8,000
10,000
12,000
14,000
16,000
1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015.
Dolasci turista - mil. (1980. - 2015. )
Ukupno Domaći Strani
0
5
10
15
20
25
30
Struktura stranog turističkog prometa po zemljama (2015. i 2016.)
2015. 2016.
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 19
Izvor: obrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://mint.hr.default/aspx?id=976. Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (8.8.2017.)
Prema načinu dolaska prednjače individualna noćenja (64%), što potkrijepljuje statistika
(vidjeti Graf 3) koja govori da ovi turisti najčešće biraju privatan smještaj, te smještaj u
kampovima. Trećina gostiju dolazi u nekom obliku organiziranih aranžmana te najčešće
za smještaj biraju hotele. Prosječno se turisti zadržavaju 6 dana, dulje ljeti, a kraće
tijekom ostalih godišnjih doba.
Graf 3: Noćenja turista po vrstama objekta (2015. i 2016.)
Izvor: obrada autorice prema podacima - Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://www.mint.hr.default/aspx?id=976. Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (8.8.2017.)
Analizirajući turistički promet po županijama, najviše noćenja ostvareno je u regiji
sjeverno hrvatsko primorje, odnosno u Istarskoj (25 milijuna), i Primorsko-goranskoj
županiji (17 milijuna), slijedi regija južno hrvatsko primorje u kojoj prednjače Splitsko-
dalmatinska (16 milijuna), Zadarska županija (11 milijuna), Dubrovačko-neretvanska
(8,73 milijuna), te Šibensko-kninska županija (6 milijuna). Što se tiče kontinenta, valja
izdvojiti grad Zagreb koji iz godine u godinu bilježi pozitivan trend zahvaljujući
05
101520253035404550
Noćenja turista po vrstama objekta (2015. i 2016.)
2015 2016
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 20
intenzivnoj promidžbi i pozicioniranju na svjetskoj karti poželjnih gradskih turističkih
odredišta (vidjeti Graf 4).
Graf 4: Noćenja turista po županijama (2015. i 2016.)
Izvor: izrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://www.mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (8.8.2017.)
Navedeni podaci govore o stalnom rastu broja turista i o koncentraciji turističke
potražnje koja nastaje u županijama koje su vezane uz Jadransko more, tj. uz sezonski
kupališni turizam. Da bi se taj trend nastavio, ali i proširio na ostale županije, turistička
ponuda Republike Hrvatske mora se obogaćivati kroz česte inovacije turističkih
proizvoda, te ciljanim marketingom prezentirati Hrvatsku kao destinaciju u kojoj
turizam živi svih 365 dana u godini.
05
101520253035
Noćenja turista po županijama (2015. i 2016.)
2015. 2016.
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 21
4. ZNAČAJ TURIZMA U GOSPODARSTVU REPUBLIKE
HRVATSKE
Hrvatsko gospodarstvo jedno je od najjačih u jugoistočnoj Europi. Godine 1990., uz
Sloveniju i Češku, Republika Hrvatska bila je među najrazvijenijim tranzicijskim
državama, osobito u području poljoprivrede, industrijske proizvodnje, građevinarstva,
naftne industrije, brodogradnje i turizma. Njen razvoj tada je bio zaustavljen zbog
pretrpljenih velikih ratnih šteta koje su joj nanesene tijekom Domovinskog rata, a koje
su procijenjene na 37,1 milijardi USD. Završetkom rata hrvatsko socijalističko i
polutržno gospodarstvo pretvara se u sustav temeljen na privatnom vlasništvu i
otvorenoj tržišnoj ekonomiji.
„Glavni makroekonomski indikatori jesu kratak i pregledan tablični prikaz ključnih
godišnjih makroekonomskih pokazatelja hrvatskog gospodarstva tijekom duljeg
razdoblja“ (https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori), (vidjeti
Tablicu 7).
Tablica 7 prikazuje glavne makroekonomske indikatore Republike Hrvatske u razdoblju
od 2012. do 2016. godine. Iz tablice se može iščitati stanje BDP-a Republike Hrvatske,
kao najvažnijeg indikatora, zatim prosječne stope inflacije, uvoz/izvoz robe i usluga,
zaposlenost odnosno nezaposlenost, inozemni dug, te ostali indikatori. Oporavak je u
2016. godini dobio na zamahu. Neznatno povećanje BDP u 2015. označilo je kraj jedne
od najdužih recesija u EU- u, pa i u Hrvatskoj. Ekonomski oporavak pridonosi
smanjenju domaćeg i vanjskog duga. Budući da je domaća štednja i dalje veća od
ulaganja, tekući račun i dalje bilježi suficit, vanjske se obveze smanjuju. Stopa
nezaposlenosti također se vidljivo smanjuje zahvaljujući umjerenom otvaranju novih
radnih mjesta. Nakon šest godina stalnog rasta, u 2016. udio duga u BDP-u opće države
počeo se smanjivati.
Tablica 7: Glavni makroekonomski indikatori Republike Hrvatske
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Broj stanovnika (u mil.) 4,268 4,256 4,238 4,204 4,171
BDP (u mil. HRK, tekuće cijene) 330.456 329.571 328.109 335.521 345.166
BDP (u mil. EUR, tekuće cijene 43.959 43.516 43.002 44.092 45.843
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 22
BDP po stanovniku (u EUR) 10.300 10.225 10.147 10.488 10.992
BDP – realna godišnja stopa
promjene (u %)
-2,2 -1,1 -0,5 2,2 3,0
Prosječna godišnja stopa inflacije
potrošačkih cijena
3,4 2,2 -0,2 -0,5 -1,1
Tekući račun platne bilance (u mil.
EUR)
-15 446 891 2.102 1.198
Tekući račun platne bilance (u %
BDP-a)
0,0 1,0 2,1 4,8 2,6
Izvoz robe i usluga (u % BDP-a) 41,7 43,1 45,8 48,8 49,7
Uvoz robe i usluga (u % BDP-a) 41,2 42,7 43,8 46,3 46,7
Inozemni dug (u mil. EUR, na
kraju razdoblja)
45.297 45.803 46.416 45.384 41.668
Inozemni dug (u BDP-u) 103,0 105,3 107,9 102,9 90,9
Dug opće države (u % BDP-a) 70,7 82,2 86,6 86,3 83,7
Stopa nezaposlenosti (prema
definiciji ILO-a, stanovništvo
starije od 15 god.)
15,9 17,3 17,3 16,2 13,1
Stopa zaposlenosti (prema
definiciji ILO-a, stanovništvo
starije od 15 god.)
43,2 42,1 43,3 44,2 44,6
Izvor: izrada autorice prema podacima – Hrvatska Narodna Banka (2017.) (online).
Dostupno na: https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori,
Statistika - Glavni makroekonomski indikatori (13.08.2017.)
Republika Hrvatska je u 2015. godini izašla iz šestogodišnje recesije i sada je u tijeku
snažan oporavak. Recesija je imala značajan i dugotrajan učinak na hrvatsko
gospodarstvo jer je ukazala na važne strukturne slabosti i makroekonomske neravnoteže
akumulirane u godinama koje su prethodile recesiji. Ekonomski analitičari predviđaju
snažan rast hrvatskog gospodarstva sve do 2018. godine, te će se tada postupno
stabilizirati.
4.1. Udio turizma u BDP-u Republike Hrvatske
Ekonomski se rast izražava BDP-om, odnosno BDP-om po stanovniku, te on pokazuje
cjelokupnu vrijednost proizvodnje svih finalnih dobara i usluga određene zemlje,
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 23
promatranu kroz vremensko razdoblje od godinu dana. Gospodarski razvoj čvrsto je
povezan s gospodarskim rastom, te se stručnjaci iz polja ekonomije slažu da su
dostupnost tehnologije, ljudski kapital, prirodna bogatstva, te kapital glavne odrednice
dugoročnog gospodarskog rasta.
Završetkom Domovinskog rata, Republika Hrvatska kreće u obnovu i ulaganje u razvoj.
Tako 1994. godine dobiva prve zajmove od Svjetske banke i Europske banke za obnovu
i razvoj. Ti zajmovi su s jedne strane vodili oporavku gospodarstva, dok su sa druge pak
strane vodili zaduživanju. No, Republika Hrvatska je ušla u etapu rasta bruto domaćeg
proizvoda (BDP-a) (vidjeti Sliku 1). Najviša godišnja stopa rasta od 5,2% zabilježena je
davne 2002. godine. Taj trend nastavio se do 2008. kada je došlo do pada i stagnacije
zbog recesije koja je pogodila svjetsko gospodarstvo. Devedesetih godina u strukturi
BDP-a prednjačio je uslužni sektor (59%), potom industrijski (32%), te poljoprivredni
sektor (9%). Danas svi ti sektori bilježe negativan trend, osim turizma koji je u stalnom
rastu.
Slika 1: Kretanje BDP-a Republike Hrvatske (2011. - 2017.)
Izvor: Državni zavod za statistiku (2017.), BDP (realne stope rasta) (online).
Dostupno na: http://www.dzs.hr (11.9.2017.)
Turizam u mnogim državama ima iznimo veliku ulogu u gospodarstvu, a upravo za
hrvatsko gospodarstvo turizam je glavni pokretač i strateški pravac razvoja. Hrvatski
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 24
turizam značajan je izvor izvoznih prihoda. Inozemna potražnja ima izrazito
dominantnu ulogu u hrvatskom turizmu, što možemo iščitati iz prijašnjih tablica (broj
stranih posjetitelja/noćenja), te se sukladno tome reflektira i u prihodima od turizma i u
samom BDP-u Republike Hrvatske. Iz tablice možemo uočiti da po visini BDP-a
dominiraju 2012. i 2016., ali zanimljivo je uočiti da prihodi od turizma i udio turizma u
BDP-u ne prate kretanje ukupnog BDP-a, već imaju svoju putanju stalnog rasta (vidjeti
Tablicu 8).
Tablica 8: BDP, prihod od putovanja i udio turizma u BDP-u Republike Hrvatske
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
(procjena)
BDP u mil. € (u tekućim
cijenama)
44.223 43.478 43.060 43.845 45.659
Turizam (prihod od
putovanja u mil. €)
6.829,0 7.202,8 7.402,3 7.961,9 8.635,0
Udio turizma u ukupnom
BDP-u (u %)
15,4 16,6 17,2 18,2 18,9
Izvor: izrada autorice prema podacima – Hrvatska Narodna Banka (2017.), Glavni
makroekonomski indikatori (online).
Dostupno na: https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori i
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online). Dostupno na:
https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika -2012./2013./2014./2015./2016.
(14.08.2017.)
Danas taj udio prelazi 18% i daleko je najviši u Europi. Taj postotak zabrinjava neke
ekonomske analitičare koji smatraju da je previsok. „Naravno kako rast prihoda od
turizma sam po sebi je odlična vijest, no ono što je zabrinjavajuće da petina prihoda
Države ovisi o jednom sektoru, a pogotovu o turizmu koji je sklon utjecaju raznih
vanjskih faktora koje ne možemo kontrolirati“, (https://www.hrturizam.hr/hrvatska-ima-
najveci-udio-turizma-u-bdu-u-u-europi-cak-1801-posto/), (14.08.2017.).
4.2. Ekonomske funkcije i učinci turizma
Učinci turizma u gospodarstvu ovise o sadržaju i kvaliteti turističkih usluga, odnosno o
mogućnostima koje to turističko tržište može ponuditi, dok uloga turizma u
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 25
gospodarstvu proizlazi iz njegovih ekonomskih funkcija. Većina autora navodi deset
ekonomskih funkcija turizma: multiplikativna funkcija, zaposlenička funkcija,
konverzijska funkcija, funkcija uravnoteženja platne bilance, funkcija razvoja
nedovoljno razvijenih područja, funkcija poticanja međunarodne razmjene dobara,
induktivna funkcija, apsorpcijska funkcija, integracijska funkcija te akceleratorska
funkcija (Bartoluci, 2013).
Multiplikativnom funkcijom dobiva se cjelovita slika ekonomskih učinaka koji se
ostvaruju turističkom potrošnjom. Ona se tumači tezom da se sredstva turističke
potrošnje nakon svoje osnove cirkulacije, od mjesta gdje su nastala do mjesta potrošnje,
ne zaustavljaju nego da njihov najveći dio nastavlja cirkulirati i time dalje utječe na
daljnja gospodarska zbivanja (Blažević, 2007).
Ekonomski učinci turističke potrošnje nastali temeljem multiplikacije mogu biti:
izravni, neizravni i inducirani učinci turističke potrošnje. Svaka jedinica potrošnje
tijekom svog cirkuliranja potiče gospodarske procese, prije nego li izađe iz
gospodarstva, a kojima se stvara veći dohodak nego što iznosi početna potrošnja.
Izravni ekonomski učinci turističke potrošnje podrazumijevaju direktnu turističku
potrošnju, onu koja se primarno slijeva u ugostiteljstvo, turističko posredništvo, promet
i trgovinu na malo. Neizravni ekonomski učinci turističke potrošnje odnose se na
podmirivanje troškova od strane pružatelja turističkih usluga prema svojim
dobavljačima, tj. onih troškova koji su nastali u procesu formiranja turističke usluge.
Inducirani ekonomski učinci turističke potrošnje nastaju kao rezultat potrošnje lokalnog
stanovništva i privremeno zaposlene nerezidentne radne snage, koji su prethodno
omogućili direktni i indirektni učinak turističke potrošnje. Multiplikator potrošnje
utvrđuje se na temelju potrošnje inozemnih turista, s obzirom na to da to predstavlja
novi dodatni impuls domaćem gospodarstvu i kao takav ulazi u cirkulaciju, što zapravo
čini svojevrstan izvoz i kao takav ima pozitivan učinak na dohodak.
Najbolji način za mjerenje učinka turizam je satelitski račun turizma (TSA) kojim se
pruža uvid u izravne i neizravne učinke turizma na gospodarstvo. „Satelitski račun
turizma je statistički okvir za kvantificiranje veličine turizma u okviru nacionalnog
računovodstva, koji pruža uvid u izravne učinke turizma na gospodarstvo. Mjerenje
ukupnog doprinosa turizma gospodarstvu podrazumijeva, stoga, povezivanje satelitskog
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 26
računa turizma s različitim modelima koji mogu sagledati makroekonomski utjecaj
turizma“ (Alhert, 2008). Koncepcija TSA osmišljena je tako da se na uravnotežen način,
odnosno potražnja = ponuda, prikažu vrijednosti ključnih ekonomskih učinaka turizma.
Tako se na stranu potražnje stavlja: domaća turistička potrošnja, potrošnja na poslovna
putovanja u zemlji, državna potrošnja na turizam, izvoz putem turizma i kapitalna
ulaganja. Dok je na strani ponude: udio turizma u ostvarenju BDP-a, zapošljavanje u
turizmu, uvoz robe i usluga zbog turizma, te udio javnih prihoda ostvarenih po osnovi
turizma. To je jako složen i zahtjevan proces. Republika Hrvatska raspolažući podacima
domaćih institucija (DZS-om, Institutom za turizam i Ministarstvom turizma) te uz
pomoć i suradnju WTTC-a, do sada je tri puta izradila TSA. Tablica 9 pokazuje dio
jedne takve.
Tablica 9: Procjena ekonomskih učinaka turizma u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu
prema Turističkoj satelitskoj bilanci
Pokazatelji Apsolutne vrijednosti Udio u ukupnom %
Turizam u BDP-u na izravnoj osnovi 34 718 mil. kn 12,1
Turizam u BDP-u na izravnoj i neizravnoj osnovi 73 209 mil. kn 25,5
Državna potrošnja na turizma 806 mil. kn 1,4
Kapitalna ulaganja u turizam 9 127 mil. kn 9,9
Izvoz putem turizma 55 223 mil. kn 41,5
Uvozna komponenta u ukupnoj turističkoj ponudi 18 174 mil. kn 19,9
Zaposleni u turizmu na izravnoj osnovi 159 100 13,6
Zaposleni u turizmu na izravnoj i neizravnoj
osnovi
335 500 28,7
Izvor: World Travel and Tourism Council (2008.), Croatia – Travel & Tourism: The
Winds of Change, WTTC, London, str.14.
Brojni stručnjaci u Hrvatskoj bave se problemima mjerenja ekonomskih učinaka
turizma, stoga te napore treba pozdraviti. Sastavljeni pregledi, tablice, te procjene u
okviru TSA svojevrstan su ulog u budućnost jer će zornije i realnije dati sliku stvarnih
ekonomskih učinaka turizma u okviru nacionalnog gospodarstva.
Jedna od najvažnijih ekonomskih funkcija turizma, uz multiplikativnu, svakako je i
zaposlenička funkcija. Pritom valja razlikovati izravno zapošljavanje u turizmu od
neizravnog. Izravno zapošljavanje podrazumijeva sva ona radna mjesta čiji djelatnici
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 27
dolaze u neposredan kontakt s privremenim posjetiteljima, koja spadaju pod sektor
turizma (ugostiteljstvo, turističko posredništvo, te promet i trgovina na malo). Dok
neizravno zapošljavanje podrazumijeva sva ona radna mjesta koja su povezana s
aktivnostima koje su usmjerene na razvoj turizma (prerađivačka industrija, energetika i
vodoopskrba, financijsko poslovanje, javna uprava, obrazovanje i tome slično).
Razvojem tehnologije, u klasičnoj industriji (drvnoj, tekstilnoj, automobilskoj i sl.)
dolazi do porasta outputa uz smanjenje zaposlenosti. Kod turizma je to drugačije.
Turizam spada u uslužni sektor, što znači da su ljudi jedan od bitnijih faktora i da bez
njih turizam ne može, te taj sektor pokazuje sposobnost ne samo da apsorbira višak
zaposlenih u industriji, već sudjeluje i u povećanju ukupne zaposlenosti.
Statistika (vidjeti Tablicu 10) pokazuje da broj zaposlenih u djelatnostima pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja hrane iz godine u godinu raste, pogotovo u pravnim
osobama. Veseli i činjenica da se broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama vrti
oko 33.000 što pozitivno utječe na oživljavanje gospodarstva, ali i na povećanje
standarda tog dijela stanovništva. Broj zaposlenih u turizmu bio bi daleko veći kada bi u
statistiku uključili i ostale djelatnosti koje doprinose turističkom gospodarstvu, kao što
su prijevoz/promet, putničke agencije, trgovina i tome slično.
Tablica 10: Zaposleni u turizmu
Zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hranom
Djelatnost pružanja smještaja, pripreme i
usluživanja hranom (u ‰)
Udio u ukupno zaposlenim
Godina Ukupno U pravnim
osobama
U obrtu i
slobodnim
profesijama
Ukupno U pravnim
osobama
U obrtu i
slobodnim
profesijama
2012. 82 47 35 6,1 4,1 16,4
2013 84 50 35 6,3 4,4 16,8
2014 85 52 33 6,4 4,6 16,6
2015 90 58 32 6,9 5,2 16,7
2016. 93 61 32 7,0 5,2 16,6
Izvor: obrada autorice prema podacima - Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://www.mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (15.8.2017.)
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 28
„Turizam je djelatnost (prema NKD-u „djelatnost pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane“) u kojoj se isplaćuje ispodprosječna neto plaća tj. gotovo četvrtina
zaposlenih u toj djelatnosti, u pravnim osobama, ima neto plaću u rasponu od 3.500 do
4.500 kuna“, (https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-turizma-u-20165899,
15.08.2017.). Razlog isplaćivanja ovakvih ispodprosječnih plaća leži u tome što oko
60% zaposlenih u turizmu posjeduje srednju stručnu spremu (vidjeti Sliku 2).
Slika 2: Prosječne neto plaće u pravnim osobama
Izvor: DZS; obrada: HGK (online).
Dostupno na: https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-turizma-u-20165899
(15.08.2017.).
Turizam je u Hrvatskoj onaj dio gospodarskog sustava koji može dati značajan doprinos
bržem gospodarskom razvoju. U Hrvatskoj postoje veliki potencijali za povećanje
turističkih aktivnosti što će samim time generirati i veći broj radnih mjesta u turizmu
kao i povezanim gospodarskim granama. Hrvatskoj za uspješno rješavanje problema
nezaposlenosti putem turizma, kao primjer mogu poslužiti pozitivna iskustva zemalja
(Blažević, 2007).
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 29
5. KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNOSTI TURIZMA
REPUBLIKE HRVATSKE I ZEMALJA U OKRUŽENJU
Prema statističkim podacima dostupnim na stranicama – Eurostat Statistic Explaned, u
2014. godini na tržištu Europske unije procjenjeno je da je ostvareno 1,2 milijarde
turističkih putovanja. 74,9% svih putovanja ostvarena su na domaćem odredištu, u tome
prednjače Rumunjska, Španjolska i Portugal. Ostatak putovanja bilo je u inozemstvo,
što je slučaj kod manjih država poput Luksemburga, Belgije, Malte, Slovenije i
Švicarske. Iz perspektive ponude, na tržištu EU-28 2014. godine, na raspolaganju je bilo
oko 570 tisuća smještajnih objekata, kojima se osiguralo 31 milijun postelja. Gotovo
trećina svih postelja nalazi se u Francuskoj i Italiji.
Zbog financijske i gospodarske krize 2008. i 2009. zabilježeno je kratkotrajno
smanjenje broja noćenja, što nije bio slučaj prethodnih godina. Tijekom 2008. broj
turističkih noćenja se smanjio za 0,6%, dok u 2009. dodatnih 2,1%. Nakon toga od
2010. pa na dalje, broj turističkih noćenja je rastao, da bi u EU-28 2014. dostigao
vrhunac od 2,7 milijardi noćenja.
Najveći konkurenti Republici Hrvatskoj zemlje su Mediterana koje u najvećoj mjeri
turistima nude ono što i Republika Hrvatska, a to su sunce i more. U tome prednjači
Španjolska s ostvarenih 260 milijuna noćenja ili 21,5% ukupnog broja EU-28 (vidjeti
Graf 5). Nakon toga slijedi susjedna Italija sa 187 milijuna noćenja ili 15,5%, Grčka sa
6,2%, te Republika Hrvatska s 5,1%, te zauzima 8. mjesto. S druge pak strane ako se u
izračunu ovih vrijednosti uzima veličina država te broj stanovnika, odnosno broj
noćenja (rezidenata i nerezidenata), čime se dobiva pokazatelj intenziteta turizma, graf
dobiva drugačiji oblik. Na prvo mjesto izbija Malta, slijedi ju Cipar pa Hrvatska.
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 30
Graf 5: Top 10 turističkih destinacija EU (2014.)
Izvor: obrada autorice prema podacima – Eurostat Statistic Explaned (online). Dostupno
na: ec.europa/eurostat/statistic-explaned/index.php/, File: Top 10 tourism destinations
– nights spent at tourist accommodation establisments, 2014 (milion nights spent in the
country by non-residents) YB16.PNG (9.8.2017.)
Prema rezultatima koje provodi Travel and Tourism Competitiveness Report, odnosno
Svjetski gospodarski forum, hrvatski je turizam u 2017. godini prema svojoj
međunarodnoj konkurentnosti zauzeo 32. mjesto u svijetu (vidjeti Graf 6 i 10), što je za
jedno mjesto bolje nego li 2015. godine. Pritom je primjetno zaostajanje za
konkurentima, prvenstveno za Španjolskom koja je 1. od 136 analiziranih zemalja
(vidjeti Graf 6 i 7), potom na visokom 8. mjestu našla se Italija (vidjeti Graf 6 i 8), te
slijedi Grčka koja je zauzela 24. mjesto (vidjeti Graf 6 i 9).
Graf 6: Mjesto na listi i ocjena prema Svjetskom gospodarskom forumu
Izvor: obrada autorice prema podacima – World Economic Forum (online). Dostupno
na: https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017,
The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017 (16.8.2017.)
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Španjolska
Francuska
Austrija
Grčka
Portugal
EU - 28
Top 10 turističkih destinacija EU (2014.)
18
24
32
5.43 4.99 4.51 4.42
Španjolska Italija Grčka Republika Hrvatska
Mjesto na listi i ocjena prema Svjetskom gospodarskom forumu
Mjesto na listi Ocjena
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 31
Španjolska je međunarodno najkonkurentnija i najbolje ocjenjena u sferi: turističke
infrastrukture (rang 2), kvaliteti zdravstvene zaštite (rang 24), raspoloživosti prirodnih
resursa (rang 9), raspoloživosti kulturnih dobara (rang 2), sigurnosti i zaštite (rang 18),
ljudskih resursa (34), ICT (rang 29), ekološkoj održivosti (rang 31), odličnoj
povezanosti cestovnim prijevozom (rang 15), i zračnim prijevozom (rang 9), te kao
međunarodno otvorena zemlja (rang 32) (vidjeti Graf 7).
Graf 7: Konkurentnost španjolskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu
Izvor: obrada autorice prema podacima – World Economic Forum (online). Dostupno
na: https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017
The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017 (16.8.2017.)
Italija je međunarodno najkonkurentnija i najbolje ocjenjena u sferi: turističke
infrastrukture (rang 11), kvaliteti zdravstvene zaštite (rang 30), raspoloživosti prirodnih
resursa (rang 12), raspoloživosti kulturnih dobara (rang 5), odlične povezanosti
cestovnim prijevozom (rang 22), i zračnim prijevozom (rang 23), te kao međunarodno
otvorena zemlja (rang 29) (vidjeti Graf 8).
75
18 2434 29
5
43
98
31
9 152 9 2
Posl
ovno o
kru
ženje
Sig
urn
ost
i z
ašti
ta
Zdra
vlj
e i
hig
ijen
a
Lju
dsk
i re
surs
i
ICT
Pri
ori
tet
turi
zma
Međ
unar
odna
otv
ore
nost
Konkure
ntn
ost
cij
ena
Održ
ivost
okoli
ša
Zra
čni
pri
jevoz
Ces
tovna
infr
astr
uktu
ra
Turi
stič
ka
infr
astr
uktu
ra
Pri
rodni
resu
rsi
Kult
urn
i re
surs
i
Okolina Turistička politika Infrastruktura Prirodni i
kulturni resursi
Španjolska 1/136
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 32
Graf 8: Konkurentnost talijanskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu
Izvor: obrada autorice prema podacima – World Economic Forum (online). Dostupno
na: https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017,
The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017 (16.8.2017.)
Grčka je međunarodno najkonkurentnija i najbolje ocjenjena u sferi: turističke
infrastrukture (rang 18), kvalitete zdravstvene zaštite (rang 11), raspoloživosti prirodnih
resursa (rang 32), raspoloživosti kulturnih dobara (rang 27), odlična povezanost zračnim
prijevozom (rang 26), te kao međunarodno otvorena zemlja (rang 32) (vidjeti Graf 9).
121
70
30
67
37
75
29
124
3723 22
11 12 5
Posl
ovno o
kru
ženje
Sig
urn
ost
i z
ašti
ta
Zdra
vlj
e i
hig
ijen
a
Lju
dsk
i re
surs
i
ICT
Pri
ori
tet
turi
zma
Međ
unar
odna
otv
ore
nost
Konkure
ntn
ost
cij
ena
Održ
ivost
okoli
ša
Zra
čni
pri
jevoz
Ces
tovna
infr
astr
uktu
ra
Turi
stič
ka
infr
astr
uktu
ra
Pri
rodni
resu
rsi
Kult
urn
i re
surs
i
Okolina Turistička politika Infrastruktura Prirodni i
kulturni
resursi
Italija 8/136
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 33
Graf 9: Konkurentnost grčkog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu
Izvor: obrada autorice prema podacima – World Economic Forum (online). Dostupno
na: https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017,
The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017 (16.8.2017.)
Republika Hrvatska međunarodno je najkonkurentnija i najbolje ocjenjena u sferi:
turističke infrastrukture (rang 5), kvaliteti zdravstvene zaštite (rang 19), raspoloživosti
prirodnih resursa (rang 20), ekološkoj održivosti (rang 21), osobnoj sigurnosti (rang 24),
te kao međunarodno otvorena zemlja (rang 26) (vidjeti Graf 10). Povoljna je okolnost
što je Republika Hrvatska prema pokazatelju cjenovne konkurentnosti približno isto
rangirana kao i konkurenti, gdje je Italija najgore rangirana. Konkurenti su bolje
rangirani u rangu ljudskih potencijala i zračnog prijevoza (vidjeti grafove 7, 8, 9, 10).
10353
1149 51
15 3290
39 26 48 18 32 27
Posl
ovno
okru
ženje
Sig
urn
ost
i
zašt
ita
Zdra
vlj
e i
hig
ijen
a
Lju
dsk
i
resu
rsi
ICT
Pri
ori
tet
turi
zma
Međ
unar
odna
otv
ore
nost
Konkure
ntn
os
t ci
jena
Održ
ivost
okoli
ša
Zra
čni
pri
jevoz
Ces
tovna
infr
astr
uktu
ra
Turi
stič
ka
infr
astr
uktu
ra
Pri
rodni
resu
rsi
Kult
urn
i
resu
rsi
Okolina Turistička politika Infrastruktura Prirodni i
kulturni
resursi
Grčka 24/136
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 34
Graf 10: Konkurentnost hrvatskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu
Izvor: obrada autorice prema podacima – World Economic Forum (online). Dostupno
na: https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017,
The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017 (16.08.2017.)
Ovakvi statistički podaci imaju važnu ulogu u praćenju gospodarskog potencijala
određene zemlje i njenog turističkog potencijala, te se upotrebljavaju za praćenje
politike turizma, regionalne politike i politike održivog razvoja.
114
24 19
85
47
77
26
100
21
52 46
520
39
Posl
ovno o
kru
ženje
Sig
urn
ost
i z
ašti
ta
Zdra
vlj
e i
hig
ijen
a
Lju
dsk
i re
surs
i
ICT
Pri
ori
tet
turi
zma
Međ
unar
odna
otv
ore
nost
Konkure
ntn
ost
cij
ena
Održ
ivost
okoli
ša
Zra
čni
pri
jevoz
Ces
tovna
infr
astr
uktu
ra
Turi
stič
ka
infr
astr
uktu
ra
Pri
rodni
resu
rsi
Kult
urn
i re
surs
i
Okolina Turistička politika Infrastruktura Prirodni i
kulturni
resursi
Republika Hrvatska 32/136
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 35
6. PERSPEKTIVE RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA
Neupitno je da se hrvatski turizam iz godine u godinu razvija, što potvrđuje i statistika.
Broj postelja raste (vidjeti Graf 6), ali i broj turista (vidjeti Graf 1). Iznimka na oba
grafa, gdje se vidi drastičan pad i smještajnih kapaciteta i broja turista, je razdoblje
Domovinskog rata, odnosno razdoblje između 1990. i 1995. godine. Statistika govori da
je hrvatski turizam u zadnjih tridesetak godina udvostručio broj postelja. S oko 600.000
postelja kojima je raspolagao 1980., došao je na brojku od oko 1,2 milijuna kojima
raspolaže danas. Sukladno tome, broj turista koji su posjetili Republiku Hrvatsku 1980.
iznosio je oko 8 milijuna, dok se danas ta brojka vrti oko 16,3 milijuna.
Graf 11: Smještajni kapaciteti - broj postelja (1980. - 2015.)
Izvor: obrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika –Turizam u
brojkama 2016. (9.8.2017.)
Također, osim u rastu broja postelja, mijenja se kategorizacija objekata u kojima se
nalaze te postelje. Osim izgradnje novih hotela koji odmah u startu teže kategorizaciji u
kojoj bi dobili 4 ili 5 zvijezdica, većina postojećih nasljedstvo su još iz „zlatnog doba“
hrvatskog turizma, a to su većinom objekti koji posjeduju 2 i 3 zvijezdice, a koji se
danas preuređuju, te novom infrastrukturom, kvalitetom i ponudom dobivaju status
objekta ocijenjenog s 3, 4 ili 5 zvijezdica (vidjeti Graf 12). Iako se vidi napredak u
0
200,000
400,000
600,000
800,000
1,000,000
1,200,000
1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015.
Smještajni kapaciteti - broj postelja (1980. - 2015.)
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 36
poboljšanju postojeće i izgradnji nove smještajne infrastrukture, to još uvijek nisu
zadovoljavajuće brojke koje su dostojne mogućnosti koje može ponuditi hrvatski
turizam.
Graf 12: Struktura hotela po kategorijama (2015. i 2016.)
Izvor: obrada autorice prema podacima – Ministarstvo turizma Republike Hrvatske
(online). Dostupno na: https://mint.hr.default/aspx?id=976, Statistika – Turizam u
brojkama 2016. (9.8.2017.)
Republika Hrvatska primjer je turističke destinacije s dominacijom jednog proizvoda
(sunce i more), te je sezonskog karaktera, što je do sada kroz ovaj rad već i potvrđeno.
Nautički turizam zahvaljujući geoprometnom položaju Republike Hrvatske na dobrom
je glasu kod nautičara, te bilježi odlične rezultate. Svakodnevno možemo čitati kako je
netko od poznatih sa svojom jahtom posjetio Hrvatsku. Poslovni turizam također bilježi
rast, ali nedostatak kongresne infrastrukture, odnosno nedostatak kongresnih sala, stvara
određene probleme. Kulturni turizam također je prepoznatljiv zahvaljujući donošenju
državne strategije njegovog razvoja, te sustavnim kreiranjem i unaprijeđivanjem
regionalnih i globalno poznatih događanja, kao što su: Skijaški kup na Sljemenu,
Advent u Zagrebu, Špancirfest u Varaždinu, Porcijunkulovo u Čakovcu, Đakovečki
vezovi u Đakovu, Ultra u Splitu, Sinjska alka u Sinju i mnogi drugi događaji.
0 50 100 150 200 250 300 350
*****
****
***
**
Struktura hotela po kategorijama (2015. i 2016.)
2016. 2015.
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 37
Prateći trendove i ugledajući se na vrste turizma koji su do sada nabrojeni, Republika
Hrvatska ima veliku mogućnost razvoja ostalih vrsta turizma, a koji su definirani kao
proizvodi s izraženom perspektivom razvoja. Upravo prirodne ljepote i povoljna klima,
sigurnost zemlje, kulturna i povijesna baština, te prirodni resursi, temelj su razvoja
ostalih specifičnih oblika turizma. To su: zdravstveni turizam (wellness / lječilišni /
medicinski turizam), cikloturizam, gastronomija i enologija, rurualni i planinski
turizam, golf turizam, ekoturizam, te pustolovni i sportski turizam. To su većinom
proizvodi koje bi nudila kontinentalna Hrvatska, a koji bi se odvijali tijekom cijele
godine.
Ono što nije dobro, nedovoljno je diferenciranih proizvoda i usluga, a koji bi bili razlog
za putovanje i boravak u Hrvatskoj izvan ljetne sezone. Samim time nedostaje i
inovativnijih i kvalitenijih sadržaja boravka gostiju. Povezanost zračnog prometa,
morskog i željezničkog je prilično loša. Ovaj potonji najviše podbacuje zbog
zastarjelosti infrastrukture, dok kod prvog, odnosno zračnog prometa vidimo pomake
zahvaljujući dobroj suradnji Ministarstva turizma i vodećih turoperatora, koji ove
godine nisu zaobišli Republiku Hrvatsku, te su uveli nove zračne linije od kojih je
najatraktivnija Zagreb - Dubai. Nepovoljna investicijska klima - pretjerana
administracija, neusklađene zemljišne knjige, tromost državnih institucija, sve su to
razlozi nedolaska velikih stranih investitora, te odbijaju domaće investitore. I na kraju
najbitnije, a to su ljudski potencijali. Postojeće obrazovanje namjenjeno turizmu nije
prilagođeno trendovima potrebnim turističkom gospodarstvu ni turističkim agencijama.
Student dobije formalno znanje, ali ne dobije praksu te nakon završetka obrazovanja taj
isti student nije sposoban uključiti se na učinkovit način u radne i upravljačke procese.
Ovdje su nabrojane pozitivne i negativne stvari koje karakteriziraju hrvatski turizam.
Nabrojani su proizvodi koji su odlično iskorišteni, koji su nedovoljno iskorišteni, te koji
imaju tendeciju i dobru perspektivu razvoja i rasta. Hrvatski je turizam napravio golemi
iskorak u razvoju, ali ima još puno neiskorištenog kapaciteta i potencijala, Upravo
„Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine“ je dokument koji
treba slijediti, a čija vizija izgleda ovako (vidjeti Tablicu 11).
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 38
Tablica 11: Sustav vrijednosti nove vizije hrvatskog turizma
Sustav vrijednosti nove vizije hrvatskog turizma
Kakav bi hrvatski turizam
trebao biti?
Koji su ključni preduvjeti
razvoja hrvatskog turizma?
Čime će hrvatski turizam
privlačiti potražnju?
prepoznatljiv
(brendiranje)
dugoročna zaštita prostora i
održivo upravljanje
ekosustavom
gostoljubivošću
cjelogodišnji
(produženje sezone)
konkurentnost i
atraktivnost za investicije
kvalitetom
(izvrsnost)
razvijen na cijelom
prostoru
aktiviranje državne
imovine u svrhu turističkog
razvoja
autentičnošću
(očuvanje izvornosti)
raznovrstan
(diferencirana ponuda)
povećanje znanja i vještina
na svim razinama
raznovrsnošću sadržaja i
doživljaja
inovativan i prilagodljiv
preferencijama turista
destinacijsko upravljanje sigurnošću
Izvor: Narodne novine (online)
Dostupno na: narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html, Strategija
razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (16.8.2017.)
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 39
7. ZAKLJUČAK
U ovom radu istraženo je, te statistikom potkrijepljeno prošlo i trenutno stanje
hrvatskog turizma i gospodarstva. Istražujući ovu temu može se vidjeti kolika je
kompleksnost, ali i širina turizma, i koliko turizam utječe na ekonomsko, društveno,
tehnološko, političko i ekološko okruženje, te koliko ta okruženja djeluju na turizam.
Ne postoje upute, niti univerzalan recept za ekonomski rast i razvoj. To ovisi isključivo
o interesima i sposobnostima države. Republika Hrvatska prostorno je mala zemlja s
malobrojnim stanovništvom. Njena glavna komparativna prednost su: jedinstvena
prirodna i kulturno-povijesna baština, ekološka čistoća, ugodna klima, dobra prometna
povezanost, te Jadransko more. Stoga ne čudi što je Republika Hrvatska upravo u
turizmu prepoznala snagu koja će biti glavni strateški pravac i glavni pokretač hrvatskog
gospodarstva. Republika Hrvatska zato mora poraditi na jačanju imidža u svijetu jer je
to najvažniji preduvjet svekolikog uspjeha na međunarodnoj političkoj i gospodarskoj
sceni, te na oblikovanju i promociji identiteta zemlje, kao najpoželjnije turističke
destinacije. A to će postići upravo međusobnom suradnjom najnižih i najviših razina
koje sudjeluju u turizmu, jer kuća se gradi na dobrim temeljima.
Na lokalnoj razini treba postojati horizontala između općina i gradova, lokalnog
stanovništva i svih onih subjekata koji bilo na izravan ili neizravan način sudjeluju u
turizmu, te uspostaviti vertikalu prema nacionalnoj razini. Također je potrebno izvršiti
cjelokupnu rekonstrukciju nadležnog turističkog tržišta donošenjem najbolje moguće
strategije za ciljano područje, intenzivnom promocijom, diferencijacijom, suvremenom
tehnologijom, te ulaganjem u obrazovanje turističkih kadrova, napokon, tako istaknuti
specifične odlike destinacije.
Pozicioniranjem, prepoznatljivim imidžom i identitetom Hrvatske kao turističke
destinacije koja posjeduje sve resurse i proizvode potrebne za odvijanje cjelogodišnjeg
turizma, Republika Hrvatska bi se odmaknula od sezonske obalne djelatnosti prema
industriji koja obilježava značajan dio života i rada svih stanovnika i značajno doprinosi
ekonomskom rastu i cjelokupnom gospodarstvu Republike Hrvatske i blagostanju
sveukupnog stanovništva.
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 40
8. LITERATURA
1. Alhert, G. (2008.) Estimating the Economic Impact of an Increase in Inbound
Tourism on the German Economy using TSA Results. Journal of Travel Research
(47) str. 225-234.
2. Bartoluci, M. (2013.) Upravljanje razvojem turizma i poduzetništva: turistička
politika, razvoj i poduzetništvo u turizmu, Zagreb: Školska knjiga, str. 37.
3. Blažević, B. (2007.) Turizam u gospodarskom sustavu, Fakultet za turistički i
hotelski menadžment, Opatija, str. 377-397.
4. Cooper, C. i sur. (2005.) Tourism: principles and practice, Harlow: Pretice Hall
5. Čavlek, N. i sur. (2011.) Turizam – Ekonomske osnove i organizacijski sustav,
Zagreb: Školska knjiga, str. 23-24.
6. Čavlek, N. i Vukonić, B. (2001.) Riječnik turizma, Zagreb: Masmedia, str: 391-401.
7. Državni zavod za statistiku (2017.) BDP (realne stope rasta) (online). Dostupno na:
http://www.dzs.hr (13. kolovoza 2017.)
8. Edgell, D. i sur. (2008) Tourism Policy and Planning. Oxford: Elsevier.
9. Eurostat Statistic Explaned (online) Dostupno na: ec.europa/eurostat/statistic-
explaned/index.php/ File: Top 10 tourism destinations – nights spent at tourist
accommodation establisments, 2014 (milion nights spent in the country by non-
residents) YB16.PNG (9.8.2017.)
10. Hara, T. (2008.) Quantitative Tourism Industry Analysis: Introdusction to Input-
output, Social Accounting Matrix Modelling and Tourism Satellite Accounts.
Oxford: Butterworth-Heinmann, Elsvier Inc.
11. hrturizam.hr – Turistički news portal – u literaturu) Dostupno na:
https://www.hrturizam.hr/hrvatska-ima-najveci-udio-turizma-u-bdu-u-u-europi-cak-
1801-posto/) (14. kolovoza 2017.)
12. Hrvatska.eu (online) Dostupno na: https://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1
Gospodarstvo (1. kolovoza 2017.)
13. Hrvatska.eu (online) Dostupno na: https://croatia.eu/article.php?id=34&lang=1
Povijesni pregled (1. kolovoza 2017.)
14. Hrvatska gospodarska komora, Sektor za financijske institucije, poslovne
informacije i ekonomske analize, Odjel za makroekonomske analize - Turizam u
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 41
2016. godini Dostupno na: https://www.hgk.hr/documents/aktualna-tema-turizma-
u-20165899) (15. kolovoza 2017.)
15. Hrvatska Narodna Banka (2017.) (online) Dostupno na:
https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatoriStatistika - Glavni
makroekonomski indikatori (13. kolovoza 2017.)
16. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online) Dostupno na:
https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika -2012./2013./2014./2015./2016.
(14. kolovoza 2017.)
17. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (online) Dostupno na:
https://www.mint.hr/default.aspx?id=976, Statistika – Turizam u brojkama 2016.
(08. kolovoza 2017.)
18. Narodne novine (online) Dostupno na: http://narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html (3. kolovoza 2017.)
19. Narodne novine (online) Dostupno na: https://www.narodne-
novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_05_55_1119.html Strategija razvoja turizma
Republike Hrvatske do 2020. godine (16. kolovoza 2017.)
20. Putovnica.net (online) Dostupno na: https://www.putovnica.net/plus/portret/prica-o-
thomasu-cooku-ili-turizmu-kakvog-danas-poznajemo Priča o Thomasu Cooku ili
turizmu kakvog danas poznajemo (6.8.2017.)
21. Spurr, R. (2006.) Assessing the Economc Impacts of Special Events. Journal
ofTravel Research vol. 45 (1), str. 59-66.
22. World Conference on the Measurement of the Economic Impact of Tourism, Nice,
1999.
23. World Economic Forum (online) Dostupno na:
https://www.weforum.org/reports/the-travel-tourism-competitiveness-report-2017,
The Travel & Tourism Competitiveness Report 2017, (16. kolovoza 2017.)
24. World Tourism Organization (UNWTO) (1990.) Enzo Paci World Conference on
the Measurement of the Economic Impact of tourism,Nice: WTO General Assembly
25. World Travel and Tourism Council (2008.), Croatia – Travel & Tourism: The
Winds of Change , WTTC, London, str.14.
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 42
9. PRILOZI
POPIS SLIKA
Slika 1: Kretanje BDP-a Republike Hrvatske (2011. - 2017.) ....................................... 23
Slika 2: Prosječne neto plaće u pravnim osobama ......................................................... 28
POPIS TABLICA
Tablica 1: Opći podaci o Repubici Hrvatskoj (2016.) .................................................... 13
Tablica 2: Svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.) ....................................... 14
Tablica 3: Svjetska nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a (2016.) .. 14
Tablica 4: Zaštićena područja prirode (2016.)................................................................ 15
Tablica 5: Smještajni kapaciteti po broju postelja (2016.) ............................................. 15
Tablica 6: Smještajni kapaciteti po županijama (2016.)................................................. 16
Tablica 7: Glavni makroekonomski indikatori Republike Hrvatske .............................. 21
Tablica 8: BDP, prihod od putovanja i udio turizma u BDP-u Republike Hrvatske ...... 24
Tablica 9: Procjena ekonomskih učinaka turizma u Republici Hrvatskoj za 2008. godinu
prema Turističkoj satelitskoj bilanci .............................................................................. 26
Tablica 10: Zaposleni u turizmu ..................................................................................... 27
Tablica 11: Sustav vrijednosti nove vizije hrvatskog turizma ........................................ 38
POPIS GRAFOVA
Graf 1: Dolasci turista (1980. - 2015.)............................................................................ 18
Graf 2: Struktura stranog turističkog prometa po zemljama (2015. i 2016.).................. 18
Graf 3: Noćenja turista po vrstama objekta (2015. i 2016.) ........................................... 19
Graf 4: Noćenja turista po županijama (2015. i 2016.) .................................................. 20
Graf 5: Top 10 turističkih destinacija EU (2014.) .......................................................... 30
Graf 6: Mjesto na listi i ocjena prema Svjetskom gospodarskom forumu ..................... 30
Božica Huzjak Uloga turizma u gospodarstvu Hrvatske
Međimursko veleučilište u Čakovcu 43
Graf 7: Konkurentnost španjolskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu . 31
Graf 8: Konkurentnost talijanskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu .. 32
Graf 9: Konkurentnost grčkog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu ......... 33
Graf 10: Konkurentnost hrvatskog turizma prema Svjetskom gospodarskom forumu .. 34
Graf 11: Smještajni kapaciteti - broj postelja (1980. - 2015.) ........................................ 35
Graf 12: Struktura hotela po kategorijama (2015. i 2016.) ............................................ 36