Boravak i rad stranaca u RH te oporezivanje primitaka ... · PDF fileStranac koji je iskoristio 3 mjeseca boravka prije proteka vremen-skog razdoblja od 6 mjeseci, može ponovno ući

5 / 2014

Pla

će i n

aknade

86

Milivoj Friganović, mag. oec.

Boravak i rad stranaca u RH te oporezivanje primitaka izaslanih radnika u RH

Sadržaj:

1. Boravak i rad stranaca u RH-a 88

1.1. Državljani država članica EGP-a i članovi njihovih obitelji 89

1.2. Državljani trećih država s odobrenim stalnim boravkom u drugoj državi članici EGP-a i članovi njihovih obitelji 90

1.3. Visoko kvalificirani državljani trećih država – izdavanje dozvole boravka i rada („EU plave karte“) 90

1.4. Državljani trećih država i država članica EGP-a koji su uveli ograničenje zapošljavanja 90

2. Rad stranaca u RH 91

2.1. Rad na temelju dozvole za boravak i rad 92

2.1.1. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca 92

2.1.2. Dozvola za boravak i rad izvan godišnjih kvota 92

2.1.2.1. Dodatni uvjeti za izdavanje dozvole za rad strancima koji obavljaju ključne poslove 93

2.1.2.2. Dodatni uvjeti za stranca koji se zapošljava u vlastitom društvu ili u društvu u kojem ima više od 51% udjela ili u vlastitom obrtu 93

2.1.3. Potvrda o prijavi rada 94

3. Raspoređeni (izaslani) radnik u RH 95

4. Status izaslanih radnika u sustavu socijalne sigurnosti 95

4.1. Radnici izaslani u države članice EU i izdavanje potvrde A1 96

4.1.1. Uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi nadležna ustanova pojedine države članice EU izdala potvrdu A1 96

4.1.1.1. kriteriji za ocjenjivanje obavlja li poslodavac redovito svoju djelatnost u matičnoj državi 97

4.1.1.2. kriteriji za ocjenjivanje postoji li neposredna veza radnika i poslodavca za vrijeme trajanja izaslanja 97

4.1.1.3. Slučajevi koji isključuju primjenu pravila o izaslanju: 97

4.1.1.4. Postupak koji se provodi kod izaslanja 97

4.1.1.5. Postupak nakon završetka izaslanja – izaslanje duže od 24 mjeseca 97

4.1.1.6. kratki prekidi razdoblja izaslanja 97

4.1.1.7. Obaveza obavještavanja o promjenama tijekom izaslanja 98

4.1.1.8. Izaslanja započeta prema dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju 98

875 / 2014

Pla

će i n

aknadeMilivoj Friganović, mag. oec.

87

4.2. Radnici izaslani iz država Europskog gospodarskog prostora i švicarsku 98

4.3. Radnici izaslani iz „trećih država“ s kojima RH-a primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju 98

4.4. Radnici izaslani iz „trećih država“ s kojima RH-a nije sklopila međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju 98

4.5. Popis država i potvrda o pripadnosti socijalnom osiguranju koje izdaju te države EU, EGP, države s kojima RH primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju 98

5. Obračun doprinosa za izaslane radnike u RH 99

6. Oporezivanje primitaka izaslanih radnika u RH 100

6.1. Definicija izaslanog radnika u RH, utvrđivanje rezidentnosti, osobni odbitak, plaćanja prireza, utvrđivanje poreza na doho-dak i obveza izvješćivanja 100

6.1.1. Utvrđivanje rezidentnosti izaslanog radnika u RH 101

6.1.2. Priznavanje osobnog odbitka izaslanog radnika u RH (rezidenta i nerezidenta) 102

6.1.3. Da li nerezidenti podliježu plaćanju prireza porezu na dohodak u RH-a 103

6.1.4. Utvrđivanje poreza na dohodak 103

6.1.5. Obveza izvještavanja 103

6.2. Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 104

6.2.1. Oporezivanje plaća izaslanih radnika prema članku 15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 104

6.3. Načini isplata plaće izaslanim radnicima u RH-a 106

6.3.1. Plaću isplaćuje društvo iz RH-a 106

6.3.2. Plaću isplaćuje inozemni poslodavac bez posrednika-tuzemnog društva 107

6.3.3. Isplata plaće iz inozemstva i u RH-a 107

6.4. Porezni tretman najamnina za stanovanje i ostalih primitaka u novcu i naravi 107

6.4.1. Plaćanje najamnine za izaslanog radnika u RH-a 107

6.4.2. Isplata stimulativnih paketa izaslanim radnicima u RH-a 108

6.4.3. Isplata plaća u novcu i naravi izaslanom radniku u RH-a prema propisima o oporezivanju dohotka u RH-a 108

6.4.5. Neoporeziva isplata naknada izaslanim radnicima u RH-a

6.5. Primjeri iz prakse 109

Primjer 1. Izaslani radnik u RH-a iz Italije (pribavio je A1 od nadležne institucije u Italiji), REZIDENT je RH-a, plaću isplaćuje inozemni poslodavac, a neoporezive troškove službenog putovanja društvo RH-a – izaslani radnik sam iz svoje plaće plaća stanarinu (najamninu) 109

Primjer 2. Izaslani radnik u RH-a iz Austrije (pribavio je A1 od nadležne institucije u Austriji), NEREZIDENT je u RH-a, plaću isplaćuje inozemni poslodavac, a neoporezive troškove službenog putovanja društvo RH-a – društvo iz RH-a plaća izaslanom rad-niku stanarinu (najamninu) 111

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


88

Zakonom o strancima propisuju se uvjeti ulaska, kretanja i borav-ka, rad stranaca i uvjeti rada i prava raspoređenih (izaslanih) radnika u Republici Hrvatskoj.

Državljanin države članice Europske unije i članovi njegove obite-lji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad odnosno bez potvrde o prijavi rada i to samo ako se radi o državljanima država članica EU odnosno EGP-a koje nisu uvele ograničenja koja se tiču zapošljavanja i kretanja hrvatskih državljana u tim državama.

Zakonom o strancima propisano je da stranac može raditi u RH na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se strancu dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj.

Ulaskom RH-a u EU, Republika Hrvatska s državama članicama EU od 1. srpnja 2013. na području sustava socijalne sigurnosti zapo-slenih, samozaposlenih i radno-neaktivnih osoba primjenjuje uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti.

Prema općim pravilima Uredbe (EZ) broj 883/2004, na zaposlene osobe i samozaposlene osobe koje se kreću unutar EU primjenjuje se zakonodavstvo o socijalnom osiguranju samo jedne države člani-ce i to prema mjestu rada (lex loci laboris) a to znači zakonodavstva države članice gdje te osobe obavljaju djelatnosti odnosno gdje je njihovo mjesto zaposlenja i u tom slučaju nadležne institucije država članica EU ne trebaju izdavati potvrdu A 1.

Iznimku od ovog pravila predstavljaju, između ostalih, osobe izaslane na rad u drugu državu radi obavljanja određenog posla u određenom razdoblju. Na te osobe (izaslane osobe) primjenjuje se zakonodavstvo države iz koje su izaslane (matične države) a to znači i propisi o obračunavanju i plaćanju doprinosa.

koja država ima pravo oporezivanja isplaćenih plaća izaslanim radnicima u RH-a uređeno je ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, dok se plaće izaslanim radnicima koji dolaze iz država s kojima RH-a nije sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja oporezuju u RH-a prema hrvatskim propisima.

Izaslanim radnicima u RH-a plaću mogu isplaćivati društva iz RH-a ili poslodavac iz države izaslanja ili se isplata plaće obavlja dijelom iz inozemstva i dijelom u RH-a. Ovisno o tome tko isplaćuje plaću izaslanom radniku (ako dolazi iz država s kojima RH-a primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) te o tome da li je izaslani radnik rezident RH-a ili ne određuje se koja država ugovorni-ca ima pravo oporezivanja plaće izaslanog radnika.

U članku se detaljno utvrđuje porezni tretman najamnina (sta-narina) za stanovanje i ostalih primitaka u novcu i naravi izaslanog radnika u RH-a (isplata stimulativnih paketa, isplata neoporezivih naknada i sl.).

Na kraju smo prikazali dva primjera iz prakse te obračun i plaćanje poreza na dohodak, prireza i doprinosa izaslanog radnika u RH-a te način ispunjavanja Obrasca JOPPD-a.

O svemu navedenom čitajte u nastavku.

1. Boravak i rad stranaca u RH-a Uvjeti za odobravanje privremenog i stalnog boravka strancima

propisani su odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/2011, 74/2013) i pripadajućim podzakonskim aktima.

Stranac (osoba koja nije hrvatski državljanin) može boraviti u Re-publici Hrvatskoj na kratkotrajnom boravku, privremenom ili stal-nom boravku.

Kratkotrajni boravak je boravak stranca u trajanju do 3 mjeseca na temelju vize ili bez vize.

Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba viza može boraviti u Republici Hrvatskoj najduže 3 mjeseca u vremenskom raz-doblju od 6 mjeseci računajući od dana prvog ulaska.

Stranac koji je iskoristio 3 mjeseca boravka prije proteka vremen-skog razdoblja od 6 mjeseci, može ponovno ući i boraviti u Republici Hrvatskoj protekom vremenskog razdoblja od 6 mjeseci računajući od dana prvog ulaska.

Privremeni boravak (do godine dana) odobrava se strancu koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu:

1) spajanja obitelji, 2) srednjoškolskog obrazovanja i studiranja,3) znanstvenog istraživanja,4) humanitarnog razloga,5) rada i6) rada raspoređenog radnika.Privremeni boravak u svrhu rada odobrava se kao dozvola za

boravak i rad. Privremeni boravak u svrhu rada raspoređenog rad-nika (izaslanog radnika) može se odobriti državljaninu treće drža-ve ako ispunjava uvjete iz članka 54. i članka 86. stavka 1. Zakona o strancima.

Prema članku 92. Zakona o strancima, stalni boravak (neograni-čeno) može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina zakoniti boravak, što uključuje odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj i ako je u razdoblju od 5 godina izbivao iz Republike Hrvatske višekrat-no do 10 mjeseci ukupno ili jednokratno do 6 mjeseci. U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje stalnog boravka stranac mora imati odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.

Prema odredbama Zakona o strancima moguće je strane držav-ljane koji žele boraviti odnosno raditi u Hrvatskoj podijeliti u nekoliko kategorija. Dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za reguliranje bo-ravka ovisi o navedenoj kategorizaciji. Slijedom navedenog, katego-rije stranih državljana su sljedeće:

1) državljani država članica EU-a, EGP-a (Europski gospo-darski prostor: Norveška, Lihtenštajn i Island) i Švicarske Konfederacije i članovi njihovih obitelji (stranci – državljani država članica EU-a, EGP-a ili Švicarske Konfederacije i njihovi članovi obitelji, kao i članovi obitelji hrvatskih državljana),

2) državljani trećih država s odobrenim stalnim boravkom u drugoj državi EU-a, članici EGP-a i Švicarske Konfede-racije i članovi njihovih obitelji (stranci – državljani trećih država koji imaju odobren stalni boravak na području druge države članice EU-a, EGP-a i Švicarske konfederacije i članovi njihovih obitelji),

3) visokokvalificirani državljani trećih država,4) državljani trećih država (državljani trećih država su stranci

koji nemaju državljanstvo države članice EU-a, EGP i Švicarske konfederacije). Način reguliranja njihova boravka odnosno rada ovisi o tome imaju li odobren stalni boravak na području države članice EGP-a odnosno jesu li članovi obitelji držav-ljana država članica EU-a, EGP-a, Švicarske Konfederacije ili hrvatskih državljana ili se ne mogu podvesti niti pod jednu od navedenih kategorija.

U nastavku teksta, sukladno Zakonu o strancima, pod pojmom dr-žavljanin države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) smatra se stranac koji ima državljanstvo jedne od država članica EU i EGP-a.

895 / 2014

Pla

će i n


89

1.1. Državljani država članica EGP-a i članovi njihovih obitelji

Državljanin države članice Europske unije i članovi njegove obitelji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad odnosno bez potvrde o prijavi rada (članak 153. stavak 2. Zakona o strancima).

Međutim, temeljem odredbe članka 236. Zakona o strancima, Vlada Republike Hrvatske može propisati primjenu pravila o radu u odnosu na državljane država članica EU i članova njihovih obite-lji koje su prema hrvatskim državljanima uvele nacionalne mjere ograničenja pristupa tržištu rada ili mjere koje proizlaze iz dvostra-nih sporazuma. Takva ograničenja propisana su Uredbom o privre-menoj primjeni pravila o radu država članica EU i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 79/13).

Popis država članica EU koje su hrvatskim državljanima ograničile pristup svom tržištu rada dajemo u slijedećoj tablici:

Uvedena „ograničenja“ po državama EU

R.br.

Države za koje nisu uvedena ograničenja zapošljavanja i

slobode kretanja i za koje RH-a nije uvela ograničenja

R.br.

Države koje su uvele ograničenja zapošljavanja i slobodnog kretanja i za koje je RH-a uvela ograničenja

1. Portugal 1. Malta

2. Poljska 2. Francuska

3. švedska 3. Njemačka

4. Rumunjska 4. Nizozemska

5. Mađarska 5. Cipar

6. Irska 6. Austrija

7. Slovačka 7. Velika Britanija

8. Češka 8. Slovenija

9. Danska 9. Belgija

10. Finska 10. španjolska

11. Estonija 11. Luksemburg

12. Litva 12. Grčka

13. Latvija 13. Italija

14. Bugarska

Napomena: u tablici su prikazana uvedena „ograničenja“ po drža-vama EU koja su bila na snazi na dan objave ovoga članka.

Odredbe Zakona o strancima koje se odnose na boravak državlja-na članica EU primjenjuje se samo za državljane države EU odnosno EGP-a koje nisu uvele ograničenja koja se tiču zapošljavanja i kre-tanja hrvatskih državljana u tim državama.

To znači da je boravak u RH-a državljana članica EGP-a koje nisu uvele ograničenja uređen na slijedeći način:

� državljani države članice EGP mogu ući u RH bez vize i ili odo-brenja boravka,

� u slučaju da namjeravaju boraviti do 3 mjeseca svoj boravak moraju prijaviti nadležnoj policijskoj upravi u roku od 15 dana od dana dolaska u Republiku Hrvatsku odnosno od promjene boravišta ili prebivališta,

� ako državljani članica EGP-a namjeravaju boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužni su najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka prijaviti privre-meni boravak nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

� potvrda o prijavi privremenog boravka državljaninu države članice EGP-a izdaje se u obliku boravišne iskaznice ako zado-voljava slijedeće uvjete tj. ako:

� je radnik ili samostalni djelatnik, � ima dostatna sredstva za uzdržavanje sebe i članova svoje

obitelji koja ne trebaju biti viša od visine sredstava potreb-nih za ostvarivanje prava na osnovi socijalne skrbi u RH,

� je član obitelji državljanina članice EGP-a koji može dobiti potvrdu o prijavi privremenog boravka u RH-a.

Ako stranac iz države članice EGP-a želi raditi u RH-a, izdati će mu se potvrda o prijavi privremenog boravka (članak 159. Zakona) ako nema zaposlenje u RH-a u sljedećim uvjetima, tj. ako:

� je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili nezgode, � je bez vlastite krivnje ostao bez posla koji je u Republici Hrvat-

skoj obavljao najmanje godinu dana te je kod nadležne službe prijavljen kao tražitelj zaposlenja,

� se uključi u program strukovne izobrazbe. Program strukovne izobrazbe mora biti povezan s prethodnim zaposlenjem, osim ako je državljanin države članice EGP-a ostao bez posla bez vlastite krivnje.

Državljaninu države članice EGP-a kojem je prestao ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme kraće od jedne godine i prijavljen je kao nezaposlena osoba kod nadležne službe ili ako je u prvih 12 mjeseci rada na temelju radnog odnosa na neodređeno vrijeme u Republici Hrvatskoj ostao bez posla bez vlastite krivnje i prijavljen je kao tražitelj zaposlenja, zadržava status radnika ili samostalnog djelatnika 6 mjeseci nakon prestanka zaposlenja.

Navedeni status zadržava i državljanin države članice EGP-a koji obavlja sezonski rad ili je u radnom odnosu kod poslodavca iz druge države članice EGP-a te u Republici Hrvatskoj pruža usluge za inoze-mnog poslodavca na temelju ugovora sklopljenog između stranog izvođača i naručitelja iz Republike Hrvatske.

Iz svega navedenog proizlazi da državljanin države članice EGP-a (koja nije uvela ograničenje što se tiče zapošljava-nja) može u RH-a raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad te bez potvrde o prijavi rada ako pribavi potvrdu o prijavi privremenog boravka.

Za državljane država članica EGP koje su uvele prijelazno ogra-ničenje na zapošljavanje i kretanje radnika (hrvatskih državljana) primjenjuju se odredbe Zakona o strancima kao i za ostale strance iz trećih država.

Temeljem uzajamnosti na državljane tih država članica EU i člano-ve njihovih obitelji primjenjuju se ograničenja u pristupu tržištu rada Republike Hrvatske pa ovi strani državljani svoj radno pravni status mogu regulirati na sljedeći način:

� ako žele raditi do 90 dana godišnje, temeljem potvrde o prija-vi rada ili

� ako žele raditi duže od 90 dana godišnje te zasnivaju radni odnos u Republici Hrvatskoj, trebaju podnijeti zahtjev za izda-vanje dozvole za boravak i rad.

Navedene mjere će se primjenjivati sve dok države članice Europ-ske unije budu primjenjivale istovrsne nacionalne mjere u odnosu na rad prema državljanima Republike Hrvatske i članovima njihovih obitelji.

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


90

Treba reći da je temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvat-ske Europskoj uniji predviđena mogućnost prijelaznog razdoblja u kojem države članice EU mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli „2 + 3 + 2“ što znači da početno ogra-ničenje na dvije godine države članice mogu produljiti za još tri godi-ne te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine.

što se tiče odnosa RH-a s Norveškom, Lihtenštajnom, Islandom i švicarskom konfederacijom uskoro se očekuju očitovanja tih dr-žava o eventualnom ograničenju zapošljavanja i kretanja hrvatskih državljana u tim državama (ali i o primjenjivanju Uredbe (EZ) broj 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti – izdavanje po-tvrde A 1 i dr.).

1.2. Državljani trećih država s odobrenim stalnim boravkom u drugoj državi članici EGP-a i članovi njihovih obitelji

Državljanin treće države koji u drugoj državi članici EGP-a ima odo-bren stalni boravak može boraviti na području Republike Hrvatske do 3 mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno do isteka roka na koji je izdana viza ili boravišna iskaznica koju je izdala druga država članica EGP-a, ako je rok važenja vize ili boravišne iskaznice kraći od 3 mjeseca.

Navedeni državljanin treće države koji namjerava boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj dužan je prije isteka roka valja-nosti vize ili boravišne iskaznice koju je izdala druga država članica, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravka. O podnesenom zahtjevu izdaje se potvrda. Navedeni državljanin treće države na temelju potvrde o podnesenom zahtjevu za privremeni boravak može boraviti u Repu-blici Hrvatskoj do izvršnosti odluke o njegovom zahtjevu.

Stranci iz ove kategorije zahtjeve za privremeni boravak mogu podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvat-ske u državi članici EGP-a u kojoj imaju odobren stalni boravak ili u policijskoj upravi/postaji u Republici Hrvatskoj.

Državljaninu treće države na stalnom boravku u drugoj državi čla-nici EGP-a odobrit će se privremeni boravak ako ima:

� valjanu putnu ispravu, � sredstva za vlastito uzdržavanje i za uzdržavanje članova obi-

telji, � zdravstveno osiguranje i � ako ispunjava ostale uvjete za odobrenje privremenog borav-

ka s obzirom na svrhu namjeravanog boravka.Članu obitelji državljanina treće države koji u Republici Hrvatskoj

ima odobren privremeni ili stalni boravak odobrit će se privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji:

1) ako u drugoj državi članici EGP-a ima odobren boravak i2) ako je s državljaninom treće države boravio u zajedničkom

kućanstvu u državi u kojoj državljanin treće države ima stalni boravak.

Članovima obitelji državljanina treće države smatraju se: bračni drugovi, maloljetna zajednička djeca bračnih drugova, njihova malo-ljetna posvojena djeca te maloljetna djeca svakog od njih, a koja nisu zasnovala vlastitu obitelj te roditelji ili posvojitelji maloljetne djece.

Državljanin treće države koji u drugoj državi članici EGP-a ima odo-bren stalni boravak i član njegove obitelji zahtjev za odobrenje pri-vremenog boravka mogu podnijeti i u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi članici EGP-a u kojoj imaju odobren boravak.

Navedeni stranci mogu ući u Republiku Hrvatsku prije donošenja odluke o zahtjevu za odobrenje privremenog boravka, o čemu mora-ju obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju.

O podnesenom zahtjevu za izdavanjem odobrenja za privremeni boravak policijska uprava, odnosno policijska postaja, diplomatska misija odnosno konzularni ured Republike Hrvatske izdati će potvrdu na temelju koje stranci mogu boraviti u Republici Hrvatskoj do izvrš-nosti odluke o zahtjevu.

1.3. Visoko kvalificirani državljani trećih država – izdavanje dozvole boravka i rada („EU plave karte“)

Državljanin treće države koji je visokokvalificirani radnik dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad u diplomat-skoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske ili policij-skoj upravi/postaji prema namjeravanom mjestu boravka.

Dozvola boravka i rada („EU plava karta“) za državljanina treće države koji je visokokvalificirani radnik istodobno je odobrenje za privremeni boravak i rad na području Republike Hrvatske.

Dozvola boravka i rada izdaje se s rokom važenja do 2 godine. Ako je ugovor o radu sklopljen za razdoblje manje od 2 godine, dozvola boravka i rada izdati će se za razdoblje trajanja ugovora o radu uve-ćano za dodatna 3 mjeseca.

Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće države koji uz ispunjavanje uvjeta iz članka 54. Zakona o strancima (valjana putna isprava, zdravstveno osiguranje, dokaz o sredstvima za uzdr-žavanje) priloži:

� ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor za obavljanje poslova visokokvalificiranog radnika, u vremenskom trajanju od najmanje godinu dana (u priloženom ugovoru o radu ili drugom odgovarajućem ugovoru mora biti naznačena i bruto godišnja plaća u iznosu koji ne smije biti manji od 1,5 prosječ-ne bruto godišnje plaće koja se isplaćuje u grani djelatnosti u kojoj se državljanin treće države zapošljava prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku),

� dokaz o visokoškolskoj izobrazbi ili završenom preddiplom-skom i diplomskom sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili speci-jalističkom diplomskom stručnom studiju.

Odobrenje za boravak i rad („EU plava karta“) izdaje se državljaninu treće države u obliku biometrijske dozvole boravka.

Radnika s „EU plavom kartom“ poslodavac može zaposliti samo na poslovima na koje mu je izdana dozvola za boravak i rad.

1.4. Državljani trećih država i država članica EGP-a koji su uveli ograničenje zapošljavanja

Ponoviti ćemo još jedanput da se za državljane država članica EGP koje su uvele prijelazno ograničenje na zapošljavanje i kre-tanje radnika (hrvatskih državljana) primjenjuju odredbe Zakona o strancima kao i za ostale strance iz trećih država.

Kratkotrajni boravak je boravak stranca u trajanju do 3 mjeseca na temelju vize ili bez vize. Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba viza može boraviti u Republici Hrvatskoj najduže 3 mjeseca u vremenskom razdoblju od 6 mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.

Državljani trećih država (koji nemaju odobren stalni boravak u dru-goj državi članici EGP-a) moraju prijaviti kratkotrajni boravak u roku od 48 sati.

Strancu će se otkazati kratkotrajni boravak ako:

915 / 2014

Pla

će i n


91

1) ne posjeduje valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice,

2) ne opravda svrhu i uvjete ulaska i boravka,3) ne posjeduje sredstva za uzdržavanje za vrijeme boravka u Re-

publici Hrvatskoj i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu,

4) ne podmiri dospjele financijske obveze prema Republici Hr-vatskoj,

5) postoji opravdana sumnja da njegov boravak nije korišten u namjeravanu svrhu.

Rješenjem o otkazu boravka određuje se zabrana ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj. Protiv rješenja policijske uprave odnosno po-licijske postaje o otkazivanju kratkotrajnog boravka nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

U slučaju da stranac želi boraviti u RH-a dulje od 3 mjeseca, treba dobiti dozvolu privremenog boravka.

Privremeni boravak odobrava se strancu koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu:

1) spajanja obitelji, 2) srednjoškolskog obrazovanja i studiranja,3) znanstvenog istraživanja,4) humanitarnog razloga,5) rada,6) rada raspoređenog radnika (izaslanog radnika) ili u druge svr-

he. Stranac kojemu za ulazak u Hrvatsku nije potrebna viza za-

htjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti u diplomat-skoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka, sjedištu poslodavca ili mjestu rada.

Stranac kojem za ulazak u Hrvatsku treba viza, u pravilu, za-htjev za odobrenje privremenog boravka odnosno zahtjev za izdava-nje dozvole za boravak i rad, podnosi u diplomatskoj misiji/konzular-nom uredu Republike Hrvatske. Iznimno, stranac svoj zahtjev može podnijeti i u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka ako:

� dolazi radi studiranja na visokom učilištu u statusu redovitog studenta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini,

� dolazi radi obavljanja znanstvenog istraživanja temeljem ugo-vora o gostovanju,

� je riječ o strancima iz članka 76. stavka 1. točke 12., 13., 14. i 15. Zakona o strancima. To su stranci koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Hrvatska provodi u surad-nji s drugim državama; znanstveni istraživači, stranci koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama; profesori – izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi na-stavnici koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika te stranci koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. istoga Zakona i članova njegove uže obitelji (nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaga-nja).

Uz ispunjeni zahtjev za odobrenje privremenog boravka stranac je dužan priložiti:

� fotografiju u boji veličine 35x45 mm, � presliku valjane putne isprave, � dokaz o zdravstvenom osiguranju � dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i

� dokaz o opravdanosti privremenog boravka (npr. vjenčani list, potvrda o upisu u visokoškolsku ustanovu ili drugi dokaz ovi-sno o svrsi namjeravanog boravka),

� konzularnu pristojbu, sukladno Tarifnom broju 78.a Zakona o upravnim pristojbama, ako zahtjev podnosi u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu RH ili 20,00 kuna biljega ako zahtjev podnosi u RH.

Isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjere-nom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik te ovjerene sukladno posebnim propisima. Isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci.

U roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o odobrenju privre-menog boravka, stranac je dužan prijaviti svoje boravište policijskoj upravi/postaji. Ako stranac propusti prijaviti svoje boravište u nave-denom roku, odobrenje za privremeni boravak / dozvola za boravak i rad prestaju.

Odobrenje za privremeni boravak izdaje se s rokom važenja do 1 godine. Nadležnoj policijskoj upravi/postaji stranac je obvezan prija-viti boravište od ulaska u RH-a.

Detaljnije obavijesti o mogućnostima reguliranja boravka i rada stranaca kao i sve propisane obrasce za izdavanje privremenog bo-ravka odnosno dozvole za boravak i rad moguće je pronaći na inter-netskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova http://www.mup.hr.

2. Rad stranaca u RHZakonom o strancima propisano je da stranac može raditi u RH

na temelju: � dozvole za boravak i rad ili � potvrde o prijavi rada

Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se strancu dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj.

Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote.Odluku o godišnjoj kvoti dozvola donosi Vlada Repu-blike Hrvatske te se objavljuje u ‘Narodnim novinama’.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi stranci koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren:

1) stalni boravak,2) azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu,3) privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji sa strancem na

stalnom boravku, azilantom te strancem kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita,

4) privremeni boravak iz humanitarnih razloga,5) autonomni boravak,6) status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove

posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,

7) privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja koji je odobren temeljem ugovora o gostovanju.

Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovi-ma za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos. Poslodavac može zaposliti stranca samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada.

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


92

Poslodavac ne smije zapošljavati stranca koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj niti se koristiti njegovim radom.

Prije zasnivanja radnog odnosa poslodavac mora od stranca tražiti na uvid valjanu dozvolu za boravak i rad, potvrdu o prijavi rada ili odobrenje boravka (za strance koji mogu raditi bez dozvole za bo-ravak i rad ili potvrde o prijavi rada), a presliku koje je poslodavac dužan imati za vrijeme trajanja radnog odnosa. Ako je stranac pre-dočio nevaljanu dozvolu, poslodavac se neće smatrati odgovornim za zapošljavanje stranca koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj osim ako je poslodavac znao da je dokument koji je predočen kao dozvola za boravak i rad bio krivotvoren.

Poslodavac koji zapošljava stranca (za strance koji mogu raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada) dužan je u roku od 8 dana od dana zasnivanja radnog odnosa ili početka rada stranca, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu, odnosno po-licijsku postaju.

Ove odredbe koje se odnose na poslodavca na odgovarajući način se primjenjuju i na podizvođača.

2.1. Rad na temelju dozvole za boravak i rad

2.1.1. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca

Temeljem članka 74. Zakona o strancima, Vlada Republike Hr-vatske Odlukom utvrđuje godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu za pro-duženje već izdanih dozvola i novo zapošljavanje.

Prijedlog godišnje kvote za zapošljavanje stranaca izrađuje mini-starstvo nadležno za rad na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i predstavnika socijalnih partnera.

Godišnja kvota za zapošljavanje stranaca utvrđuje se u skladu s migracijskom politikom i stanjem na tržištu rada.

Godišnjom kvotom za zapošljavanje stranaca utvrđuju se djelat-nosti i zanimanja u kojima se dopušta novo zapošljavanje te broj dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja.

Godišnjom kvotom za zapošljavanje stranaca može se utvrditi i kvota za sezonsko zapošljavanje.

Vlada RH-a je donijela Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2014. („Narodne novine“, broj 151/13).

Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote odobrit će se strancu koji ispunjava uvjete iz članka 54. ovoga Zakona (ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka).

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad (Obrazac 9a) na temelju godišnje kvote stranac je dužan priložiti:

� fotografiju u boji veličine 35x45 mm � presliku važeće putne isprave � dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju � dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje � ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovo-

ru o radu ili odgovarajući dokaz o radu � dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti

stranca � dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, pred-

stavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvadci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od šest mjeseci) te

� konzularnu pristojbu, sukladno Tarifnom broju 78a Zakona o upravnim pristojbama, ako zahtjev podnosi u diplomatskoj mi-siji/konzularnom uredu Republike Hrvatske ili

� 20,00 kuna biljega, ako zahtjev podnosi u Republici Hrvatskoj.

2.1.2. Dozvola za boravak i rad izvan godišnjih kvota

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote (članak 76. Zakona o strancima) može se izdati:

1) dnevnim migrantima pod uvjetom uzajamnosti,2) ključnom osoblju, pružateljima usluga, radnicima i članovima

njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabiliza-ciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (odnosi se na državljane EU),

3) strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvi-ma, podružnicama i predstavništvima,

4) strancima koji su premješteni u okviru internog transfera oso-blja unutar trgovačkih društava i ostalih neophodnih osoba, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvat-ske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,

5) strancu koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom druš-tvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio veći od 51% ili vlastitom obrtu,

6) radniku koji obavlja poslove pružanja usluga u ime ili za inoze-mnog poslodavca koji nema pravo poslovnog nastana u državi članici EGP-a (inozemni poslodavac je registriran u državi koja nije država članica EGP-a, npr. BiH, Ruska Federacija itd.),

7) učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim usta-novama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

8) profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj,

9) umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u Republici Hr-vatskoj,

10) strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su registrirane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još najmanje tri države,

11) strancima koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj,

12) strancima koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama,

13) znanstvenim istraživačima te strancima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama,

14) profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim viso-kim učilištima ili registriranim školama stranih jezika,

15) strancima koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. Zakona o strancima.

Navedene kategorije stranaca moraju ispuniti uvjete za privremeni boravak i priložiti potrebnu dokumentaciju na-kon čega će im nadležna policijska uprava izdati dozvolu za boravak i rad.Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad propisani su člankom 77. i člankom 78. Zakona o strancima.

935 / 2014

Pla

će i n


93

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote stranac je dužan priložiti:

� fotografiju u boji veličine 35x45 mm � presliku važeće putne isprave � dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju � dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje � ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovo-

ru o radu ili odgovarajući dokaz o radu (osim stranca koji se samozapošljava u vlastitom obrtu)

� dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca (osim ako se radi o ključnom osoblju, pružateljima usluga, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hr-vatske, strancima koji su premješteni u okviru internog tran-sfera osoblja unutar trgovačkih društava i ostalih neophodnih osoba, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovin-ske organizacije, strancu koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom društvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vla-snički udio veći od 51% ili vlastitom obrtu, radniku koji obavlja poslove pružanja usluga u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema pravo poslovnog nastana u državi članici EGP-a, znanstvenim istraživačima te strancima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama)

� dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstav-ništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvatci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od šest mjeseci)

� obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca koje sadrži podatke o stručnom znanju, kvalifikacijama i radnom iskustvu stranca, te iz kojih razloga se radno mjesto ne može popuniti s hrvatskog tržišta radne snage (osim u slučaju iz članka 76. stavka 1. točke 2., 4., 5. i 6. i 13.)

� druge dokaze kako je u daljnjem tekstu navedeno, ovisno te-meljem koje zakonske odredbe se traži izdavanje dozvole za boravak i rad te

� konzularnu pristojbu, sukladno Tarifnom broju 78a Zakona o upravnim pristojbama, ako zahtjev podnosi u diplomatskoj mi-siji/konzularnom uredu Republike Hrvatske ili

� 20,00 kuna biljega, ako zahtjev podnosi u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni uvjeti (kao i dodatni uvjeti za ključno osoblje i za

stranca koji se zapošljava u vlastitom društvu ili u društvu u kojem ima više od 51% udjela ili u vlastitom obrtu) odnosi se samo strance koji nisu državljani članica EGP-a te za državljane EGP-a koje su Re-publici Hrvatskoj uvele ograničenja u zapošljavanju i slobodi kretanja za njene državljane.

Ako je zahtjev pozitivno riješen, strancu se izdaje biometrijska dozvola boravka.

Ako je zahtjev podnesen u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu - stranac je obvezan u roku od 30 dana po odobrenju dozvole za bora-vak i rad prijaviti svoje boravište policijskoj upravi/policijskoj postaji (u protivnom mu prestaje dozvola za boravak i rad).

Nadležnoj policijskoj upravi/postaji stranac je obvezan prijaviti bo-ravište u roku od 3 dana od ulaska u Republiku Hrvatsku.

Zahtjev za produženje podnosi se policijskoj upravi/policijskoj po-staji najkasnije 60 dana prije isteka roka važeće dozvole za bora-vak i rad. Ako stranac u propisanom roku ne podnese zahtjev za pro-duženje dozvole za boravak i rad, kazniti će se novčanom kaznom.

2.1.2.1. Dodatni uvjeti za izdavanje dozvole za rad strancima koji obavljaju ključne poslove

Osobom koja obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva smatra se:

1) osoba koja u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavniš-tvu ima viši položaj, osoba koja upravlja poslovanjem, osoba koja se nalazi pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave ili dioničara, odnosno članova trgovačkog društva te osoba koja obnaša neku istovjetnu dužnost uključujući:

� upravljanje radom odjela ili pododjela društva, � praćenje i nadziranje rada drugih radnika odnosno obavlja-

nje nadzornih ili voditeljskih poslova, � ovlaštenje za zapošljavanje i otpuštanje radnika odnosno

davanje preporuka vezanih uz zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske poslove,

2) osoba koja radi u trgovačkom društvu, podružnici ili predstav-ništvu, koja posjeduje posebna stručna znanja i/ili ovlasti pri-jeko potrebne za pružanje usluga, služenje opremom za istra-živanje, primjenu tehnika ili vođenje poslovanja trgovačkog društva, podružnice ili predstavništva.

Prema članku 78. stavku 1. i 2. Zakona o strancima, strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima dozvola za boravak i rad može se izdati ukoliko su ispunjeni uvjeti iz članka 77. Zakona o strancima (koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote i koje smo već nabrojili) te dodatno ako:

1) vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva, odnosno imovina komanditnog ili javnog trgovačkog društva prelazi iznos od 100.000,00 kuna,

2) su u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora i

3) njegova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku.

Ako više stranaca obavlja ključne poslove za istog poslodavca, dozvola za boravak i rad može se izdati ako:

1) je na svakog zaposlenog stranca zaposleno najmanje 5 hrvat-skih državljana na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora,

2) vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva, odnosno imovina komanditnog ili javnog trgovačkog društva prelazi iznos od 100.000,00 kuna i

3) njihova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku

2.1.2.2. Dodatni uvjeti za stranca koji se zapošljava u vlastitom društvu ili u društvu u kojem ima više od 51% udjela ili u vlastitom obrtu

Prema članku 78. stavku 3. Zakona o strancima, strancu koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom društvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio veći od 51% ili vlastitom obrtu, dozvola za boravak i rad može se izdati ukoliko ispunjava uvjete iz članka 77. Zakona o strancima (koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote i koje smo već nabrojili) te dodatno:

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


94

1) ako je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uloženo najma-nje 200.000,00 kuna,

2) ako su zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana,3) ako njegova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne

bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za stati-stiku, ako je riječ o strancu koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom društvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vla-snički udio veći od 51%, dok stranac koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati isti iznos ostvaren dohotkom od samostalnog rada,

4) ako trgovačko društvo odnosno obrt ne posluje s gubitkom,5) ako priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprino-

sima u Republici Hrvatskoj.

2.1.3. Potvrda o prijavi rada

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana u kalendarskoj godi-ni, mogu raditi sljedeći stranci:

1) prokuristi, ključno osoblje i članovi nadzornog odbora trgovač-kog društva koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,

2) pružatelji usluga u turizmu, turistički zastupnici, odnosno ani-matori sukladno posebnim propisima,

3) znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znan-stvenici – predstavnici međunarodnih organizacija te znan-stvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,

4) upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obra-zovne suradnje, kao i upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih insti-tucija koje u Republici Hrvatskoj imaju svoje podružnice, ako dolaze iz matične institucije,

5) civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,

6) strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestite-lji stranih medija,

7) predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku ili karitativnu službu,

8) stranci koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze na volonterski rad u radnim kampovima i na sličnim radno-obrazovnim programima odnosno koji dolaze na praksu u di-plomatske misije ili konzularne urede akreditirane u Republici Hrvatskoj,

9) volonteri koji volontiraju u neprofitnim udrugama i ustanova-ma u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima, od-nosno na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera,

10) stranci koji u Republiku Hrvatsku dolaze obaviti vježbenički staž u trgovačka društva, podružnice ili predstavništva kojih su vlasnici strane tvrtke ako ti stranci dolaze iz te tvrtke u sjedištu, odnosno iz njezinog predstavništva ili podružnice u nekoj drugoj državi,

11) stranci koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova, odnosno stranci koji obavljaju poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja,

12) stranci koji rade na plovilima i upisani su u popis posade,13) stranci koji obavljaju stručnu praksu, usavršavanje ili volonti-

ranje u okviru Programa Zajednice, Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladih na djelu i ostalih međunarodnih programa te ostalih programa i inicijativa koje provodi tijelo nadležno za poslove obrazovanja i znanosti i tijela u čijoj je nadležnosti volonterstvo,

14) stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,

15) stranci koji provode stručnu izobrazbu, usavršavanje ili školo-vanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Repu-blici Hrvatskoj,

16) stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,

17) stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sje-dištem u Republici Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,

18) učenici koji putem ovlaštene organizacije ili kroz program raz-mjene učenika dolaze na praksu.

19) stranci koji dolaze kod hrvatskih pravnih ili fizičkih osoba, ustanova ili udruga obaviti vježbenički staž za koji ne primaju naknadu.

Prije navedenim strancima iz točke 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. koji namjeravaju boraviti i radi-ti u Republici Hrvatskoj duže od 90 dana, može se izdati dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote, ukoliko ispunjavaju uvjete za privremeni boravak i prilože dokaz o obavljanju i trajanju poslova u Republici Hrvatskoj.

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 60 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći stranci:

1) pružatelji revizorskih i konzultantskih usluga,2) predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima

i seminarima,3) umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne,

koncertne, likovne i druge kulturne priredbe, odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti,

4) radnici u cirkusima ili zabavnim parkovima. Na temelju potvrde o prijavi rada, do 30 dana u kalendarskoj

godini, mogu raditi stranci:1) autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i ple-

sne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,

2) na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac.

Stranci ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti nji-hovim uslugama, dužni su prije početka rada, od nadlež-ne policijske uprave, odnosno policijske postaje, pribaviti potvrdu o prijavi rada prema mjestu obavljanja poslova ili sjedištu poslodavca.

955 / 2014

Pla

će i n


95

Potvrde o prijavi rada izdaje nadležna policijska uprava odnosno policijska postaja temeljem slijedeće dokumentacije:

� pisanog zahtjeva za izdavanje potvrde o prijavi rada (koji sadrži osobne podatke o strancu, vremenu potrebnom za obavljanje posla i vrsti poslova koje će stranac obavljati), te uz

� predočenje ovjerene preslike važeće putne isprave stranca odnosno druge isprave koja služi za prelazak državne granice i

� dokumentacije iz koje je vidljivo da se radi o poslovima za koje se traži izdavanje potvrde o prijavi rada.

Na temelju izdane potvrde o prijavi rada stranac za istog poslo-davca ili primatelja usluge može raditi na cijelom području Republike Hrvatske.

Pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koristi usluge naprijed na-vedenih stranaca mora imati sklopljen odgovarajući ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa strancem ili inozemnim poslodavcem koji upućuje stranca na rad u Republiku Hrvatsku.

Za izdavanje potvrde o prijavi rada nije potrebna punomoć. Na pisani zahtjev za izdavanje odobrenja potvrde o prijavi rada

stranac je obavezan platiti 20,00 kuna biljega te kod preuzimanja potvrde o prijavi rada uplatiti upravnu pristojbu u iznosu od 150,00 kuna, koja se plaća putem opće uplatnice na IBAN državnog prora-čuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji.

3. Raspoređeni (izaslani) radnik u RHPrema članku 86. Zakona o strancima, raspoređeni (izaslani)

radnik je radnik kojeg poslodavac (pravna ili fizička osoba) koji ostvaruje nastan u drugoj državi članici EGP-a (u ovu definiciju ulaze samo radnici zaposleni kod poslodavca države članice EGP-a koja nije uvela ograničenje za zapošljavanje i slobodno kretanje hrvatskih državljana) u okviru privremenog ili povremenog preko-graničnog pružanja usluga na ograničeno vrijeme upućuje na rad u RH-a:

1) temeljem ugovora između korisnika usluge i poslodavca ili 2) u svoju podružnicu ili u društvo u vlasništvu poslodavca ili 3) ga ustupa korisniku u RH kao agencija za privremeno zapošlja-

vanje. Raspoređeni radnik može biti državljanin treće države koji je za-

poslen u državi članici EGP-a. Raspoređeni radnik koji je državlja-nin treće države, zakonito zaposlen kod stranog poslodavca i upućen na rad u Republiku Hrvatsku na razdoblje dulje od 3 mjeseca dužan je regulirati privremeni boravak u svrhu rada raspoređenog radnika.

Raspoređeni radnici (državljani država članica EGP-a koji nisu uveli ograničenja) moraju imati potvrdu A1, koju im izdaje matična država iz koje su izaslani te mogu raditi u Republici Hrvatskoj do 90 dana bez ishođenja potvrde o prijavi rada ili dozvole za boravak i rad.

kopiju potvrde A1 nadležna institucije države članice EPG-a po službenoj dužnosti dostavljaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osi-guranje a za vrijeme obavljanja rada u Republici Hrvatskoj stranac je dužan imati kopiju potvrde A1 kod sebe.

NAPOMENA: prema neslužbenim informacijama i postupanju MUP-a temeljem potvrde A1 koju im izdaje matična država iz koje su izaslani mogu raditi u RH do 90 dana bez ishođenja potvrde o prijavi rada ili dozvole za boravak i rad i državljani država članica EPG koje su uvele ograničenja što se tiče zapošljavanja i slobodnog kretanja (pa su na taj način i ovi radnici postali raspoređeni radnici).

Navedenim raspoređenim (izaslanim) radnicima zajamčeni su slje-deći uvjeti rada:

1) propisano najduže trajanje radnog vremena i najkraće trajanje odmora,

2) najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora,3) najniža plaća uključujući povećanu plaću za prekovremeni rad,4) zaštita zdravlja i sigurnost na radu,5) zaštitne mjere za rad trudnica, žena koje su nedavno rodile,

odnosno doje i maloljetnih radnika,6) zabrana diskriminacije.Ovi uvjeti rada jamče se na razini prava utvrđenih pravnim pro-

pisima Republike Hrvatske, odnosno kolektivnim ugovorima čija je primjena na temelju posebnog propisa proširena na sve poslodav-ce i radnike na određenom području, grani ili djelatnosti. Isti uvjeti jamče se i raspoređenom radniku ustupljenom putem agencije za privremeno zapošljavanje. Isti uvjeti rada jamče se i raspoređenom radniku koji nije državljanin države članice EGP-a, pod uvjetom da je zakonito zaposlen kod stranog poslodavca.

Prema članku 89. Zakona o strancima, strani poslodavac dužan je prije početka upućivanja podnijeti izjavu o upućivanju raspoređenog radnika Ministarstvu rada i mirovinskog sustava (Uprava za rad trži-šte rada) koja mora sadržavati:

1) naziv i sjedište, odnosno ime i prezime, adresu stranog poslo-davca te kontakt podatke kao što su brojevi telefona, telefak-sa, te e-mail adrese,

2) ime i prezime raspoređenog radnika te podatak o državi u kojoj radnik uobičajeno radi,

3) početak i predviđeno trajanje upućivanja,4) naziv i sjedište odnosno ime i prezime, adresu korisnika uslu-

ge, mjesto pružanja usluga te kratki opis usluge,5) podatke o datumu izdavanja, roku važenja, broju i nadležnom

tijelu koje je izdalo važeću dozvolu za boravak i dozvolu za rad raspoređenog radnika iz članka 86. stavka 4. ovoga Zakona (državljanin treće države) po propisima države u kojoj strani poslodavac ostvaruje poslovni nastan.

Strani poslodavac iz stavka 86. ovoga Zakona dužan je tijekom trajanja upućivanja prijaviti svaku promjenu podataka.

Izjava o upućivanju podnosi se pisano ili elektroničkim putem, ti-jelu koje je posebnim propisom određeno kao nadležno tijelo za ko-ordinaciju sustava socijalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj a to je Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

U slučaju da je stranac upućen kao raspoređeni radnik (izaslani radnik) RH-a na duže od 3 mjeseca, obvezan je najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka prijaviti privremeni bo-ravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka koja će mu izdati potvrdu o privremenom boravku – boravišnu iskaznicu. Naravno, ovom raspoređenom (izaslanom) radniku nije potrebna dozvola za boravak i rad.

4. Status izaslanih radnika u sustavu socijalne sigurnosti

Ulaskom RH-a u EU, Republika Hrvatska s državama članicama EU od 1. srpnja 2013. na području sustava socijalne sigurnosti zaposle-nih, samozaposlenih i radno-neaktivnih osoba primjenjuju uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti“ i to su: Uredba (EZ) broj 883/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o ko-ordinaciji sustava socijalne sigurnosti (u nastavku teksta: Osnovna uredba), Uredba (EZ) broj 987/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009., kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe (EZ) broj 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (u na-stavku teksta: Provedbena uredba) te Uredba (EZ) broj 1231/2010 Europskog Parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o proširenju primjene Uredbe (EZ) broj 883/2004 i Uredbe (EZ) broj 987/2009 na državljane trećih zemalja koji tim uredbama nisu obuhvaćeni isključi-

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


96

vo na temelju svog državljanstva, te sve uredbe kojima se navedene uredbe mijenjaju ili dopunjuju (Uredbe 988/09, 1244/10, 465/12 i 1224/12).

Uredbe EU odnose se na davanja iz mirovinskog osiguranja, zdrav-stvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, obiteljska davanja i dava-nja za nezaposlenost. Uredbe se ne odnose na naknadu žrtvama rata i ratnim veteranima.

Prema općim pravilima Uredbe (EZ) broj 883/2004, na zaposlene osobe i samozaposlene osobe koje se kreću unutar EU primjenjuje se zakonodavstvo o socijalnom osiguranju samo jedne države članice i to prema mjestu rada (lex loci laboris) a to znači zakono-davstva države članice gdje te osobe obavljaju djelatnosti odnosno gdje je njihovo mjesto zaposlenja i u tom slučaju nadležne institucije država članica EU ne trebaju izdavati potvrdu A 1.

Iznimke od ovog pravila odnose se na osobe koje obavljaju dje-latnost u dvije ili više država članica EU. Da bi se zadržala pravna sigurnost i primjena samo jednog zakonodavstva, za te osobe odre-đena su posebna pravila o određivanju zakonodavstva koje se na njih primjenjuje.

4.1. Radnici izaslani u države članice EU i izdavanje potvrde A1

Što je to – izaslanje ili detašman? To je situacija u kojoj poslo-davac šalje svog radnika iz jedne u drugu državu da tamo za njega obavlja poslove u određenom vremenskom razdoblju. Radnik ostaje i na dalje obuhvaćen sustavom socijalnog osiguranja države iz koje je izaslan, te obveza plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje postoji u toj državi (u daljnjem tekstu – matična država ili država iz koje je radnik izaslan).

Na osnovi potvrde koja se izdaje u tu svrhu, radnik je izuzet od plaćanja doprinosa u drugoj državi u kojoj obavlja poslove privre-meno, u točno određenom vremenskom razdoblju. Ako bi došlo do prekoračenja odobrenog trajanja izaslanja ili do nekih drugih okolno-sti koje utječu na pravo na izaslanje, nadležna tijela i ustanove države u kojoj radnik obavlja poslove imaju pravo tražiti od poslodavca i radnika da doprinose plaćaju u toj državi, a u nekim državama člani-cama EU takva situacija podliježe i novčanim kaznama. Slično je uređeno i izaslanje samozaposlenih osoba.

Do članstva Republike Hrvatske u EU, u odnosima s državama čla-nicama EU i Europskog gospodarskog prostora (EGP), na izaslanje se primjenjivalo 18 dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju s državama članicama EU i EGP. U Hrvatskoj poslove vezane uz iza-slanje je obavljao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Nakon stupanja Republike Hrvatske u članstvo EU, u odnosima s državama članicama EU i Europskog gospodarskog prostora (EGP), na izasla-nje se primjenjuju pravni propisi EU, a poslove vezane uz izaslanje unutar EU obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Prema općim pravilima Osnovne uredbe, na zaposlene osobe i samozaposlene osobe koje se krećuunutar EU primjenjuje se zakonodavstvo samo jedne države članice i to pre-ma mjestu rada (lex loci laboris). Iznimku od ovog pravila predstavljaju, između ostalih, osobe izaslane u drugu državu radi obavljanja određenog posla, u određenom razdoblju. Na te osobe (izaslane osobe) primjenjuje se zakonodavstvo države iz koje su izaslane (matične države).

Iznimke od ovog pravila odnose se na osobe koje obavljaju dje-latnost u dvije ili više država članica EU. Da bi se zadržala pravna sigurnost i primjena samo jednog zakonodavstva, za te osobe odre-đena su posebna pravila o određivanju zakonodavstva koje se na njih primjenjuje.

Potvrda A 1 se daje za radne statuse za sljedeće osobe: � upućene zaposlene osobe, � zaposlene na radu u dvije ili više država, � upućene samozaposlene osobe, � samozaposlene osobe na radu u dvije ili više država, � državne službenike, � ugovorno osoblje, � rade kao zaposlene i kao samozaposlene osobe u različitim

državama, � koje rade kao državni službenici u jednoj državi i kao zaposle-

ne/ samozaposlene osoba u jednoj državi ili više njih, � članove letačke ili kabinske posade, � izuzetke.

Za gore navedene osobe (na koje se primjenjuju posebna pravila) nadležne institucije država članica EU trebaju utvrditi mjerodavno za-konodavstvo socijalne sigurnosti putem izdavanje potvrde A 1 (koju u RH-a izdaje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje a u država-ma članicama EU nadležne institucije) i ona definira državu članicu EU čije se zakonodavstvo socijalne sigurnosti primjenjuje odnosno u kojoj se državi članici EU plaćaju doprinosi za obvezna socijalna osiguranja (npr. ako je RH-a izdala A 1 onda se doprinosi plaćaju u RH-a po hrvatskim propisima).

POSEBNA NAPOMENA: kada neka država članica EU izdaje A1 svom rezidentu za privremene poslove odnosno poslove koje se ponavljaju (npr. više puta u 12 mjeseci) kao npr. potrebno vrijeme montaža prodanog stroja ili obavljanja određenih usluga onda se tu ne radi o izaslanju već o radu (zaposlene odnosno samozaposlene osobe) u dvije ili više država članica pa se izdaje A 1 za rad u dvije ili više država članica. Međutim, kada se ti poslovi ne ponavljaju pa se npr. odnose na 3-4 mjeseca ili više onda se tu radi o izaslanom radu

4.1.1. Uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi nadležna ustanova pojedine države članice EU izdala potvrdu A1

Za izaslanje zaposlene osobe, koju poslodavac šalje u drugu dr-žavu članicu radi obavljanja posla za tog poslodavca u određenom razdoblju, potrebno je ispuniti određene uvjete, neke na strani po-slodavca a neke na strani radnika. Na izaslanu osobu i na dalje će se primjenjivati zakonodavstvo države iz koje je izaslana – matične države – pod uvjetom da:

1) izaslanje ne traje dulje od 24 mjeseca,2) osoba nije izaslana da zamijeni drugu izaslanu osobu,3) se na osobu primjenjivalo zakonodavstvo matične države naj-

manje jedan mjesec neposredno prije izaslanja4) poslodavac redovito obavlja svoju djelatnost u matičnoj državi5) postoji neposredna veza radnika s poslodavcem za vrijeme

trajanja izaslanja.Uvjet da se na osobu prethodno primjenjivalo zakonodavstvo ma-

tične države najmanje jedan mjesec ne znači da je osoba mjesec dana prije izaslanja trebala biti zaposlena ili zaposlena kod istog poslodavca. Dovoljno je da je, npr. kao nezaposlena osoba, bila obuhvaćena sustavom davanja za nezaposlenost ili zdravstvenim osiguranjem.

975 / 2014

Pla

će i n


97

4.1.1.1. Kriteriji za ocjenjivanje obavlja li poslodavac redovito svoju djelatnost u matičnoj državi

Smatra se da poslodavac redovito obavlja svoju djelatnost u drža-vi iz koje se radnik šalje ako u njoj obavlja značajan dio svoje djelat-nosti. Ne smatra se da redovito obavlja značajan dio svoje djelatno-sti ako obavlja samo administrativne poslove i poslove unutarnjeg upravljanja.

Uz pomoć sljedećih kriterija, koji nisu isključivi i mogu se primje-njivati alternativno ili kombinirano, utvrđuje se obavlja li poslodavac značajan dio svoje djelatnosti u matičnoj državi:

� mjesto registriranog sjedišta i glavne uprave, � broj administrativnog osoblja kod poslodavca u matičnoj dr-

žavi i državi rada – kod poslodavca u matičnoj državi ne može ostati samo administrativno osoblje,

� ugovor o radu je sklopljen u matičnoj državi, � radnik kojeg poslodavac šalje je zaposlenik tog poslodavca, � zakonodavstvo koje se primjenjuje na ugovore koje je posloda-

vac sklopio s klijentima (poslovnim partnerima, korisnicima usluga, potrošačima, i sl.),

� zakonodavstvo koje se primjenjuje na ugovore koje je posloda-vac sklopio sa svojim radnicima

� ostvareni promet poslodavca u matičnoj državi i u državi rada u određenom razdoblju prije izaslanja

� smatra se da je uvjet ispunjen ako poslodavac ostvaruje 25% prometa u matičnoj državi,

� razdoblje u kojem poslodavac posluje u državi iz koje se radnik šalje.

Ovaj popis kriterija nije konačan. Ponekad je potrebno koristiti i druge kriterije, ovisno o svakom pojedinačnom slučaju i prirodi posla poslodavca, kako bi se utvrdilo obavlja li poslodavac značajan dio svoje djelatnosti u matičnoj državi.

4.1.1.2. Kriteriji za ocjenjivanje postoji li neposredna veza radnika i poslodavca za vrijeme trajanja izaslanja

Neposredna veza radnika i poslodavca koji ga šalje mora posto-jati čitavo vrijeme trajanja izaslanja. Ako takva veza ne postoji ili se prekine za vrijeme trajanja izaslanja, ne primjenjuju se pravila o izaslanju, odnosno započeto izaslanje prestaje.

Neposredna veza radnika i poslodavca procjenjuje se uz pomoć sljedećih kriterija:

� odgovornost za zapošljavanje radnika (npr., da li je radnik za-poslen kod poslodavca koji ga šalje na rad u drugu državu članicu ili je radnik zaposlen kod poslodavca koji se bavi po-sredovanjem pri zapošljavanju),

� mora biti očito da se ugovor o radu odnosi na radnika za cijelo vrijeme trajanja izaslanja,

� mogućnost raskida ugovora o radu ostaje u nadležnosti poslo-davca u državi iz koje je radnik izaslan,

� poslodavac odlučuje o prirodi posla koji će radnik obavljati u državi rada,

� primjena disciplinskih mjera ostaje u nadležnosti poslodavca u državi iz koje je radnik izaslan,

� isplata plaća i plaćanje doprinosa i dalje je obveza poslodavca koji je radnika izaslao.

4.1.1.3. Slučajevi koji isključuju primjenu pravila o izaslanju:

1) ako poslodavac kojem je radnik izaslan stavi radnika na raspo-laganje poslodavcu u toj državi članici,

2) ako poslodavac kojem je radnik izaslan stavi radnika na raspo-laganje drugom poslodavcu u drugoj državi članici,

3) ako poslodavac iz jedne države članice (matične države) zapo-sli radnika iz druge države članice s namjerom da ga pošalje na rad u treću državu članicu, a da se na radnika nije primje-njivalo zakonodavstvo matične države najmanje jedan mjesec neposredno prije izaslanja,

4) ako je radnik angažiran na tržištu rada u jednoj državi članici, od strane poslodavca sa sjedištem u drugoj državi članici, s namjerom da ga se pošalje na rad u prvu državu članicu,

5) radnik je izaslan da zamijeni drugog izaslanog radnika,6) radnik je sklopio ugovor o radu s poslodavcem kod kojega je

izaslan.

4.1.1.4. Postupak koji se provodi kod izaslanjaPoslodavac je obvezan obavijestiti nadležnu ustanovu u matič-

noj državi, kad god je moguće unaprijed, o namjeri izaslanja.

Nadležna ustanova (u RH-a je to HZMO a u drugim država-ma članicama EU nadležna ustanova ne mora biti ustanova koja provodi mirovinsko osiguranje), ako su ispunjeni svi uvjeti za izaslanje, izdaje potvrdu A1 kojom se potvrđuje da se na osobu i na dalje primjenjuje zakonodavstvo matič-ne države te istovremeno obavještava o izaslanju nadležnu ustanovu u državi rada.

koja je država nadležna za izdavanje potvrde A 1?U pravilu je nadležno javno socijalno osiguranje (uglavnom se radi

o mirovinskom osiguranju) države članice u kojoj fizička osoba ima prebivalište. Ako fizička osoba ima prebivalište u dvije države onda se utvrđuje središte životnog interesa (i to na način koji je sličan kod utvrđivanja porezne rezidentnosti).

Prema članku 9. stavku 3. Zakona o provedbi uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti („Narodne novine“, broj 54/13), za po-slove određivanja mjerodavnog zakonodavstva nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Pravila za određivanje mjerodavnog zakonodavstva imaju obve-zan i isključiv učinak. To znači da za osiguranike, poslodavce ili države članice ne postoji pravo izbora mjerodavnog zakonodav-stva, već se primjenjuje zakonodavstvo određeno prema navedenim pravilima.

4.1.1.5. Postupak nakon završetka izaslanja – izaslanje duže od 24 mjeseca

Po završetku razdoblja izaslanja, novo izaslanje za istu osobu može se odobriti nakon proteka roka od dva mjeseca.

Iznimno, moguće je za istu osobu tražiti produženje trajanja razdo-blja izaslanja (dulje od 24 mjeseca).

Ako postoji opravdan razlog, npr. predviđa se da se ugovoreni po-sao ne može završiti u roku od 24 mjeseca, moguće je u posebnom postupku, uz pristanak nadležne ustanove države u koju je osoba izaslana, produžiti razdoblje izaslanja. Zahtjev za produženje izaslanja podnosi se unaprijed, prije isteka postojećeg izaslanja.

4.1.1.6. Kratki prekidi razdoblja izaslanjakratki prekidi razdoblja izaslanja, kao što su godišnji odmori, bolo-

vanja ili stručno usavršavanje u trajanju do najviše dva mjeseca, ne smatraju se prekidom izaslanja i ne produžuju postojeće izasla-

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


98

nje čije je predviđeno trajanje 24 mjeseca. U slučaju da je izaslanje kraće od 24 mjeseca moguće ga je produžiti najviše do 24 mjeseca.

4.1.1.7. Obaveza obavještavanja o promjenama tijekom izaslanja

Za vrijeme trajanja razdoblja izaslanja poslodavac je dužan oba-vještavati nadležnu ustanovu o svim promjenama koje se tiču iza-slanja a posebno:

� ako izaslanje završi prije predviđenog roka, � o razdobljima prekida izaslanja duljim od dva mjeseca, � o raspoređivanju izaslanog radnika drugom poslodavcu u dr-

žavi rada.Nadležna ustanova u matičnoj državi dužna je obavijestiti nadležnu

ustanovu u državi rada o navedenim promjenama. Nadležne ustano-ve države rada i matične države mogu za vrijeme trajanja izaslanja kontrolirati postojanje svih potrebnih uvjeta za izaslanje.

4.1.1.8. Izaslanja započeta prema dvostranim ugovorima o socijalnom osiguranju

Izaslanja započeta prema dvostranom ugovoru s Austrijom, Ma-đarskom, Nizozemskom, Njemačkom i Slovenijom prije članstva Republike Hrvatske u EU a koja su određena za razdoblje koje traje i završava poslije dana članstva Republike Hrvatske u EU, dovršit će se prema dvostranom ugovoru u skladu s potvrdom o izaslanju izdanom prema dvostranom ugovoru. Za sva pitanja koja bi proizašla iz takvog izaslanja i nakon članstva RH u EU sve do kraja razdoblja izaslanja, nadležna ustanova će biti kao i do sada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Za sva izaslanja na koja se primjenjuje Uredba 883/04 i za koja je zahtjev podnesen za razdoblje koje počinje nakon članstva RH-a u EU, nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). HZMO je nadležan i za produžavanje razdoblja izaslanja koja su za-početa prema dvostranom ugovoru i koja su prema tom ugovoru dovršena nakon dana članstva Republike Hrvatske u EU jer se i na produžetke nakon članstva RH u EU primjenjuje Uredba 883/04.

4.2. Radnici izaslani iz država Europskog gospodarskog prostora i Švicarsku

Određivanje mjerodavnog zakonodavstva prema Uredbama EU i izdavanje potvrde A1 odnosi se i na države Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Lichtenstein i Island i to na temelju sporazuma s državama članicama EU) te na švicarsku (koja također primjenjuje propise EU na temelju dvostranog ugovora između švicarske i EU) koje nisu članice EU ali ne od 1. srpnja 2013. već od datuma od kojeg će te države proširiti primjenu ugovora o primjeni propisa EU i na RH-a.

Počevši od 12. travnja 2014., konvencija između SFRJ i kralje-vine Norveške o socijalnom osiguranju, koja je stupila na snagu 1. rujna 1976., zamjenjuje se uredbama europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Također, uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju se od navedenog datuma i u odnosu na Island i kneževinu Lihtenštajn s kojima Republika Hrvatska nije imala sklopljen dvostrani ugovor o socijalnom osiguranju.

4.3. Radnici izaslani iz „trećih država“ s kojima RH-a primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju

Republika Hrvatska je do 30. lipnja 2013. primjenjivala 25 među-narodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Nakon stupanja RH-a u

članstvo EU 16 ugovora s državama članicama zamijenjeno je ured-bama EU.

Uredbe EU zamjenjuju međunarodne ugovore o socijalnom osigu-ranju ali ih ne ukidaju. To znači da će primjena pojedinih odredbi tih ugovora biti moguća ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva ili ako pojedino pitanje nije uređeno uredbama EU.

Na snazi ostaju ugovori s tzv. „trećim državama“ koje nisu čla-nice EU i to s: Australijom, Bosnom i Hercegovinom, Kanadom, Provincijom Quebec, Makedonijom, Saveznom Republikom Jugoslavijom (koji se primjenjuje u odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom) i Turskom.

Posebno napominjemo da međunarodni ugovori s Australijom, ka-nadom i Provincijom Quebec uređuju samo mirovinsko a ne i zdrav-stveno osiguranje.

Potvrde o pripadnosti socijalnom osiguranju za navedene drža-ve u Republici Hrvatske izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osigu-ranje a za navedene države s kojima RH-a primjenjuje međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju izdaju nadležne ustanove u tim državama.

kod izaslanih radnika primjenjuju se propisi o socijalnom osiguranju države ugovornice koja ih je izaslala na rad (mi-sli se na državu u kojoj poslodavac ima sjedište iz koje ih je uputio na rad u inozemstvo) u drugu državu ugovornicu, što znači da plaćaju obvezne doprinose u državi koja ih je izaslala.

4.4. Radnici izaslani iz „trećih država“ s kojima RH-a nije sklopila međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju

Za izaslane radnike iz trećih država s kojima Republika Hrvatska nije sklopila međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju u Republi-ci Hrvatskoj primjenjuju se hrvatski propisi o socijalnom osiguranju kao i za hrvatske radnike.

4.5. Popis država i potvrda o pripadnosti socijalnom osiguranju koje izdaju te države EU, EGP, države s kojima RH primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju

U nastavku, radi boljeg razumijevanja, dajemo popis država i po-trebnih potvrda o pripadnosti socijalnom osiguranju:

Telefoni za savjete01/ 48 36 046 / 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Radnim danom 8.30 – 13.00h

995 / 2014

Pla

će i n


99

Tablica: Popis država i potvrda o socijalnom osiguranju koje izdaju te države

R.br.

D r ž a v ePotvrde o

socijalnom osiguranju

1. EUROPSKA UNIJA: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francu-ska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksem-burg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, španjolska, Rumunjska, Velika Britanija, Slovenija, Slovačka i švedska

A 1

2. EUROPSKI GOSPODARSKI PROSTOR: Island, Norveška i Lihteštajn

A 1*

3. šVICARSkA A 1*

4. DRŽAVE S kOJIMA RH PRIMJENJUJE UGOVOR O SOCIJALNOM OSIGURANJU:

Bosna i Hercegovina BH/HR 1, BH/HR 1

Crna Gora SCG/HR 101, SCG/HR 111A

Makedonija RM/HR1, RM/HR111A

Srbija SRB/HR101, SRB/HR111A

Turska TR/HR1, TR/HR3

kanada (u ugovoru nije uključeno zdravstveno osiguranje)

uz potvrdu plaća se samo doprinos za zdravstveno

osiguranje

Quebec (u ugovoru nije uključeno zdravstveno osiguranje)


osiguranje

Australija (u ugovoru nije uključeno zdravstveno osiguranju)


osiguranje

* počevši od 12. travnja 2014., konvencija između SFRJ i Kraljevine Norveš-ke o socijalnom osiguranju, koja je stupila na snagu 1. rujna 1976., zamjenjuje se uredbama europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Također, uredbe o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju se od navedenog datuma i u odnosu na Island i Kneževinu Lihtenštajn s kojima Republika Hrvatska nije imala sklopljen dvostrani ugovor o socijalnom osiguranju.

Ugovor o socijalnom osiguranju sa Švicarskom je još uvijek na snazi i primjenjuje se do zamjene tog ugovora uredbama EU za ko-ordinaciju te se stoga do daljnjeg uspostavljaju potvrde propisane u tim ugovorima.

5. Obračun doprinosa za izaslane radnike u RH

Prema članku 7. točke 13. Zakona o doprinosima (Narodne no-vine”, broj 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12,148/13 i 41/14) izaslani radnik je:

� osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslo-davca izaslana u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslo-davca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima, propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međudržavnim ugovorima o socijalnom osigura-nju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske, te

� osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslo-davca upućena u inozemstvo radi obavljanja dužnosti u diplo-matskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske i

� osoba koja je od inozemnog poslodavca izaslana na rad u tuzemno društvo, a sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i odredbama

međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju ima uređen status u osiguranju države poslodavca.

O utvrđenom statusu (socijalnog osiguranja) izaslanog radnika u RH-a ovisi da li će tuzemni (ili inozemni) isplatitelj dohotka obračuna-ti i platiti doprinose za socijalno osiguranje na način propisan Zako-nom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima (Narodne novine”, broj 2/09, 9/09, 97/09, 25/11, 61/12 i 86/13) ili ne.

Status u socijalnom osiguranju izaslanih osoba u RH a zaposlenih kod poslodavaca iz država članica EU, EGP ili švicarske utvrđuje se na temelju propisanih potvrda koje se smatraju dokazima a to su:

I) potvrdom A1 kojom se dokazuje da se za izaslanog radnika u RH-a primjenjuje zakonodavstvo o socijalnom osiguranju države članice EU-a, EGP-a (Island, Norveška, Lihtenštajn) ili švicarske, što znači da za te izaslane radnike ne postoji ob-veza plaćanja doprinosa u RH-a (po hrvatskim propisima).

Međutim, mogući je (iako vrlo rijetko) slučaj da se za izasla-nog radnika u RH (iz države članice EU) primjenjuje zakono-davstvo o socijalnom osiguranju RH-a (temeljem potvrde A1 koju je izdao Hrvatski zavod mirovinskog osiguranja jer nisu bili ispunjeni propisani uvjeti prema kojima bi nadležna država članica EU, u kojoj je izaslani radnik u radnom odnosu, izdala A1 kojom bi se primjenjivalo zakonodavstvo te države članice) što znači da za te izaslane radnike u RH-a postoji obveza pla-ćanja doprinosa u RH-a (po hrvatskim propisima). U ovom slučaju nastaju razne obveze poslodavca iz države EU-a (u vezi prijave radnika na socijalno osiguranje u RH-a, plaćanja hrvatskih doprinosa te obveze dostavljanja obrasca JOPPD-a – preuzimatelj obveze plaćanja doprinosa i dostavljanja obras-ca JOPPD-a može biti i izaslani radnik, dodjela OIB-a, načini i računi za plaćanje doprinosa i sl.) koji upućuje radnika u RH-a o čemu se detaljno očitovala Porezna uprava – Središnji ured putem „Obavijesti o obračunu javnih davanja te izvješći-vanje temeljem rada za poslodavca s registriranim sjedi-štem ili mjestom poslovanja u državama članicama EU na-kon 1. siječnja 2014.“ od 10. ožujka 2014. koja je objavljena na Internet stranici Porezne uprave.

Na dalje, člankom 27.a Pravilnika o doprinosima je propisano da poslodavac s registriranim sjedištem ili mjestom poslova-nja u drugim državama članicama, koji u njima zapošljava oso-be prema kojima se, sukladno odredbama članka 11. do 16. Uredbe (EZ) br. 883/2004, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske i iste je uputio na rad u drugu državu članicu (npr. u RH-a) ili inozemstvo, dužan je obračunati i platiti doprinose na način propisan člancima 35. do 41. Zakona (to su odredbe koje propisuju obvezu plaćanja doprinosa za izaslane radnike).

II) potvrdom o socijalnom osiguranju kojom se dokazuje da se za izaslanog radnika u RH-a primjenjuje zakonodavstvo o socijalnom osiguranja države ugovornice koja je izaslala radnika, što znači da za te izaslane radnike ne postoji obveza plaćanja doprinosa u RH-a (po hrvatskim propisima).

Ako je izaslani radnik upućen u RH-a iz „trećih država“ (to su države koje nisu članice EU, EGP i švicarske koje se smatraju inozemstvom) tada se primjenjuje zakonodav-stvo o socijalnom osiguranju RH-a, što znači da za te iza-slane radnike postoji obveza plaćanja doprinosa u RH-a (po hrvatskim propisima).

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


100

Posebno podsjećamo da se prema članku 24. stavku 2. Pravilnika o doprinosima, osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika, osim mjesečne osnovice utvrđene prema članku 37. Zakona o doprinosima (to je iznos što ga utvrđuje općim aktom poslodavac polazeći od najviše mjesečne pla-će koju bi izaslani radnik ostvario za iste odnosno za slične poslove u Republici Hrvatskoj prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolek-tivnom ugovoru ili posebnom propisu, uvećana za 20%.), smatraju se i iznosi ostalih primitaka što ih poslodavac, pored plaće za rad u inozemstvu, isplaćuje osiguraniku sukladno članku 38. Zakona (to su i iznosi ostalih primitaka iz članka 22. Zakona).

Prema članku 22. stavku 3. Zakona o doprinosima, ostalim primi-cima smatraju se posebno:

1) primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnev-nica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o po-rezu na dohodak,

2) primici radi prekida radnog odnosa,3) premije osiguranja što ih poslodavac na teret svojih sredstava

a u korist radnika plaća za životno osiguranje s obilježjem šted-nje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, dobro-voljno mirovinsko osiguranje ili za osiguranje imovine radnika,

4) ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za po-stignute rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada.

6. Oporezivanje primitaka izaslanih radnika u RH

Prema članku 14. Zakona o porezu na dohodak (“Narodne novi-ne”, broj 177/04, 73/08, 80/10, 109/11 - OUSRH, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13 - Rješenje USRH,1 20/13 - Odluka i Rješenje USRH, 125/13 i 148/13), primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos.

Na dalje, primicima po osnovi nesamostalnog rada se smatra plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg rad-nog odnosa, što znači da se primicima od nesamostalnog rada smatraju i primici koje bivši poslodavci isplaćuju biv-šim radnicima u vezi s njihovim prijašnjim radom s osnove bivšeg radnog odnosa.

Primici po osnovi nesamostalnog rada po osnovi radnog odno-sa (plaća) su dio šireg pojma primitaka od nesamostalnog rada u koji osim plaće spadaju i: poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit, plaće izaslanih radnika u Republiku Hrvatsku, plaće članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vla-sti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja im se isplaćuje za rad u tim tijelima i jedinicama, naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine prema posebnim propisima, mirovine

ostvarene u HZMO-u iz I-.stupa, mirovine ostvarene iz II. stupa i mi-rovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata po-slodavca za dokup dijela mirovine ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja, plaće u naravi (plaća u naravi nije propisana Zakonom o radu).

Dohodak od nesamostalnog rada po osnovi radnog odnosa je razlika između primitaka (plaće) i porezno priznatih izdataka (to su doprinosi iz plaće i možebitne premije osiguranja) i on ne pred-stavlja ni bruto ni neto plaću već iznos iz kojeg se plaćaju porez na dohodak i možebitni prirez te isplaćuje neto iznos plaće.

Plaćom (primitkom po osnovi nesamostalnog rada) se, prema Za-konu o porezu na dohodak, smatraju svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa a sastoji se od:

� doprinosa iz plaće koji se smatraju izdacima - po sada va-žećim propisima doprinosi iz plaće su doprinosi za mirovinsko osiguranje (za I. i II. stup),

� dohotka od nesamostalnog rada – koji dobijemo kada od plaće odbijemo porezno priznate izdatke (doprinose iz plaće i uplaćenu premiju osiguranja koje radnik uplaćuje na svoj te-ret),

� neoporezivog dijela dohotka od nesamostalnog rada (osobnog odbitka) koji ne podliježe oporezivanju – kada od dohotka od nesamostalnog rada odbijemo osobni odbitak dobijemo poreznu osnovicu za obračun poreza na dohodak i možebitni prirez na koju primjenjujemo propisane porezne stope za pojedine porezne razrede,

� poreza na dohodak i možebitnog prireza obračunatih na po-reznu osnovicu,

� neto iznosa plaće koji se isplaćuje radniku i koji se dobije kada se iz dohotka od nesamostalnog rada odbiju porez na dohodak i možebitni prirez.

Zakon o doprinosima u članku 7. točci 33. definira pojam plaće za koji možemo reći da je identičan pojmu plaće određenom propisima o porezu na dohodak.

Plaća je primitak što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca te predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne sa-mouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe isplaćuje ili daje u naravi ili ga je bio dužan isplatiti radniku, odnosno osiguraniku po osnovi radnog odnosa ili izabranoj ili imeno-vanoj osobi za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tog se primitka, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos.

6.1. Definicija izaslanog radnika u RH, utvrđivanje rezidentnosti, osobni odbitak, plaćanja prireza, utvrđivanje poreza na dohodak i obveza izvješćivanja

Prema članku 14. stavku 1. točci 3. Zakona o porezu na dohodak, primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se i pri-mici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima.

Na dalje, članak 11. stavak 1. točka 3. Pravilnika o porezu na do-hodak (Nar. nov., br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispra-

1015 / 2014

Pla

će i n


101

vak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13) dodatno pojašnjava pojam izaslanog radnika pa se izaslanim radnicima na rad u Repu-bliku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva smatraju fizičke osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog poslodavca.

6.1.1. Utvrđivanje rezidentnosti izaslanog radnika u RH

Utvrđivanje rezidentnosti fizičkih osoba je katkada vrlo složeno ali i važno jer rezident jedne države podliježe plaćanju poreza na dohodak na ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), dok nerezident podliježe plaćanju poreza na do-hodak samo na dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka). To znači da je nemoguće pravilno obračunati porez na do-hodak tijekom poreznog razdoblja i primijeniti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ako prethodno nismo utvrdili rezidentnost primatelja dohotka.

Rezidentnost fizičke osobe određuje i mogućnost (ne)plaćanja pre-dujmova poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (naravno, to ovisi i o sadržaju pojedinih ugovora o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja te o unutrašnjim poreznim propisima država ugovornica) te utvrđivanje godišnjeg dohotka i godišnje obveze po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi.

Rezidentnost fizičke osobe utvrđuju države svojim unutrašnjim poreznim zakonodavstvom, pa se tako u RH-a rezidentnost utvrđu-je odredbama Zakona o porezu na dohodak, Pravilnika o porezu na dohodak i Općim poreznim zakonom (dalje: OPZ),. Prema Zakonu o porezu na dohodak, rezident RH-a je fizička osoba koja u RH-a ima prebivalište ili uobičajeno boravište koji su definirani člankom 38. OPZ-a (čime je definira i rezidentnost fizičke osobe) a ne Zakonom o prebivalištu.

Prema članku 38. OPZ-a smatra se da porezni obveznik ima pre-bivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine (boravak u stanu nije obvezan).

Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i ino-zemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu (osim u slučajevima kada se primjenjuju ugovori o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja koji imaju prednost pred odredbama članka 38. OPZ-a).

Uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onome mjestu u ko-jem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendar-ske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratko-trajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Utvrđivanje porezne rezidentnosti za izaslane radnike u RH koji su izaslani iz država s kojima RH-a primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja utvrđuje se suklad-no tim ugovorima.

Republika Hrvatska od 1. siječnja 2014. godine primjenjuje sa 57 država ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i može se reći da su sklopljeni ugovori skoro sa svim evropskim državama. što se tiče država-članica RH u primjeni još nisu ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Portugalom, Ciprom i Luxemburgom.

U nastavku prikazujemo Tablicu 1. u kojoj prikazujemo pregled ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje RH-a u 2014.

Tablica 1. Pregled Ugovora koje primjenjuje Republika Hrvatska u 2014.

R. br. Država Broj NN (Međ. Ugovori) U primjeni

1. Albanija 13/95 1.1.1998.

2. Armenija 13/09 1.1.2011.

3. Austrija 3/01 1.1.2002.

4. Azerbajđan 2/13 1.1.2014.

5. Belgija 6/03 1.1.2005.

6. Bjelorusija 3/04 1.1.2005

7. B i H 2/05 1.1.2006.

8. Bugarska 3/98 1.1.1999.

9. Crna Gora 3/03 3.6.2006.

10. Češka 8/99 1.1.2000.

11. Čile 10/04 1.1.2005.

12. Danska 12/08 1.1.2010.

13. Estonija 8/03 1.1.2005.

14. Finska Preuzet od SFRJ NN - 53/91 8.10.1991.

15. Francuska 7/04 01.01.2006.

16. Grčka 18/97 01.01.1999.

17. Gruzija 12/13 2014.

18. Indonezija 13/09 01.01.2013.

19. Iran 10/04 01.01.2009.

20. Irska 16/03 01.01.2004.

21. Island 3/11 01.01.2012.

22. Italija 10/00 01.01.2010.

23. Izrael 11/06 01.01.2008.

24. Jordan 11/05 01.01.2007.

25. Južnoafrička Republika 17/97 01.01.1998.

26. kanada 12/99 01.01.2000.

27. katar 1/09 01.01.2013.

28. kina 3/01 01.01.2002.

29. koreja 7/06 01.01.2007.

30. kuvajt 15/02 01.01.2004.

31. Latvija 3/01 01.01.2002.

32. Litva 3/01 01.01.2002.

33. Mađarska 11/97 01.01.1999.

34. Makedonija 13/95 01.01.1997.

35. Malezija 6/03 01.01.2005

36. Malta 7/99 01.01.2000.

37. Maroko 1/06, 4/09 01.01.2013.

38. Maricijus 10/03 01.01.2004.

39. Molova 3/06 01.01.2007.

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


102

R. br. Država Broj NN (Međ. Ugovori) U primjeni

40. Nizozemska 3/01 01.01.2002.

41. Njemačka 9/06 01.01.2007.

42. Norveška Preuzet od SFRJ NN – 53/91 08.10.1991.

43. Oman 9/10 01.01.2012.

44. Poljska 13/95 01.01.1997.

45. Rumunjska 11/96 01.01.1997.

46. Rusija 11/96 01.01.1998.

47. San Marino 10/05 01.01.2006.

48. Sirija 12/08 01.01.2010.

49. Slovačka 11/96 01.01.1997.

50. Slovenija 8/05 01.01.2006.

51. Srbija 3/03 01.01.2005.

52. španjolska 3/06 01.01.2007.

53. švedska Preuzet od SFRJ NN - 53/91 08.10.1991.

54. švicarska 8/99 01.01.2000.

55. Turska 5/99 01.01.2001.

56. Ukrajina 11/97 01.01.2000.

57. Velika Britanija Preuzet od SFRJ NN 53/91 08.10.1991.

U navedenim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koje primjenjuje Republika Hrvatska, utvrđivanje rezidentnosti fizič-kih osoba temelji se na odredbama članka 4. OECD-ovog modela Ugovora (sadržajno je isti) kojeg u nastavku iznosimo.

Članak 4. Modela ugovora OECD-a koji je ugrađen u sve ugovore koje primjenjuje RH-a izgleda ovako:

„1) Za svrhe ovoga Ugovora izraz „rezident države ugovornice“ označava svaku osobu koja, prema propisima te države, u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode i također uključuje državu, njezinu političku podjedi-nicu ili lokalno tijelo vlasti. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi ili iz imovine koja se u njoj nalazi.

2) Kada je, prema odredbama stavka 1. fizička osoba re-zident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje kako slijedi:a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebi-

valište koje mu je na raspolaganju; ako ima prebivalište koje mu je na raspolaganju u objema državama, smatrat će se rezidentom one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa);

b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte ži-votnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivali-šte koje mu je na raspolaganju, smatrat će se reziden-tom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište;

c) ako on ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin;

d) ako je on državljanin obiju država ili niti jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje za-jedničkim dogovorom.

3) Kad je sukladno odredbama stavka 1., osoba koja nije fizička rezident obiju država ugovornica, tada se smatra rezidentom one države ugovornice u kojoj ima mjesto stvarne uprave.”

Ako se osoba smatra rezidentom obje države ugovornice ( pre-ma nacionalnim propisima ovih država) dolazi do konflikta između njih pa su odredbama članka 4. Modela ugovora OECD-a utvrđeni kriteriji za utvrđivanje rezidentnosti i redoslijed njihove primjene, kako slijedi:

� prebivalište, � središte životnih interesa, � uobičajeno boravište, � državljanstvo, � dogovor nadležnih tijela.

Pri utvrđivanju rezidentnosti osobe (u slučaju konflikta između dr-žava ugovornica) prednost se uvijek daje državi u kojoj osoba ima prebivalište. Ovaj kriterij je često dovoljan za rješavanje suko-ba, npr. ako fizička osoba ima prebivalište u jednoj državi ugovornici a boravi u drugoj državi ugovornici neko vrijeme.

Detaljno o utvrđivanju porezne rezidientnosti fizičkih osoba s pri-mjerima iz prakse pisali smo u RiPup-u broj 11/2013.

6.1.2. Priznavanje osobnog odbitka izaslanog radnika u RH (rezidenta i nerezidenta)

Prema članku 36. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak, rezi-dentima se ukupan iznos ostvarenog dohotka, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 2.200,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez.

Rezidenti mogu uvećati osobni odbitak po osnovi uzdržavanja čla-na uže obitelji te bivšeg bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju, za uzdržavanu djecu, po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i in-validnosti uzdržavanog člana i uzdržavane djece i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koje se utvrđuje porez na dohodak primjenom propisanih faktora i to bez obzira žive li te osobe u tuzemstvu ili ino-zemstvu.

Tijekom poreznog razdoblja, pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada rezidentu se priznaju osobni odbici odnosno nerezidentu osnovni osobni odbitak a na temelju porezne kartice iz članka 46. Zakona o porezu na dohodak.

U slučaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni od-bici, osobni odbitak zaokružuje se u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

Rezidentima se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni od-bitak u visini osnovnog osobnog odbitka (2.200,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja) i plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine za-konom propisanih obveznih doprinosa.

Porezni obveznici (a to znači i rezidenti i nerezidenti) mogu uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama

1035 / 2014

Pla

će i n


103

nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.

Osobni odbitak poreznim obveznicima, a to znači da se odnosi i na rezidente i nerezidente (za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje, za darovanja) priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

Prema članku 53. stavku 9. Pravilnika o porezu na dohodak, ne-rezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu, bez obzira na to žive li ti članovi uže obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu.

Prema članku 36. stavku 14. Zakona o porezu na dohodak, izni-mno, ako fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora u Republici Hrvatskoj ostvari dohodak (prema svim izvorima dohotka) može u godišnjem obra-čunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni odbitak Uza uzdržavane članove obitelji, djecu te invalidnost, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama do-kaže da navedeni dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj čini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju i da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

6.1.3. Da li nerezidenti podliježu plaćanju prireza porezu na dohodak u RH-a

kod obračuna poreza na dohodak nerezidentu, isplatitelj nije ob-vezan obračunati prirez ako nerezident nema evidentirano niti prebi-valište niti uobičajeno boravište u RH-a kao što potvrđuje Porezna uprava – Središnji ured svojim mišljenjem „Obveza plaćanja prireza porezu na dohodak za nerezidenti (klasa: 410-01/10-01/55; Ur. broj: 513.-07-21-01/10-1 od 27. siječnja 2010.). Isto mišljenje nam daje odgovor i na pitanje da obveza plaćanja prireza postoji kada nerezi-dent ima evidentirano prebivalište ili uobičajeno boravište u RH-a.

Dakle, porezni obveznik koji u Republici Hrvatskoj nema niti prebi-valište niti uobičajeno boravište nije obveznik plaćanja prireza porezu na dohodak. Međutim, porezni obveznici koji u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, a ostvaruju dohodak koji, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, podliježe oporezivanju, mo-raju plaćati i prirez (ukoliko je jedinica lokalne samouprave propisala obvezu prireza), neovisno o tome što se u slučajevima kada je u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mogu smatrati i rezidentom neke druge države.

6.1.4. Utvrđivanje poreza na dohodak

kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračuna-va, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće ili sam porezni obveznik.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obraču-nava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamo-stalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke (uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka) koji su uplaće-ni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 12% od mjesečne porezne osnovice do visine jedno-strukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (do 2.200,00 kn), po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između jedno-strukog i četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (na razliku između 2.200,00 kn i 6.600,00 kn) i po stopi od 40% na

razliku mjesečne porezne osnovice iznad četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (za dohodak iznad 8.800,00 kn).

Tako izračunati porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare izravno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.

Ako se stranac smatra rezidentom RH, dohodak ostvaren od ne-samostalnog rada oporezivati će se primjenom hrvatskih propisa o oporezivanju dohotka, odnosno pravo oporezivanja uvijek ima RH-a, međutim, ako se stranac smatra nerezidentom a u RH ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (koji je u RH-a oporeziv), onda RH-a ima pravo oporezivanja tog dohotka kao zemlja izvora.

Ako izaslani radnik u RH-a dolazi iz države s kojom RH primje-njuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tada treba pri-mijeniti članak 15. konkretnog Ugovora (osim ugovora s državama Armenijom, Moldavom, Slovenijom i španjolskom koji to uređuju člankom 14. Ugovora) i utvrditi koja država ugovornica ima pravo oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada izaslanog radnika u RH-a.

6.1.5. Obveza izvještavanja

Prema članku 62. Zakona o porezu na dohodak, radi osiguranja po-dataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici odnosno opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak putem obrasca RPO u roku od 8 dana od početka ostvarivanja primitka odnosno dohotka.

Prema članku 91. stavku 6. Pravilnika o porezu na dohodak, po-rezni obveznici koji ostvaruju dohodak te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak i druge primitke koji se u smislu Zako-na i Pravilnika ne smatraju dohotkom, iz inozemstva obvezni su podnijeti prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika – Obrazac RPO, neovisno o tome da li Hrvatska prema međunarodnim ugovo-rima ima pravo oporezivanja tog dohotka ili ne. Prijavi su obvezni priložiti vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku.

Od 1. siječnja 2014. poslodavci i/ili sami porezni obveznici imaju obvezu na dan isplate primitka (ili na dan nastanka obveze obračuna i naplate doprinosa ako nema isplate primitka) sastaviti i dostaviti Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD.

Prema članku 61. stavku 11. Pravilnika o porezu na dohodak, kod dohotka od nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva, a ne posredno preko tuzemnog poslodavca/isplatitelja primitka, po-rezni obveznici (to se odnosi i na strance) imaju obveze poslodav-ca/isplatitelja primitka glede obračuna i uplate predujma poreza, odnosno obvezni su obračunati predujam poreza i uplatiti ga na propisane račune u roku osam (8) dana od dana primitka plaće, te imaju obvezu podnošenja propisanog izvješća (Obrasca JOPPD) kako je to i propisano člankom 61 stavkom 12. Pravilnika o dopri-nosima. Rok za podnošenje obrasca JOPPD-a je 8 dana od dana naplate primitka.

Prema članku 64. Pravilnika o porezu na dohodak, poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine obvezni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada (Obrazac DNR) za svakog radnika i osobu koja

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


104

ostvaruje primitke iz članka 14. Zakona, za svaku kalendarsku godi-nu. U Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unose se sve či-njenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada. Evidencija o dohotku od nesamostal-nog rada je evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, o porezu i prirezu porezu na dohodak.

Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekrat-no tijekom mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac IP.

Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine može Obrazac DNR po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati propisane podatke. Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine nije obvezan voditi poseban obrazac DNR kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve propisane podatke.

Prema članku 65. Pravilnika o porezu na dohodak, Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu poreza na do-hodak (Obrazac IP) je evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnim propisima te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika tijekom kalendarske godine.

Poslodavci i isplatitelji plaće popunjavaju Obrazac IP na temelju podataka iz Obrasca DNR ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se u Obrazac IP unose naj-kasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćeni primici po osnovi nesamostalnog rada.

Obrazac IP poslodavac je obvezan dati radniku, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu.

6.2. Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

6.2.1. Oporezivanje plaća izaslanih radnika prema članku 15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Od svih postojećih modela za sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (modeli ugovora OECD-a, UN-a, SAD-a, Ni-zozemske) u svijetu je najutjecajniji Model ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja OECD-a (Organizacija za ekonomsku surad-nju i razvoj) kojega je prihvatila i Republika Hrvatska kao polazni mo-del za sklapanje međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Zbog navedenog, za razumijevanje materije koja se odnosi na pri-mjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, uvijek treba poći od temelja tj. od Modela ugovora OECD-a., međutim, u svakom konkretnom slučaju treba konzultirati konkretni ugovor o izbjega-vanju dvostrukog oporezivanja koji se često razlikuje od aktualnog članka 15. Modela ugovora OECD-a s komentarom koji se vreme-nom osuvremenjuje.

Članak 15. Modela ugovora OECD-a – 2010. uređuje dohodak od nesamostalnog rada i izgleda ovako:

“(1) U skladu s odredbama članka 16., 18. i 19. plaće, naknade i druga slična primanja koja rezident države ugovornice ostva-ri nesamostalnim radom, oporezuju se samo u toj državi, osim ako se nesamostalni rad obavlja u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi.

(2) Neovisno o odredbama stavka 1., primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj dr-žavi ugovornici oporezuju se samo u prvospomenutoj državi ako:

a) primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u bilo kojem dvana-estomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u pred-metnoj poreznoj godini, i

b) primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge države ili se ono isplati u njegovo ime,

c) primanje ne tereti stalnu poslovnu jedinicu koju poslodavac ima u drugoj državi.

(3) Neovisno o prethodnim odredbama ovoga članka, prima-nja ostvarena od nesamostalnog rada na brodu ili zrakoplovu u međunarodnom prometu ili na riječnom brodu u prometu na unutarnjim plovnim putevima mogu se oporezovati u državi ugo-vornici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave poduzeća.“

Stavkom 1. utvrđeno je opće pravilo kojim se oporezivanje do-hotka od nesamostalnog rada (osim mirovina) oporezuje u državi u kojoj se stvarno obavlja nesamostalni rad. Ovo opće pravilo podlije-že iznimkama u slučaju mirovina (članak 18.), te naknada i mirovina za rad u državnoj službi. Naknade koje nisu vezane uz nesamostalan rad a isplaćuju se članovima uprave uređuju se člankom 16. Drža-ve ugovornice općenito pod izrazom “plaće, naknade i druga slična primanja” smatraju i primitke u naravi (npr. opcijske dionice - u RH dohodak od opcijske kupnje dionica može biti dohodak od kapitala ili drugi dohodak ili dohodak od nesamostalnog rada - korištenje rezi-dencije ili automobila, zdravstveno ili životno osiguranje, članstva u klubovima) po osnovi nesamostalnog rada.

Na dalje je propisano kao uvjet da se oporezuju plaće, naknade i druga slična primanja u državi izvora samo ako se ostvaruju u toj državi (izvora) po osnovi obavljanja nesamostalnog rada. To se pri-mjenjuje bez obzira kada će taj dohodak biti plaćen, pripisan ili na drugi način definitivno plaćen.

Stavak 2. sadrži opći izuzetak od pravila iz stavka 1. Ovaj izuzetak obuhvaća sve fizičke osobe koje obavljaju usluge po osnovi nesa-mostalnog rada (trgovačke putnike, građevinske radnike, inžinjere i td.) u dijelu u kojem njihova primanja ne ulaze u okvir odredaba drugih članaka poput onih koji se primjenjuju na državnu službu ili umjetnike i sportaše.

Sva tri uvjeta opisana u stavku 2. članka 15. Ugovora mo-raju se zadovoljiti (kumulativno) da bi se isplaćene plaće izaslanih radnika mogle oporezivati u državi iz koje je radnik izaslan (u RH).

Prvi uvjet je da je izuzeće ograničeno na razdoblje od 183 dana. Za razliku od Modela ugovora OECD-a – iz 1963. i 1977. godine u kojem je bilo utvrđeno da razdoblje od 183 dana ne traje duže “u predmet-noj fiskalnoj godini” sada je Modelom ugovora OECD-a utvrđeno

www.racunovodstvo-porezi.hr

1055 / 2014

Pla

će i n


105

da to vremensko razdoblje (183 dana) ne traje duže “u dvanaesto-mjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj fi-skalnoj godini”. Prijašnja formulacija je stvarala poteškoće kada se fiskalne godine država ugovornica nisu podudarale i otvarala moguć-nost da se djelatnosti organiziraju tako da, na primjer, radnici budu u državi zadnjih 5 i pol mjeseci u jednoj godini i prvih 5 i pol mjeseci sljedeće godine. Sadašnja formulacija otklanja takve mogućnosti plaćanja poreza.

Prvi uvjet „ako primatelj boravi u drugoj državi u razdo-blju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj poreznoj godini“ ima deklaratorni karakter što znači da kada se taj uvjet (bo-ravak koji ukupno ne traje duže od 183 dana) ispuni ta se odredba primjenjuje od prvog dana boravka a ne tek od ispunjenja uvjeta.Međutim, u slučaju da je ukupan boravak u drugoj državi bio predviđen u trajanju, primjerice, od 150 dana a on se produži na 200 dana tada to znači da nije ispunjen traženi uvjet i to od prvog dana boravka u toj drugoj državi.

Razdoblje od 183 dana odnosi se na dane fizičke prisutnosti osobe u državi u koju je upućen tj. u državi gdje izaslani radnik ostvaru-je dohodak od nesamostalnog rada (to je država izvora).tj. primjenjuje se metoda “dana fizičke prisutnosti”. Primjena ove metode je jasna jer je fizička osoba ili prisutna u državi ili nije. Prisutnost se također može lako dokumentirati od strane poreznog obveznika kada porezna tijela zatraže dokaze. Ovom metodom uključeni su dani: dio dana, dan dolaska, dan polaska i svi drugi dani provedeni u državi ugovornici u kojoj se obavlja djelatnost poput subota i nedjelja, državnih blagdana, blagdana prije, tijekom i nakon obavljanja djelatnosti, kraćih prekida (obuke, štrajkovi, obustave rada, kašnjenja u isporuci), dani bolovanja (osim ako spriječi fizičku osobu od odlaska a u suprotnom bi podlije-gao izuzeću) te smrtni slučaj ili bolest u obitelji. Međutim, dani prove-deni u državi ugovornici u kojoj se obavlja djelatnost u tranzitu tijekom putovanja između dva mjesta izvan države u kojoj se obavlja djelatnost trebaju se isključiti iz obračuna. Iz tih načela slijedi da bilo koji cijeli dan proveden izvan države ugovornice u kojoj se obavlja djelatnost, bilo zbog blagdana, službenog putovanja ili bilo kojeg drugog razloga, ne treba uzeti u obzir. Dan u kojem je porezni obveznik prisutan u državi aktivnosti, bez obzira koliko kratko, uračunava se u dane prisutnosti u svrhu izračunavanja razdoblja 183 dana.

Dužina boravka kao prvi uvjet koji je potrebno ispuniti da se plaća izaslanog radnika – rezidenta RH-a može oporezivati u RH-a razlikuje se od ugovora do ugovora koje primjenjuje RH-a i može bitno uvjeto-vati pravo na oporezivanje pojedine države ugovornice.

U nastavku ćemo u Tablici 4. prikazati sve te različite definicije du-žine boravka od 183 dana po pojedinim državama koje su ugovore-ne u člancima 15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Tablica 2. Pregled definicija dužine boravku po različitim ugovorima

R.br.

Definicija dužina boravka izaslanog radnika. Primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju / razdobljima koja ukupno ne traju duže od:

Država

1.183 dana u bilo kojem dvanaesto-mjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj poreznoj godini

Armenija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Čile, Iran, Italija, Južnoafrička Republika (JAR), kanada, Malta, Maro-ko, Mauricius, Moldova, Nizozemska, Njemačka, Slovenija i Turska

2.183 dana u bilo kojem dvanaestomje-sečnom razdoblju koje počinje ili završa-va u predmetnoj kalendarskoj godini

Bjelorusija, Češka, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Island, Izrael, Jordan, katar, koreja, Oman, Rumunjska, San Marino, Sirija, Slovačka, španjolska, Ukrajina

3.

183 dana u bilo kojem dvanaesto-mjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj poreznoj ili kalendarskoj godini

Jugoslavija (Crna Gora i Srbija)

4.183 dana u dotičnoj kalendarskoj godini

Albanija, Austrija, Finska, Indonezija, kina, kuvajt, Makedonija, Malezija, Poljska, Rusija, švedska, i švicarska

5.koja ukupno ne prelazi 183 dana u toj poreznoj godini

Velika Britanija

6.koja ukupno ne premašuje 183 dana u dvije uzastopne godine

Norveška

Posebno ističemo situacije u kojima može doći do naknadnog povrata poreza na dohodak iz jedne države ugovornice (države iza-slanja) u drugu i ponovnog obračuna poreza na dohodak u državi rezidentnosti i obrnuto. To se može dogoditi (a i događa se u praksi) u sljedećim slučajevima:

� kada je prilikom izaslanja radnika dužina boravka u drugu drža-vu ugovornicu bila ugovorena duže od 183 dana (prema defi-niciji u konkretnom Ugovoru) pa se porez na dohodak plaćao od prvog dana izaslanja u državi izaslanja a naknadno se utvrdi da je stvarno izaslanje trajalo manje od 183 dana ili

� kada je prilikom izaslanja radnika dužina boravka u drugu državu ugovornicu bila ugovorena kraće od 183 dana pa se porez na dohodak plaćao od prvog dana u državi rezidentnosti izaslanog radnika a naknadno se utvrdi da je stvarno izaslanje trajalo više od 183 dana.

Drugi uvjet je taj da poslodavac koji isplaćuje primanja ili se ta primanja isplate u njegovo ime ne smije biti rezident države u kojoj se obavlja nesamostalni rad.

Prema trećem uvjetu, ako poslodavac ima u državi ugovornici u kojoj obavlja nesamostalan rad stalnu poslovnu jedinicu, izuzeće se daje samo pod uvjetom da primanja ne terete stalnu poslovnu jedinicu koju ima u toj državi ugovornici.

Stavak 2. ovog članka, kojim je omogućeno izuzeće od općeg pravila (oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada u državi re-zidentnosti primatelja tog dohotka), kod oporezivanja primanja od nesamostalnog rada dovelo je do brojnih zloupotreba usvajanjem prakse pod nazivom “međunarodno iznajmljivanje radne snage”. Po toj praksi lokalni poslodavac koji želi zaposliti strane radnike na jedno ili više razdoblja kraćih od 183 dana zapošljava putem posred-nika sa sjedištem u inozemstvu koji se predstavlja kao “poslodavac” i iznajmljuje radnu snagu. Takvi radnici ispunjavaju sva tri uvjeta koji im omogućavaju da se oporezivanje tih primanja obavlja u državi njihove rezidentnosti a ne u državi u kojoj privremeno rade. Definicija

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-uCijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


106

“poslodavca” nije definirana u Modelu ugovora OECD-a ali se podra-zumijeva da je poslodavac osoba koja ima prava na proizvodni rad i snosi s tim u svezi odgovornosti i rizike. U svakom slučaju treba proučiti svaki slučaj zasebno i vidjeti da li se radi o poslodavcu ili posredniku. Zato bi se države ugovornice trebale usuglasiti o situ-acijama u kojima posrednik ne ispunjava uvjete potrebne da ga se može smatrati poslodavcem u okviru stavka 2. ovog članka. Nad-ležna porezna tijela moraju u obzir uzeti i sve okolnosti koje će im omogućiti da utvrde da je stvarni poslodavac korisnik radne snage a ne strani posrednik.

Novi komentar uz članak 15. stavak 2. u tiskanom Modelu Ugo-vora OECD-a – 2010. omogućuje poricanje formalnih ugovora pri zlouporabama zaposlenja na kraći rok koji se nerijetko događa u me-đunarodnoj praksi.

Naime, tijekom povijesti, države ugovornice su različito tumačile i primjenjivale u praksi što je to radni odnos („nesamostalni rad“), pojedine nikada nisu ni definirale radni odnos a ostale države su ga definirale prema domaćem pravu i odrednicama pojma zaposlenja tj. na stavu da je zlouporaba ugovora nedopuštena ili na autonomnoj interpretaciji koncepta poslodavca.

Po ovom komentaru kada Porezna uprava utvrdi da je došlo do zlo-uporabe kod zaposlenja na kraći rok, može ponovno definirati odnos, odnosno ne zadovoljiti se samo predočenjem formalnog ugovora o radu, prema kojem je zaposlenik i dalje u radnom odnosu s poslo-davcem iz države A, nego ga zato što radi za poslodavca koji npr. čini dio multinacionalne grupe u državi B, može tretirati zaposlenikom poslodavca u državi B.

Primici ostvareni od nesamostalnog rada na brodu, zrakoplovu ili cestovnom transportnom vozilu korištenom u međunarodnom prometu ili na riječnom brodu u prometu u unutrašnjim vodama se prema Modelu ugovora OECD-a mogu oporezivati u državi u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave društva (tj. u državi rezidentnosti društva).

Ovaj članak ne daje nikakva posebna pravila glede oporezivanja dohotka radnika na granici jer je prikladnije da se problemi koje stva-raju lokalni uvjeti rješavaju izravno između zainteresiranih država ugovornica.

kada poslodavac iz drugih država uputi na rad radnika u RH-a a s tom državom RH-a ne primjenjuje ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja onda se primjenjuju pro-pisi RH-a tj. propisi države (RH) u koju su ti radnici upućeni i u kojoj ostvaruju primitke po osnovi dohotka od nesamo-stalnog rada.Ako se izaslani radnik (stranac) u RH-a smatra rezidentom RH-a tada bez obzira da li RH-a primjenjuje Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja ili ne, pravo oporeziva-nja uvijek ima RH-a.

6.3. Načini isplata plaće izaslanim radnicima u RH-a

Izaslanim radnicima (strancima) koji su izaslani u RH-a plaću mogu isplaćivati društva iz RH-a ili poslodavac iz države izaslanja ili se isplata plaće obavlja dijelom iz inozemstva i dijelom u RH-a.

Za razumijevanje ove materije prvo trebamo zapamtiti temeljno pravilo: neovisno o tome tko tehnički isplaćuje plaću izaslanom

radniku (da li društvo u RH-a, inozemni poslodavac ili netko treći iz inozemstva) ona bi, u pravilu, trebala uvijek biti trošak inozemnog poslodavca koji je svog radnika izaslao u RH a ne hrvatskog društva.

Naime, hrvatsko društvo će refundirati te isplaćene plaće i porez na dohodak te doprinose od inozemnog poslodavca (ako ih je obve-zan obračunati i platiti) ako ih je obračunao te će ih u svojim poslov-nim knjigama voditi kao potraživanje od inozemnog poslodavca a ne kao trošak osoblja. Po mišljenju autora, ako bi redovnu plaću „iza-slanog radnika“ u RH-a isplaćivalo društvo u RH-a u koju je radnik upućen na svoj teret (što znači da bi iskazivalo plaću i javna davanja u svojim poslovnim knjigama kao trošak osoblja) onda se ne bi ra-dilo o izaslanom radniku već radniku koji bi se morao osigurati po propisima o socijalnom osiguranju RH-a kao radnik društva u RH-a.

Da zaključimo, dobro je razlikovati obvezu društva iz RH-a što se tiče njegovih obveze temeljem poreza na dohodak i doprinosa od njegove obveze koja se odnosi na tehničku isplatu redovne plaće (to je pitanje ugovornih odnosa između društva u RH-a i inozemnog poslodavca) i drugih oporezivih primitaka izaslanom radniku.

6.3.1. Plaću isplaćuje društvo iz RH-a

U slučaju da redovnu plaću izaslanom radniku u RH-a isplaćuje društvo u RH-a (na temelju ugovora o pružanju usluga isplate plaće, obračuna i plaćanja poreza na dohodak između tog hrvatskog druš-tva i inozemnog poslodavca koji je izaslao radnika u RH-a) u koje je izaslan po nalogu svog inozemnog poslodavca, tada bez obzira da li se izaslani radnik smatra rezidentom RH-a ili nerezidentom i neovi-sno o tome da li RH-a primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom porijekla izaslanog radnika, kao i u slučaju kada društvo u RH-a isplaćuje izaslanom radniku najamninu (stana-rinu) te ostale oporezive primitke po osnovi nesamostalnog rada u novcu i naravi pravo oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada ima RH-a.

Navedeni zaključak proizlazi iz sljedećih razloga: � jer nije moguće primijeniti članak 15. Ugovora jer izaslani rad-

nik u RH (koji je i rezident RH-a) radi u državi rezidentnosti a ne u drugoj državi pa se dohodak od nesamostalnog rada oporezuje samo u RH-a,

� ako je izaslani radnik u RH-a rezident druge države (s kojom RH-a primjenjuje Ugovor) opet se ne može primijeniti članak 15. stavak 2. jer nisu zadovoljena sva tri uvjeta kumulativno da bi se dohodak od nesamostalnog rada mogao oporezivati u državi rezidentnosti izaslanog radnika,

� ako se izaslani radnik u RH-a smatra nerezidentom, a RH-a ne primjenjuje Ugovor s državom rezidentnosti izaslanog radnika tada se primjenjuju hrvatski propisi o oporezivanju dohotka te RH-a ima pravo oporezivanja ovog dohotka od nesamostalnog rada.

Dakle, u navedenim slučajevima društvo u RH-a je obvezno obra-čunati i uplatiti porez na dohodak i doprinose (ako izaslani radnik nema potvrdu A1 ili potvrdu o socijalnom osiguranju) na dan isplate te podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave Obrazac JOPPD)

što se tiče obračuna i plaćanja doprinosa, to ovisi o tome da li je inozemni poslodavac koji je uputio izaslanog radnika pribavio potvr-du A1 ili potvrdu o socijalnom osiguranju kojom se dokazuje da se za izaslanog radnika u RH-a primjenjuje zakonodavstvo o socijalnom osiguranja države u kojoj je izaslani radnik zaposlen. Ako izaslani rad-nik u RH-a ima potvrda A1 ili potvrdu o socijalnom osiguranju tada se doprinosi obračunavaju prema propisima države koja je radnika izaslala u RH-a te, u pravilu, te doprinose obračunava i uplaćuje ino-zemni poslodavac koji je izaslao radnika u RH-a.

1075 / 2014

Pla

će i n


107

Ako izaslani radnik ne posjeduje potvrdu A1 ili potvrdu o socijal-nom osiguranju onda hrvatsko društvo mora obračunati hrvatske doprinose jer su ti izaslani radnici onda radnici osigurani u RH-a po hrvatskim propisima o socijalnom osiguranju.

6.3.2. Plaću isplaćuje inozemni poslodavac bez posrednika-tuzemnog društva

Plaću izaslanog radnika u RH-a može isplaćivati sam poslodavac iz matične države (države izaslanja) ali to može u njegovo ime oba-viti i neko drugo društvo iz inozemstva. (npr. neka multinacionalna kompanija vodi sve svoje izaslane radnike na jednom centralnom mjestu).

U ovom slučaju, ako se izaslani radnik u RH-a smatra rezidentom RH-a, onda neovisno o tome da li RH-a primjenjuje ili ne Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pravo oporezivanja uvijek ima RH-a.

Međutim, ako se izaslani radnik u RH-a smatra nerezidentom u RH-a tada prvo treba utvrditi da li RH-a primjenjuje Ugovor o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja s državom rezidentnosti izaslanog radnika, pa su u tom slučaju moguće dvije mogućnosti:

� ako RH-a s državom rezidentnosti izaslanog radnika u RH-a ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u tom slučaju primjenjuju se hrvatski propisi o oporezivanju dohotka pa RH-a ima pravo oporezivanja dohotka od nesamo-stalnog rada nerezidenta RH-a,

� ako RH-a s državom rezidentnosti izaslanog radnika u RH-a primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potrebno je utvrditi da li su ispunjeni uvjeti iz članka 15. stavka 2. Ugovora (moraju kumulativno biti ispunjena sva tri uvjeta) radi izuzeća oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada u RH-a odnosno ako su ispunjeni navedeni uvjeti pravo oporezi-vanja ima država rezidentnosti izaslanog radnika. Ako pak nisu kumulativno ispunjena sva tri uvjeta pravo oporezivanja ima samo RH-a.

Ako plaću izaslanom radniku u RH-a isplaćuje sam poslodavac iz matične države (države izaslanja) a pravo oporezivanja ima RH-a, izaslani radnik (stranac) ima sljedeće obveze:

� u roku od 8 dana od početka ostvarivanja dohotka iz inozem-stva mora obaviti prijavu u registar poreznih obveznika putem Obrasca RPO i to nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu.

� kako bi mogao koristiti osobni odbitak izaslani radnik u RH-a mora zatražiti poreznu karticu (Obrazac Pk) te eventualno pri-baviti potrebne potvrde za uzdržavane članove obitelji kako bi ih mogao koristiti za povećanje svog osobnog odbitka kao re-zident RH-a. kada društvo iz RH-a isplaćuje izaslanom radniku plaću onda mu isti mora dostaviti poreznu karticu radi primje-ne osobnog odbitka, a kada sam izaslani radnik obračunava porez na dohodak onda on drži poreznu karticu kod sebe.

� po primitku plaće iz inozemstva, izaslani radnik u RH-a mora u roku od 8 dana obračunati i uplatiti javna davanja za svaki mjesec te u roku 8 dana od primitka plaće (ostvarene izravno iz inozemstva a ne posredno putem tuzemnog isplatitelja) predavati Poreznoj upravi Obrazac JOPPD,

� izaslani radnik (stranac) mora voditi računa o obveznom i dobrovoljnom podnošenju godišnje porezne prijave koji su propisani člancima od 39. – 43. Zakona o porezu na dohodak te člancima od 84. – 89. Pravilnika o porezu na dohodak. Po-sebno treba istaknuti da kada se u navedenim člancima ne navode posebno rezident RH ili nerezident, već prava i/ili ob-

veze „poreznih obveznika“ tada se misli i na rezidente RH-a i na nerezidente.

što se tiče obračuna doprinosa treba postupiti na način kako smo to opisali u točci 6.3.1.

6.3.3. Isplata plaće iz inozemstva i u RH-a

Izaslani radniku RH-a može imati takav ugovor (engl. split contract) da mu se dio plaće isplaćuje iz inozemstva (inozemni poslodavac ili u njegovo ima isplati neko drugo društvo iz inozemstva), a drugi dio plaće mu isplaćuje hrvatski poslodavac iz RH-a.

U navedenom slučaju hrvatski poslodavac (na temelju ugovora s inozemnim poslodavcem o pružanju usluga obračuna plaće) obraču-nava i plaća porez na dohodak na isplaćene primitke po osnovi ne-samostalnog rada izaslanom radniku u RH-a (pravo oporezivanja ima RH-a), a sam izaslani radnik ima obvezu obračuna i plaćanja poreza na dohodak na isplaćene primitke po osnovi nesamostalnog rada koje je primio izravno iz inozemstva (ako Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pravo oporezivanja pripada državi njegove rezidentnosti onda izaslani radnik u RH-a nema obvezu obračuna i plaćanja poreza na dohodak u RH-a).

Na kraju godine izaslani radnik u RH-a mora podnijeti godišnju pri-javu jer kao porezni obveznik (neovisno o tome da li je rezident RH-a ili nerezident) mora sukladno članku 39. Zakona o porezu na dohodak podnijeti godišnju poreznu prijavu u RH-a jer je u poreznom razdoblju istodobno ostvario dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca.

što se tiče obračuna doprinosa treba postupiti na način kako smo to opisali u točci 6.3.1.

6.4. Porezni tretman najamnina za stanovanje i ostalih primitaka u novcu i naravi

6.4.1. Plaćanje najamnine za izaslanog radnika u RH-a

Prema Pravilniku o porezu na dohodak, najamnina isplaćena iza-slanom radniku u RH-a se smatra primitkom po osnovi dohotka od nesamostalnog rada. Prema članku 16. stavku 3. točci 2. Pravilnika o porezu na dohodak vrijednost primitka u naravi je tržišna vrijednost (u koju se uključuje i PDV-e) koja predstavlja neto primitak po osnovi dohotka od nesamostalnog rada, što znači da se pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava za doprinose za obvezna osi-guranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Prema članku 114. stavku 2. točci 2. Zakona o doprinosima, primitak (od kojeg se prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada) što ga tuzemni poslodavac isplaćuje osobi izaslanoj na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodav-ca (ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno) smatra se primitkom po osnovi drugog dohotka pa se i na navedeni primitak obračunava samo doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje (15%) dok se iz istog primitka obračunava doprinos za mirovinsko osiguranja (20% ili 15% + 5% za osiguranike II. stupa). Naravno, na navedeni primitak ne postoji obveza doprinosa ako izaslani radnik ima potvr-du A1 ili potvrdu o socijalnom osiguranju kojom se dokazuje da se za izaslanog radnika u RH-a primjenjuje zakonodavstvo o socijalnom osiguranju države u kojoj je izaslani radnik zaposlen.

Dakle, na navedeni primitak porez na dohodak se oporezuje kao primitak od nesamostalnog rada a doprinosi na isti primitak se pla-ćaju kao i za drugi dohodak.

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


108

U praksi se često događa da izaslanom radniku u RH-a pla-ću isplaćuje društvo iz inozemstva a hrvatsko društvo u koje je upućen na rad izaslani radnik ugovori najamninu za stan tj. izravno potpiše ugovor o najamnini sa najmodavcem. Za plaću koju mu izravno isplaćuje njegov poslodavac iz inozemstva sam izaslani radnik u roku od 8 dana obračunava i uplaćuje porez na dohodak (i eventualno doprinose) te podnosi nadležnoj poreznoj upravi Obrazac JOPPD. kod obračuna poreza na dohodak koristi i prava na osobni odbitak jer se porezna kartica nalazi kod njega pa je on sam sebi „poslodavac“.

To onda znači da hrvatsko društvo izaslanom radniku u RH-a ispla-ćuje plaću u naravi po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (za plaćenu najamninu) te je obvezno obračunati i uplatiti porez na do-hodak, prirez i doprinose (i to samo ako izaslani radnik nije pribavio propisane potvrde) te taj iznos refundirati od inozemnog poslodavca.

Puno bi bolje bilo da inozemni poslodavac sam izravno ugovori plaćanje najamnine s hrvatskim najmodavcem ili da ugovor sklope izaslani radnik i najmodavac. Na ovaj način dohodak od nesamo-stalnog rada po osnovi najamnine će i dalje predstavljati oporezivi dohodak od nesamostalnog rada ali će se prikazati zajedno s osta-lom isplaćenom plaćom a izaslani radnik u RH-a neće imati obvezu podnošenja godišnje porezne prijave (zbog istodobnog ostvarivanja dohotka od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca).

6.4.2. Isplata stimulativnih paketa izaslanim radnicima u RH-a

Izaslani radnici u RH-a imaju vrlo često dosta stimulativne pake-te koji se odnose na različite vrste primitaka (koji su povezani sa specifičnostima izaslanog radnika) koje im inozemni poslodavac isplaćuje uz plaću.

Ovdje ćemo spomenuti samo neke: naknada za preseljenje (Relocation Bonus), plaćanje troškova nastalih zbog preseljenja (npr. čuvanje stana/kuće, čuvanje namještaja u matičnoj državi i sl., naknada za pristupanje programu izaslanstva (Foreign Service Premium), naknada za rad u visoko rizičnim i opasnim državama (Hardship Allowance), naknada za uvećanje troškova života (Cost Of Living Allowance), plaćeni troškovi putovanja u matičnu državu (Home Leave Allowance), troškovi stanovanja (Housing Allowan-ce), školarine za djecu (School Allowance), troškovi usluga pre-seljenja (Relocation Services), troškovi usluga i prilagodbe (Adap-tation Services) i sl.

Ovi primici u novcu i naravi koji se isplaćuju izaslanom radniku u RH-a (hrvatsko društvo ili inozemni poslodavac) smatraju se primi-cima po osnovi nesamostalnog rada koji se oporezuju u RH-a ako je tako utvrđeno člankom 15. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

To znači ako pravo oporezivanja plaće izaslanog radnika u RH-a pripada RH-a onda bi navedene pakete tj. primitke trebalo oporezi-vati u RH-a neovisno o tome što je te primitke isplatio poslodavac u inozemstvu koji je izaslao radnika u RH-a. kako to izgleda u praksi to je već drugo pitanje.

6.4.3. Isplata plaća u novcu i naravi izaslanom radniku u RH-a prema propisima o oporezivanju dohotka u RH-a

Izaslani radnik u RH-, kojem hrvatsko društvo ili inozemni posloda-vac isplati plaću u novcu ili u naravi prema hrvatskim propisima a pravo oporezivanja ima RH-a, podliježe plaćanju poreza na dohodak.

Prema članku 16. Pravilnika o porezu na dohodak, vrijednost pri-mitaka po osnovi nesamostalnog rada u naravi utvrđuje se prema

tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, po-slodavac i isplatitelj primitka moraju utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.

Tržišna vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se na sljedeći način: � pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini

iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,

� pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stam-bene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze,

� pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga,

� pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržiš-nim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi,

� pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visi-ni od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za PDV) odnosno u visini 20 % od mjesečne rate za operativni leasing (uvećano za PDV), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja:

� ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće ob-vezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja (tj. da se automobil koristi u službene i privatne svrhe), kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona po toj osnovi,

� ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korište-nja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obve-zan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom,

� ako se ne vodi evidencija, primitak u naravi od korištenja pri-jevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odno-sno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing,

� ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sred-stvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prije-voznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi.

Primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svr-he utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način:

� za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom kilometru,

� za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plo-vilo registrirano,

� za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoš-kom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mje-stu registracije.

� pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 3% godišnje – na razliku između kamata obračunatih primjenom stope kamate od 3% godišnje i ugovorenih nižih kamata,

1095 / 2014

Pla

će i n


109

� pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedi-načna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se, u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,

� pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim ci-jenama u mjestu ugošćenja,

� pri davanju dionica – na nominalnu vrijednost dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radni-cima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka 14. Zakona je primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada.

Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zako-nu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržiš-na vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi (koji predstavlja neto primitak) uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP i Obrazac JOPPD te druge propisane evidencije.

6.4.5. Neoporeziva isplata naknada izaslanim radnicima u RH-a

Prema članku 13. stavku 9. Pravilnika o porezu na dohodak, opo-rezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se (a to znači da ne podliježu plaćanju poreza na dohodak) sljedeće naknade koje tuzemni isplatitelj isplaćuje izaslanima na rad u Re-publiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca (i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca):

� naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

� naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

� naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,

� naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mje-sečne odnosno pojedinačne karte,

� naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru (za službeni put i loko-vožnju),

� dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnev-nica iznosi do 85 kuna,

� dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike dr-žavnog proračuna.

6.5. Primjeri iz prakse

Primjer 1. Izaslani radnik u RH-a iz Italije (pribavio je A1 od nadležne institucije u Italiji), REZIDENT je RH-a, plaću isplaćuje inozemni poslodavac, a neoporezive troškove službenog putovanja društvo RH-a – izaslani radnik sam iz svoje plaće plaća stanarinu (najamninu)

Stranac (talijanski državljanin) Luca Bianco iz Milana (OIB: 11111111111) izaslan je na rad u Hrvatsku u društvo „Pravda“ d.o.o. iz Zagreba, Ilica 49.

Izaslan je na rad u trajanju od 24 mjeseca za koji mu je poslo-davac pribavio potvrdu A1 od nadležne institucije u Italiji kojom se dokazuje da se na njega primjenjuje isključivo zakonodavstvo Italije o socijalnom osiguranju, pa inozemni poslodavac doprinose plaća u Italiji.

Supruga ( kojom je izaslani radnik oženjen) i dvoje djece su se pre-selili zajedno s izaslanim radnikom u RH-a odnosno u Zagreb gdje su i prijavljeni na stan u Boškovićevoj 18. Prema članku 4. stavku 2. točci a) Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme-đu RH-a i Italije izaslani radnik se smatra rezidentom RH-a. Naime, kako izaslani radnik ima, prema talijanskim propisima, prebivalište u Italiji (ima stan u vlasništvu) a prema hrvatskim propisima također ima prebivalište u RH-a, tada se smatra rezidentom RH jer s njom (RH) ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnog inte-resa). Ovdje je bilo ključno za određivanje rezidentnosti izaslanog radnika preseljenje supruge i djece u RH-a tj. Zagreb.

Na dalje, kako bi izaslani radnik mogao koristiti, tijekom poreznog razdoblja, osobni odbitak za sebe, suprugu i djecu zatražio je i dobio od Porezne uprave poreznu karticu (Obrazac Pk) u koju su kao uzdr-žavani članovi obitelji upisani supruga i dvoje djece. Ukupni faktor osobnog odbitka iznosi 2,2 (1,0 + 0,5 + 0,5 + 0,7) osnovnog osob-nog odbitka (2.200,00) pa iznos mjesečnog osobnog odbitka iznosi 4.840,00 kuna (2,2 x 2.200,00).

Izaslani radnik je u roku od 8 dana od početka ostvarivanja primit-ka iz inozemstva (plaće iz Italije) obavio prijavu u registar poreznih obveznika putem Obrasca RPO i to nadležnoj ispostavi Porezne upra-ve prema svom prebivalištu.

kako je izaslani radnik rezident RH-a tada prema članku 15. stavka 1. Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između RH-a i Italije, pravo oporezivanja ima samo RH-a.

Ugovorenu bruto plaću izaslanom radniku isplaćuje matično društvo iz Italije 15. u mjesecu za prethodni mjesec i to u iznosu od 8.000,00 eura mjesečno. Sami doprinosi iz plaću koje plaća njegov poslodavac u Italiji iznose 1.500,00 eura i oni predstavljaju porezno priznati izdatak kod utvrđivanje porezne osnovice na koju treba obra-čunati hrvatski porez na dohodak i prirez.

Prema članku 8. Stavku 4. Pravilnika o porezu na dohodak, opore-zivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzem-stvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj va-luti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na po-sljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje. U našem slučaj srednji tečaj na dan primitka plaće je bio 7,5 kuna za 1 euro.

Po primitku plaće iz inozemstva (za ožujak 2014.) izaslani radnik u RH-a u roku od 8 dana od primitka plaće izravno iz Italije, obraču-nava i uplaćuje porez na dohodak i prirez (18%) (primitak je ostvaren 15. travnja 2014.) te u istom roku mora ispuniti i predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave Obrazac JOPPD. Dakle, izaslani radnik mora obračunati i uplatiti porez na dohodak i prirez te dostaviti Obra-zac JOPPD 23. travnja 2014.

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


110

Društvo iz RH-a mu je nadoknadilo neoporezive troškove službenog putovanja u gotovini u iznosu od 3.000,00 kuna na temelju obračuna putnog naloga od 10. travnja 2014.

Izaslani radnik je iznajmio stan i plaća stanarinu (najamninu) u iznosu od 4.000,00 kuna mjesečno iz svojih sredstava (neto plaće).U nastavku prikazujemo obračun poreza na dohodak i prireza na isplaćenu plaću te prikazujemo Obrazac JOPPD (na dan 23. travnja 2014.)

kojeg Poreznoj upravi predaje izaslani radnik te još jedan obrazac kojeg predaje društvo iz RH-a za isplaćeni iznos neoporezivih troškova službenog putovanje (na dan 15. svibnja 2014.).

Obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće izaslanih radnika

Red.br.

Opis Iznos

1. Bruto plaća (8.000,00 eura) srednji tečaj 7,5 60.000,00

2. Doprinosi iz plaće (1.500,00 eura) srednji tečaj 7,5 11.250,00

3. Dohodak (1 – 2) 48.750,00

4. Osobni odbitak 2,2 x 2.200,00 4.840,00

5. Porezna osnovica (3 – 4) 43.910,00 � Porez po stopi 12% na 2.200,00 264,00 � Porez po stopi 25% na 6.600,00 1.650,00 � Porez po stopi 40% na 35.110,00 14.044,00

6. Ukupno porez na dohodak 15.958,00

7. Prirez – 18% 2.872,44

8. Ukupna porezna obveza (7 + 8) 18.830,44

9. Neto iznos (1 – 2 - 8) 29.919,56

MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD - stranica A-

I Z V J E Š Ć E o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 23. travnja 2014.

I. OZNAKA IZVJEŠĆA 14113 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA

1. Naziv/ime i prezime Marco Bianco

2. Adresa Boškovićeva 18, Zagreb

3. Adresa elektroničke pošte [email protected]

4. OIB 11111111111

5. Oznaka podnositelja 4

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 1

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOM PREDUJMU POREZU NA DOHODAK I PRIREZU POREZU NA DOHODAK IZNOS1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1. + 1.2.) 18.830,44

1.1. Ukupan iznos stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka /osiguranika (plaća) 18.830,441.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJOU GENERACIJESKE SOLIDRNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

1115 / 2014

Pla

će i n


111

- stra

nica B

-

I. OIB

podn

osite

lja izv

ješća

111

1111

1111

II. Oz

naka

izvješ

ća 1

4113

III. Vr

sta izv

ješća

1

IV.

Redn

i broj

stran

ice

1 / 1

1. Redni broj

2. šifra općine/grada prebivališta /boravišta

4. OI

B stj

ecate

lja/

osigu

ranika

6.1. Oznaka stjecatelja/ osiguranika

7.1. Obveza dodatnog doprinosa za MO za staž s povećanim trajanjem

8. Oznaka prvog/zadnjeg mjeseca u osiguranju po istoj osnovi

10. S

ati ra

da

11. Iznos primitka (oporezivi)

12.1. Doprinos za mirovinsko osiguranje

12.3. Doprinos za zdravstveno osiguranje

12.5. Doprinos za zapošljavanje

12.7. Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem - II STUP

12.9. Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom

13.2. Izdatak - uplaćeni doprinos za mirovinsko osiguranje

13.4. Osobni odbitak

14.1. Iznos obračunanog poreza na dohodak

15.1. Oznaka neoporezivog primitka

16.1. Oznaka načina isplate

17. Obračunani primitak od nesam. rada (plaća)

3. šifra općine/grada rada

5. Im

e i pr

ezim

e stj

ecate

lja/

osigu

ranika

6.2. Oznaka primitka/obveze doprinosa

7.2. Obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

9. Oznaka punog/ nepunog radnog vremena ili rada s polovicom radnog vremena

10.1. Razdoblje obračuna od

10.2. Razdoblje obračuna do

12. Osnovica za obračun doprinosa

12.2. Doprinos za mirovinsko osiguranje - II STUP

12.4. Doprinos za zaštitu zdravlja na radu

12.6. Dodatni doprinos za mirovinsko osig. za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

12.8. Poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu

13.1. Izdatak

13.3. Dohodak

13.5. Porezna osnovica

14.2. Iznos obračunanog prireza porezu na dohodak

15.2. Iznos neoporezivog primitka

16.2. Iznos za isplatu

1.01

333

1111

1111

111

0004

03

168

60.00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

4.840

,0015

.958,0

00

160

.000,0

0

0133

3Lu

ca B

ianco

0071

01

01.01

.2014

.31

.03.20

14.

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

11.25

0,00

48.75

0,00

43.91

0,00

2.872

,440,0

029

.919,5

6

M

.PM

ario M

atić

(POT

PIS I P

EČAT

OVL

AšTE

NE O

SOBE

OBV

EZNI

kA PO

DNOš

ENJA

)

Primjer 2. - Izaslani radnik u RH-a iz Austrije (pribavio je A1 od nadležne institucije u Austriji), NEREZIDENT je u RH-a, plaću isplaćuje inozemni poslodavac, a neoporezive troškove službenog putovanja društvo RH-a – društvo iz RH-a plaća izaslanom radniku stanarinu (najamninu)

Stranac (državljanin Austrije) Hans Miller iz Beča (OIB: 22222222222) izaslan je na rad u Hrvatsku u društvo „Pravda“ d.o.o. iz Zagreba, Ilica 49.

Izaslan je na rad u trajanju od 24 mjeseca za koji mu je posloda-vac pribavio potvrdu A1 od nadležne institucije u Austriji kojom se dokazuje da se na njega primjenjuje isključivo zakonodavstvo Austri-je pa inozemni poslodavac doprinose plaća u Austriji.

Supruga (kojom je izaslani radnik oženjen) i dvoje djece nisu se preselili zajedno sa izaslanim radnikom u RH-a odnosno u Zagreb, Boškovićeva 18. već su ostali živjeti u Beču. Prema članku 4. stavku 2. točci a) Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između RH-a i Austrije izaslani radnik se smatra nerezidentom RH-a odno-sno rezidentom Austrije. Naime, kako izaslani radnik ima prema austrijskim propisima prebivalište u Austriji (ima stan u vlasništvu) a prema hrvatskim propisima također ima prebivalište u RH-a, tada se smatra rezidentom Austrije (a ne RH-a) jer s Austrijom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnog interesa). Ovdje je bilo ključno za određivanje rezidentnosti izaslanog radnika što su su-pruga i djeca ostali živjeti i prebivati u Beču.

Na dalje, kako bi izaslani radnik mogao koristiti tijekom poreznog razdoblja osnovni osobni odbitak (2.200,00 kuna) za sebe je zatražio i dobio od Porezne uprave poreznu karticu (Obrazac Pk). Za uzdrža-vane članove obitelji (supruga i dvoje djece) izaslani radnik nema pravo uvećati svoj osobni odbitak.

Izaslani radnik je u roku od 8 dana od početka ostvarivanja primit-ka iz inozemstva (plaće iz Austrije) obavio prijavu u registar poreznih obveznika putem Obrasca RPO i to nadležnoj ispostavi Porezne upra-ve prema svom prebivalištu.

kako je izaslani radnik nerezident u RH-a, a izaslani rad u RH-a traje više od 183 dana u predmetnoj kalendarskoj godini tada prema članku 15. stavka 2. Ugovora o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja između RH-a i Austrije, pravo oporezivanja ima samo RH-a.

Ugovorenu neto plaću izaslanom radniku isplaćuje matično druš-tvo iz Austrije 15. u mjesecu za prethodni mjesec i to u iznosu od 8.000,00 eura mjesečno. Navedenu neto plaću treba preračunati u bruto iznos plaće i na nju obračunati porez na dohodak i prirez.

Po primitku plaće iz inozemstva (za ožujak 2014.) izaslani radnik u RH-a u roku od 8 dana obračunava i uplaćuje porez na doho-dak i prirez (18%) u roku 8 dana od primitka ostvarene plaće izravno iz Austrije (primitak je ostvaren 15. travnja 2014.) te u istom roku mora ispuniti i predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave Obrazac JOPPD. Dakle, izaslani radnik mora obračunati i uplatiti porez na do-hodak i prirez te dostaviti Obrazac JOPPD na dan 23. travnja 2014.

Društvo iz RH-a mu je nadoknadilo neoporezive troškove službe-nog putovanja u gotovini u iznosu od 3.000,00 kuna na temelju obračuna putnog naloga od 10. travnja 2014.

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


112

Društvo iz Hrvatske plaća (30. travnja 2014.) za izaslanog radnika stanarinu (najamninu) u iznosu od 4.000,00 kuna za iznajmljeni stan za travanj 2014. (ugovor o najmu stana je sklopljen između druš-tva iz RH-a i najmodavca iz RH-a) pa se taj primitak smatra neto plaćom izaslanog radnika u naravi koju treba preračunati u bruto iznos plaće.

U nastavku prikazujemo obračun poreza na dohodak i prireza na isplaćenu plaću izaslanom radniku u RH-a od strane inozemnog poslodavca te na plaćenu stanarinu (najamninu) koju plaća društvo iz RH-a te prikazujemo Obrazac JOPPD i to samo stranicu B jer se stranica A ispunjava na isti način kao i u primjeru 1. (na dan 23. travnja 2014.) kojeg Poreznoj upravi predaje izaslani radnik i to samo za isplaćenu plaću od strane inozemnog poslodavca.

Obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće izaslanih radnika

Red.br.

Opis Iznos

1. Preračunati neto iznos plaće 108.080,53

2. Doprinosi -

3. Dohodak (1 – 2) 108.080,53

4. Osobni odbitak 2.200,00

5. Porezna osnovica 105.880,53Porez po stopi 15% na 2.200,00 264,00Porez po stopi 25% na 6.600,00 1.650,00Porez po stopi 40% na 97.080,53 38.832,21


7. Prirez – 18% 7.334,32


9. Neto plaća za isplatu (8.000 eura x 7,5) 60.000,00

Obračun poreza i prireza na dohodak iz stanarine

Red.br.

Opis Iznos

1. Bruto iznos stanarine znos stanarinene u naravi e na dan primitka plaće uto izno najmodavca iz RH-a)

5.195,06

2. Dohodak (1 – 2) 5.195,06

3. Osobni odbitak -

4. Porezna osnovica (2 – 3) 5.195,06Porez po stopi 12% na 2.200,00 264,00Porez po stopi 25% na 2.995,06 748,76


6. Prirez – 18% 182,30


8. Neto primitak stanarine u naravi (1 –7) 4.000,00

- stra

nica B

-

I. OIB

podn

osite

lja izv

ješća

222

2222

2222

II. Oz

naka

izvješ

ća 1

4113

III. Vr

sta izv

ješća

1

IV.

Redn

i broj

stran

ice

1 / 1

1. Redni broj


4. OI

B stj

ecate

lja/

osigu

ranika




10. S

ati ra

da














5. Im

e i pr

ezim

e stj

ecate

lja/

osigu

ranika











13.1. Izdatak

13.3. Dohodak





1.01

333

2222

2222

222

0004

03

168

108.0

80,53

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

2.200

,0040

.746,2

10

10,0

0

0000

0Ha

ns M

iller

0071

01

01.01

.2014

.31

.03.20

14.

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

108.0

80,53

105.8

80,53

7.334

,320,0

060

.000,0

0

M

.PM

ario M

atić

(POT

PIS I P

EČAT

OVL

AšTE

NE O

SOBE

OBV

EZNI

kA PO

DNOš

ENJA

)

Telefoni za savjete01/ 48 36 046 / 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Radnim danom 8.30 – 13.00h

1135 / 2014

Pla

će i n


113

I na kraju nam ostaje prikazati Obrazac JOPPD koje mora Poreznoj upravi dostaviti društvo „Pravda“ d.o.o. iz Zagreba, Ilica 49 za isplaćenu plaću u naravi (stanarinu) za Hansa Millera kojeg treba dostaviti do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak u naravi ostvaren a to znači do 30. travnja 2014. kada treba obračunati i uplatiti porez na dohodak i prirez.

U istom obrascu JOPPD se mogu iskazati i neoporezivi primici po osnovi putnih troškova na temelju obračuna putnog naloga od 10. travnja 2014. za oba dva izaslana radnika (naime rok za podnošenja Obrasca JOPPD-a je najkasnije do 15. svibnja 2014.).

MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD - stranica A-

I Z V J E Š Ć E o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 30. travnja 2014.

I. OZNAKA IZVJEŠĆA 14120 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA

1. Naziv/ime i prezime Pravda d.o.o.

2. Adresa Ilica 49, Zagreb

3. Adresa elektroničke pošte [email protected]

4. OIB 33333333333

5. Oznaka podnositelja 1

IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI IZVJEŠĆE 2 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 3

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOM PREDUJMU POREZU NA DOHODAK I PRIREZU POREZU NA DOHODAK IZNOS1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1. + 1.2.) 1.195,06

1.1. Ukupan iznos stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka /osiguranika (plaća) 1.195,061.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU DOPRINOSA

VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJOU GENERACIJESKE SOLIDRNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po osnovi radnog odnosa2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po osnovi drugog dohotka3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po osnovi poduzetničke plaće4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž koji se računa s povećanim trajanjem

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa2. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa3. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće4. Ukupan iznos doprinosa za zaštitu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje2. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba sa invaliditetom

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI 6.000,00VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

5 / 2014

Pla

će i n

aknade


114

- stra

nica B

-

I. OIB

podn

osite

lja izv

ješća

333

3333

3333

II. Oz

naka

izvješ

ća 1

4120

III. Vr

sta izv

ješća

1

IV.

Redn

i broj

stran

ice

1 / 1

1. Redni broj


4. OI

B stj

ecate

lja/

osigu

ranika




10. S

ati ra

da














5. Im

e i pr

ezim

e stj

ecate

lja/

osigu

ranika











13.1. Izdatak

13.3. Dohodak





1.01

333

2222

2222

222

0201

03

05.1

95,06

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

1.012

,760

110

8.080

,53

0133

3Ha

ns M

iller

0402

01

01.01

.2014

.31

.12.20

14.

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

5.195

,065.1

95,06

182

,300,0

04.0

00,00

2.01

333

2222

2222

222

0000

03

0

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

174

0.00

0000

0Ha

ns M

iller

0000

01

01.04

.2014

.30

.04.20

14.

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

3.000

,003.0

00,00

3.01

333

1111

1111

111

0000

03

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

017

40,0

0

0000

0Lu

ca B

ianco

0000

01

01.04

.2014

.30

.04.20

14.

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

3.000

,003.0

00,00

M

.PM

ario M

atić

(POT

PIS I P

EČAT

OVL

AšTE

NE O

SOBE

OBV

EZNI

kA PO

DNOš

ENJA

)

Documents

Boravak i rad stranaca u RH te oporezivanje primitaka ... · PDF fileStranac koji je iskoristio 3 mjeseca boravka prije proteka vremen-skog razdoblja od 6 mjeseci, može ponovno ući