Bosna i Hercegovina Sud Bosne i Hercegovine · Datum pismenog otpravka: 22.01.2016. godine Pred sudskim vijećem u sastavu: ... „snijeg“, te istu opojnu drogu Vlado Delić dovezao

Bosna i Hercegovina Босна и Херцеговина

Sud Bosne i Hercegovine

Суд Босне и Херцеговине

Sud Bosne i Hercegovine, Sarajevo, ul. Kraljice Jelene br. 88

Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

Predmet broj: S 1 2 K 016661 14 K Datum objave: 23.12.2015. godine Datum pismenog otpravka: 22.01.2016. godine

Pred sudskim vijećem u sastavu: Sudija Tatjana Kosović, predsjednik vijeća

Sudija Hasija Mašović, član vijeća Sudija Branko Perić, član vijeća

PREDMET TUŽILAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE

protiv

Vlade Delić i dr.

PRVOSTEPENA PRESUDA

Tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine: Diana Kajmaković Branilac optuženog Vlade Delić: Advokat Omar Mehmedbašić Branilac optuženog Hasana Talić: Advokat Asim Ibrelić Zapisničar: Dunja Skoko, stručni saradnik


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

2

Broj: S1 2 K 016661 14 K

Sarajevo, 23.12.2015. godine

U IME BOSNE I HERCEGOVINE

Sud Bosne i Hercegovine, u vijeću sastavljenom od sudije Tatjane Kosović, kao

predsjednika vijeća, te sudija Hasije Mašović i Branka Perić, kao članova vijeća, uz

sudjelovanje stručnog saradnika Dunje Skoko u svojstvu zapisničara, u krivičnom

predmetu protiv optuženog Vlade Delić i dr., zbog krivičnog djela Organizovani kriminal iz

člana 250. stav 2. i 3. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH) u vezi sa

produženim krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnim drogama iz člana 195. stav 1.

KZ BiH i produženim krivičnim djelom Krijumčarenje ljudi iz člana 189. stav 1. KZ BiH, po

optužnici Tužilaštva BiH broj: T20 0 KT 0008355 14 od 23.07.2014. godine, koja je

potvrđena dana 24.07.2014. godine, a uređena dana 07.12.2015. godine, nakon održanog

glavnog, javnog i usmenog pretresa, u prisustvu tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine

Diane Kajmaković, optuženih Vlade Delić i Hasana Talić, te njihovih branilaca, advokata

Omara Mehmedbašić i Asima Ibrelić, dana 23.12.2015. godine, donio je i javno objavio

P R E S U D U

1. Optuženi VLADO DELIĆ, sin Borka i majke Janje rođ. Bojat, rođen 21.11.1964.

godine, u Rogatici, sa prebivališem u Tuzli u ulici Vukovarska 49, JMBG..., po

narodnosti..., državljanin..., po zanimanju radnik, završena srednja škola III

stepena, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, lošeg imovnog stanja, nezaposlen,

neosuđivan, vodi se drugi krivični postupak

2. Optuženi HASAN TALIĆ, sin Hilmije i majke Rukije rođ. Nukičić, rođen

19.11.1965. godine u Ključu, sa prebivališem u Ključu, u ulici Hadžići bb, JMBG ...,

po narodnosti..., državljanin..., po zanimanju moler, pismen, završena 4 razreda

osnovne škole, oženjen, otac četvoro punoljetne djece, lošeg imovnog stanja,

osuđivan


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

3

I )

K R I V I SU

Što su,

U vremenskom periodu od mjeseca juna 2013. godine do mjeseca januara 2014. godine

na području Bosne i Hercegovine radi sticanja protivpravne imovinske koristi, optuženi

Delić Vlado organizovao, a optuženi Talić Hasan postao član grupe za organizovani

kriminal u smislu člana 1. stav 20. KZ BiH, sa ciljem neovlaštene međunarodne

kupoprodaje, prenosa, prevoza, držanja, posredovanja u daljoj međunarodnoj prodaji,

slanja i isporuke opojnih droga „marihuana“,“spid“, „heroin“ i „kokain“ koje opojne droge su

Konvencijom o psihotropnim supstancama od 1971. godine i Rješenjem o popisu opojnih

droga („Službeni glasnik RBiH“ broj 2/92, 13/94) proglašene opojnim drogama i čiji se

promet može obavljati samo na osnovu dozvole nadležnog organa, u skladu sa Zakonom

o proizvodnji i prometu opojnih droga (Sl. list RBiH broj 2/92, 13/94), a čiji je promet bez

ovlaštenja zabranjen odredbama Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih

droga, kojoj ovako organizovanoj grupi su pristupili Aleksandar Milinić, Jusuf Konjević,

Dejan Jaćimović, A. H. i Selma Delić, kao i ostala njima poznata lica, sa određenim

ulogama i zadacima, pa je tako, grupa za organizovani kriminal, vršila naprijed pobrojane

radnje, i to tako što su:

1. Delić Vlado / tačka 1. Optužnice/

Vlado Delić u toku mjeseca juna i jula 2013. godine u više navrata organizovao promet,

prevoz i distribuciju opojne droge „marihuana“, na način da je po prethodnom

međusobnom dogovoru sa Aleksandrom Milinićem iz Bileće, od njega preuzimao njima

poznate količine opojne droge, a koju opojnu drogu je ovaj prethodno nabavio od njemu

poznate osobe iz R. Crne Gore, a za koju opojnu drogu Vlado Delić istom nije odmah

isplaćivao cjelokupan novčani iznos, pa je tako dana 14.07.2013. godine Vlado Delić

zajedno sa svojim kurirom Jusufom Konjevićem, preuzeo od Aleksandra Milinića u Bileći 1

kilogram opojne droge „marihuana“, kao i dana 16.07.2013. godine njima poznatu količinu

opojne droge „marihuana“, koju je potom Jusuf Konjević svojim putničkim motornim

vozilom prevozio u grad Ključ i to tako da je Vlado Delić vozeći ispred njega svoje putničko


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

4

motorno vozilo marke „Reno“ tip „Laguna“ registarskih oznaka: E91-O-245 i imao ulogu

„čistača“, te ga obavještavao o stanju na putu i eventualnim policijskim patrolama, da bi

potom Jusuf Konjević organizovao dalju distribuciju i prodaju opojne droge „marihuana“

njemu poznatim kupcima na području Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine

i to na području gradova Ključ, Sanski Most i Prijedor.


Dana 11.08.2013. godine po prethodnom međusobnom dogovoru, nakon što je Vlado

Delić kupio 10 grama opojne droge „kokain“ od njemu poznate osobe sa područja Općine

Tuzle, a koju opojnu drogu su Vlado Delić i Jusuf Konjević kroz šifrovani razgovor nazivali

„snijeg“, te istu opojnu drogu Vlado Delić dovezao i predao Jusufu Konjeviću ispred motela

„Braća Đukić“ u mjestu Drugović - Opština Laktaši, a koju količinu opojne droge „kokain“ je

Jusuf Konjević dalje prodao njemu poznatom licu iz R. Slovenije i gdje su dogovorili dalju

prodaju opojne droge „kokain“ u narednom periodu ako ista bude dobrog kvaliteta i

visokog procenta čistoće i to njima poznatim kupcima u zemljama Evropske unije s

obzirom da Jusuf Konjević ima poznanstva sa osobama koje imaju novac za njenu

kupovinu.


U mjesecu avgustu 2013. godine, nakon dogovora telefonskim putem sa Konjević

Jusufom, o kupovini i daljoj prodaji opojne droge „spid“, koju su kroz šifrovanu

komunikaciju nazivali „kreč“, da bi se dana 13.08.2013. godine Jusuf Konjević odvezao

vozilom marke „Polo“ registarskih oznaka E05-M-015 do Vlade Delića u Tuzlu gdje se

susreo sa njim i još jednom njima poznatom osobom koja je došla zajedno sa Vladom

Delićem i koja osoba je Jusufu Konjeviću predala 54 grama opojne droge „spid“,a koju je

ovaj nabavio od njemu poznatih osoba iz zemalja Evropske unije, da bi tokom istog dana

pripadnici MUP-a RS - CJB Banja Luka lišili slobode Jusufa Konjevića u Banja Luci i kod

istog pretresom pronašli i oduzeli 54 grama opojne droge „spid“.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

5

4. Delić Vlado i Talić Hasan / tačka 4. Optužnice/

U periodu od mjeseca juna 2013. godine do mjeseca januara 2014. godine, Delić Vlado u

više navrata organizovao promet opojne droge „spid“ u BiH i R. Hrvatsku, koju opojnu

drogu je prethodno nabavio od njemu poznatih osoba, na način da je kroz telefonske

komunikacije i lične kontakte dogovarao kupovinu, prevoz i dalju distribuciju opojne droge

uz pomoć Talić Hasana i Jaćimović Dejana iz grada Ključa prema njima poznatim kupcima

u R.Hrvatskoj i drugim zemljama Evropske unije, tako da je Dejan Jaćimović dana

14.08.2013. godine u Tuzli od Vlade Delića preuzeo njima poznatu količinu opojne droge

„spid“ i izvršio njen prevoz i dalju prodaju njemu poznatim kupcima na područje BiH i R.

Hrvatske, nakon čega su kroz daljnje telefonske komunikacije Vlado Delić i Hasan Talić

međusobno dogovorili da Vlado Delić kontinuirano obezbjedi veću količinu opojne droge

od njemu poznatog lica po nadimku Muće i da isplata bude nekoliko dana nakon njene

prodaje u R. Hrvatskoj i drugim zemljama Evropske unije.


Nakon što su se Delić Vlado, kao organizator, a Talić Hasan kao pripadnik grupe za

organizovani kriminal, u periodu od mjeseca juna 2013. godine pa sve do januara 2014.

godine dogovorili da u cilju sticanja imovinske koristi od prodaje opojne droge marihuane

njima poznatim osobama na području Republike Hrvatske, a nakon što su se Delić i Talić

dogovorili da Delić zajedno sa osobom Jaćimović Dejanom iz Ključa pronađe prodavca na

području Bosne i Hercegovine od kojeg će kupiti opojnu drogu, a Talić i Jaćimović pronađu

kupce na području Republike Hrvatske kojima će prebaciti preko državne granice u

Republiku Hrvatsku i prodati opojnu drogu, pa u namjeri da se sastanu sa njima poznatim

prodavcem od kojeg će kupiti opojnu drogu, Delić Vlado dana 16.08.2013.godine sastao

sa Jaćimović Dejanom na području Sarajeva odakle su se zajedno Vladinim putničkim

motornim vozilom „Reno“ tip „Laguna“ registarskih oznaka E91-O-245 zaputili prema Foči,

a u namjeri kupovine opojne droge nisu uspjeli jer im prodavac nije htio dati opojnu drogu

bez novaca, a o čemu je odmah potom Jaćimović putem telefona obavjestio Talić Hasana


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

6


U periodu od mjeseca juna 2013. godine do mjeseca januara 2014. godine u više navrata,

Delić Vlado organizovao promet opojne droge „spid“ u BiH i R. Hrvatskoj, koju opojnu

drogu je prethodno nabavio od njima poznatih osoba, na način da je kroz telefonsku

komunikaciju i lične kontakte Vlado Delić dogovarao kupovinu, prevoz i dalju distribuciju

opojne droge sa pripadnicima grupe za organizovani kriminal, Hasanom Talićem i

Dejanom Jaćimovićem iz Ključa koji su planirali dalju prodaju njima poznatim kupcima u R.

Hrvatskoj i drugim zemljama Evropske unije, pa su dana 23.08.2013. godine telefonskim

putem međusobno dogovorili prebacivanje i prodaju opojne droge „spid“ iz BiH na

područje R. Hrvatske nakon čega bi novac dobijen prodajom opojne droge Hasan Talić

isplatio Vladi Deliću u nekoliko narednih dana, te su dana 24.08.2013.godine izvršili

kupovinu i dalju preprodaju opojne droge na način da je Hasan Talić angažovao Dejana

Jaćimović kao kurira koji je preuzeo opojnu drogu od Vlade Delića tako što se vozilom

marke „WV“ tip „GOLF 4“ registarskih oznaka 412-M-199 odvezao do njega u Tuzlu i

preuzeo opojnu drogu, nakon čega su istog dana pripadnici MUP-a RS - CJB Banja Luka

lišili slobode Dejana Jaćimovića kojom prilikom je pretresom kod istog pronađeno i

oduzeto 189,5 grama opojne droge „spid“.

7. Delić Vlado i Talić Hasan / tačka 12. Optužnice /

Od mjeseca decembra 2013. godine do mjeseca januara 2014. godine po prethodnom

međusobnom dogovoru, Vlado Delić, kao organizator grupe za organizovani kriminal,

obezbijedio određenu količinu opojne droge „spid“, na način da je Vlado Delić dana

27.12.2013. godine lično prevezao opojnu drogu Hasanu Taliću, pripadniku grupe za

organizovani kriminal, u grad Ključ gdje su na njima poznatoj lokaciji izvršili primopredaju,

nakon čega je Hasan Talić jedan dio opojne droge predao njemu poznatoj osobi

angažovanoj da izvrši prodaju na području Općine Ključ, a dana 09.01.2014. godine

organizovao prevoz drugog dijela opojne droge „spid“ u količini od 70 grama u R. Austriju i

to tako što je angažovao Selmu Delić kao kurira, na šta je ista pristala u namjeri sticanja

protivpravne imovinske koristi, koja je opojnu drogu sakrila u svoju torbu i prenijela u

autobusu iz BiH u R.Austriju te predala Dejanu Jaćimoviću sve u cilju dalje prodaje na

teritoriji R. Austrije.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

7

8. Talić Hasan / tačka 13. Optužnice /

U mjesecu januaru 2014. godine putem mobilnog telefona Hasan Talić dogovorio sa

Dejanom Jaćimovićem, koji se nalazio u R.Austriji, da angažuje posrednika koji bi u BiH

ostvario lični kontakt sa Hasanom Talićem i preuzeo dogovorenu količinu opojne droge

„heroin“ radi prevoza u R. Austriju, pa je tako Dejan Jaćimović angažovao A.

H.državljanku BiH da prenese opojnu drogu „heroin“ iz BiH u R.Austriju na šta je ista

pristala uz naknadu od 500 eura, da bi dana 16.01.2014. godine A. H. stigla iz R.Austrije u

BiH te po ranijim uputama Dejana Jaćimovića kontaktirala Hasana Talića i sa istim se

našla u Banja Luci, koji ju je potom odvezao u grad Ključ gdje joj je predao ranije

dogovorenu količinu opojne droge, da bi je potom istog dana dovezao na granični prelaz u

Gradišku odakle je dalje nastavila autobusom za Grac, R. Austrija, da bi A. H.

izbjegavajući carinsku kontrolu i eventualno otkrivanje opojne droge „heroin“ istu sakrila u

svoj vaginalni otvor, da bi nakon što je uspjela ovako sakrivenu opojnu drogu prebaciti do

Graca u R.Austriji, istog dana se susrela sa Dejanom Jaćimovićem u namjeri da mu preda

opojnu drogu te oboje bili lišeni slobode od strane pripadnika MUP-a R. Austrije, kojom

prilikom je pretresom kod nje pronađeno i oduzeto 83,8 grama opojne droge „heroin“.

Dakle:

Optuženi DELIĆ VLADO, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, organizovao grupu

za organizovani kriminal, te je kao organizator u radnjama opisanim pod:

- tačkama 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7 osuđujućeg dijela izreke presude, organizovao

neovlaštenu međunarodnu kupovinu i prodaju, prijenos, prevoz, držanje,

posredovanje u daljnjoj međunarodnoj prodaji, uvoz i izvoz, slanje i isporuku

opojne droge,

Optuženi TALIĆ HASAN, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, kao pripadnik

grupe za organizovani kriminal, u radnjama opisanim pod:

- tačkama 4, 5, 6, 7 i 8 osuđujućeg dijela izreke presude učestvovao u

neovlaštenoj međunarodnoj kupovini i prodaji, prijenosu, prevozu, držanju,

posredovanju u daljnjoj međunarodnoj prodaji, uvoz i izvoz, slanje i isporuku

opojne droge,


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

8

Čime su,

Optuženi VLADO DELIĆ počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 3.

KZ BiH u vezi sa:

- produženim krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana 195.

stav 1. KZ BiH u vezi sa članom 54. KZ BiH, po tačkama 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7

osuđujućeg dijela izreke presude, a

Optuženi HASAN TALIĆ počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2.

KZ BiH u vezi sa:

- produženim krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana 195.

stav 1. KZ BiH, u vezi sa članom 54. KZ BiH, po tačkama 4, 5, 6, 7 i 8

osuđujućeg dijela izreke presude

Pa Sud, primjenom navedenih zakonskih odredbi, i na osnovu odredbi članova 42. i 48.

KZ BiH,

Optuženog Delić Vladu

O S U Đ U J E

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 ( deset ) GODINA

Optuženog Talić Hasana

O S U Đ U J E

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 5 ( pet ) GODINA

Na osnovu primjene zakonskog propisa iz člana 56. Krivičnog zakona BiH, optuženima se

u izrečene kazne zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 31.01.2014. do

28.07.2014. godine.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

9

Na osnovu člana 69., stav 1., tačka d) KZ BiH, a u vezi sa članom 74. KZ BiH, prema

optuženom Delić Vladi izriče se mjera sigurnosti oduzimanja predmeta, ranije privremeno

oduzetih po Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta R. Srpska, MUP, Uprava

kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja

Luka broj: 02/1-2-1-19/14 od 31.01.2014. godine, i to:

- Mobilni telefon marke „Samsung“, crne boje sa pripadajućom SIM karticom

„frend“, serijskog broja: 89387051112215029790, IMEI: 359725/05/010502/1,

- Tri nosača kartica „frend“ brojeva: ...

Na osnovu člana 69., stav 1., tačka d), KZ BiH, a u vezi sa članom 74. KZ BiH, prema

optuženom Talić Hasanu, izriče se mjera sigurnosti oduzimanja predmeta, ranije

privremeno oduzetih po Potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta, R. Srpska,

MUP, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i

korupcije, Banja Luka broj: 02/1-16/14 i broj: 02/1-17/14 od 31.01.2014. godine, i to:

- Mobilni telefon marke „Nokia“, crno-sive boje, bez SIM kartice, IMEI:

354585/05/680797/9,

- Mobilni telefon marke „Samsung“, crno-sive boje, bez SIM kartice, IMEI:

356946/04/086010/2,

- Mobilni telefon marke „Alcatel onetouch“, crno- sive boje, sa pripadajućom SIM

katricom, serijskog broja: 8938703010037462845, IMEI: 865578010963568,

- Mobilni telefon marke „Samsung“, crno-crvene boje, bez SIM kartice, IMEI:

355567/02/565825/2,

- SIM kartica „frend“, serijskog broja 89387050909295747121.

Na osnovu člana 195. stav 4. KZ BiH, a u vezi sa članom 74. stav 3. KZ BiH, od

optuženog Talić Hasana, oduzima se opojna droga prema Nalazu i mišljenju vještaka broj

02/4-1-233-164/14 od 10.02.2014. godine, ranije privremeno oduzeta prema Potvrdama o

privremenom oduzimanju predmeta, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije,

Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-16/14 i

broj: 02/1-17/14 od 31.01.2014. godine.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

10

Na osnovu članova 110. i 110a. Krivičnog zakona BiH od optuženog Delić Vlade oduzima

se imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela, koja je ranije oduzeta po Potvrdi

o privremenom oduzimanju predmeta R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije,

Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-1-

19/14 od 31.01.2014. godine i to novac u iznosu od:

- 1 novčanica u apoenu od 200,00 KM, serijskog slova i broja AA6915266,

- 5 novčanica u apoenu od 100,00 KM, serijskih slova i brojeva D1300320,

E00274722, E00397229, E01358635, E01361015 i

- 1 novčanica u apoenu od 100,00 Eura, serijskog slova i broja U02002411148.

Na osnovu člana 188. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH, optuženi se obavezuju da

nadoknade troškove krivičnog postupka, o čijoj će visini Sud odlučiti posebnim rješenjem

nakon što pribavi potrebne podatke, kao i troškove koji se odnose na sudski paušal u

iznosu od po 300,00 KM, a koji iznos su optuženi dužni platiti u roku od 15 dana od dana

pravosnažnosti presude.

II ) na osnovu člana 284. tačka c ) Zakona o krivičnom postupku BiH

Optuženi Delić Vlado

Optuženi Talić Hasan,

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

Da su,

1. Delić Vlado i Talić Hasan, zajedno sa njima poznatim osobama / tačka 6.

Optužnice /

Nakon što su se Delić Vlado i Talić Hasan u periodu od mjeseca juna 2013.godine pa sve

do januara 2014.godine dogovorili da u cilju sticanja imovinske koristi na području Bosne i


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

11

Hercegovine od njima poznatih osoba nabavljaju opojnu drogu Spid koju će na njima

poznat način prebacivati na područje Republike Hrvatske gdje će je prodavati kupcima

koje je pronalazio Talić Hasan zajedno sa Jaćimović Dejanom iz Ključa, pa je u toj namjeri

Talić Hasan dana 12.09.2013.godine na području grada Tuzle zajedno sa još jednom

njemu poznatom osobom od Delić Vlade preuzeo njima poznatu količinu opojne droge

Spid pa kako bi je prebacio do grada Ključa odakle će zajedno sa Jaćimovićem

organizovat njeno prebacivanje u Republiku Hrvatsku, Talić je angažovao ovu osobu sa

kojom je bio te mu nalažio da autostopom prebaci i odnese opojnu drogu na područje

grada Ključa da bi sutradan Talić otišao sam na područje grada Ključ gdje je preuzeo

njemu poznate količine opojne droge Spid u skladu sa prethodnim dogovorom sa Delićem

da je prebace i prodaju u Republici Hrvatskoj, a koju opojna droga nije pronađena

2. Talić Hasan, zajedno sa njemu poznatim osobama / tačka 8. Optužnice /

Hasan Talić i Dejan Jaćimović zajedno po prethodnom međusobnom dogovoru u mjesecu

oktobru 2013. godine radi sticanja protivpravne imovinske koristi, u više navrata

organizovali protivzakonito prevođenje i prevoz ilegalnih migranata državljana R.Turske

koji nemaju dozvole za boravak na području zemalja Evropske unije, i to iz R. Austrije u

SR Njemačku, tako što je Dejan Jaćimović kontaktirao njemu poznatu osobu iz R.Turske i

od te osobe dobijao informacije o mjestu gdje se nalaze ilegalni turski migranti u R.Austriji

kao i njihov broj, a potom nakon međusobnog dogovora sa Hasanom Talićem, angažovao

vozače iz BiH, vozila, novac za troškove puta i novčane naknade vozačima u zavisnosti od

broja preveženih ilegalnih migranata i dužine puta, pa je shodno naprijed navedenom

angažovao Adnana Draganovića i Adnana Lubenovića iz BiH kao vozače migranata koji

su dana 07. i 08. oktobra 2013. godine izvršili prevoz njima poznatog broja ilegalnih

migranata državljana R.Turske sa područja R. Austrije u Frankfurt – SR Njemačka, da bi

dana 09.10.2013. godine putem telefona dobili dalje upute da prevezu još dva ilegalna

migranta državljana R.Turske sa područja grada Beča – R. Austrija na područje R.Italije,

te su istoga dana preuzeli dva ilegalna migranta u Beču u restoranu „Kent“, te po

uputstvima Dejana Jaćimovića krenuli prema R. Italiji preko Graca – R. Austrija, pa nakon

što su stigli u Grac navedena lica zajedno sa ilegalnim migrantima su lišena slobode od

strane pripadnika MUP-a R. Austrije.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

12

3. Talić Hasan, zajedno sa njemu poznatim osobama / tačka 9. optužnice /

U mjesecu oktobru 2013. godine, radi sticanja protivpravne imovinske koristi, međusobno

dogovorili i organizovali protivzakonito prevođenje i prevoz ilegalnih migranata državljana

R. Turske koji nemaju dozvole za boravak na teritoriji Evropske unije, i to iz grada

Budimpešte – R. Mađarska u grad Beč – R.Austrija, tako što je Dejan Jaćimović

kontaktirao njemu poznatu osobu iz R.Turske i tako dobijao informacije o mjestu gdje se

nalaze ilegalni migranti kao i njihov broj mobilnog telefona, da bi potom angažovao vozače

iz BiH, vozila, novac za troškove puta i novčane naknade vozačima u zavisnosti od broja

preveženih ilegalnih migranata i dužine puta, a potom za ovaj ugovoreni posao dogovorio i

angažovao Spomenka Ivetića iz Prijedora kao vozača da ode u Budimpeštu – R.

Mađarska gdje je trebalo da preuzme jednog ilegalnog migranta državljanina R. Turske, te

da ga preveze do Beča – R. Austrija, a da nakon toga preuzme još tri ilegalna migranta

koje treba da preveze u njemu poznati grad u SR Njemačkoj, tako da se dana 27.10.2013.

godine Spomenko Ivetić uputio iz Prijedora - BiH u Budimpeštu – R. Mađarska putničkim

motornim vozilom marke „BMW 320“ registarskih oznaka K50-E-272 sa kojim je u vozilu

bio i Dalibor Samardžija i preuzeo jednog ilegalnog migranta državljana R. Turske, pa je

zbog nedostatka novca za put Spomenko Ivetić sa Daliborom Samardžijom i ilegalnim

migrantom, a po prethodnom uputstvu Dejana Jaćimovića, prenoćio u Budimpešti, a Dejan

Jaćimović zajedno sa njemu poznatom osobom iz R. Turske telefonskim putem dogovorio

da se Spomenku Ivetiću uplati putem Western Uniona novčani iznos od 200 eura kako bi

nastavio planirani put, pa su nakon izvršene novčane uplate, dana 28.10.2013. godine

nastavili put prema Beču, da bi po dolasku na ranije dogovorenu adresu u Beču - R.

Austrija navedena lica bila lišena slobode od strane pripadnika MUP-a R. Austrije.


Optužnice /

Tokom mjeseca oktobra 2013. godine radi sticanja protivpravne imovinske koristi

organizovali protivzakonito prevođenje i prevoz dva ilegalna migranata državljana Sirije,

koji nemaju dozvole za boravak na teritoriji zemalja Evropske unije, i to iz grada Sofije – R.

Bugarska u neku od drugih zemalja Evropske unije, pa su tako kroz telefonsku

komunikaciju i lične kontakte Hasan Talić i Dejan Jaćimović uz posredovanje Vlade Delić


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

13

za potrebe transporta ilegalnih migranata angažovali Daniela Markovića iz Tuzle koji se

nakon prethodnog susreta i dogovora sa Hasanom Talićem i Dejanom Jaćimovićem u

gradu Ključu, a nakon toga i ličnog telefonskog kontakta sa njima, dana 15.10.2013.

godine uputio u grad Sofiju – R. Bugarska sa ciljem preuzimanja dva ilegalna migranta

državljana Sirije radi daljeg prevoza u neku od drugih zemalja Evropske unije, da bi se

dana 16.10.2013. godine nakon susreta sa ilegalnim migrantima u Sofiji – R.Bugarska

javio telefonskim putem Hasanu Taliću i saopštio mu da ilegalni migranti koje je trebao

prevesti nemaju da isplate novčani iznos od po 1.500 eura, te da ih zbog toga neće

prevoziti, pa se potom vratio u BiH bez izvršenog prevoza.


Optužnice /

Tokom mjeseca oktobra 2013. godine radi sticanja protivpravne imovinske koristi

organizovali protivzakonito prevođenje i prevoz ilegalnih migranata - Kurda, pa su tako

kroz telefonsku komunikaciju i lične kontakte Hasan Talić i Dejan Jaćimović uz

posredovanje Vlade Delića za potrebe prevoza ilegalnih migranata - Kurda angažovali

Daniela Markovića iz Tuzle koji se lično telefonskim putem dogovorio sa Dejanom

Jaćimovićem da ode u Sofiju – R. Bugarska kako bi preuzeo tri migranata i prevezao ih do

grada Beča – R. Austrija za šta će dobiti određenu novčanu nadoknadu, pa se dana

21.10.2013. godine Daniel Marković uputio u R. Bugarsku, te u Sofiji dana 22.10.2013.

godine preuzeo tri ilegalna migranta – Kurda na njima poznatom mjestu u gradu Sofiji i sa

njima se uputio prema Beču preko R.Rumunije, pa je po dolasku na granični prelaz

između R. Bugarske i R. Rumunije, kad je uvidio da postoji pasoška kontrola i rizik za

prevoz ilegalnih migranata bez putnih dokumenata o tome obavijestio Dejana Jaćimovića i

Hasana Talića, te ilegalne migrante potom ostavio u blizini graničnog prelaza, a on se

vratio nazad u BiH.

Čime bi,

Optuženi VLADO DELIĆ počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 3.

KZ BiH u vezi sa


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

14

- krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana 195. stav 1. KZ BiH,

po tačci 1. oslobađajućeg dijela Izreke presude / tačka 6. Optužnice /

- produženim krivičnim djelom Krijumčarenje ljudi iz člana 189. stav 1. KZ BiH, u

vezi sa članom 54. KZ BiH i članom 26. KZ BiH, po tačkama 4. i 5.

oslobađajućeg dijela Izreke presude / tačke 10. i 11. Optužnice /

Optuženi HASAN TALIĆ počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 3.

KZ BiH u vezi sa:

- krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana 195. stav 1. KZ BiH,

po tačci 1. oslobađajućeg dijela Izreke presude / tačka 6. Optužnice /

- produženim krivičnim djelom Krijumčarenje ljudi iz člana 189. stav 1. KZ BiH u

vezi sa članom 54. KZ BiH po tačkama 2., 3., 4. i 5. oslobađajućeg dijela izreke

presude, i u vezi sa članom 26. KZ BiH po tačkama 4. i 5. oslobađajućeg dijela

izreke presude / tačke 8., 9., 10. i 11. Optužnice /

Na osnovu člana 189. stav 1. Zakona o krivičnom postupku BiH, optuženi se u odnosu na

oslobađajući dio presude, oslobađaju dužnosti naknade troškova krivičnog postupka, te isti

padaju na teret budžetskih sredstava.

O b r a z l o ž e nj e

Optužba

Dana 23.07.2014. godine, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu broj: T20 0 KT 0008355 14

od 23.07.2014. godine protiv optuženih Vlade Delić, Hasana Talić, Aleksandra Milinić i

Daniela Marković, a zbog sumnje da su počinili krivično djelo Organizovani kriminal iz

člana 250. stav 3. i 4. KZ BiH u vezi sa produženim krivičnim djelom Neovlašteni promet

opojnim drogama iz člana 195. stav 1. KZ BiH i produženim krivičnim djelom Krijumčarenje

ljudi iz člana 189. stav 1. KZ BiH.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

15

Tok postupka

Sud BiH je potvrdio predmetnu optužnicu dana 24.07.2014. godine.

Na ročištu za izjašnjenje o krivnji, održanom dana 18.09.2014. godine, svi optuženi su se

izjasnili da nisu krivi, nakon čega je spis proslijeđen sudećem Vijeću radi zakazivanja

glavnog pretresa.

Dana 10.11.2014. godine pred pretresnim vijećem Suda BiH, čitanjem optužnice

Tužilaštva BiH, otpočeo je glavni pretres u ovom predmetu.

Provedeni dokazi

Dokazi optužbe:

Po prijedlogu Tužilaštva BiH, Sud je proveo dokaze optužbe i to saslušanje svjedoka:

Jusuf Konjević, Adnan Lubenović, Adnan Draganović, Damir Gutlić, Dalibor Samardžija,

Petko Pejić, Spomenko Ivetić, A. H., Daniel Marković, Aleksandar Milinić i Selma Delić.

Stručna lica – svjedoci Tužilaštva BiH i to: Momčilo Risović, Suzana Lubura i Radmila

Eskić, kao i vještaci Jelena Janković, Ognjen Mirković, Jelena Kecman su u svojim

iskazima, svako u svojoj oblasti, predstavili Sudu rezultate rada u ovom predmetu,

odnosno izložili nalaze i mišljenje u skladu sa pravilima struke.

Sud je na osnovu iskaza stručnih lica Momčila Risović, Suzane Lubura i Radmile Eskić, te

njihovog predstavljanja analize sadržaja presretnutih telekomunikacija, utvrdio sadržaj

istih, koje su bile izdvojene kao relevantne u smislu ocjene učešća i krivične odogovornosti

optuženih za svaku pojedinačnu radnju koja im je stavljena na teret predmetnom

optužnicom i na osnovu kojih je Sud cijenio da li se u istima ostvaruju bića određenog

krivičnog djela.

Vještak Jelena Janković je u svom iskazu predstavila provedeno hemijsko vještačenje u

odnosu na privremeno oduzete predmete, odnosno materiju koja je podsjećala na opojnu

drogu, a koji su oduzeti od optuženog Hasana Talić.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

16

Sadržaj i način provođenje aktivnosti MUP-a RS – Uprave kriminalističke policije u smislu

izrade Nalaza i mišljenja o izvršenom vještačenju mobilnih telefona i SIM kartica, Sud je

utvrdio na osnovu uvida u iste i putem iskaza vještaka Jelene Kecman i Ognjena Mirković.

Putem međunarodne pravne pomoći i videokonferencije, dana 23.11.2015. godine

saslušan je svjedok Tužilaštva BiH Dejan Jaćimović, te je u sudski spis uložen materijalni

dokaz Tužilaštva BiH - Zapisnik o saslušanju svjedoka Dejana Jaćimović, Tužilaštvo BiH

broj: T 20 0 000 8355 14 (T 7/13) od 03.02.2014. godine, na koji je dokaz advokat Omar

Mehmedbašić, branilac opuženog Delić Vlade, istakao prigovor nezakonitosti.

U sudski spis su uvršteni sljedeći materijalni dokazi Tužilaštva BiH, na koje ulaganje

odbrana nije imala prigovora, a to su: Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu MUP RS broj

KU-83/14 od 23.01.2014.god. sa 1 CD-om; Izvještaj o izvršenom pretresu PMV-a koje

koristi Jusuf Konjević, R.Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije broj 08-2/4-2-737/13

od 13.08.2013.god. uz: Naredba za pretresanje PMV-a Jusufa Konjevića po usmenom

odobrenju Sudije za prethodni postupak Osnovnog suda u Banja Luci broj 08-02/4-2-

737/12 od 13.08.2013.god., Zapisnik o pretresanju PMV-a broj 08-02/4-2-737/13, Potvrda

o privremenom oduzimanju predmeta od Jusufa Konjevića broj 08-02/4-2-101/13 od

13.08.2013.god.; Naredba za pretresanje PMV-a Dejana Jaćimovića po usmenom

odobrenju Sudije za prethodni postupak Osnovnog suda u Banja Luci broj 08-02/4-2-

762/13 od 24.08.2013.god. uz: Zapisnik o pretresanju PMV-a broj 08-02/4-2-762/13,

Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od Dejana Jaćimovića broj 08-02/4-2-

107/13 od 24.08.2013.god., Zapisnik o čuvanju privremeno oduzetih predmeta Osnovnog

suda u Banja Luci od 26.08.2013.god.; Službena zabilješka MUP RS – JOTP broj 02/2-

tajno-1864/13 od 16.01.2014.god.; Naredba za hemijsko vještačenje Tužilaštva BiH broj:

T 20 0 KTO 0008355 14 od 01.02.2014. godine; Naredba za hemijsko vještačenje

Tužilaštva BiH broj: T 20 0 KTO 0008355 14 od 03.02.2014. godine; Nalaz i mišljenje

vještaka hemijske struke broj 02/4-1-233-164/14 od 10.02.2014.god. sa Aktom Republike

Srpske, MUP, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog

kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/4-1-233-164/14 od 10.02.2014. godine;

Prijedlog za izdavanje naredbe o deponovanju droge Tužilaštva BiH broj: T 20 0 KTO

0008355 14 od 27.02.2014. godine sa Dopunom Prijedloga za izdavanje naredbe

Tužilaštva BiH broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 od 03.03.2014. godine; Foto dokumentacija


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

17

spornih tragova R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje

organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/4-1-233-164/14 od

10.02.2014. godine; Službena zabilješka Suda BiH od 01.02.2014. godine; Izvještaj o

pretresu stambenih i drugih objekata koje koristi Delić Vlado, R. Srpska, MUP,Uprava


Luka broj: 02/1-2-1-26/14 od 31.01.2014. godine, uz: Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K

012962 14 Krn 25 od 29.01.2014. godine, Zapisnik o pretresanju stana-kuće, ostalih

prostorija i pokretnih stvari Delić Vlade, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije,

Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-1-

26/14 od 31.01.2014. godine, Izvještaj o izvršenom pretresu lica Delić Vlade, R. Srpska,

MUP,Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i

korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-1-27/14 od 31.01.2014. godine, Zapisnik o pretresanju

lica Delić Vlade, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje

organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-1-27/14 od 31.01.2014.

godine, Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Delić Vlade, R. Srpska, MUP,

Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i

korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-1-19/14 od 31.01.2014. godine, Novčanice oduzete od

osumnjičenog Delić Vlade, po Potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta, R. Srpska,


korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-1-19/14 od 31.01.2014. godine i to: 1 novčanica u

apoenu od 200,00 KM, serijskog slova i broja AA6915266, 5 novčanica u apoenu od

100,00 KM, serijskih slova i brojeva D1300320, E00274722, E00397229, E01358635,

E01361015 i 1 novčanica u apoenu od 100,00 Eura, serijskog slova i broja

U02002411148, Fotodokumentaciju pretresa kuće Delić Vlade, F BiH, tuzlanski kanton

MUP Tuzla broj: 08-05/3-8-04.6-1-417/14 od 31.01.2014. godine sa Aktom R. Srpska,


korupcije, Banja Luka broj: 02/1-tajno-1860/13 od 06.03.2014. godine; Izvještaj o

izvršenom pretresu kuće-stana Talić Hasana, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke

policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj:

02/1-2-22/14 od 31.01.2014. godine uz: Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 14 Krn

26 od 29.01.2014. godine, Zapisnik o pretresanju stana-kuće, ostalih prostorija i pokretnih

stvari Talić Hasana, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje

organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-22/14 od 31.01.2014.

godine, Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Talić Hasana, R. Srpska, MUP,


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

18

Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i

korupcije, Banja Luka broj: 02/1-16/14 od 31.01.2014. godine, Potvrda o privremenom

oduzimanju predmeta Talić Hasana, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije,

Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-17/14

od 31.01.2014. godine, Fotodokumentacija pretresa kuće Hasana Talića; Izvještaj o

izvršenom pretresu kuće i ostalih prostorija Milinić Aleksandra, R. Srpska, MUP, CJB

Trebinje PS Bileća broj: 12-7/01-230-6/14 od 31.01.2014. godine uz: Naredba Suda BiH

broj: S 1 2 K 012962 14 Krn 30 od 29.01.2014. godine, Zapisnik o pretresanju stana,

ostalih prostorija i pokretnih stvari i lica Milinić Aleksandra, R. Srpska, MUP, CJB

Trebinje, PS Bileća broj: 12-7/01-1/14 od 31.01.2014. godine, Potvrda o privremenom

oduzimanju predmeta od Milinić Aleksandra, R. Srpska, MUP, CJB Trebinje, PS Bileća

broj: 12-7/01-2/14 od 31.01.2014. godine, Foto dokumentacija pretresa kuće Milinić

Aleksandra, R. Srpska, MUP, CJB Trebinje, PS Bileća broj: 12-7/01-8/14 od 03.03.2014.

godine; Izvještaj o izvršenom pretresu kuće i ostalih prostorija Marković Daniela1, R.

Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog

kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-2-25/14 od 31.01.2014. godine uz:

Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 14 Krn 29 od 29.01.2014. godine, Zapisnik o

pretresanju stana-kuće, ostalih prostorija i pokretnih stvari Marković Daniela, R. Srpska,


korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-2-25/14 od 31.01.2014. godine, Potvrda o privremenom

oduzimanju predmeta od Marković Daniela, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke

policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj:

02/1-2-2/18/14 od 31.01.2014. godine, Foto dokumentacija – pretresa kuće Marković

Daniel, F BiH, Tuzlanski kanton MUP Tuzla broj: 08-05/3-8-04.6-1-417/14 od 03.02.2014.

godine; Izvještaj o izvršenom pretresu kuće i ostalih prostorija Jaćimović Dejana, R.

Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog

kriminaliteta i korupcije Banja Luka broj: 02-/01-2-24/14 od 31.01.2014. godine uz:

Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 14 Krn 27 od 29.01.2014. godine i Zapisnik o

pretresanju stana-kuće, ostalih prostorija i pokretnih stvari Jaćimović Dejana, R. Srpska,


1 Dokazi su uloženi u formi kopije, obzirom da su orginalni dokazi uloženi u predmetu protiv optuženog Daniela

Marković (sudski broj predmeta: S1 2 K 017590 14 K)


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

19

korupcije Banja Luka broj: 02-/1-24/14 od 31.01.2014. godine; Izvještaj o izvršenom

pretresu kuće-stana i ostalih prostorija Konjević Jusufa, R. Srpska, MUP, Uprava

kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije Banja

Luka broj: 02-/1-2-23/14 od 31.01.2014. godine uz: Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K

012962 14 Krn 28 od 29.01.2014. godine, Zapisnik o pretresanju stana-kuće, ostalih

prostorija i pokretnih stvari Konjević Jusufa, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke

policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije Banja Luka broj: 02-

/1-23/14 od 31.01.2014. godine, Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta od

Konjević Jusufa, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje

organizovanog kriminaliteta i korupcije Banja Luka broj: 02-/1-15/14 od 31.01.2014.

godine; Analiza presretnutih telekomunikacija, R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke

policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije Banja Luka broj: 02/1-

tajno-1860/13 od 01.04.2014. godine uz CD-e i Akt broj: 02/1-tajno-1860/13 od

03.04.2014. godine; Akt R. Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije Banja Luka broj:

02/2-3-tajno.1864/13 od 02.04.2014. godine uz 14 DVD medija tonskih zapisa i SMS

poruka; Dopuna prepiske presretnutih razgovora (događaj od 12. i 13.09.2013.god.

opisani u tački 4. Izvještaja i Analize) broj KU-83/14 od 18.06.2014.god. sa aktom MUP

RS broj KU-83/14 od 18.06.2014.god.; Izvještaj o provođenju posebnih istražnih radnji R.

Srpska, MUP, Uprava kriminalističke policije Banja Luka broj: 02/2-TAJNO-1864/13 od

06.03.2014. godine, uz 17 DVD medija sa snimljenim razgovorima i SMS poruka;

Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 2 od 07.06.2013. godine; Naredba Suda

BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 3 od 04.07.2013. godine; Naredba Suda BiH broj: S 1 2

K 012962 13 Krn 4 od 15.07.2013. godine; Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13

Krn 5 od 22.07.2013. godine, Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 6 od

01.08.2013. godine, Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 7 od 15.08.2013.

godine, Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 8 od 21.08.2013. godine,

Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 9 od 28.08.2013. godine, Naredba Suda

BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 10 od 13.09.2013. godine, Naredba Suda BiH broj: S 1 2

K 012962 13 Krn 11 od 19.09.2013. godine, Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13



godine, Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 16 od 22.10.2013. godine,

Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 17 od 24.10.2013. godine, Naredba Suda

BiH broj: S 1 2 K 012962 13 Krn 18 od 08.11.2013. godine, Naredba Suda BiH broj: S 1 2


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

20

K 012962 13 Krn 20 od 21.11.2013. godine, Naredba Suda BiH broj: S 1 2 K 012962 13



godine; Naredba za vještačenje mobilnih telefona, telefonskih SIM kartica i ostalih uređaja,

Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 od 24.02.2014. godine; Nalaz i mišljenje o

izvršenom vještačenju mobilnih telefona i SIM kartica od osumnjičenog Delić Vlade, R.

Srpska Vlada, MUP, Uprava kriminalističke policije Banja Luka broj: 02/2-4-TAJNO-865/14

od 05.05.2014. godine uz CD-e i Mobilni telefon marke „Samsung“, crne boje sa

pripadajućom SIM karticom „frend“, serijskog broja: 89387051112215029790, IMEI:

359725/05/010502/1, Tri nosača kartica „frend“ brojeva: ...; Nalaz i mišljenje o izvršenom

vještačenju mobilnih telefona i SIM kartica od osumnjičenog Talić Hasana, R. Srpska

Vlada, MUP, Uprava kriminalističke policije Banja Luka broj: 02/2-4-TAJNO-865/14 od

05.05.2014. godine uz CD-e i, Mobilni telefon marke „Nokia“, crno-sive boje, bez SIM

kartice, IMEI: 354585/05/680797/9, Mobilni telefon marke „Samsung“, crno-sive boje, bez

SIM kartice, IMEI: 356946/04/086010/2, Mobilni telefon marke „Alcatel onetouch“, crno-

sive boje, sa pripadajućom SIM karticom, serijskog broja: 8938703010037462845, IMEI:

865578010963568, Mobilni telefon marke „Samsung“, crno-crvene boje, bez SIM kartice,

IMEI: 355567/02/565825/2, SIM kartica „frend“, serijskog broja 89387050909295747121;

Nalaz i mišljenje o izvršenom vještačenju mobilnih telefona i SIM kartica od osumnjičenog

Milinić Aleksandra2, R. Srpska Vlada, MUP, Uprava kriminalističke policije Banja Luka broj:

02/2-4-TAJNO-865/14 od 05.05.2014. godine uz CD-e i Mobilni telefon marke „Alcatel“,

crno-crvene boje, sa pripadajućom SIM karticom serijskog broja:

89387050701235219901, IMEI: 357769038749619, Tri nosača SIM kartica „frend“,

pretplatničkih brojeva: ..., Mobilni telefon marke „Nokia“, plavo-bijele boje, bez poklopca,

bez SIM kartice, IMEI: 356402/01/698866/7, Mobilni telefon marke „Sony ericsson“, sive

boje, bez SIM kartice, IMEI: 35726700-148166-6, Mobilni telefon marke „Samsung“, bijele

boje, bez baterije i SIM kartice, IMEI: 354214/05/667518/3, Mobilni telefon marke

„Samsung“ crne boje, bez poklopca, baterije, SIM kartice i tipki, IMEI:

356013/03/901703/6, Mobilni telefon marke „Samsung“, bez baterije i SIM kartice, IMEI:

356971/03/214919/9, Mobilni telefon marke „Sony ericsson“, sive boje, bez SIM kartice i

2 Mobilni telefoni su uloženi u predmetu protiv optuženog Aleksandra Milinić (sudski broj predmeta: S1 2 K 017951 14

K)


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

21

baterije, IMEI: 35726700-201047-2, Mobilni telefon marke „Sony ericsson“, sivo-plave

boje, bez SIM kartice, IMEI: 35365300-493878-2, Mobilni telefon marke „Nokia“, BL-4U,

sivo-crne boje, bez SIM kartice, Mobilni telefon marke „Nokia“, crno-plave boje, bez

baterije i SIM kartice, IMEI: 355387/04/630519/1, Mobilni telefon marke „Nokia“, crne boje,

bez baterije i SIM kartice, IMEI: 356799/02/728275/2,Tri baterije marke „Samsung“; Nalaz

i mišljenje o izvršenom vještačenju mobilnih telefona i SIM kartica od osumnjičenog

Marković Daniela3, R. Srpska Vlada, MUP, Uprava kriminalističke policije Banja Luka broj:

02/2-4-TAJNO-865/14 od 05.05.2014. godine uz CD-e i Mobilni telefon marke „Nokia“,

srebrno-crne boje, sa pripadajućom SIM karticom broja: ..., serijskog broja:

89381030000168291229, IMEI: 356641/00/007812/2, Mobilni telefon marke „Samsung“,

crne boje, sa pripadajućom SIM karticom „haloo“, serijskog broja: 8938703010036217042,

IMEI: 355875/04/664054/2, Mobilni telefon marke „Iphone“ 16 GB, crne boje, sa

pripadajućom SIM karticom ultra serijskog broja: 8938701060032407966, Jedan mikro

USB stik „SanDisk“ sa ispisanim brojem BH0909NYAB, Micro 4 GB, crne boje, Nosač SIM

kartice, bez SIM kartice (O2LOOP), serijskog broja: 0176-37452677, PIN 8355, PUK

06231100, SIM kartica T-mobile, serijskog broja: 41256038-0/502 0151 x n3, sa nosačem

„Lycamobile“ za SIM karticu, SIM kartica „ultra“ BH Telecoma, serijskog broja:

893871000346404371, Nosač SIM kartice, bez SIM kartice, operater MT:S pretplatničkog

broja: 064-5706381, serijskog broja: 89381030000168291229, Nosač SIM kartice, bez

SIM kartice, operater „Lycamobile“, TEL. ..., PUK 64900261, Nosač SIM kartice, bez SIM

kartice, operater „Vectone“, TEL. ..., serijskog broja: 8943150000016573496, Nosač SIM

kartice, bez SIM kartice, operater „Fonic“, TEL. ..., serijskog broja: 6122421152984, PIN

7354, PUK 69838567, Kartica „Lucamobile“ sa natpisom „Ihreschnellanleitung“; Nalaz i

mišljenje o izvršenom vještačenju mobilnih telefona i SIM kartica od Konjević Jusufa, R.

Srpska Vlada, MUP, Uprava kriminalističke policije Banja Luka broj: 02/2-4-TAJNO-865/14

od 05.05.2014. godine uz CD-e i Mobilni telefon marke „Samsung“, sive boje, sa

pripadajućom SIM karticom serijskog broja: 8938762020147899362, IMEI:

355683/02/201544/4, Mobilni telefon marke „Sony ericsson“, crne boje, sa pripadajućom

SIM karticom „happy“, serijskog broja: 8938701070039484173, IMEI: 35880404-625253-

5; Zapisnik o saslušanju svjedoka H.A., Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 (T

3 Mobilni telefoni su uloženi u predmetu protiv optuženog Daniela Marković (sudski broj predmeta: S1 2 K 017590 14

K)


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

22

7/13) od 03.02.2014. godine; Zapisnik o saslušanju svjedoka Delić Selme, Tužilaštvo BiH

broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 (T 7/13) od 03.02.2014. godine; Izvod iz kaznene

evidencije za osumnjičenog Delić Vladu, R. Srpska, MUP, CJB Istočno Sarajevo,

Policijska stanica Rogatica broj: 11-3/01-235-20/14 od 07.02.2014.godine; Izvod iz

kaznene evidencije za osumnjičenog Talić Hasana, F BiH, Unsko-Sanski Kanton MUP,

Treća Policijska uprava, PS Ključ broj: 05-07/07-3-1-1-04-3-74/14 od 06.02.2014. godine;

Zapisnik o saslušanju svjedoka Konjević Jusufa, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 KTO 000

8355 14 od 01.02.2014. godine; Akt Tužilaštva BiH broj: T 7/13 od 18.11.2013. godine uz

Molbu za pružanje međunarodne pravne pomoći, Tužilaštva BiH broj: T 7/13 od

13.11.2013. godine; Odgovor R.Austrije na Molbu za pružanje međunarodne pravne

pomoći broj T7/13 od 13.11.2013.god. uz akt Ministarstva pravde BiH broj 07-14-5-

11146/13 od 03.02.2014.god.sa dokumentacijom: Akt Saveznog ministarstva pravde

R.Austrije broj BMJ-4059472/0002-IV4/2014 na njemačkom jeziku i prevodom na bosanski

jezik, Skraćeni otpravak Presude...; Akt Tužilaštva BiH broj: T 7/13 od 23.01.2014. godine

uz Molbu za pružanje međunarodne pravne pomoći, Tužilaštva BiH broj: T 7/13 od

23.01.2014. godine; Informacija - Ataše MUP-a Austrije, Austrijska Ambasada, BMI-165-

13-BIH od 23.01.2014. godine; Akt Ministarstva pravde BiH broj: 07-14-5-11146/13 od

03.02.2014. godine uz Molbu Državnog tužilaštva u Gracu broj: 9 St 193/13 k od

19.12.2013. godine; Dopis Ministarstva pravde BiH broj: 01-50-14/14 od 24.04.2014.

godine uz Akt Saveznog ministarstva pravde R. Austrije broj: BMJ-4048125/0002-IV

4/2014 od 11.04.2014. godine; Molba za pružanje mađunarodne pravne pomoći Tužilaštva

BiH broj: T 7/13 od 17.02.2014. godine; Rješenje o isplati troškova stalnom sudskom

tumaču, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 od 26.02.2014. godine; Rješenje o

isplati troškova stalnom sudskom tumaču, Tužilaštvo BiH broj: T 7/13 od 09.12.2013.

godine; Rješenje o troškovima Tužilaštva BiH broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 od

03.02.2014. godine i Rješenje o troškovima Tužilaštva BiH broj: T 20 0 KTO 000 8355 14

od 16.06.2014. godine.

Na ročištu za nastavak glavnog pretresa održanog dana 12.10.2015. godine, kao izuzetak

od neposrednog izvođenja dokaza, tužilac je pročitao i uložio u spis kao dokaz Tužilaštva

BiH sljedeće zapisnike: Zapisnik o saslušanju svjedoka Krasnić Sarah, Tužilaštvo BiH

broj: T 20 0 000 8355 14 (T 7/13) od 03.03.2014. godine, Zapisnik o saslušanju svjedoka

Krasnić Selme, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 000 8355 14 (T 7/13) od 03.03.2014. godine i


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

23

Zapisnik o saslušanju svjedoka Brkić Adisa, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 000 8355 14 (T

7/13) od 04.03.2014. godine.

Kao dodatne dokaze, Tužilaštvo je na ročištima održanim u dane 14.09.2015. godine i

07.12.2015. godine, uložilo sljedeću dokumentaciju: Zapisnik o saslušanju svjedoka

Marković Daniela, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 KTO 000 9613 14 od 16.10.2014. godine;

Zapisnik o saslušanju svjedoka Milinić Aleksandra, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 KTO 000

9613 14 od 01.12.2014. godine; Nalaz - dopuna hemijskog vještačenja, MUP R. Srpske,

Uprava kriminalističke policije, Jedinica za forenziku – Kriminalističko-tehnički centar, broj:

02/4-1-233-164.1/14 od 28.11.2015. godine; Dopuna naredbe za hemijsko vještačenje,

Tužilaštvo BiH broj: T20 0 KTPO 000 8355 14 od 31.10.2014. godine; Zapisnik o otvaranju

i pregledu privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije od osumnjičenog Delić Vlade,

Tužilaštvo BiH broj: T20 0 KTO 000 8355 14 od 12.02.2014. godine; Zapisnik o otvaranju i

pregledu privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije od osumnjičenog Hasana Talića,

Tužilaštvo BiH broj: T20 0 KTO 000 8355 14 od 01.02.2014. godine; Službena zabilješka -

Tužilaštvo BiH, broj: T20 0 KTO 000 8355 14 od 12.02.2014. godine sa listingom

telefonskih poziva sa fiksnog telefona koji koristi istražitelj Davor Knežević, odnosno sa

broja ... i troškovnik MUP-a R. Srpske, Uprava za materijalno-finansijske i imovinske

poslove od 28.11.2014. godine.

Dokazi odbrane:

Po prijedlogu odbrane prvooptuženog Vlade Delić, Sud je proveo dokaz i to saslušanje

optuženog Vlade Delić u svojstvu svjedoka.

Optuženi Hasan Talić je na prijedlog advokata Asima Ibrelić, branioca imenovanog

optuženog, saslušan kao svjedok, koji je i dodatno svjedočio po prijedlogu branioca.

Završne riječi

Dana 14.12.2015. godine, stranke i branioci su iznijeli završne riječi u predmetnom

krivičnom postupku.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

24

Tužilac Tužilaštva BiH je naveo da je u toku postupka, a na osnovu izvedenih dokaza, u

potpunosti potvrđeno da su optuženi počinili krivična djela u vrijeme, mjesto i na način

kako im je je to stavljeno na teret uređenom optužnicom. Prema navodima Tužilaštva,

tokom postupka su saslušane službene osobe u odnosu na posredna i neposredna

saznanja, te rezultate relevantnih audiosnimaka dobivenih provođenjem posebnih istražnih

radnji, koji su kao dokazi izvedeni i preslušani na glavnom pretresu. Istaknuto je da se iz

prestretnutih razgovora može zaključiti da su osumnjičeni vladali djelovanjem cjelokupne

grupe, te da su razgovarali oko dogovora, pripreme i nabavke opojne droge, te njihove

dalje prodaje njima poznatim osbama, za što su koristili šifrovane nazive za opojnu drogu

– kamen, mašina, koze, drva, palete. U rezultatima presretnutih razgovora, tužilac

pronalazi i osnov za krivično gonjenje optuženih za krivično djelo „Krijumčarenje ljudi“ i to

ilegalnih migranata sirijskog i turskog porijekla u zemljama Evropske unije, ističući njihovu

ulogu kontakt organizatora i posrednika u krijumčarenju. Nadalje, posebno se ukazuje na

iskaze svjedoka koji su, prema mišljenju Tužilaštva BiH, svojim iskazima dokazali

pojedine tačke optužnice i ulogu optuženih u radnjama izvršenja ovih krivičnih djela.

Tužilac se osvrnuo i na čitanje iskaza svjedoka kao izuzetak od neposrednog izvođenja

dokaza, te iskaz svjedoka Dejana Jaćimović, dat putem videokonferencije, posebno

ukazujući da nisu postojali razumni razlozi koji bi opravdavali nastale kontradiktornosti u

odnosu na iskaz dat u istrazi. Tužilac je sve navedene dokaze doveo u vezu sa nalazom i

mišljenjem hemijskog vještačenja i dopunskog vještačenja na utvrđivanje koncentracije

psihotropnih supstanci, te nalazom i mišljenjem vještačenja privremeno oduzetih mobitela i

SIM kartica koji su pronađeni pretresom kod optuženih, na osnovu kojih je tužilac utvrdio

međusobnu komunikaciju organizatora i članova grupe, smatrajući da su iste podudarne

sa rezultatima dobijenih posebnim istražnim radnjama. Na osnovu svega navedenog,

tužilac je predložio da se optuženi oglase krivim i da im se izrekne kazna zatvora u trajanju

od po deset godina, vodeći računa o specijalnoj i generalnoj prevenciji. Tužilac je mišljenja

da ne postoje olakšavajuće okolnosti na strani optuženih, dok su upornost, drskost, a

posebno personalni odnos optuženih prema ostalim pripadnicima grupe, te naglašena

poslušnost i autoritet optuženih navedeni kao otežavajuće okolnosti. U konačnosti,

Tužilaštvo je predložilo oduzimanje privremeno oduzetih predmeta od optuženih kako je to

navedeno u optužnici.

Branilac optuženog Vlade Delić, advokat Omar Mehmedbašić je naveo da Tužilaštvo BiH

nije dokazalo da je njegov branjenik počinio navedena krivična djela, a posebno da od


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

25

njega nije oduzeta ni jedna vrsta narkotika. Imenovani advokat ističe nezakonitost

rezultata posebnih istražnih radnji u odnosu na presretnute telekomunikacije, u smislu da

Sud, njegov branjenik kao ni on kao branilac nisu bili obaviješteni o otvaranju privremeno

oduzetih predmeta, niti je njegov branjenik bio doveden u prostorije Tužilaštva BiH radi

provođenja navedene radnje. Slijedom navedenog, službenu zabilješku Tužilaštva BiH

uloženu kao dodatni dokaz Tužilaštva smatra nezakonitom, jer prema njegovim navodima,

ZKP BiH ne poznaje telefoniranje kao način obavještavanja, te negira postojanje zapisnika

o otvaranju i pregledu privremeno oduzetih predmeta, kao i da isti nije bio priložen kao

dokaz uz optužnicu. Branilac se osvrnuo i na korištenje šifrovanih termina u razgovorima

njegovog branjenika, ističući da je isti doveden u vezu sa carinskim prekršajem u vezi

uvoza bagera i drugih stvari, pa i drvne građe, tako da je pominjanje šifovanog jezika

samo neutemeljeni navod Tužilaštva. Advokat je posebno ukazao da ni jedan od svjedoka

Tužilaštva nije teretio prvooptuženog u vezi počinjenja krivičnog djela. U odnosu na

krivično djelo „Krijumčarenje ljudi“ i ulogu optuženog Delić Vlade kao organizatora,

branilac ističe da se iz provedenih dokaza Tužilaštva ne može izvesti zaključak da je Delić

Vlado organizator niti učesnik u izvršenju ovog krivičnog djela. S obzirom na navedeno,

branilac je predložio oslobađanje optuženog od optužbe, kao i od troškova postupka, a

kao razlog istome navodi da je optuženi lošeg imovnog stanja, te da se optuženom trebaju

vratiti svi oduzeti predmeti.

Optuženi Vlado Delić je naveo da se pridružuje navodima branioca, ističući da je

neosuđivan, da nikada nije vršio poslove u vezi opojnih droga, posebno ukazujući da je

svjedok Jusuf Konjević ovisnik o opojnim drogama koji je osuđivan za krivična djela u vezi

istih.

Prema mišljenju advokata Asima Ibrelić, branioca optuženog Hasana Talić, ni jedan dokaz

Tužilaštva zbog svojih nezakonitosti ne može potvrditi navode optužnice koja tereti

optuženog Hasana Talić kao organizatora grupe za organizovani kriminal na način kako je

to istom određeno, posebno ukazujući da opojna droga koja se pominje u tačkama

optužnice koje su stavljene na teret njegovom branjeniku nije pronađena. Branilac je

istakao prigovor nezakonitog prikupljanja dokaza. U odnosu na krivično djelo

„Krijumčarenje ljudi“, advokat Ibrelić ukazuje da izvedeni dokazi Tužilaštva nisu potvrdili ni

jednu radnju izvršenja ovog krivičnog djela, kao i da su navodi koji opisuju eventualnu

radnju izvršenja apstraktni i vrlo paušalni, kao i da sve radnje u vezi krijumčarenja ilegalnih


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

26

migranata je izvršavao Dejan Jaćimović, odnosno da optuženog Talić Hasana nigdje

nema u konkretnoj radnji eventualnog izvršenja ovog krivičnog djela. Prema navodima

imenovanog branioca, ne može se zaključiti iz predmetne opužnice da je njegov branjenik

bio organizator grupe, da posjeduje takve sposobnosti, da ima izvjesne ciljeve, posebno

što, prema mišljenju odbrane, optuženi nije imao zadataka ni uloga, niti je imao izvršenu i

jednu radnju. Branilac je ukazao na nezakonitost pribavljanja rezultata provođenja

posebnih istražnih radnji, obzirom da Tužilaštvo nije na pravilan način postavilo zahtjev za

tajno praćenje i tehničko snimanje osoba, odnosno nije naveden niti jedan razlog koji bi

potkrijepio činjenicu da istraga nije mogla biti provedena na drugi način niti je sud dovoljno

obrazložio razloge izdavanja naredbe za tajno praćenje optuženih u ovom krivičnom

postupku. Što se tiče radnje otvaranja i pregleda privremeno oduzetih predmeta, odbrana

smatra da isti nisu otvoreni od strane tužioca niti su pregledani u skladu sa zakonskim

odredbama, ukazujući da Tužilaštvo nije o navedenoj radnji obavijestilo branioca

optuženog, niti sudiju za prethodni postupak, a posebno da isti ne sadrži provedene

radnje, čime ga odbrana smatra nedovršenim i nepotpunim. Slijedom navedenog, branilac

je mišljenja da svi drugi izvedeni dokazi, koji su proizašli iz prethodno navedene radnje,

predstavljaju nezakonite dokaze. Uzimajući u obzir navedene završne riječi, branilac je

zaključio da nisu dokazani osnovi optužbe protiv njegovog branjenika, te je predložio da se

isti oslobodi optužbe, kao i svih troškova, uz obavezu povrata privremeno oduzetih

predmeta.

Optuženi Hasan Talić se saglasio sa navodima svog branioca.

Prava i pravni standardi

1. Pravo na odbranu

Iz spisa predmeta proizilazi da je tokom predmetnog krivičnog postupka bilo ispoštovano

načelo prava na odbranu, obzirom da je Sud dana 01.02.2014. godine, tada osumnjičenim

Vladi Delić i Hasanu Talić, postavio branioce po službenoj dužnosti. Imajući u vidu

navedeno, Sud zaključuje da su optuženi tokom trajanja cijelog postupka imali adekvatnu

stručnu pomoć i mogućnost ispitivanja svjedoka i vještaka, osporavanja materijalnih


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

27

dokaza, te predlaganja dokaza u svoju korist, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima

i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

2. Načelo slobodne ocjene dokaza i standard „van razumne sumnje“

Tokom cijelog postupka, Sud je prvenstveno vodio računa o primjeni načela krivice i

zakonitosti kako je to propisano Krivičnim zakonom BiH, kao i principa zakonitosti u skladu

sa odredbom člana 2. ZKP BiH, posebno vodeći računa o ravnopravnosti stranaka u

postupku. Sud je sa jednakom pažnjom ocjenjivao kako dokaze koji idu na teret optuženih,

tako i one koji idu u njihovu korist, uz primjenu načela slobodne ocjene dokaza i načela „in

dubio pro reo“. Da bi Sud mogao donijeti osuđujuću presudu, neophodno je utvrditi sadržaj

dokaza koji su izvedeni na glavnom pretresu, te da određenu činjenicu potvrđuju „van

razumne sumnje''. Slijedom navedenog, iz takve vrste dokaza mora proizilaziti zaključak

postojanja većeg stepena vjerovatnoće da je optuženi počinio krivično djelo, i to u odnosu

na svaku tačku optužnice, odnosno pojedinačnu radnju za koju se optuženi terete. Sud je

izvršio razmatranje i ocjenu svih izvedenih dokaza optužbe i odbrane, kako pojedinačno

tako i u međusobnoj vezi, uzimajući u obzir svaki prigovor odbrane, ali će biti obrazlagani

samo oni dokazi koji se odnose na odlučne činjenice, što je u skladu sa principom

slobodne ocjene dokaza, odnosno nepostojanja formalnih dokaznih pravila, uz postojanje

samo jednog ograničenja – obaveze postupanja Suda u skladu sa principom zakonitosti

dokaza.

Odluka o prigovorima

Branioci optuženih Vlade Delić i Hasana Talić su, prije svega, istakli prigovor nezakonitosti

provođenja procesne radnje dokazivanja - otvaranja i pregleda privremeno oduzetih

predmeta u prostorijama Tužilaštva BiH. Tako je advokat Omar Mehmedbašić, branilac

optuženog Vlade Delić, naveo da osporava rezultate posebnih istražnih radnji, obzirom da

njegov branjenik ni Sud nisu bili obaviješteni o poduzimanju radnje otvaranja privremeno

oduzetih predmeta u prostorijama Tužilaštva BiH, te da se telefoniranje ne može smatrati

načinom obavještavanja u smislu odredbi ZKP BiH, uz negiranje postojanja zapisnika o


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

28

otvaranju predmeta. Branilac optuženog Hasana Talić je naveo da se nezakonitost

navedene radnje ogleda u tome što istu nije proveo tužilac, te da on kao branilac tada

osumnjičenog Talića niti Sud nisu bili obaviješteni o poduzetoj radnji. Što se tiče sadržaja

zapisnika, branilac ističe da je isti nepotpun i nedovršen. Slijedom navedenog, a uzročno-

posljedičnom vezom, branilac je mišljenja da svi izvedeni dokazi, koji su proizašli iz

prethodno navedene radnje, predstavljaju nezakonite dokaze.

Uzimajući u obzir činjenicu da načelo zakonitosti dokaza jedino ograničava slobodu Suda

prilikom ocjene dokaza, pazeći na osiguranje proceduralnih jemstava u odnosu na

prikupljanje i postupanje sa dokaznim materijalom, te činjenicu da eventualna postupanja

protivno zakonskim odredbama u istima mogu prouzrokovati nezakonitost provođenja

same radnje i prikupljenih dokaza, Sud je pristupio razmatranju ovog prigovora kao

primarnog. U tom smislu, Sud je izvršio uvid u dodatne dokaze Tužilaštva BiH, uložene na

ročištu za nastavak glavnog pretresa, dana 07.12.2015. godine, i to: Zapisnik o otvaranju i

pregledu privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije od osumnjičenog Delić Vlade,

Tužilaštvo BiH broj: T20 0 KTO 000 8355 14 od 12.02.2014. godine, Službena zabilješka -

Tužilaštvo BiH, broj: T20 0 KTO 000 8355 14 od 12.02.2014. godine sa listingom

telefonskih poziva sa fiksnog telefona koji koristi istražitelj Davor Knežević, odnosno sa

telefonskog broja ... i Zapisnik o otvaranju i pregledu privremeno oduzetih predmeta i

dokumentacije od osumnjičenog Hasana Talića, Tužilaštvo BiH broj: T20 0 KTO 000 8355

14 od 01.02.2014. godine.

Prigovor advokata Omara Mehmedbašić da Zapisnik o otvaranju privremeno oduzetih

predmeta od 12.02.2014. godine nije bio predložen kao dokaz u optužnici i da ga iz tog

razloga smatra nezakonitim, se odbija kao neosnovan. Zapisnici o otvaranju privremeno

oduzetih predmeta su prihvaćeni i uloženi kao dodatni dokazi iz razloga što su isti

predstavljali dokaze optužbe kojima je Tužilaštvo nastojalo pobijati navode odbrane.

U skladu sa odredbom člana 71. ZKP BiH, Tužilaštvo provodi radnju otvaranja i pregleda

privremeno oduzetih predmeta. Nakon izvršenog uvida u zapisnike o otvaranju privremeno

oduzetih predmeta, Sud je utvrdio da je radnja otvaranja predmeta u odnosu na optuženog

Hasana Talić održana dana 01.02.2014. godine, dok je u odnosu na optuženog Vladu

Delić ista održana dana 12.02.2014. godine. Iako je advokat Omar Mehmedbašić naveo

da kao branilac tada osumnjičenog Vlade Delić nije bio obaviješten o predmetnoj radnji,


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

29

isto je u suprotnosti sa činjenicama koje je utvrdio Sud. Naime, kako je to tužilac i naveo, a

što proizilazi iz Službene zabilješke Tužilaštva BiH od 12.02.2014. godine i listinga poziva,

istražitelj Tužilaštva BiH, Davor Knežević je dana 12.02.2014. godine, putem službenog

fiksnog telefona sa broja ... kontaktirao imenovanog advokata na broj telefona ... (vrijeme

razgovora: 10:37:40 h) i obavijestio ga o navedenoj radnji, koju tvrdnju advokat nije sporio.

Obzirom da je u razgovoru branilac naveo da nije potrebno da prisustvuje, Sud u

održavanju navedene radnje bez njegovog prisustva ne pronalazi postupanja protivna

zakonu, a posebno što je na zapisniku konstatovano da je branilac obaviješten, ali da nije

pristupio, čime je zadovoljena potrebna forma da bi se pristupilo provođenju radnje.

Imajući u vidu sadržaj odredbe člana 71. ZKP BiH, u kojoj stoji da je tužitelj dužan

obavijestiti, između ostalih, i branitelja, bez preciziranja pismene forme kao obligatorne,

Sud obavještenje putem telefona u konkretnom slučaju, a posebno imajući u vidu

postojanje službene zabilješke o istome, ne smatra protivnom navedenoj zakonskoj

odredbi. Iako na zapisniku nije konstatovano da nije prisutan tada osumnjičeni Vlado

Delić, niti je naveden razlog njegovog neprisustva, Sud je mišljenja da navedeno ne

predstavlja povredu zakonom zagarantovanih prava osumnjičenog, posebno iz razloga što

je njegov branilac, advokat Mehmedbašić, a koji ima obavezu zaštite njegovih prava i

potpunog praćenja svih radnji u postupku, kako u odnosu na proces tako i sadržaja istih,

koji je uz ocjenu date situacije, poznavajući sve okolnosti i slijed provođenja predmetne

radnje, dao usmenu saglasnost da se izvrši otvaranje predmeta kako u njegovoj, tako i u

odsutnosti njegovog branjenika. Imajući u vidu navedeno, branilac neosnovano ukazuje da

je radnja otvaranja i pregleda privremeno oduzetih predmeta u odnosu na njegovog

branjenika provedena nezakonito, obzirom da je davanjem saglasnosti za provođenje

navedene radnje bez njihovog prisustva postao saglasan načinu na koji je radnja

obavljena i dovršena.

Sud je upoznat sa stavovima Ustavnog suda BiH u pojedinim odlukama4 u vezi provođenja

radnje otvaranja privremeno oduzetih predmeta, ali je mišljenja da se ne mogu odnositi na

konkretni slučaj. Imajući u vidu stav Apelacionog vijeća Suda BiH da „neodržavanje ročišta

za otvaranje privremeno oduzetih predmeta ne dovodi u pitanje zakonitost radnji kojim su

predmeti oduzeti“5, a slijedom toga ni zakonitost samih predmeta, Sud nalazi da u ovom

4 Odluke Ustavnog suda BiH, AP 291/08 od 19.11.2011. godine , AP 3364/10 od 12.02.2014. godine

5 presuda Apelacionog vijeća Suda BiH, broj: S1 2 K 003342 12 Kž 2 od 29.06.2012. godine


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

30

postupku nije učinjena povreda prava odbrane niti zakonskih odredbi, te je mišljenja da se

stavovi Ustavnog suda BiH ne mogu dosljedno primijeniti na isti, posebno imajući u vidu

da situacije nisu ni sadržajno ni procesno identične. Slijedom prethodno navedenog stava

Apelacionog vijeća, a posebno imajući u vidu da je u konkretnom slučaju održano ročište

za otvaranje predmeta, stav je Suda da su se u toku postupka otvaranja predmeta

poštovala sva prava optuženih zagarantovana zakonom, Ustavom i Evropskom

konvencijom o ljudskim pravima, pa je otvaranje predmeta označeno kao zakonito

provedena radnja. Sud napominje da se svaki krivični predmet i svaka krivičnopravna

radnja provedena u istome, bez obzira ko je provodi, mora posmatrati u smislu utvrđivanja

okolnosti koje su poznate Sudu u konkretnom predmetu, što podrazumijeva ocjenu svih

relevantnih činjenica. Imajući u vidu sadržaj navedenih zapisnika, kao i okolnosti

konkretnog slučaja, Sud zaključuje da neobavještavanje sudije za prethodni postupak, a

što je prigovor odbrane, nije razlog da bi Sud mogao van razumne sumnje utvrditi da se

radi o nezakonito provedenoj radnji, posebno imajući u vidu prisutne, odnosno

obaviještene osobe, kao i sadržaj provedene radnje u cijelosti.

Advokat Ibrelić je istakao prigovor da radnji otvaranja predmeta privremeno oduzetih od

optuženog Hasana Talić nije prisustvovao tužilac i naveo da to povlači nezakonitost

provođenja iste radnje. Uvidom u zapisnik o otvaranju privremeno oduzetih predmeta od

tada osumnjičenog Hasana Talić, Sud je utvrdio da je istom, između ostalih, prisustvovao

stručni saradnik Tužilaštva BiH. Odredbom člana 36. ZKP BiH je određeno da tužilac

može preduzimati radnje za koje je ovlašten po zakonu preko osoba koje su obavezne da

postupaju po njegovom zahtjevu u krivičnom postupku, što podrazumijeva da navedenu

radnju može provoditi i stručni saradnik Tužilaštva, po ovlaštenju tužioca, bez potrebe

posebnog naglašavanja postojanja odobrenja postupajućeg tužioca, čime je zadovoljen

jedan od zakonskih uslova za provođenje navedene radnje. Stoga je navedeni prigovor

branioca odbijen kao neosnovan.

Prema odredbi člana 71. ZKP-a BiH u odnosu na pobrojavanje svih privremeno oduzetih

predmeta, potrebno je napomenuti da ista obaveza ne proizilazi iz navedene zakonske

odbredbe, pa s obzirom na navedeno i ne predstavlja obavezujući sastavni dio zapisnika,

odnosno nije razlog iz kojeg bi Sud, u slučaju odsutnosti, istu radnju smatrao nezakonitom.

Ponovno prepisivanje sadržaja potvrde o privremenom oduzimanju predmeta na zapisnik

nije radnja cjelishodnosti u postupku, a posebno iz razloga što su potvrde o privremenom


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

31

oduzimanju predmeta uložene kao dokaz optužbe na glavnom pretresu, u koje je odbrana

imala uvid i nije istakla prigovor, te su iste uručene i osumnjičenima, kao i da je samo

oduzimanje predmeta vršeno uz njihovo prisustvo i saglasnost, kada su svi oduzeti

predmeti i decidno navedeni. Takođe, iz Zapisnika o izvršenim pretresima proizilazi da

optuženi nisu imali primjedbi na provedene radnje. Imajući u vidu navedeno, prigovor

branioca optuženog Talića u smislu nepotpunosti i nedovršenosti zapisnika o otvaranju

privremeno oduzetih predmeta se odbija kao neosnovan. Otvaranje privremeno oduzetih

predmeta od tada osumnjičenog Hasana Talić izvršeno je samo u njegovom prisustvu,

obzirom na hitnost postupanja, jer je predmetom otvaranja bila i materija koja je oduzeta

od imenovanog, a koja je asocirala na opojnu drogu, za koju je kasnijim vještačenjem

utvrđeno da se radilo o opojnoj drogi „marihuana“ i „kokain“ i koja je prema internim

pravilima Tužilaštva BiH kao takva morala biti što prije deponovana van prostorija

Tužilaštva. Neprisustvovanje branioca, advokata Ibrelić, navedenoj radnji, a imajući u vidu

sve prethodno navedene razloge hitnog postupanja, nije od takvog značaja da bi zbog

toga Sud istu radnju označio kao nezakonito provedenu. Kako to proizilazi iz zapisnika o

otvaranju predmeta, optuženi je prisustvovao radnji otvaranja predmeta, što je i kao

svjedok potvrdio, imao mogućnost da ukaže da otvoreni predmeti nisu bili istovjetni

oduzetim predmetima po potvrdi o oduzimanju predmeta, potpisao zapisnik, bez stavljanja

primjedbi kako na provedenu radnju tako ni na sadržaj otvorenih predmeta. Optuženi nije

doveo u sumnju navode tužioca da su pronađeni i otvoreni svi predmeti koji su od

imenovanog i oduzeti. Navodi optuženog Hasana Talić da su od njega samo oduzeti

mobilni telefoni i kućište računara nije osnovano, obzirom da je Sud uvidom u potvrde o

privremenom oduzimanju predmeta ustanovio da je pored navedenih predmeta, od

imenovanog oduzeta i određena količina tada nepoznate materije, za koju će se kasnijim

vještačenjem utvrditi da se radi o opojnoj drogi, kao i digitalna vaga. U konačnosti, Sud

napominje da tužilac prema članu 14. stav 2. ZKP BiH ima obavezu utvrđivanja činjenica i

dokaza koji idu u korist osumnjičenog/optuženog, te su i na taj način bila zaštićena prava

tada osumnjičenih lica prilikom provođenja radnje.

Ne ulazeći u razmatranje okolnosti konkretnog provođenja radnji otvaranja privremeno

oduzetih predmeta u postupcima po apelacijama pred Ustavnim sudom BiH i samih odluka

istog Suda u prethodno navedenim predmetima, uz ukazivanje na konačnost i obaveznost

provođenja istih, Sud je mišljenja da se u konkretnom krivičnom postupku ne mogu

dosljedno primijeniti data obrazloženja Ustavnog suda BiH, imajući u vidu procesnu srž


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

32

provođenja i sadržaja kako sporne radnje tako i osporenih zapisnika o otvaranju predmeta.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, Sud ocjenjuje kao zakonite radnje otvaranja

privremeno oduzetih predmeta u ovom krivičnom postupku, pa se prigovori branioca u

smislu nezakonitosti provođenja ovih radnji, kao i svih predmeta koji su bili predmetom

otvaranja i vještačenja istih, odbijaju kao neosnovani.

Branilac optuženog Hasana Talić prigovarao je i ulaganju dopune nalaza hemijskog

vještačenja, MUP R. Srpske od 28.11.2015. godine, jer je, prema navodima odbrane, isti

nepotpun obzirom da je rukom dopisano ime Talić Hasan, što je Sud i utvrdio uvidom u

navedeni dokaz. Dovodeći u vezu navedeno sa ostalim dokazima, Sud isto smatra

irelevantnim, obzirom da navedeni privremeno oduzeti predmeti su istovjetni sa onim

predmetima koji su pobrojani u osnovnom nalazu broj 02/4-1-233-164/14 od 10.02.2014.

godine i Potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta, MUP RS, Uprava


Luka broj: 02/1-16/14 i broj: 02/1-17/14 od 31.01.2014. godine, pa smatra da je isto

urađeno samo radi lakšeg snalaženja, jer su predmet dopunskog vještačenja bili i

predmeti oduzeti od drugih lica koji nisu imali status optuženih u ovom predmetu, pa je iz

navedenog razloga, prigovor advokata Ibrelić odbijen kao neosnovan.

Prethodno imenovani advokat je istakao i prigovor nezakonitosti provođenja posebnih

istražnih radnji iz člana 116. stav 2. tačka d) ZKP BiH prema njegovom branjeniku, u

smislu da naredbe Suda BiH nisu sadržavale razloge opravdanosti poduzimanja posebnih

istražnih radnji. Sud je uvidom u naredbu Suda BiH broj: S1 2K 012962 13 Krn 13 od

09.10.2013. godine utvrdio da je istom određeno provođenje navedene posebne istražne

radnje prema tada osumnjičenom Hasanu Talić, dok je naredbom Suda BiH broj: S1 2K

012962 13 Krn 21 od 09.12.2013. godine određeno produženje trajanja navedene mjere.

Imajući u vidu sadržaj prijedloga Tužilaštva BiH i presretnutih telekomunikacija, kao i

saznanja dobivena tokom istrage, Sud je uvidom ne samo u osporene naredbe, nego i sve

naredbe u vezi posebnih istražnih radnji koje je cijenio kao dokaze, utvrdio da su iste

obrazložene na dovoljno jasan i precizan način. Iz istih proizilazi da se dokazi nisu mogli

pribaviti na drugi način, odnosno da bi njihovo pribavljanje bilo povezano sa

nesrazmjernim poteškoćama, a posebno imajući u vidu težinu krivičnih djela, složenost

grupe, broj članova i široku teritorijalnu rasprostranjenost njihovog djelovanja, kao i

eventualna sastajanja članova grupe, odnosno realizaciju dogovorenih djelovanja.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

33

Uzimajući u obzir navedeno, slijedi da su posebne istražne radnje u odnosu na čije

određivanje i provođenje je advokat Ibrelić izjavio prigovor, provođene u skladu sa

zakonskim odredbama i da rezultati istih predstavljaju zakonit dokaz, pa je prigovor

advokata Ibrelić odbijen kao neosnovan.

U odnosu na prigovor advokata Omara Mehmedbašić, branioca optuženog Vlade Delić u

vezi nezakonitosti dokaza Tužilaštva BiH - Zapisnika o saslušanju svjedoka Dejana

Jaćimović, broj: T 20 0 000 8355 14 (T 7/13) od 03.02.2014. godine, Sud je dovodeći

iskaz navedenog svjedoka datog na ročištu održanog dana 23.11.2015. godine u vezu sa

ostalim materijalnim dokazima Tužilaštva, ali i iskazima svjedoka, utvrdio da niti imenovani

svjedok niti odbrana nisu dokazali razuman i zakonit osnov za negiranje davanja izjave na

zapisnik od 03.02.2014. godine i samog potpisa svjedoka. Ovo posebno iz razloga jer iz

izvedenih dokaza Sud nije mogao utvrditi sumnju kako u postojanje tako i u zakonitost

izvedene radnje Tužilaštva. Navedeni zaključak Suda se posebno temelji na dokazu

Tužilaštva BiH - Zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći od 23.01.2014.

godine iz koje proizilazi „da je potrebno uspostaviti dogovor radi saradnje sa pravosudnim

organima Republike Austrije sa ciljem pozivanja/privođenja određenih osoba“, između

ostalih i Dejana Jaćimović kako bi ih u skladu sa zakonima Republike Austrije, uz

prisustvo službenih osoba Tužilaštva BiH (tužilac Tužilaštva BiH Diana Kajmaković, stručni

savjetnik istražitelj Davor Knežević) i inspektora MUP RS (Momčilo Risović), tužioca

Tužilaštva u Grazu (Cornelia Koller), inspektora policije Austrije (Luisser Peter), te

prevodioca (Elke Lukić), saslušali u svojstvu svjedoka, što je i urađeno, te su navedeni

zapisnik potpisale sve prisutne osobe. Nadalje, Sud je iz zapisnika utvrdio da je svjedok

Dejan Jaćimović slušao glasno diktiranje zapisnika, te nije stavio primjedbu na isti, što je i

potvrdio svojim potpisom na zapisnik. U konačnosti je utvrđeno da je svjedok poučen da

može odbiti svjedočenje ako je u rodbinskom odnosu sa nekim od

osumnjičenih/optuženih, a imenovani nije koristio navedeno pravo. Tako je Sud cijeneći

vjerodostojnost iskaza svjedoka datog na održanom pretresu, te dovodeći u vezu sa

iskazima ostalih svjedoka i već utvrđenih činjenica na osnovu drugih uloženih dokaza,

utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između svih činjenica i osoba koje je imenovani svjedok

poimenično naveo uz isticanje uloge istih i redoslijeda obavljanja radnji koja su imala

obilježja određenih krivičnih djela. Imajući u vidu navedeno, a posebno što odbrana nije

Sudu dostavila ni jedan dokaz iz kojeg bi proizilazilo da navedena radnja nije izvršena,


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

34

odnosno da nije izvršena na način kako je to navedeno u osporenom zapisniku, prigovori

branioca su odbijeni kao neosnovani.

Relevantno materijalno pravo

Član 1. stav 20. Krivičnog zakona BiH

Grupa za organizirani kriminal je grupa od tri ili više lica koja postoji u izvjesnom

vremenskom periodu i koja djeluje sporazumno s ciljem izvršenja jednog ili više krivičnih

djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna, a radi

sticanja materijalne koristi.

Član 189. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (Krijumčarenje ljudi)

(1) Ko u namjeri pribavljanja za sebe ili drugog neke koristi nedozvoljeno prevede ili

omogući prevođenje jednog ili više migranata ili drugih lica preko državne granice ili ko u

tu svrhu sačini, nabavi ili posjeduje lažne putne ili lične isprave kaznit će se kaznom

zatvora od jedne do deset godina.

Član 195. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (Neovlašteni promet opojnim

drogama)

(1) Ko neovlašteno vrši međunarodnu prodaju ili prijenos ili nudi na prodaju ili radi prodaje

kupuje, drži, prevozi ili prenosi, ili posreduje u međunarodnoj prodaji ili kupovini, šalje,

isporučuje, uvozi, izvozi ili na drugi način neovlašteno stavlja u međunarodni promet

supstance ili preparate koji su propisom proglašeni opojnim drogama, kaznit će se kaznom

zatvora od najmanje tri godine.

Član 250. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (Organizovani kriminal)

(2) Ko kao pripadnik grupe za organizirani kriminal učini krivično djelo propisano zakonom

Bosne i Hercegovine za koje se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ako

za pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora

najmanje pet godina.

(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom za organizirani kriminal koja zajedničkim

djelovanjem učini ili pokuša krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, kaznit

će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

35

Procesne odluke

a) Razdvajanje postupka ( član 26. ZKP BiH)

Vijeće je na ročištu za početak glavnog pretresa, nakon čitanja optužnice, u skladu sa

odredbom člana 26. ZKP BiH i razlozima cjelishodnosti, uz saglasnost stranaka i branioca,

donio odluku da se razdvoji krivični postupak protiv optuženog Daniela Marković (broj

predmeta: S1 2 K 017590 14 K), a iz razloga zaprimljenog sporazuma o priznanju krivnje,

iz kojeg razloga je dana 22.12.2014. godine, razdvojen i krivični postupak protiv optuženog

Aleksandra Milinić (broj predmeta: S1 2 K 017951 14 K).

b) Odgađanje glavnog pretresa na vremenski period duži od 30 (trideset) dana

(član 251. stav 2. ZKP BiH)

Članom 251. stav 2. ZKP BiH je propisano da “glavni pretres koji je odgođen mora ponovo

početi ako se izmijenio sastav vijeća ili ako je odgađanje trajalo duže od 30 dana, ali uz

saglasnost stranaka i branioca vijeće može odlučiti da se u ovakvom slučaju svjedoci i

vještaci ne saslušavaju ponovo i da se ne vrši novi uviđaj, nego da se koriste iskazi

svjedoka i vještaka dati na ranijem glavnom pretresu, odnosno da se koristi zapisnik o

uviđaju”. Sud je dana 06.07.2015. godine konstatovao saglasnost odbrane i Tužilaštva za

probijanje roka od 30 (trideset) dana za održavanje kontinuiteta glavnog pretresa, te su

stranke i branioci izrazili saglasnost da se nastavi sa glavnim pretresom u slučaju proteka

ovog roka, bez ponovnog izvođenja već izvedenih dokaza. Dana 13.07.2015. godine,

glavni pretres je odgođen na period duži od 30 (tridest) dana, zbog korištenja godišnjih

odmora. Kako su stranke i branioci dali saglasnost, to je Vijeće, u smislu prethodno

navedene zakonske odredbe, donijelo odluku da će se dokazi, koji su ranije provedeni,

koristiti i da nije potrebno ponovo neposredno saslušanje svjedoka i vještaka.

c) Uređenje preambule optužnice


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

36

Tužilac je na ročištu održanom dana 07.12.2015. godine, uz saglasnost branilaca

optuženih, uredio dispozitiv činjeničnog opisa predmetne optužnice, odnosno dodao

blanketni propis, na način da se optuženi terete da su postupali suprotno Zakonu o

proizvodnji i prometu opojnih droga („Sl. list BiH“, br. 2/92, 13/94), obzirom da se promet

opojnim drogama može obavljati samo na osnovu dozvole nadležnog organa, što proizilazi

iz navedenog zakonskog akta, a isto, po mišljenju Suda, nije dovelo do proširivanja

činjeničnog opisa niti izmjene pravne kvalifikacije krivičnih djela koja su optuženim

stavljena na teret.

d) Izuzetak od neposrednog izvođenja dokaza (član 273. stav 2. ZKP BiH)

Vijeće je na ročištu za nastavak glavnog pretresa održanog dana 05.10.2015. godine, u

skladu sa odredbom člana 273. stav 2. ZKP BiH, donijelo odluku da se odstupi od načela

neposrednog izvođenja dokaza, te su u sudski spis uloženi Zapisnici iz istrage o

saslušanju pojedinih svjedoka. Tako su na ročištu za nastavak glavnog pretresa održanog

dana 12.10.2015. godine, pročitani i u sudski spis kao dokazi optužbe uloženi: Zapisnik o

saslušanju svjedoka Krasnić Sarah, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 (T 7/13)

od 03.03.2014. godine, Zapisnik o saslušanju svjedoka Krasnić Selme, Tužilaštvo BiH

broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 (T 7/13) od 03.03.2014. godine i Zapisnik o saslušanju

svjedoka Brkić Adisa, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 (T 7/13) od

04.03.2014. godine. Iako se odbrana protivila čitanju iskaza ovih svjedoka, Sud je donio

odluku da se isti pročitaju iz razloga što je dolazak ovih svjedoka pred Sud bio otežan.

Imenovani svjedoci su putem međunarodne pravne pomoći uredno obaviješteni6, ali se

nisu odazvali pozivu suda. Imajući u vidu navedeno, kao i dužinu i kontinuitet trajanja

postupka (više od godinu dana) i izvođenje svih dokaza, a nakon što je iscrpio sve

zakonske mogućnosti da obezbijedi prisustvo svjedoka na glavnom pretresu radi njihovog

neposrednog saslušanja, Sud je ocijenio da se navedeni razlozi smatraju važnim

razlozima koji su znatno otežavali pojavljivanje ovih svjedoka pred Sudom. Tako je Sud

našao da su ispunjeni zakonski uslovi iz člana 273. stav 2. ZKP BiH da se odstupi od

neposrednog izvođenja dokaza i da nema smetnji da se izjave ovih svjedoka, koje su date

6 Dopis Saveznog ministarstva pravde R. Austrije broj: BMJ-4048125/0002-IV-4/2015 od 18.03.2015. godine i broj:

BMJ-4048125/0004-IV 4/2015 od 15.09.2015. godine, uz dostavnice o uredno izvršenoj dostavi poziva


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

37

u istrazi, prihvate kao dokaz i ulože u sudski spis. Sud je dopustio braniocima da postave

pitanja koja bi postavili da su svjedoci bili prisutni. Prilikom ocjene činjeničnog stanja i

utvrđivanja dokazanosti tačaka optužnice i radnji za koje su optuženi oglašeni krivima, Sud

je utvrdio da su za ocjenu navedenog pravno i činjenično relevantni samo iskazi svjedoka

Krasnić Sarah i Brkić Adisa. Odbrane nisu imale pitanja za ove svjedoke. Iako su odbrane

optuženih postavili određena pitanja za svjedoka Krasnić Selmu, a kako iz navedenog

zapisnika Sud nije utvrdio odlučne činjenice, to se neće obrazlagati da li bi postavljena

pitanja i nedostatak odgovora doveli u sumnju određene utvrđene pravno relevantne

činjenice ili ne. Stoga su prigovori odbrane odbijeni kao neosnovani.

e) Saslušanje optuženih kao svjedoka

Sud je, na prijedlog odbrane, a u skladu sa odredbom člana 259. stav 2. ZKP BiH, donio

odluku da se optuženi Vlado Delić i Hasan Talić saslušaju u svojstvu svjedoka odbrane.

Saslušanje optuženih kao svjedoka održano je dana 30.11.2015. godine, dok je optuženi

Hasan Talić kao dodatni dokaz odbrane saslušan i dana 07.12.2015. godine. Imenovani

optuženi su podvrgnuti direktnom i unakrsnom ispitivanju.

f) Saslušanje svjedoka putem videokonferencije

Dana 23.11.2015. godine, Sud je na prijedlog Tužilaštva BiH, saslušao svjedoka Dejana

Jaćimović u skladu sa odredbom člana 16a Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u

krivičnim stvarima ("Sl. glasnik BiH", broj 53/09, 58/13) iz razloga što se imenovani svjedok

nalazi u kaznenopopravnom zavodu u Republici Austriji (Graz), pa je stoga bio nemoguć

njegov dolazak pred Sud.

Ocjena dokaza

I Osuđujući dio presude

Da bi Sud mogao utvrditi postojanje činjeničnog i pravnog osnova podignute optužnice,

bilo je neophodno utvrditi da li izvedeni dokazi potvrđuju osnovne elemente grupe za

organizirani kriminal (tri ili više lica, izvjestan vremenski period egzistiranja i djelovanja,


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

38

postojanje elemenata krivičnog djela za koje se može izreći kazna zatvora preko tri godine

ili teža kazna, te sporazumno djelovanje u cilju sticanja protupravne imovinske koristi).

Takođe, bilo je potrebno uvjeriti se da li iz provedenih dokaza proizilazi da su optuženi

djelovali kao organizatori grupe za organizovani kriminal, odnosno da su isti voljno i

svjesno upravljali i vladali radnjama kako svih članova skupno tako i članova pojedinačno,

a sve u vezi radnji izvršenja krivičnih djela, kako ih tereti optužnica, uz isticanje

nadređenosti organizatora prema ostalim pripadnicima grupe i jasno razlikovanje uloge i

zadataka svih članova, sve djelujući sa ciljem sticanja imovinske koristi. Sud je prilikom

donošenja odluke uzeo u obzir sve dokaze provedene na glavnom pretresu, upuštajući se

u njihovu analizu u onoj mjeri koliko je to relevantno za donošenje konačne odluke o

krivičnoj odgovornosti optuženih za izvršenje krivičnih djela, na način kako je to određeno

u optužnici.

Prilikom ocjene iskaza svjedoka koji su svjedočili u ovom postupku, Sud je uzeo u obzir

njihovo držanje i ponašanje tokom davanja iskaza, uporedio činjenice o kojima je određeni

svjedok svjedočio sa činjenicama koje su utvrđene od strane drugih svjedoka, te

činjenicama utvrđenim materijalnim dokazima, a sve kako bi se utvrdilo da li su

potkrijepljeni ili osporeni drugim dokazima u ovom krivičnom predmetu. Takođe, treba

istaći da su u spis predmeta uloženi i materijalni dokazi optužbe, te je Sud cijenio svaki

uloženi dokaz i iste doveo u vezu sa iskazima svjedoka i ostalim dokazima, a sve kako bi

se odlučilo o njihovoj pouzdanosti i dokaznoj vrijednosti.

Iz dokaza koje su stranke prezentirale tokom glavnog pretresa (salušanje svjedoka,

preslušavanje presretnutih telefonskih razgovora optuženih, odnosno transkripata

snimljenih razgovora i zabilježenih sms poruka i ostalih materijalnih dokaza), Sud je

nesporno utvrdio krivnju optuženih Vlade Delić i Hasana Talić za izvršenje krivičnih djela

kako je to navedeno u osuđujućem dijelu izreke presude. Tako je Sud nesporno utvrdio da

je sa ciljem sticanja protupravne imovinske koristi, optuženi Delić Vlado organizovao grupu

za organizovani kriminal u smislu člana 1. stav 20. KZ BiH na području Bosne i

Hercegovine koja je djelovala u vremenskom periodu od mjeseca juna 2013. godine do

mjeseca januara 2014. godine, dok je u odnosu na optuženog Hasana Talić, za razliku od

pravne kvalifikacije date u predmetnoj optužnici, utvrđena njegova uloga kao pripadnika te

iste grupe, koji je imao određene zadatke u istoj, te utvrdio i pripadnost optuženog Talića

drugoj grupi (tačka 13. optužnice). Imajući u vidu navedeno, potrebno je napomenuti da je


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

39

Sud izvršio konsolidaciju optužnice sa činjeničnim stanjem koje proizilazi iz izvedenih

dokaza, tako da je u činjeničnom opisu izreke presude i svakoj pojedinoj tački iste

navedeno da je optuženi Hasan Talić bio pripadnik, a ne organizator grupa za

organizovani kriminal. Izmjenom činjeničnog stanja predmetne optužnice na navedeni

način, Sud nije povrijedio ni subjektivni ni objektivni identitet iste, niti je time prekoračio

prvobitno optuženje i iste nisu na štetu optuženih.

Sud iz provedenih dokaza na glavnom pretresu nije mogao utvrditi bez razumne sumnje

organizatorsku ulogu optuženog Hasana Talić u svim činjeničnim radnjama koje su

obuhvaćene predmetnom optužnicom, nego samo ulogu kao pripadnika jedne od dvije

utvrđene grupe za organizovani kriminal7. Evidentno je da je optuženi Talić o svemu

obavještavao optuženog Vladu Delić, kao i da je od njega tražio saglasnost za određene

radnje. Sud je iz očitavanja podataka sa mobilnih telefonskih aparata i SIM kartica koje su

oduzete od Delić Vlade i Hasana Talić, kao i sadržaja istih, utvrdio da su tokom

relevantnog perioda od mjeseca juna 2013. godine do mjeseca januara 2014. godine, a

kako će to kasnije biti i detaljno objašnjeno, u više navrata uspostavljali telefonske i

personalne kontakte, a sve sa ciljem djelovanja u grupi za organizovani kriminal i u skladu

sa svojom ulogom u istoj. Grupa čiji je organizator bio optuženi Vlado Delić je

organizovana i postojala radi neovlaštene međunarodne kupoprodaje, prenosa, prevoza,

držanja, posredovanja u daljoj međunarodnoj prodaji, slanja i isporuke opojnih droga

marihuane, spid, heroin i kokain koje opojne droge su proglašene takvima Konvencijom o

psihotropnim supstancama od 1971. godine i Rješenjem o popisu opojnih droga („Sl. list

RBiH“ broj 2/92, 13/94) i čiji se promet može obavljati samo na osnovu dozvole nadležnog

organa, u skladu sa Zakonom o proizvodnji i prometu opojnih droga („Sl. list RBiH“ broj

2/92, 13/94), koju optuženi prema izvedenim dokazima nisu posjedovali, a čiji je promet

bez ovlaštenja zabranjen odredbama Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe

opojnih droga. Tako iz Izvještaja o izvršenom krivičnom djelu, MUP RS, broj: KU-83/14 od

23.01.2014. godine, kao i Izvještaja o analizi presretnutih telekomunikacija MUP-a RS,

broj: 02/1-tajno-1860/13 od 01.04.2014. godine, kao i ostalih dokaza, utvrđeno je da se

7 IIID 3333 (14.11.2013.godine; 16,11 h), razgovor između optuženih Hasana Talić (...) i Vlade Delić (...), kada

optuženi Talić kaže: „Ići će tamo gdje ga ti pošalješ“.Što se tiče uloge Hasana Talić,kao i utvrđenja Suda da isti nije bio

organizator, već pripadnik grupe, Sud utvrđuje, između ostalog i iz iskaza svjedoka Jusufa Konjević koji navodi da mu

optuženi Talić nikada nije govorio šta će raditi, a da je sve dogovarao sa Vladom Delić.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

40

optuženi Vlado Delić kroz telefonske kontakte i lične komunikacije dogovarao sa njemu

poznatim osobama sa područja Hercegovine i R. Crne Gore, od kojih je zasigurno bio i

Aleksandar Milinić, što je i potvrdio prilikom davanja izjave na Zapisnik od 01.12.2014.

godine, da od njih nabavlja i radi dalje prodaje kupuje različite vrste opojnih droga. Istu

opojnu drogu je Vlado Delić, na njemu poznat način, uz učešće drugih pripadnika grupe,

prvenstveno Hasana Talić, Dejana Jaćimović, te kurira - Konjević Jusufa i Selme Delić,

kao i drugih njemu poznatih osoba, dalje prevozio ili prenosio preko državne granice i istu

distribuirao i na području BiH. Iz izjava saslušanih svjedoka datih na zapisnik i pred

Sudom, a posebno svjedoka Konjević Jusufa8, Selme Delić9 i dovodeći u vezu sa ostalim

izvedenim dokazima, Sud je utvrdio međunarodni element postojanja i djelovanja

navedene grupe kao bitan element krivičnog djela za koja su optuženi oglašeni krivima.

Djeovanje optuženog Hasana Talić u međunarodnoj prodaji i distribuciji opojnih droga,

Sud je, pored prethodno navedenog, utvrdio i iz iskaza svjedoka A. H., a koji iskaz se

odnosi na tačku 13. optužnice10. Optuženi su djelovali kao grupa, sa prethodno utvrđenim

ulogama, pa se tako zaključuje da je navedena grupa imala sve elemente koji su

neophodni za postojanje i djelovanje ovakve organizacije – svaki član ima svoju ulogu u

lancu izvršenja radnji koje su sadržavale obilježja krivičnih djela, utvrđena hijerarhija,

provođenje radnji po nalogu organizatora grupe, kao i obavještavanje organizatora o

provedenim radnjama, te kontinuirani telefonski razgovori i lični kontakti pripadnika grupe

povodom kupoprodaje opojnih droga. Na osnovu provedenih dokaza, Sud je stekao

uvjerenje da se u konkretnom slučaju radilo o dobro organizovanoj grupi, koja je u

navedenom vremenskom periodu počinila više krivičnopravnih radnji koja su imala

obilježje krivičnog djela za koja su optuženi oglašeni krivima.

Imajući u vidu da odbrane optuženih nisu iznijele jasne prigovore, odnosno ukazale i

iznijele argumente eventualne nezakonitosti u vezi određivanja ili provođenja posebnih

istražnih radnji iz člana 116. stav 2. tačka a) ZKP BiH, osim u smislu posredne

8„Sjećam se da mi je nekad krajem jula ili početkom augusta Vlado ponudio da prevezem 5 ili 6 kila opojne droge

marihuane u Austriju, a nije mi rekao detalje obzirom da ja nisam bio zainteresovan“ kako je to navedeno u Zapisniku o

saslušanju svjedoka Jusufa Konjević, Tužilaštvo BiH, broj: T 20 0 KTO 000 8355 14 od 01.02.2014. godine, što je

imenovani svjedok potvrdio i u svom saslušanju pred Sudom, kojom prilikom je naveo da mu je optuženi Delić ponudio

2.000,00 KM za navedenu uslugu, koju je on odbio 9 Prijenos opojne droge “spid” preko državne granice i odlazak u R. Austriju – Zapisnik o saslušanju svjedoka Selme

Delić, Tužilaštvo BiH, broj: T 20 0 000 8355 14 od 03.02.2014. godine


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

41

nezakonitosti zbog načina provođenja radnje otvaranja privremeno oduzetih predmeta, a

imajući u vidu predmete koji su privremeno oduzeti od optuženih, uključujući i mobitele i

SIM kartice prema kojima su bile određene i produžavane posebne istražne radnje u ovom

krivičnom postupku, a koje su oduzete prema Potvrdama o privremenom oduzimanju

predmeta, kao i prethodno dato obrazloženje Suda povodom utvrđene zakonitosti

provođenja radnje otvaranja i pregleda privremeno oduzetih predmeta, Sud neće

obrazlagati zakonitost određivanja i provođenja navedenih posebnih istražnih radnji prema

optuženima. Kako odbrana nije sporila autentičnost glasova sagovornika, tako nije

dovedena u pitanje autentičnost razgovora koji su snimljeni. Da su optuženi, kao i ostali

članovi grupe koristili više brojeva, koje su vrlo često mijenjali iz sigurnosnih razloga, Sud

utvrđuje iz presretnutih telekomunikacija, kao i iz iskaza svjedoka Dejana Jaćimović, datog

u R. Austriji, od 03.02.2014. godine, kojem iskazu Sud u potpunosti poklanja vjeru.

Prema optuženom Vladi Delić, po naredbi Suda BiH broj: S1 2K 012962 13 Krn 2 od

07.06.2013. godine, započelo je provođenje posebnih istražnih radnji iz člana 116. stav 2.

tačka a) ZKP BiH i to prema broju: ..., a kasnijim naredbama Suda su bili obuhvaćeni i

sljedeći telefonski brojevi koje je koristio Vlado Delić: ... Od početka primjene posebnih

istražnih radnji iz člana 116. stav 2. tačka a) ZKP BiH, prema optuženom Hasanu Talić,

iste su primjenjivane, između ostalih telefonskih brojeva, i na broj telefona: ... U odnosu na

navedeni broj telefona koji je koristio Hasan Talić, a imajući u vidu da je advokat Ibrelić

doveo u sumnju da je imenovani optuženi pisao poruke sa navedenog telefonskog broja,

Sud je uzeo u obzir, pored svih ostalih izvedenih dokaza, posebno sadržaj potvrde o

privremenom oduzimanju predmeta od optuženog Talić, koja sim kartica je između ostalih,

oduzeta od imenovanog.

U odnosu na imenovane optužene, provođena je i posebna istražna radnja iz tačke 116.

stav 2. tačka d) ZKP BiH na osnovu naredbi Suda BiH. Uz Izvještaj o počinjenom

krivičnom djelu od 23.01.2014. godine u prilogu su dostavljeni izvještaji MUP-a RS broj:

02/2-tajno 1864/13, na osnovu kojih je Sud utvrdio da je PMV marke Reno, tip Laguna,

reg. oznaka E91-O-245 koristio optuženi Vlado Delić. Navedeno je Sud povezao sa

10 Prijenos opojne droge “heroin” na graničnom prijelazu Gradiška i odlazak u R. Austriju - Zapisnik o saslušanju

svjedoka A. H., Tužilaštvo BiH, broj: T 20 0 000 8355 14 od 03.02.2014. godine


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

42

izjavom svjedoka Aleksandra Milinić od 01.12.2014. godine, da je Vladu Delić upoznao

kada je isti došao u Bileću i tražio gume za svoje auto, a svjedok pretpostavlja de se radilo

o PMV marke „Reno Laguna“.

Sud je cijenio transkripte onih razgovora koji su preslušani na ročištima za nastavak

glavnog pretresa kao dokaz koji potkrepljuju drugi dokazi na osnovu kojih je utvrđena

krivnja optuženih, a iz kojih razgovora je cijenjen sadržaj i smisao međusobne

komunikacije između optuženih međusobno kao i u razgovorima sa drugim licima. Iz

rezultata dobivenih provođenjem posebnih istražnih radnji iz člana 116. stav 2. tačka a)

ZKP BiH u odnosu na svakog optuženog, kao i nekih od pripadnika iste grupe, van svake

razumne sumnje, Sud je utvrdio hijerarhijsku strukturu grupe i odnos između članova

grupe u kojoj je svaki član imao svoju ulogu, na čijem čelu se nalazio optuženi Vlado Delić.

Imenovani kao organizator grupe je na osnovu prethodnih dogovora putem telefonskih

razgovora i sms poruka, čiji sadržaj je Sud utvrdio na osnovu analize sadržaja presretnutih

telekomunikacija dobivenih provođenjem posebnih istražnih radnji, a koji razgovori su

izvedeni na glavnom pretresu, vršio nabavku i dalju distribuciju opojnih droga, i izvan BiH,

uz posredovanje određenih lica, koja su postupala po njegovim nalozima i stalnim

uputama, te utvrđivanje kvaliteta, količine i cijene za istu, kao i neophodnost

obavještavanja imenovanog o svim bitnim aspektima kupoprodaje opojnih droga i vršenje

kontrole kretanja posrednika uz stalne telefonske komunikacije. Da je optuženi Delić imao

ulogu provjere kvalitete nabavljene opojne droge pokazuje komunikacija IID 1616

(23.07.2013. godine), kada Vlado Delić (...) u razgovoru sa Aleksandrom Milinić (...) govori

„koliko ima ovaj kamen onog otpada, ima sjemenki u sebi, imaš li bolji kamen?“, a da je

imenovani i određivao količinu opojne droge koja se trebala nabaviti proizilazi iz istog

razgovora, kada on kaže: „trebaće mi 10-15 komada“.

Da se radilo o opojnim drogama, Sud je nesumljivo utvrdio iz sadržaja presretnutih

komunikacija, kao i iskaza pojedinih svjedoka, a posebno Momčila Risović i Jusufa

Konjević. Optuženi su u međusobnim razgovorima, kao i sa ostalim sudionicima koristili

šifrovane termine, koji su inače uobičajeni za ove kriminalne grupe, kako za nazive

opojnih droga (kamen, drvo, motor, mašina - šifrovani termin za opojnu drogu

„marihuana“; brzina, kreč - šifrovani termin za opojnu drogu „spid“, palete, snijeg –

šifrovani termin za opojnu drogu „kokain“; koze, auta, bageri, kamenorezac – osoba koja

se bavi kupovinom opojne droge), tako i za količine istih (npr. 1 kubik - jedan kilogram


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

43

opojne droge, 1 komad – 1 gram opojne droge11). Iz samog konteksta presretnutih

razgovora koji su sastavni dio analize, Sud je povezao šifrovane termine sa činjenicom

privremenog oduzimanja predmeta (opojnih droga) od pojedinih pripadnika grupe u

činjenično interesantne vremenske periode. Sud je dovodeći šifrovane termine, a posebno

novčane iznose kao određene ekvivalente za iste, u kontekst i smisao razgovora, utvrdio

da isti nisu mogli imati opravdano, smisleno značenje osim da su se isti u datom trenutku

razgovora odnosili na kupoprodaju narkotičkih sredstava12, što je u određenom broju

11 IID 692 (14.07.2013. godine; 06,58 h), Jusuf Konjević (...) poziva optuženog Vladu Delić (...) i govori „ovaj nema

nego jedan kubik kamena“; IID 2853 (11.08.2013. godine, 20,42 h), razgovor između Vlade Delić (...) i Jusufa

Konjević (...), u kojem Delić za „komad snijega“ potražuje novčani iznos od 66 eura (Sud je utvrdio da se šifrovani

termin odnosi na gram opojne droge „kokain“) 12

IID 587 (12.07.2013. godine; 21:27 h) optuženi Vlado Delić (…) govori Mijomiru Tomanović (…): “jel ti dobar

kamen … nemoj mi bezveze nekog kamenja … da mi daš izrezanog tog kamena … doću da uzmem taj kamen”

IID 626 (13.07.2013. godine; 11:22 h), Vlado Delić (…; 11:22 h) kaže Hasanu Talić (…): “trebam one dvije koze da

vratim”

IID 855 (15.07.2013. godine; 14:17 h), Hasan Talić (…) kaže Vladi Delić (…): “treba nabavit drva … ako je joha neće

ništa da plati, a ako je bukva, platit će kako se plaća”

IID 1354 (20.07.2013. godine), optuženi Vlado Delić (...) šalje sms poruku Aleksandru Milinić (...): „ja ću kupit ta tri

kubika ako je kamen vrh“

IID 1384 (20.07.2013. godine), Aleksandar Milinić (…) šalje sms poruku Vladi Delić (…): “kamenje po 95”

IID 1472 (22.07.2013. godine), Aleksandar Milinić (…) šalje sms poruku Vladi Delić (…): „Javi mi do večeras u koja

ćeš doba sutra i koliko ti treba kamena da složim na palete“, na što Vlado Delić, sa istog tel. broja u komunikaciji IID

1473 šalje sms poruku Milinić Aleksandru i kaže: „3 kubika“

IID 1715 (26.07.2013. godine), optuženi Vlado Delić (…) šalje sms poruku Aleksandru Milinić (…): “Uzmi probu od

tog kamena, ja ću doći da uzmem 15 paleta ako bude dobar”

IID 1781 (27.08.2013. godine), Vlado Delić (…) šalje sms poruku Aleksandru Milinić (…): „trebam za dva tri

kamenoresca da pokažem“

IID 2178 (02.08.2013. godine, 21:52 h), Vlado Delić (...) poziva Dejana Jaćimović (...) i govori „Brzina ima, eto da

znaš“

IID 2690 (10.08.2013. godine, 12:31 h), Jusuf Konjević (...) poziva Vladu Delić(...) koji govori: „Jel ja trebam čitat iz

glave kolko tebi treba auta“

IID 2747 (10.08.2013. godine), Delić Vlado (...) šalje sms poruku Aleksandru Milinić (...): „kada ti imaš svoj kamen?“ -

IID 2750 (10.08.2013. godine), Aleksandar Milinić (...) šalje sms poruku Vladi Delić (...): „za nekoliko dana ako pusti

vrijeme, ako ne onda dok mi dođe nova mašina“

IID 2834 (11.08.2013. godine), Aleksandar Milinić (...) šalje sms poruku Vladi Delić (...): „i to 8 eur paleta i to samo za

tebe“

IID 2851(11.08.2013. godine), Jusuf Konjević (...) šalje sms poruku Vladi Delić (...): „De ako možeš 10 komada

snijega“

IID 2852 (11.08.013. godine, 20,41 h), Jusuf Konjević (...) poziva optuženog Vladu Delić (...), kada imenovani optuženi

govori: „Kreča il snijega“

IID 2965 (12.08.2013. godine), Jusuf Konjević (...) šalje sms poruku optuženom Vladi Delić (...): „de donesi na probu

malkice brzine“

IID 3122 (13.08.2013. godine, 10,03 h), u razgovoru između Vlade Delić (...) i Dejana Jaćimović (...), prvooptuženi

govori: „bio ja kod ovoga što radi sa onim motorima što si ti tražio, ima čovjek motor ubija“

IID 3222 (12.11.2013. godine), Hasan Talić (...) govori: „Ima li u Bijeljini bagera“, Vlado Delić (...) odgovara: „Nema,

u Foči ima“ (geografsko odredište Foču, Sud je utvrdio kao mjesto u koje je Vlado Delić otišao sa Dejanom Jaćimović,

kako je to navedeno u tački 5. optužnice i potvrđeno izvedenim dokazima)

IID 3227 (12.11.2013. godine, 12,15 h), razgovor između Hasana Talić (...) i Dejana Jaćimović (...), kada Talić kaže:

„Nebitno kolko kamiona ... nek vide kakva su drva jesu li fino složena“

IID 3323 (14.11.2013. godine, 14,54 h), razgovor između Hasana Talić (...) i Vlade Delić (...), kada Delić kaže: „Nema

on mašine, on ima kamion, htio sam te odvesti čovjeku ko ima mašine, pa isporučuje“


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

44

slučajeva i rezultiralo njihovim privremenim oduzimanjem u navedeni dan. Sud je mišljenja

da su osumnjičeni u jednom vremenskom periodu imali određene naznake da se u odnosu

na njih provode posebne istražne radnje. Tako optuženi Vlado Delić, znajući da se protiv

njega vodi drugi postupak u vezi otuđenja građevinskih vozila i mašina, počinje da

upotrebljava termin „mašina“ kao oznaku za opojnu drogu, a kasnije i ostali pripadnici

grupe. Navodi odbrane prvooptuženog da se isti bavio prodajom mašina i drvne građe i da

je počinio carinski prekršaj u vezi toga, te da termin „mašina“ nije predstavljao šifru, nego

navedene građevinske mašine, isto nije dokazano tokom glavnog pretresa u ovom

krivičnom predmetu, posebno imajući u vidu utvrđenje Suda u prethodno objašnjenu

namjeru korištenja šifrovanih termina „mašina, bager“, pa je u skladu sa navedenim Sud

odbio kao neosnovan prigovor advokata Mehmedbašić.

U predmetnom krivičnom postupku, kao svjedoci su saslušana lica koja su sklopila

sporazum o priznanju krivnje sa tužiocem Tužilaštva BiH - Aleksandar Milinić i Daniel

Marković. Sud je prilikom ocjene iskaza ovih svjedoka, cijenio njihovo držanje i ponašanje

tokom davanja iskaza, dovodeći u vezu sa iskazima datim u istrazi, uporedio činjenice o

kojima su ovi svjedoci svjedočili sa činjenicama koje su utvrđene od strane drugih

svjedoka, te činjenicama utvrđenim materijalnim dokazima, a posebno iskazima datim na

zapisnike o saslušanju navedenih lica datih pred Tužilaštvom BiH, a sve kako bi se

utvrdilo da li su potkrijepljeni ili osporeni drugim dokazima u ovom predmetu. Uz

navedeno, potrebno je napomenuti da se Sud nije samo rukovodio iskazima osuđenih lica

u predmetnom krivičnom postupku, nego je iste iskaze doveo u vezu sa ostalim dokazima,

na osnovu čega je Sud utvrdio dokazanost odlučujućih činjenica za utvrđivanje krivične

odgovornosti optuženih u svojoj ukupnosti.

Iz sadržaja materijala prikupljenog podsredstvom primjene posebnih istražnih radnji

nadzora i tehničkog snimanja telekomunikacija, odnosno tajnog praćenja i tehničkog

snimanja osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa njima (član 116.

IID 3333 (14.11.013. godine, 16,11 h), razgovor između Hasana Talić (...) i Vlade Delić (...), kada Talić kaže: “Idem po

bager i mašine“

IID 3341 (14.11.2013. godine, 19,54 h), razgovor između Hasana Talića (...) i Dejana Jaćimović (...), kada Talić kaže:

„na kamion mora stati 4 ili 5 paleta“, IID 3394 (15.11.2013. godine), Hasana Talić (...) poziva Dejan Jaćimović (...),

kada Talić kaže: „Da li odgovara vašoj firmi to po 2 eura da plati po paketić ... To je baš fina robica, čista jelovina,

dolazi u onim vrećicama“


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

45

stav 2. tačke a) i d) ZKP BiH), jasno proizilazi zaključak da su optuženi Vlado Delić kao

organizator grupe za organizovani kriminal, te Jusuf Konjević i Aleksandar Milinić, kao

pripadnici iste učestvovali u izvršenju krivičnog djela koje se pod tačkom 1. optužnice

stavlja na teret optuženom Vladi Delić. Kako to proizilazi iz presretnutih komunikacija, u

mjesecu junu i julu 2013. godine su intenzivirane komunikacije prvooptuženog sa

prethodno imenovanim licima, gdje se uloga Vlade Delić kao organizatora radnji izvršenja

iz ove tačke optužnice može utvrditi od samog početka13. Sud je utvrdio da je poslove

kupovine opojne droge obavljao po zadatku kurir Jusuf Konjević, koji je Vladu Delić

upoznao preko Hasana Talić, a poslove je obavljao po nalogu i uputama optuženog Delić

Vlade, što je utvrđeno iz razgovora Vlade Delić i Jusufa Konjević, što je potvrđeno

iskazom Jusufa Konjević i Momčila Risović kao svjedoka. Tako je Jusuf Konjević u svom

iskazu datim pred Sudom potvrdio da se Vlado Delić susretao sa Aleksandrom Milinić, što

se zaključuje i na osnovu presretnutih telekomunikacija i iskaza svjedoka Momčila Risović.

Sam značaj svjedočenja svjedoka Jusufa Konjević bio je poznat i optuženima, koji su na

indirektan način pokušavali da izvrše uticaj na istog, na što je Tužilaštvo upozoravalo

tokom postupka i zbog kojeg načina djelovanja optuženih su istima, tokom postupka, bile

određene mjere zabrane sastajanja sa određenim osobama na osnovu člana 126. stav 1.

tačka c) ZKP BiH, na koji način je Sud, a na prijedlog Tužilaštva, nastojao spriječiti

ostvarenje uticaja na svjedoke i na taj način ometanje vođenja krivičnog postupka.

Na osnovu presretnute telekomunikacije IID 1616 (23.07.2013. godine), između optuženog

Vlade Delić i Aleksandra Milinić, Sud zaključuje da je optuženi Delić išao na područje

Hercegovine u pratnji jedne osobe i to Jusufa Konjević („doći će čovjek sa mnom... moj

prijatelj je zadužen za kamen“). Prema iskazu Jusufa Konjević, on je znao da se unutar

pakovanja koja je prevozio nalazi opojna droga, a koja pakovanja su bila skrivena ispod

sjedišta automobila koje je vozio. Iz razgovora se zaključuje da je termin „kamen“

označavao opojnu drogu „marihuanu“, posebno kada se navedeni zaključak dovede u

vezu sa navodima svjedoka Jusufa Konjević da su on i optuženi Delić nekada „otvoreno

razgovarali o travi“, a u razgovorima kada se ista nije spominjala, po njegovoj izjavi, „to se

podrazumijevalo“. Iako je imenovani svjedok potvrdio da mu Delić nije predavao opojnu

13 IID 518 (11.07.2013. godine, 15,01 h), optuženi Vlado Delić poziva Jusufa Konjević i, između ostalog, govori mu:

„sjest ćeš na taj autobus … ja ću te dočekati na autobuskoj stanici ... nemoj nikom ništa govoriti“


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

46

drogu, evidentna je uloga prvooptuženog u pronalasku mjesta nabavljanja, osobe od koje

će se nabaviti, kao i dogovor oko cijene, količine i kvalitete14, te davanje uputa i razgovori

nakon preuzimanja opojne droge, u čemu Sud utvrđuje njegovu ulogu kao organizatora.

Iako se ne odnosi tačno na predmetne radnje iz ove tačke optužnice, međutim gledano u

cjelini može pomoći prilikom pregleda uloga optuženih u ovom lancu izvršenja radnji

grupe, Sud će ukazati i na presretnuti razgovor IID 18661 (29.07.2013. godine) u kojem

Vlado Delić šalje sms poruku Aleksandru Milinić: „850 i sve tovarim“. Imajući u vidu

sadržaj prethodnih komunikacija IID 185215, 185416 od istog dana, te uzimajući u obzir

navedenu komunikaciju, Sud zaključuje da je pregovore oko cijene opojne droge vršio

optuženi Vlado Delić, u čemu se takođe ogleda njegova organizatorska uloga. Po navodu

svjedoka Konjević, u povratku iz Bileće bi optuženi Delić išao automobilom (PMV marke

Reno, tip Laguna, reg. oznake: E91-O-245, za koje je prethodno utvrđeno da je imenovani

bio korisnik istog), ispred automobila u kojem je Jusuf Konjević prevozio opojnu drogu.

Vlado Delić je vršio kontrolu prisustva policijskih patrola i o tome tokom putovanja u

povratku obavještavao Jusufa Konjević, koji je tokom putovanja koristio telefonski broj:

064/448-9248, te mu davao i potrebne upute o pravcima kretanja17. Da je NN osoba iz

Bileće bio Aleksandar Milinić, proizilazi i iz iskaza ovlaštene službene osobe MUP-a

Republike Srpske, Momčila Risović koji je naveo da je Delić komunicirao sa licem sa

područja Bileće (Aleksandar Milinić), te da mu je i dugovao određeni iznos novca, što je i

potvrđeno kroz analizu sadržaja relevantnih, izdvojenih i preslušanih presretnutih

komunikacija, kao i iskaza svjedoka Aleksandra Milinić18.

U odnosu na prigovor prvooptuženog da je razlog zbog kojeg ne treba pokloniti vjeru

iskazu svjedoka Jusuf Konjević to da je isti bio ovisnik o opojnim drogama i da je osuđivan

za krivično djelo povezano sa istima, Sud napominje da činjenica eventualne osuđivanosti

14 IID 2589 (09.08.2013. godine), optuženi Vlado Delić (…) šalje sms poruku Mijomiru Tomanović (…): „nemoj da

ima kreča po sebi i onih bregova unutra, ako nije prva liga onda ga neću“ 15

Delić Vlado (...) šalje sms poruku Aleksandru Milinić (...): „85 eura 15 paleta kamena“ 16

Aleksandar Milinić šalje sms poruku Vladi Delić, isti tel. brojevi kao u prethodnom razgovoru: „jedino da pokušam

pošto je loš kamen na 90“ 17

IID 682 (14.07.2013. godine, 1,40 h) optuženi Vlado Delić (…) poziva Jusufa Konjević (…) i pita ga “kako ide, jesi

li prošao Jablanicu” ; IID 686 (14.07.2013. godine; 06,26 h) optuženi Vlado Delić poziva Jusufa Konjević (isti tel.

brojevi kao u prethodnoj komunikaciji) i pita ga “kako ide … hoćeš li moći pogoditi onaj put” 18

IID 143-144 (06.07.2013.), Vlado Delić (…) šalje sms poruku Aleksandru Milinić (…): „donijeću 500e nisam

varalica“; IID 418 (09.07.2013., 12,39 h) – Aleksandar Milinić poziva optuženog Vladu Delić, koji mu govori “…

dobićeš ti tih 500 e, ja sam obećao i ja ću tebi dati 500 e.. “ (sagovornici koriste brojeva telefona kao u prethodnoj

komunikaciji)


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

47

svjedoka za djela za koja svjedoči, kao i njegovo priznanje ranijeg konzumiranja

narkotičkih sredstava ne mogu biti razlog da se ne pokloni vjera iskazu svjedoka,

pogotovo ako su njegovi navodi potvrđeni ostalim dokazima, kako materijalnim tako i

iskazima drugih svjedoka, a kako je to Sud utvrdio i u konkretnom slučaju. Sud takođe

konstatuje da iz provedenih dokaza proizilazi imenovani svjedok nije bio pod dejstvom

opojnih droga prilikom davanja izjave kako pred Sudom tako i pred Tužilaštvom.

Odlasku po opojnu drogu „marihuana“ u Bileću dana 14.07.2013. godine prethodio je

dogovor, što se zaključuje iz razgovora IID 623 (13.07.2013. godine, 10,15 h), u kojem

Vlado Delić (...) poziva Mijomira Tomanović (...) i pita ga „ hoću li ja krenuti kamionom po

ovaj kamen“, na što Mijomir odgovara „ kreni ti slobodno, biće“. Kao važna iskazuje se i

komunikacija istog dana, IID 748, 13,16 h između istih sagovornika, u kojoj Delić pita:

„koliko je kamen po kvadratu“, a sagovornik odgovara: „kubik je 100 eura, dobar je

kamen“. Dovodeći u realan kontekst i stvarni povod razgovora, Sud utvrđuje, a što

proizilazi i iz kasnijih komunikacija, da su imenovani vodili razgovor oko kupoprodaje

opojne droge „marihuana“. Istog dana u 19,07 h (IID 645), optuženi Vlado Delić (...) poziva

Aleksandra Milinić (...) kojem kaže da kreće tu veče i kaže „... donijeću ti 550, nemoj me

više zvati dok ja tebe ne nazovem i ako te nazovem u 3 sata dođi i uzmi pare, nemoj mi

više staviti u auto nešto što ne valja...“. Da se zaista radilo o navedenim novčanim

iznosima, Sud je utvrdio i iz iskaza svjedoka Aleksandra Milinić, datom na zapisnik o

saslušanju od 01.12.2014. godine, koji je naveo da je lice od kojeg je imenovani nabavio

opojnu drogu marihuanu istu prodavalo za cijenu od 950,00 eura po kilogramu, a da je

Milinić na navedeni iznos dodao još 50,00 eura svoje zarade. Kontradiktornosti između

izjave svjedoka pred Sudom i navedenog zapisnika, u smislu da li je novčani dio od

1000,00 eura dat u dvije jednake rate ili ne, Sud poklanja vjeruj izjavi datoj u Tužilaštvu,

posebno iz razloga što je ista potvrđena sadržajem presretnutih telekomunikacija između

Vlade Delić i imenovanog svjedoka.

Da je navedenog dana preuzeto 1 kilogram opojne droge marihuana, potvrđeno je iz

presretnute telekomunikacije IID 692 (14.07.2013. godine, 06,58 h) u kojem Jusuf

Konjević (...) govori optuženom Vladi Delić (...) da je preuzeo „samo jedan kubik“. Dalje

upute daje optuženi Delić, gdje u komunikaciji IID 693 (14.07.2013. godine, 06,59 h)

govori Jusufu Konjević da mu ne daje pare, a u komunikaciji IID 696 u 07,12 h istog dana

kaže „fino kamen taj utovari“, te nastavlja da daje upute, a njegovu upornost Sud je uvidio


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

48

u stalnim telefonskim pozivima prema Jusufu Konjević19 u smislu davanja uputa i

kontrolisanja njegovog pravca kretanja. Na osnovu izjave svjedoka Konjević, dovodeći u

vezu sa ostalim dokazima, Sud je utvrdio da je imenovani svjedok organizovao dalju

distribuciju i prodaju tako nabavljene opojne droge „marihuana“ na području BiH, a po

uputama Vlade Delić.

Da je kupoprodaji opojne droge marihuana 16.07.2013. godine prethodio dogovor između

Vlade Delić i Aleksandra Milinić, između ostalih, potvrđuje i presretnuta komunikacija IID

893 (15.07.2013. godine) kada Aleksandar Milinić (...) šalje sms poruku optuženom Vladi

Delić (...): „treba li ti kamena“ i komunikacija istog dana između istih telefonskih brojeva

(IID 895) kada Aleksandar Milinić šalje sms Vladi Delić: „samo mi napiši koliko da vadim

ujutru“. Uloga optužnog Delić Vlade kao organizatora i dana 16.07.2013. godine utvrđuje

se iz komunikacije IID 952, kada Aleksandar Milinić (...) šalje sms poruku Vladi Delić ( ...) i

kaže „daj vozaču pare i budi blizu kad te cimnem dođi“, a isti u komunikaciji IID 974 u sms

poruci piše Aleksandru Milinić: „nemoj da mi prepadate vozača, novac je kod njega ali mi

polako utovarite“, gdje je ulogu vozača ponovo imao Jusuf Konjević, kojeg Delić kao i

prethodni put konstantno poziva i daje upute20. U konačnosti, Sud se osvrnuo i na iskaz

svjedoka Dejana Jaćimović, datog u R. Austriji (Graz), od 03.02.2014. godine, u kojem je

potvrdio ulogu Vlade Delić kao organizatora, ali i učešće Jusufa Konjević i nabavku opojne

droge marihuana u mjesecu julu 2013. godine21. Imajući u vidu izvedene dokaze i utvrđene

činjenice, te uloge navedenih lica, Sud je nesporno utvrdio krivičnopravnu odgovornost

optuženog Vlade Delića za radnje koje su mu stavljene na teret tačkom 1. optužnice i

oglasio ga krivim za počinjenje krivičnog djela Organizovani kriminal iz člana 250. stav 3.

KZ BiH u vezi sa krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana 195. stav 1.

KZ BiH u vezi sa članom 54. KZ BiH.

19 IID 755 (14.07.2013. godine, 15,48h) optuženi Vlado Delić (…) poziva Jusufa Konjević(…) i govori mu „jesi li

uspio da kreneš prema Tuzli, je li sve u redu, jesi li se malo smirio“; IID 772 (14.07.2013. godine, 17,49 h) optuženi

Vlado Delić pita i dalje Jusufa Konjević o putovanju „đe si ti druže … jesi li prošao veliki semafor “ (sagovornici

koriste brojeve telefona kao u prethodnoj komunikaciji) 20

IID 995 (16.07.2013. godine, 08,01 h) optuženi Vlado Delić (…) poziva Jusufa Konjević (…) i kaže: „opušteno,

nemaš nigdje nikoga, ni na brdu, je li sve u redu bilo…sve je čisto“; IID 1004 (16.07.2013. godine, 08,21 h) optuženi

Vlado Delić poziva Jusufa Konjević a i kaže: „je li sve u redu … “ (razgovor između telefonskih brojeva kao u

prethodnoj komunikaciji); IID 971 (16.07.2013. godine) Vlado Delić u razgovoru sa Aleksandrom Milinić, kaže:

“opušteno, bez panike, natovari kamen” (razgovor između telefonskih brojeva kao u prethodnoj komunikaciji) 21

„u tom periodu Jusuf Konjević je preko Delića obezbijedio nešto trave“ – Zapisnik o saslušanju svjedoka Dejana

Jaćimović, broj: T20 0 000 8355 14 (T 7/13) od 03.02.2014. godine


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

49

Radnje iz tačka 2. optužnice su se odnosile na kupoprodaju opojne droge „kokain“ i to

između Vlade Delić kao organizatora grupe za organizovani kriminal i Jusufa Konjević.

Činjeničnopravne radnje desile su se dana 11.08.2013. godine, kako je to navedeno u

predmetnoj optužnici, što je Sud utvrdio iz iskaza svjedoka Jusufa Konjević, čiji navodi o

načinu prodaje, korištenim šiframa i mjestu izvršene prodaje su potvrđeni i rezultatima

posebnih istražnih radnji. U razgovoru IID 2690 (10.08.2013. godine, 12,31 h), između

Jusufa Konjević (...) i Vlade Delić (...), prvooptuženi objašnjava da sutra, tj. 11.08. mora

završit „ono drugo“. Isto se povezuje sa radnjama tog dana, odnosno predaja opojne

droge „kokain“. Naime, prema navodima svjedoka, u komunikaciji vezano za predmetni

događaj sa optuženim Vladom Delić, korištena je šifra „snijeg“, a što se odnosilo na opojnu

drogu „kokain“. Vrlo je indikativan razgovor IID 2793 od 11.08.2013. godine u kojem se

imenovani dogovaraju o količinama navedene opojne droge. Za predmetnu tačku

optužnice važno je pomenuti i komunikaciju istog dana (IID 2851), u kojem Jusuf Konjević

(...) šalje sms poruku Vladi Delić (...): „De ako možeš 10 komada snijega, ponesi, de reci

kolko je to, jedan s vana hoće da to uzme“, u kojoj komunikaciji Sud utvrđuje dva elementa

izvršenja ovog krivičnog djela iz koje je vidljivo da se sagovornici dogovaraju o kupoprodaji

opojne droge „kokain“ i da se radi o daljoj međunarodnoj prodaji iste. Iz razgovora IID

2852 se zaključuje da je Vlado Delić sa istim saglasan, odnosno da posjeduje naručenu

količinu, za kojih 10 „komada“ potražuje novčani iznos od 660 eura (razgovor IID 2853).

Sud je utvrdio da je šifrovani termin „komad“ označavao grame opojne droge. Nadalje, iz

razgovora IID 2785 (11.08.2013. godine, 12,34 h), proizilazi da Jusuf Konjević traži da mu

Delić ponese i „crnog kreča“, što upućuje na opojnu drogu „spid“. Nastavak moguće dalje

prodaje Jusuf Konjević naglašava u komunikaciji IID 2856, obzirom da govori Vladi Delić

„ovaj momak će uzeti više ako mu se svidi, pun je ko brod“, u čemu Sud zaključuje

postojanje namjere kontinuiteta djelovanja grupe i pojedinačne namjere pripadnika iste,

svako u okviru svoje uloge i zadatka. Mjesto susreta imenovanih, onako kako je to

navedeno u tački 2. optužnice – motel „Braća Đukić“, je potvrđeno i razgovorom IID 2871

(11.08.2013. godine, 23:28 h), kada optuženi Vlado Delić (...) govori „jel tu onaj motel

Braća Đukić“, gdje su se imenovana lica susrela i kada je Konjević preuzeo 10 grama

opojne droge „kokain“ od optuženog Vlade Delić. Iz ostvarenih komunikacija imenovanog

optuženog i svjedoka, što je Sud potvrdio i kroz presretnute razgovore, a iz razloga lošijeg

kvaliteta prodane opojne droge, Konjević je kontaktirao tim povodom prvooptuženog i

reklamirao preuzetu opojnu drogu, na što mu je Delić rekao da je ista vrhunskog kvaliteta.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

50

Na osnovu navedenog, Sud je utvrdio da je optuženi Vlado Delić imao ulogu organizatora

grupe u smislu djelovanja u radnjama činjeničnog opisa tačke 2. optužnice, te je optuženi

Vlado Delić oglašen krivim za počinjenje krivičnog djela Organizovani kriminal iz člana

250. stav 3. KZ BiH u vezi sa krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana

195. stav 1. KZ BiH u vezi sa članom 54. KZ BiH.

Što se tiče utvrđenja relevantnih činjenica na osnovu razmatranja uloženih dokaza i

saslušanih svjedoka u odnosu na tačku 3. optužnice, Sud je zaključio da se u

konkretnom slučaju radi o kupoprodaji opojne droge „spid“, sve u organizaciji optuženog

Vlade Delić. Prije svega, kontinuiranost radnji nabavke i dalje distribucije svih vrsta opojnih

droga, utvrđeno je i preslušanim komunikacijama između Vlade Delić i Konjević Jusufa, a

posebno komunikacije dana 11.08.2013. godine (IID 2785) kada Jusuf Konjević traži od

Vlade Delić i „crnog kreča“, što je već ranije utvrđeno kao šifra za opojnu drogu „spid“. Sud

je na osnovu komunikacije IID 1825 (28.07.2013. godine), utvrdio da Jusuf Konjević (...)

šalje sms poruku Vladi Delić (...): „reci mi cijenu za 50 gr brzine, došao bi do vas“.

Obzirom da prvooptuženi nije odgovarao, Konjević ga je ponovo pozvao i rekao mu opet

da mu treba 50 brzine, na što Vlado Delić odgovara da će dobiti. Dan prije relevantnog

događaja, dana 12.08.2013. godine, a što Sud utvrđuje iz presretnutog razgovora IID

2965, Jusuf Konjević (...) putem sms poruke traži od optuženog Vlade Delić (...) da

„donese na probu malkice brzine“, što je predstavljalo šifru za opojnu drogu „spid“. Iz

presretnute telekomunikacije IID 2971 (12.08.2013. godine), proizilazi da su imenovana

lica kroz šifrovanu komunikaciju dogovarali kupovinu 50 grama opojne droge „spid“ za

novčani iznos od 500,00 KM, ali je Delić insistirao da Jusuf Konjević kupi 100 grama ove

vrste opojne droge, sa čime Konjević nije bio saglasan, te su se dogovorili da dođe po 50

grama. Tako se dana 13.08.2013. godine Jusuf Konjević odvezao do optuženog Vlade

Delić u Tuzlu (razgovor IID 2971, 18:26 h; kao i razgovor IID 3020, 07:29 h, kada je

Konjević već stigao kod Delića i čeka ga), gdje se susreo sa prvooptuženim i još jednom

osobom. Da se Jusuf Konjević dana 13.08.2013. godine odvezao u PMV marke Polo, reg.

oznaka E05-M-015 do Vlade Delić u Tuzlu i da je tom prilikom od njima poznate osobe

preuzeo opojnu drogu „spid“, potvrđuje i Izvještaj o izvršenom pretresu navedenog

motornog vozila dana 13.08.2013. godine, kojom prilikom su od Jusufa Konjević oduzeti

digitalna vaga i jedno pakovanje bijelog praha - opojna droga „spid“, količine 54 grama, o

čemu je bio upoznat i Dejan Jaćimović, kako to proizilazi iz njegovog iskaza datog u R.

Austriji od 03.02.2014. godine. Iako iz iskaza svjedoka proizilazi da mu je drogu predala ta


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

51

druga osoba, Sud je na osnovu provedenih dokaza, a kako je to i objašnjeno, utvrdio da je

sve bilo u organizaciji optuženog Vlade Delić. Nakon preuzimanja 54 grama opojne droge

„spid“, protekom određenog vremena, Vlado Delić poziva Jusufa Konjević i pita za kvalitet

preuzete opojne droge (IID 3035, 12:28h), govoreći da se „mora prvo isušit, a može se i

tucat“ – iz toga Sud utvrđuje da se radi o opojnoj drogi. Konjević Jusuf je isti dan lišen

slobode od strane pripadnika MUP-a RS i kod njega je pronađena navedena količina

opojne droge „spid“, koja je i oduzeta, što se utvrđuje i na osnovu Potvrde o privremenom

oduzimanju predmeta od 13.08.2013. godine. U svom iskazu na glavnom pretresu dana

22.12.2014. godine, svjedok Jusuf Konjević je izjavio da je na osnovu zaključenog

sporazuma o priznanju krivnje osuđen za radnju koja je predmet ove tačke optužnice, pred

Okružnim sudom u Banja Luci. Samu povezanost optuženih i njihovu zainteresiranost za

to što je Jusuf Konjević lišen slobode, a posebno iz razloga što se navedeno desilo nakon

što je Konjević preuzeo opojnu drogu „spid“, zaključuje se i iz razgovora IID 3216

(13.08.2013. godine, 11,27 h) između optuženih, kada Vlado Delić (...) govori Hasanu

Talić (...) da je „poginuo Panto“ (oznaka za Jusufa Konjević). Nakon što je Delić saznao da

je Jusuf Konjević lišen slobode, prvooptuženi prestaje koristiti telefonski broj: ... i od tog

događaja koristi broj: ...22. Na osnovu svega navedenog, jasno je utvrđena uloga

optuženog Vlade Delić kao organizatora grupe za organizovani kriminal, te je isti oglašen

krivim za krivičnopravne radnje koje su sadržane u ovoj tački optužnice.

Stalna kontinuiranost radnji izvršenja krivičnog djela, te aktivnosti oko nabavke, prenosa i

dalje distribucije opojne droge „spid“, u vremenskom periodu iz tačke 4. optužnice,

odnosno august 2013. godine, vidljivo je iz presretnutih komunikacija optuženih lica u

ovom predmetu, kao i ostalim dokazima izvedenim u toku postupka, posebno izjavom

svjedoka Risović Momčila o operativnim saznanjima koja se odnose na poduzete

aktivnosti optuženih, kao i svjedoka Jusufa Konjević. Prethodno imenovani svjedok je u

svom iskazu naveo da je u navedenom vremenskom periodu, zajedno sa optuženim

Vladom Delić učestvovao u distribuciji opojne droge, kako u BiH, tako i van granica iste.

Odnos između Vlade Delić i Hasana Talić, kao i njihovih pojedinačnih uloga u cjelokupnoj

22 Da je optuženi Vlado Delić koristio broj telefona …, u odnosu na koji su provođene posebne istražne radnje iz člana

116. stav 2. tačka a) ZKP BiH, potvrđuje, između ostalog i presretnuta telekomunikacija IID 480 (15.08.2013. godine,

11,45h), u kojoj Delić obaviještava Talića da je to njegov broj. Samu činjenicu mijenjanja telefonskog broja, Sud


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

52

grupi, a što je bilo predmetom utvrđenja u odnosu na navedenu tačku optužnice,

primjećuje se u razgovoru IID 2215 (03.08.2013. godine, 13,20 h), kada optuženi Talić (...)

govori da „mu je trgovina kod prijatelja prazna“, a nadalje iz razgovora se zaključuje da

Vlado Delić (...) zna o čemu se vodi razgovor kao i da raspolaže „potrebnom robom“.

Gledajući cjelokupnu konstrukciju navedenih razgovora tog dana, kao i narednog dana,

dovodeći ih u vezu sa ostalim dokazima, utvrđeno je da optuženi razgovaraju o opojnim

drogama, gdje za opojnu drogu „spid“ koriste šifrovani termin „motor“. Postojanje grupe za

organizovani kriminal, Sud utvrđuje iz razgovora IID 2388 (07.08.2013. godine, 12,02 h)

kada optuženi Talić i Delić (isti telefonski brojevi kao i u prethodnoj komunikaciji), odnosno

IID 218 (11,59 h), razgovor Dejana Jaćimović (...) i Hasana Talić (...) navode šifre (zlatar,

slovenac) u odnosu na osobe za koje se, odnosno od kojih se treba nabaviti određena

količina opojne droge (šifra „dijelovi“, „motori“). Sama uloga Vlade Delić utvrđuje se na

osnovu načina i sadržaja razgovora između imenovanog kao lica koje rukovodi

djelovanjem cijele grupe, a s druge strane Hasana Talić kao pripadnika iste23. Djelovanje i

učešće Hasana Talić u navedenoj grupi za organizovani kriminal potvrđuje i sadržaj

presretnute komunikacije IID 3144 (13.08.2013. godine) kada Vlado Delić govori

imenovanom optuženom da je „plaćanje po dogovoru“, odnosno „onako kako su se

dogovorili“. U razgovorima koji su kao relevantni izdvojeni za ovu tačku optužnice uočava

se nadređeni odnos prvooptuženog prema ostalim članovima, a to se primjećuje iz

sadržaja razgovora IID 2495 (08.08.2013. godine), između Dejana Jaćimović i Vlade Delić,

kojom prilikom prvooptuženi govori da se „motori moraju odmah iskeširat“. Da je optuženi

Hasan Talić znao da je Vlado Delić bio u posjedu „motora“, što se odnosilo na opojnu

drogu „spid“, proizilazi iz sms poruke IID 3073 (13.08.2013. godine) u kojoj je Talić naveo

„a pošto je po komadu taj motorić za hlađenje“. Izvršenje radnje krivičnog djela za koje se

optuženi terete pod tačkom 4. optužnice, Sud je utvrdio iz presretnute telekomunikacije IID

3122 (13.08.2013. godine, 10,03 h), između Vlade Delić (...) i Dejana Jaćimović (...), u

kojem prvooptuženi istom govori: „bio ja kod ovoga što radi sa onim motorima što si ti

tražio, ima čovjek motor ubija“. Iz sadržaja navedenog razgovora može se konstatovati da

je prvooptuženi kao organizator grupe ostvarivao kontakt sa osobama koje su se bavile

povezuje sa činjenicom prethodnog hapšenja Jusufa Konjević, a da je optuženi Delić razgovore vodio s njim sa

prethodnog broja. 23

IID 2498, u razgovoru između optuženih, prvooptuženi naglašava: “Neću da garantujem iz dva razloga – vas dvojica

morate sjesti i dogovorit , 650 eura platio prošli put, vi meni 1000 KM”


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

53

nabavkom opojnih droga, kao i osoba koje su vršile distribuciju istih, u konkretnom slučaju

Hasan Talić i Dejan Jaćimović. Uloga optuženog Hasana Talić se utvrđuje iz sadržaja

presretnutih telekomunikacija, a posebno razgovora između optuženih. Tako iz razgovora

IID 3061 od 13.08.2013. godine u kojem optuženi razgovaraju o dolasku „maloga“ za

kojeg je Sud zaključio da se radi o Dejanu Jaćimović, a što je potvrđeno i naknadnim

razgovorima između prethodno navedenih lica. Radnja izvršenja krivičnog djela je bila na

dan 14.08.2013. godine, što između ostalih dokaza, proizilazi i iz komunikacije od dana

13.08.2013. godine (IID 3158, 13,19 h), kada Vlado Delić poziva Dejana Jaćimović i pita

„jel to golf sutra il neko drugi“, na što Jaćimović odgovara „neko drugi“, te se dogovaraju o

susretu i daljim radnjama. Dejan Jaćimović je došao do Vlade Delić u Tuzlu, o čemu

svjedoči i razgovor IID 3061, od 13.08.2013. godine u kojem razgovoru Delić pita Hasana

Talić: „je li stigao mali“ i kada Delić traži broj telefona osobe za koju je Sud utvrdio da se

radi o Dejanu Jaćimović. Sud je postojanje međusobnog dogovora optuženih oko

kontinuirane nabavke opojne droge od lica „Muće“ utvrdio i kroz komunikaciju od

13.08.2013. godine (IID 3069), u kojoj sms poruci Vlado Delić govori Talić Hasanu „vjeruj

svom drugu da Muće ima prave motore da su baš najbolji i najjeftiniji i da su ok, ja danas

pitao jednog čovjeka što se razumije“, kao i u razgovoru dana 23.08.2013. godine u 11:15

h, kada se Hasan Talić raspituje „kako bi mogli dobiti bijelo auto od Mućeta“.

Iz svega navedenog, Sud je zaključio da su optuženi i to Delić Vlado kao organizator

grupe, a Hasan Talić kao pripadnik iste po prethodnom dogovoru sa Dejanom Jaćimović i

uz učešće njima poznatih osoba, prvenstveno onih od kojih je nabavljana opojna droga,

izvršili nabavku opojne droge „spid“, te da je Dejan Jaćimović istu preuzeo kako je to

prethodno objašnjeno, sve sa ciljem dalje distribucije navedene opojne droge na teritoriji

BiH, ali i van granica, sve sa ciljem sticanja protupravne imovinske koristi, čime su se

ostvarila bitna obilježja krivičnih djela kako je to određeno u osuđujućem dijelu izreke

presude.

U odnosu na tačku 5. optužnice, Sud je iz provedenih dokaza utvrdio organizatorsku

ulogu optuženog Vlade Delić i prethodne dogovore koji su sastavni dio činjeničnog opisa

radnje koja je sadržana u ovoj tački optužnice. Iako je svjedok Dejan Jaćimović pred

Sudom negirao poslove sa Vladom Delić u vezi opojne droge, Sud je poklonio vjeru iskazu

imenovanog svjedoka iz istrage, odnosno prilikom saslušanja svjedoka u R. Austriji,

obzirom da su činjenice i okolnosti koje je iznio svjedok, potvrđene ostalim provedenim


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

54

dokazima, posebno preslušavanjem relevantnih presretnutih telefonskih razgovora.

Činjenica odlaska Vlade Delić i Dejana Jaćimović u Foču sa namjerom kupovine opojne

droge „marihuana“, što nije dovelo do izvršenja radnje, te je ista i pravno kvalifikovana kao

pokušaj, posebno je potvrđena iskazom Dejana Jaćimović datog u istrazi dana

03.02.2014. godine u Grazu (R. Austrija), kojom prilikom je naveo da je „nakon par dana

sa Vladom Delićem bilo dogovoreno da će on obezbjediti od njemu poznatog lica 2 kg

skanka“. Samu povezanost Vlade Delić i njemu poznate osobe iz Foče, Sud zaključuje i

na osnovu presretnute telekomunikacije – sms poruke IID 2762 (10.08.2013.godine), u

kojoj Vlado Delić (...) govori Milinić Aleksandru: „molim te pogledaj kakav je kamen, ja

imam neku ponudu u Foči, pa ako nije dobar kamen, da ne dolazim“. Da je o izvršenju

radnji koje čine činjenični opis ove tačke optužnice bio obaviješten i Hasan Talić (...), Sud

utvrđuje iz razgovora IID 488 (15.08.2013. godine, 15:20h), u kojem ga Jaćimović Dejan

(...) obavještava da „on mora ići gore“, misleći na Delić Vladu, i da će se naći sa čovjekom

gore u 9 sati. Potrebno je ukazati i na sadržaj razgovora IID 491 (15.08.2013. godine,

15,26 h), kada Hasan Talić poziva Jaćimović Dejana (isti tel. brojevi kao i u prethodnoj

komunikaciji) i kaže da je “on” rekao (misli na Delić Vladu, obzirom na prethodno obavljeni

razgovor sa imenovanim - IID 492), „da je čovjek gore i da je doktor gore i da imaju

termin”. Iz iskaza svjedoka Momčila Risović, Sud je utvrdio da su se Vlado Delić i Dejan

Jaćimović sastali na području Sarajeva dana 16.08.2013. godine i nakon toga su se PMV

marke Reno, tip Laguna, reg. oznaka E91-O-245, za koje je prethodno utvrđeno da ga je

koristio Vlado Delić, uputili u pravcu Foče, što je uslijedilo nakon prethodnog dogovora

Delić Vlade sa njemu poznatim licem iz Foče da obezbijedi određenu količinu opojne

droge „marihuana“. Sud je utvrdio da su sudionici razgovora koristili šifrovani termin

„doktor“ za osobu u Foči, kod kojeg dan kasnije odlazi Delić Vlado, a sve radi kupovine

navedene vrste opojne droge. Imenovana lica su u razgovorima pominjali i izvršenje

radnje „pregleda“, a koja se odnosi na opojnu drogu „marihuana“. Kako to proizilazi iz

iskaza Dejana Jaćimović, dolaskom u Foču, isti je sjeo u kafić, dok je Delić Vlado otišao

kod čovjeka sa kojim je prethodno dogovorio kupovinu opojne droge. Navedeno, kao i

obaviještenost i uključenost Hasana Talić u navedene radnje, ali ne kao organizatora, već

kao pripadnika grupe, Sud utvrđuje i iz telekomunikacija IID 560 (16.08.2013., 18:09 h), u

kojoj Vlado Delić (...) obavještava Talića (...) da „pričekaju sat vremena“, a u sljedećoj

telekomunikaciji IID 562 (16.08.2013. godine, 18:15 h), Talić obavještava Jaćimovića (...) o

prethodnom razgovoru sa Delićem, odnosno da pričeka još sat vremena. S obzirom da

prvooptuženi i Jaćimović Dejan nisu raspolagali dovoljnom količinom novca za kupovinu


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

55

opojne droge, do iste nije došlo. Sud isto utvrđuje iz sms poruke IID 564 (16.08.2013),

koju Delić šalje Taliću i kaže: „ništa ne može“, dok je Jaćimović odmah o navedenom

obavijestio Talića (razgovor IID 565, 16.08.2013., 19:04h). U konačnosti, Sud je na osnovu

sms poruke IID 567, koju je Vlado Delić (...) poslao Hasanu Talić, potvrdio odlazak Delić

Vlade u Foču, kao i sam slijed odvijanja radnji i prethodno navedenih razgovora, u kojoj

sms poruci Delić navodi „šta da ti kažem, ne daju ljudi bez novca sada je svugdje

potražnja“, što je i potvrđeno iskazom svjedoka Momčila Risović na ročištu održanog dana

22.12.2014. godine.

Kako nije došlo do kupoprodaje, to je radnja izvršenja krivičnog djela ostala u pokušaju.

Sud je u istim radnjama pronašao dovoljno elemenata krivične odgovornosti

prvooptuženog kao organizatora. Međutim, iz navedenih razgovora, kao i iskaza svjedoka

i ostalih materijalnih dokaza koji se odnose na navedenu tačku optužnice, Sud nije mogao

utvrditi ulogu Hasana Talić kao organizatora, dok je bez razumne sumnje utvrdio njegovu

ulogu pripadnika u istoj grupi. S obzirom na navedeno, optuženi Delić Vlado i Hasan Talić

oglašeni su krivim za radnje koje su počinili pri izvršenju krivičnog djela iz tačke 5.

osuđujućeg dijela presude.

U odnosu na radnje iz tačke 7. optužnice, za koju se optuženi Vlado Delić tereti kao

organizator grupe za organizovani kriminal zajedno sa optuženim Hasanom Talić, Sud je

prvenstveno cijenio iskaz svjedoka Dejana Jaćimović datog u istrazi, uzimajući u obzir

prethodna objašnjenja vezana za relevantnost navedenog iskaza u vezi sa tačkom 5.

optužnice, kao i ona u vezi cjelokupnog predmetnog iskaza. Iz iskaza svjedoka Dejana

Jaćimovića iz 2014. godine proizilazi da je „u augustu prošle godine dogovorio sa Vladom

Delić da mu obezbjedi određenu količinu opojne droge „spid“ , koju bi ovaj dalje prodao u

R. Austriji. Nakon što mu je Delić javio da je uredu, on je krenuo iz Ključa ka Tuzli u PMV

marke WV, tip Golf, reg. oznaka 412-M-199, a što se utvrđuje i iz iskaza Damira Gutlić (u

augustu 2013. godine, a na prijedlog Jaćimović Dejana, išao je zajedno sa Sarom Krasnić

u Doboj), što su potvrdili i Sarah Krasnić u svojoj izjavi od 03.03.2014. godine i svjedok

Momčilo Risović, koji navodi da se do predmetnih saznanja došlo operativnim putem

nadležnih policijskih organa. Prema utvrđenju Suda, Dejan Jaćimović se, nakon dogovora

sa optuženim Hasanom Talić, dana 24.08.2013. godine, susreo u Tuzli sa Vladom Delić i

još jednim njemu nepoznatim licem i tom prilikom je preuzeo 189,5 grama opojne droge

„spid“. Pripadnici MUP-a RS su istog dana zaustavili navedeno putničko motorno vozilo i


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

56

prilikom pretresa istog kod Dejana Jaćimović je pronađena opojna droga „spid“, te su sve

tri osobe iz navedenog vozila lišene slobode. Iako je svjedok Jaćimović naveo da je

opojna droga pronađena kod „jednog momka“, za kojeg kasnije navodi da se radi o Gutlić

Damiru, a ne kod njega, Sud je utvrdio suprotno, a što je potvrdila i svjedok Krasnić Sarah.

Tako iz Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od Dejana Jaćimović, od

24.08.2013. godine, proizilazi da je od njega, između ostalog, oduzeto i „1 pakovanje

bijelog praha koji je asocirao na opojnu drogu „spid“, količina 189,5 grama“. S obzirom na

navedeno, Sud zaključuje da je, a kako je to navedeno i u tački 7. optužnice, opojna droga

„spid“ oduzeta od Jaćimović Dejana. Nakon što je Dejan Jaćimović lišen slobode, Vlado

Delić je prestao koristiti telefonski broj: ..., a počinje koristiti novi broj (...), a što se utvrđuje

iz analize presretnutih telekomunikacija. Imajući u vidu sadržaj razgovora, Sud je utvrdio

ulogu optuženog Vlade Delić kao organizatora izvršenja radnji koje su bile predmetom

utvrđivanja u odnosu na osnovanost navoda iz tačke 7. predmetne optužnice. Navedena

uloga se vidi iz razgovora koje je obavio dana 24.08.2013. godine u jutarnjim satima sa

optuženim Hasanom Talić, te istog pitao „da li je stigao prijatelj, jel se javljao“.

Zainteresiranost Vlade Delić za kretanje Dejana Jaćimović, a nakon izvršene predaje

opojne droge „spid“, utvrđuje se i kroz presretnuti razgovor IID 96, kada Vlado Delić nakon

dva sata od prethodne komunikacije, poziva Hasana Talić i postavlja pitanje „jel ti se

javljao ovaj“. Učešće Hasana Talić vezano za ove radnje, prije svega, se utvrđuje iz

odgovora imenovanog optuženog iz komunikacije IID 84 sa optuženim Vladom Delić, gdje

navodi da je razgovarao sa „prijateljem“, za kojeg je Sud utvrdio da je Dejan Jaćimović,

koji mu se javio „sinoć oko deset“. Međutim, iz navedenih razgovora, kao i ostalih

provedenih, Sud nije mogao bez razumne sumnje utvrditi ulogu optuženog Hasana Talić

kao organizatora. Odgovor svjedoka Damira Gutlić na pitanje odbrane drugooptuženog da

nije kontaktirao sa Talićem navedenog dana je suprotan utvrđenom činjeničnom stanju.

Naime, svjedok je kasnije potvrdio da je nakon puštanja na slobodu nazvao Talića, a sam

razgovor je zabilježen i putem provođenja posebnih istražnih radnji prema imenovanom

optuženom - razgovor IID 789 (24.08.2013. godine; 12:40 h) kojom prilikom je rekao: „to

gore na spratu kod tebe, uzmi sve to baci, propalo sve, idem iz Banja Luke“. Neposredno

nakon navedenog razgovora, optuženi Hasan Talić je u 12:46 sati pozvao Vladu Delić (...)

i rekao mu da ima „belaj“. Na osnovu razgovora IID 797, zaključuje se da Talić poziva NN

mušku osobu na broj telefona: ... u 13:56 h i kaže mu: „ne idi nigdje samo izvadi to“, dok iz

naredne komunikacije između istih brojeva u 14:50 h proizilazi da NN osoba pita Talića

gdje će ostaviti „bijelo“, a isti mu odgovara da „ostavi gdje god hoće, da zna kasnije kad


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

57

bude zatrebalo“. Iako je iz razgovora IID 797 (13:40h) i IID 803 (14:51h) utvrđeno da

Hasan Talić poziva Damira Gutlić (...), iz sadržaja istih razgovora se ne može utvrditi

organizatorska uloga drugooptuženog, već samo očigledno pripadništvo grupi za

organizovani kriminal na čijem je čelu bio optuženi Vlado Delić, jer je i u ovom konkretnom

slučaju optuženi Delić obezbijedio opojnu drogu i dalje je distribuirao uz pomoć lica koja se

navode u predmetnoj tački optužnice.

U odnosu na činjenični opis radnji izvršenja krivičnog djela iz tačke 12. optužnice, Sud je

utvrdio iz iskaza Dejana Jaćimović, datog u istrazi, da je optuženi Vlado Delić stalno vršio

pritisak prema Hasanu Talić i Dejanu Jaćimović, a u vezi određenih novčanih sredstava,

što je Sud utvrdio iz presretnutih telekomunikacija. Imenovani svjedok navodi da je Hasan

Talić preko Vlade Delić trebao nabaviti opojnu drogu, što je kasnije i urađeno, kako bi istu

svjedok distribuirao u R. Austriji. Radi prebacivanja opojne droge preko granice, sudionici

razgovora su smatrali kako je najbolje da to izvrše ženske osobe. Tako je Sud utvrdio da

je Dejan Jaćimović angažovao Selmu Delić, a kasnije i A. H., čije radnje i djelovanje u

navedenoj grupi su sastavni dio obrazloženja tačke 13. optužnice. Da je postojao

prethodni dogovor između Jaćimovića i Talića u smislu radnji iz tačke 12. optužnice,

potvrđuje presretnuti razgovor IID 4984 (02.01.2014. godine), kada Hasan Talić kaže: „Da

mi pošalješ trebu jednu, to mi treba, ko Selma prvi put, da ti ne šaljem poštom“, kao i

telekomunikacija IID 5170 (07.01.2014. godine), kada Talić govori: „meni treba cura, ako

imaš curu da mi pošalješ“. Jaćimović nije mogao pronaći osobu, pa se Talić interesovao, a

o tome svjedoči razgovor IID 5055 (04.01.2014. godine), u kojem Jaćimović govori da

„Selma ne može“. Sud je utvrdio da je Jaćimović uspio pronaći jednu žensku osobu (ID

5122, 06.01.2014. godine), koja će doći za dva dana. Iz razgovora IID 5187 (08.01.2014

godine) se utvrđuje da je Dejan Jaćimović pozvao Hasana Talić i rekao „može li da danas

krene, da dođe do Jajca ili sutra pa da dođe tu“, a Talić odgovara da dođe sutra, te isti u

razgovoru IID 5199 navodi da „ima autobus sa stanice gdje će doći i da će u 9 sati biti kod

njega“. S druge strane, Sud je utvrdio da je Vlado Delić dana 27.12.2013. godine otišao

kod Talića, da je ponio opojnu drogu, što proizilazi iz sadržaja presretnutih razgovora kako

dan prije, tako i na navedeni dan. Da je Selma Delić došla dana 09.01.2014. godine u

Jajce i sa telefonskog broja ... pozvala Talić Hasana, pokazuje i sadržaj telekomunikacije

IID 5201, u kojoj istog obavještava da je stigla. Iako svjedok Jaćimović nije u potpunosti

potvrdio datum dolaska Selme Delić kako je to navedeno u optužnici (09.01.2014. godine),

Sud navedeni datum uzima utvrđenim, posebno što iz iskaza navedenog svjedoka


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

58

proizilazi da je početkom januara ista dolazila u Ključ kod Hasana Talić, kao i iz izjave

Sarah Krasnić od 03.03.2014. godine koja je navela da je „Selma Delić otišla po tu drogu u

Ključ kod Hasana Talić u prvoj ili drugoj sedmici ove godine“. Kako je imenovani svjedok

izjavu dao 2014. godine, to Sud utvrđuje da se vremensko određenje „ove godine“ odnosi

na 2014. godinu. Dalje komunikacije od dana 09.01.2014. godine (IID 5202, 5205) ukazuju

da je optuženi Talić znao da će doći Selma Delić i kojim povodom, ali u izvedenim

dokazima koji se odnose na ovu tačku optužnice Sud nije mogao zaključiti sa sigurnošću

da je isto bilo u organizaciji Talića. Da je Selma došla taksijem do Talićeve kuće, govori i

sadržaj sms poruke IID 5206 (09.01.2014. godine) koju je ista poslala Hasanu Talić: „docu

ja taxijem! Sačekaj me.“, što je u iskazu potvrdila i Selma Delić. Sud je utvrdio dolazak

Selme Delić iz sadržaja komunikacije IID 5207 (09.01.2014. godine), kada je Hasan Talić

(...) rekao Jaćimoviću (...): „Stiglo je“. Selma Delić je potvrdila da je tom prilikom preuzela

70 grama opojne droge „spid“, koje je prenijela kasnije u Austriju, a da je istu pronašla kod

drva. U vezi navedenog mjesta pronalaska opojne droge, Sud konstatuje kontradiktornost

sa izjavom datom na zapisnik od 03.02.2014. godine. Imajući u vidu da prethodni navod

svjedoka nije potkrijepljen ostalim dokazima, kao i protek vremena, Sud je vjeru poklonio

iskazu iz istrage, te uzeo kao utvrđeno da je Selma Delić od optuženog Hasana Talić

preuzela opojnu drogu „spid“ u količini od 70 grama. Navedeno je i potvrđeno i prethodnim

i naknadnim komunikacijama optuženog Talića sa organizatorom grupe, kao i Dejanom

Jaćimović. Dalje komunikacije Talića i Jaćimovića tiču se povratka Selme Delić u Austriju,

te je utvrđeno da je Selma Delić taksijem otišla do Ključa, potom autobusom za Jajce,

nakon čega se autobusom uputila prema Grazu. Prema njenim navodima, koje ni odbrana

nije dovela u sumnju, drogu je prenijela u torbi, a dio iste je po dolasku u Graz predala

Dejanu Jaćimović, a što potvrđuje i iskaz Sarah Krasnić („znam da je istu donijela u stan

kod mene i dala je Dejanu“). Kako svjedok živi u Grazu (R. Austrija), te da je svjedok

prenijela iz BiH opojnu drogu u R. Austriju, to se iz navedenog utvrđuje međunarodni

element dejstvovanja navedene grupe. Da se radi o količini od 70 grama, govori i sadržaj

presretnute komunikacije IID 5247 (10.01.2014. godine) kada Jaćimović Dejan poziva

Hasana Talić, i govori da je bilo „70 metara drva“, što Sud utvrđuje da se šifra „drva“ u

konkretnom slučaju odnosi na količinu prenijete opojne droge – gram. Na osnovu svega

navedenog, Sud je izveo jasan zaključak uključenosti optuženih u izvršenje navedenih

radnji, ali nije mogao sa sigurnošću potvrditi da radnja optuženog Talić Hasana ima

obilježja djelovanja organizatora, već samo pripadnika grupe za organizovani kriminal.

Iako svjedoku Selmi Delić nije poznat Vlado Delić, po mišljenju Suda, ista, prema ostalim


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

59

izvedenim dokazima i nije mogla znati ko je organizator cjelokupne radnje, jer je ista bila

izvršilac samo jednog dijela radnje. Na osnovovu navedenog, Sud je utvrdio

krivičnopravnu odgovornost optuženih i oglasio ih krivim za izvršenje predmetnog

krivičnog djela na način kako je to određeno u osuđujućem dijelu izreke presude.

Sud je razmatrao dokaze u smislu da li isti bez razumne sumnje potvrđuju krivičnu

odgovornost optuženog Hasana Talić za činjeničnopravne radnje koje su navedene u

tački 13. optužnice. Prije svega, Sud je u odnosu na navedenu tačku utvrdio da se

optuženom Hasanu Talić ovom tačkom optužnice, stavljaju na teret radnje koje su

počinjene u sastavu druge grupe za organizovani kriminal, na čijem čelu nije bio optuženi

Vlado Delić kao organizator, dok je optuženi Talić pripadao toj grupi zajedno sa ostalim

licima, sve u odnosu na izvršenje radnji iz tačke 13. optužnice.

Na osnovu provedenih dokaza, Sud je utvrdio da je postojao prethodni dogovor oko

distribucije opojne droge van granica BiH između optuženog Hasana Talić i Dejana

Jaćimović, a što potvrđuje komunikacija IID 5377 (13.01.2014. godine), kada Talić pita

„hoće li krenuti vozač“, a ako neće da on to riješi ili da pošalje po autobusu. Da prenos

opojne droge nisu mogli ponovo uraditi preko Selme Delić, potvrđuje i iskaz imenovane iz

istrage od 03.02.2014. godine, u kojoj je navela da ju je „Sarah Krasnić nakon nekoliko

dana opet zvala da pita hoće li ići za Bosnu“, što je ova odbila. Dejan Jaćimović je

angažovao A. H.za obavljanje navedene radnje, što Sud utvrđuje iz iskaza svjedoka H.,

koja je isto pristala da uradi za naknadu od 500,00 eura. Kao što je to bio slučaj kod

svjedoka Jusufa Konjević, Sud je tokom postupka utvrdio da su imenovanoj svjedokinji

upućivane prijetnje prije davanja njenog iskaza, te je ista zbog toga mijenjala i adresu

boravišta. Iz navedenog, Sud utvrđuje da su optuženi bili svjesni značaja iskaza ovog

svjedoka, što iz njenog kasnijeg iskaza, dovodeći ga u vezu sa izjavom datom u istrazi,

navedeno i potvrđuje. Činjenica da je po uputama Dejana Jaćimović trebala da ide u Banja

Luku, Sud utvrđuje iz presretnute komunikacije IID 5466 od 15.01.2014. godine između

Dejana Jaćimović (...) i Hasana Talić (...), kada Talić govori da „to lice koje dolazi treba ići

tamo gdje si dobio batine“. Potvrđenost grada Banja Luka kao lokacije, Sud je zaključio

povezujući sadržaj dokaza koje je cijenio prilikom odlučivanja o optužbama za tačku 7.

optužnice, pa je utvrđeno da je Dejan Jaćimović lišen slobode u Banja Luci dana

24.08.2013. godine i da su ga tamo tukli, po njegovim navodima koje je dao u iskazu pred

Sudom. Iz razgovora IID 5467 (15.01.2014. godine) od istog dana, Sud zaključuje da je


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

60

Dejan Jaćimović pozvao Hasana Talić (telefonski brojevi isti kao u prethodnoj

komunikaciji) i rekao mu „otišo je mali“. Iz samog sadržaja telekomunikacija i kasnijeg

slijeda događaja, Sud je zaključio da je šifrovani termin „mali“ označavao osobu koju je

čekao Hasan Talić i koja je imala zadatak da dođe po opojnu drogu i prenese je iz BiH u

R. Austriju. Da se radilo o ženskoj osobi zaključuje se iz komunikacije IID 5488

(16.01.2014. godine), kada Dejan Jaćimović kaže: „vidjećeš crveni rusak i torbica, u

trenerci mala, ona je malo finija mala“ (telefonski brojevi isti kao i u prethodnoj

komunikaciji). Iz sljedeće komunikacije IID 5499, optuženog Hasana Talića poziva

Jaćimović, ali se javlja NN muška osoba koju pita da li je došla cura i ta osoba odgovara

da jeste i da spava, što je i svjedok A. H. potvrdila. Iako je imenovani svjedok naveo u

iskazu pred Sudom da su je „čekala dvojica ljudi u Banja Luci, od kojih se jedan zvao Elvir,

Dejanov rođak“, Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka u istrazi kada je navela da je u

„Banja Luci čekao stariji čovjek i pitao je li ona A.“. Nadalje, iz Zapisnika o saslušanju

svjedoka, proizilazi da je svjedok jasno navela broj koji je koristio Dejanov dajdža – „...“,

telefonski broj za koji je uvrđeno da ga je koristio Hasan Talić, i koja SIM kartica je od istog

i oduzeta, što potvrđuje sadržaj potvrde o privremenom oduzimanju predmeta od broj:

02/1-16/14 od 31.01.2014. godine, čiji sadržaj je doveden u vezu sa Nalazom i mišljenjem

vještaka o vještačenju oduzetih mobitela i SIM kartica od 05.05.2014. godine. Sud utvrđuje

da je H. A. sa drugooptuženim sjela u PMV i odvezli su se do sela Ribnik, u kojem je

nastanjen Hasan Talić. Još jedan dokaz iz kojeg proizilazi uloga optuženog Talića je i

navod svjedokinje da je „na računima u toj kući vidjela da je vlasnik Hasan Talić i da se

lice koje ju dočekalo ne zove Elvir“. Činjenicu da je ujutro, zajedno sa Hasanom Talić

krenula ka autobuskoj stanici, ali da su zakasnili, kao i kretanja navedenih lica, Sud je

utvrdio iz Službene zabilješke MUP RS – JOTP broj 02/2-tajno-1864/13 od

16.01.2014.god. Tako iz navedenog dokaza proizilazi da je 16.01.2014. godine, na

magistralnom putu Jajce-Banja Luka, u naselju Novoselija, uočen PMV marke „Golf“, reg.

oznaka 046-T-979, kojim je upravljao Hasan Talić, dok je na mjestu suvozača bila ženska

osoba. Isti su se odvezli do autobuske stanice, ali s obzirom da je autobus već otišao, isti

su sustigli i na autobuskoj stanici u Gradiški, u autobus Centrotrans-Eurolines Sarajevo,

reg. oznaka K24-J-679 (relacija Sarajevo - Beč ) je ušla A. H. Dalji slijed događaja Sud je

utvrdio na osnovu dokaza Tužilaštva – Informacija- Ataše MUP-a Austrije, Ambasada

Republike Austrije, broj: BMI-165-13-BiH od 23.01.2014. godine, iz kojeg proizilazi da je

austrijska policija identifikovala u 18,00 h autobus Centrotrans – Eurolines, koji se kretao

na redovnoj međunarodnoj autobuskoj liniji, sa zaustavljanjem na autobuskoj stanici Graz.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

61

Da su potvrđeni navodi Tužilaštva da je A. H. poslala sms poruku Hasanu Talić, Sud je

utvrdio iz komunikacije IID 5543 (16.01.2014. godine), jer je imenovana sa telefonskog

broja ... poslala sms poruku Hasanu Talić na broj: ..., koji joj je i rekao da mu se javi „kada

bude na sigurnom“, što je i uradila i u sms poruci navela „daidža sve je ok, ja sam u

sloveniji, biću u gracu u 7“, a što proizilazi i iz iskaza A. H. kao svjedoka datog u istrazi i na

glavnom pretresu. Na autobuskoj stanici u Grazu, čekao ju je Dejan Jaćimović, a nakon

toga su zajedno sjeli u PMV marke MBW M1, austrijskih reg. oznaka G-337 MP, kojim je

upravljao Adis Brkić, koje navode je Sud utvrdio i iz izjave svjedoka Adisa Brkić, ali i A. H.,

koja nije poznavala osobe koj su već bile u autu (Adis Brkić i Anja Steinbruckner), nakon

čega su svi lišeni slobode. Iz informacije ataše-a proizilazi da je u ručnoj torbi A.

H.pronađeno 86,14 grama opojne droge „heroin“, koja količina navede opojne droge se

razlikuje od činjeničnog opisa optužnice. Međutim, dovodeći u vezu navedeno sa

podacima iz pravosnažne presude kojm je A. H. oglašena krivom i osuđena za počinjenje

navedene radnje24, Sud uzima da se u konkretnom slučaju radilo o 83,8 grama opojne

droge „heroin“. A. H. je opojnu drogu prema uputstvima Hasana Talić stavila u vaginalni

otvor i na taj način, izbjegavajući carinsku i graničnu kontrolu, istu prenijela u Republiku

Austriju. Sud je zaključio da je imenovana nakon prelaska granice, opojnu drogu

premjestila u ruksak, u kojem je austrijska policija prilikom pretresa i lišenja slobode,

pronašla istu. Iako je svjedokinja izjavila pred Sudom da ne zna ni vrstu ni količinu opojne

droge koju je prenijela, obzirom na protek vremenskog perioda, a imajući u vidu ostale

izvedene dokaze, navedeno po mišljenju Suda nije od značaja, posebno ako se ima u vidu

njeno priznanje da je opojnu drogu prenijela, a da je vrstu i količinu Sud utvrdio na osnovu

pravosnažne presude iz Austrije. Da je Hasan Talić bio pripadnik grupe, a vezano za

činjenične radnje iz tačke 13. optužnice, Sud je utvrdio i na osnovu Nalaza i mišljenja o

vještačenju mobitela oduzetih od Hasana Talić, od 05.05.2014 godine. Tako je na SIM

kartici sa telefonskim brojem: ..., analizom utvrđeno da je dana 27.01.2014. godine na istu

SIM karticu poslana poruka sa broja ... (vrijeme: 15:15:07 h): „Ej deni te pozdravlja. sve je

palo, tako mi je rekao da ti kažem“. Da je „Deni“ bio nadimak Dejana Jaćimović, zaključuje

se iz iskaza svjedoka Spomenka Ivetić, koji je naveo da Dejana poznaje po nadimku

„Deni“. Da prethodno nije bila jedina komunikacija koja povezuje optuženog Hasana Talić i

uključenost u izvršenje predmetne radnje, zaključuje se iz komunikacije IID 5631, kada u

24 Presuda ...


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

62

razgovoru sa Adisom Brkić (...) optuženi saznaje da su Dejan Jaćimović i A.H. lišeni

slobode.

Iako je prema navodima svjedoka Jaćimović dogovarao da A. H. donese u R. Austriju

opojnu drogu „spid“, a ne „heroin“ koji je prilikom pretresa pronađen kod nje, po mišljenju

Suda, to nije okolnost koja bi dovela u sumnju ostale utvrđene činjenice niti utiče na

eventualnu sumnju u odnosu na postojanje ostalih elemenata bića krivičnog djela. Kako iz

materijalnih dokaza - potvrda o oduzimanju predmeta i presuda protiv imenovane proizilazi

da je od H. A. privremeno oduzeta opojna droga „heroin“, to po mišljenju Suda, dogovori

oko prenosa druge vrste opojne droge i činjenice da ista nije oduzeta, ne dovode u sumnju

prethodno utvrđenje Suda u pogledu relevantnih činjenica vezano za ovu tačku optužnice.

Navodi svjedokinje H. da se ne može sjetiti da je navela određene činjenice prilikom

ispitivanja u istrazi, te da je prilikom davanja izjave bila pod dejstvom narkotika, jer je u to

vrijeme iste i konzumirala, Sud navedenim razlozima nije poklonio vjeru, posebno što

dokazima odbrane isto nije dovedeno u pitanje ni sumnju, a da na zapisniku nije

konstatovana bilo kakva okolnost na strani svjedoka koja bi uticala na sposobnost davanja

iskaza.

Sud na osnovu provedenih dokaza zaključuje da je optuženi Talić Hasan, bez

sudjelovanja Vlade Delić, a kako je to navedeno u predmetnoj optužnici, učestvovao u

izvršenju radnji iz ove tačke optužnice, međutim ne u ulozi organizatora, već samo kao

pripadnik grupe, a što proizilazi iz izvedenih dokaza Tužilaštva BiH tokom postupka.

Sud je razmotrio i prigovor branioca optuženog Hasana Talić, advokata Ibrelić Asima, da

droga, koja je navedena u pojedinim tačkama optužnice za koje se tereti optuženi Talić,

nije pronađena, kao i navod optuženog Talića da ništa osim mobitela i kućišta računara od

njega nije oduzeto. Sud je uvidom u dostavljene dokaze Tužilaštva BiH, a imajući u vidu i

prethodna obrazloženja, utvrdio sljedeće: u odnosu na radnje iz tačke 7. optužnice,

utvrđeno je da je Dejan Jaćimović lišen slobode i da je od istog oduzeto 189,5 grama

opojne droge „spid“. Što se tiče radnji iz tačke 12. optužnice, Sud je utvrdio da je Selma

Delić prenijela preko državne granice određenu količinu opojne droge „spid“, koja nije

oduzeta od imenovane, ali je dovodeći u vezu sa ostalim izvedenim dokazima, a posebno

iskazom Selme Delić utvrđeno izvršenje navedene radnje. U odnosu na tačku 13.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

63

optužnice, opojna droga „heroin“ je oduzeta od H. A.u količini od 83,8 grama, a što je

utvrđeno iz iskaza navedenog svjedoka, ali i presude kojom je imenovana oglašena

krivom25, dok se krivična odgovornost optuženih za radnje koje čine činjenični opis tačke

5. optužnice odnosi na pokušaj izvršenja krivičnog djela. Imajući u vidu sve navedeno,

prigovor imenovanog branioca odbija se kao neosnovan.

Činjenica da se radilo o opojnim drogama, psihotropnim supstancama „heroinu“ i

„marihuani“, koje supstance su oduzete od optuženog Hasana Talić, kako to proizilazi iz

potvrda o privremenom oduzimanju, a koje su zabranjene po Konvenciji o psihotropnim

supstancama od 1971. godine čiji je promet zabranjen odredbama Zakona o sprečavanju i

suzbijanju zloupotrebe opojnih droga („Sl.glasnik „BiH, br.8/06), proizilazi iz Nalaza i

mišljenja vještaka hemijske struke, broj: 02/4-1-233-164/14 od 10.02.2014. godine, kao i

nalaza – dopune hemijskog vještačenja, MUP RS, broj: 02/4-1-233-164.1/14 od

28.11.2015. godine, sačinjenih po naredbama Tužilaštva BiH, koje je Sud u potpunosti

prihvatio i cijenio u sklopu svih ostalih provedenih dokaza. Iz nalaza i mišljenja vještaka,

Sud je utvrdio da predmeti koji su bili predmetom vještačenja, a koji su privremeno oduzeti

od optuženog Hasana Talić, sadrže psihotropne supstance koje se nalaze na Listi opojnih

droga, psihotropnih stvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekusora i čiji je

uzgoj, proizvodnja, promet, posjedovanje i upotreba zabranjena Zakonom o sprečavanju i

suzbijanju zloupotrebe opojnih droga („Sl. glasnik BiH“, br. 8/06, 103/08 i 51/11).

Vještačenjem je utvrđeno da je u materiji – svijetlo smeđi prah koja je oduzeta od

optuženog Hasana Talić, prisutna psihoaktivna komponenta diacetilmorfin, koja je sastavni

dio opojne droge „heroin“ i koja se kao takva nalazi na prethodno navedenom Popisu

opojnih droga, dok je u pakovanjima suhog i upresanog biljnog materijala utvrđeno

prisustvo tetrahidrokanabinola (THC) – psihoaktivna supstanca iz biljke konoplje, cannabis

sativa L iz familije Cannabaceae, koja se nalazi na Popisu opojnih droga (red broj 13,

tabela I). Kako to proizilazi iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka hemijske struke,

mikroskopskom i makroskopskom analizom, te kvantitativnim hemijskim vještačenjem je

25 prijevod presude od 09.04.2014. godine, kojom je utvrđeno da je optužena A. H. kriva što je dana 16.01.2014.

godine, količinu od 83,8 grama heroina, čista supstanca minimalno 7,20 grama: 1. višestruko iz-i uvezla, pri čemu je

ovu opojnu drogu – znajući da se radi o opojnoj drogi – po nalogu Dejana Jaćimović transportvala linijskom

autobuskom vožnjom, za obećan iznos od 500,00 eura; 2. u Grazu, znajući da će ista biti stavljena u promet, nosila u

svojoj ručnoj torbi, sve dok je policija nije izuzela i osigurala, pri čemu je imala namjeru da opojnu drogu preda Dejanu

Jaćimoviću.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

64

utvrđeno da je omot D1 biljne materije sadržavao 5,7% psihoaktivne supstance THC, dok

je omot D2 biljne materije sadržavao 5,8% iste materije. Imajući u vidu navedeno,

provedeno vještačenje je potvrdilo da se radi o opojnoj drogi „marihuana“, obzirom da je

konstatovano prisustvo THC u količini koja je znatno veća od 0,2%, što prema Popisu

opojnih droga predstavlja maksimalni procenat prisustva ove komponente u strukturi biljne

materije „konoplje“ za dozvoljeno uzgajanje i stavljanje u promet iste. Sud posebno

ukazuje da, prema navodima vještaka hemijske struke, sa sigurnošću se može

konstatovati da su navedeni procenti THC bili veći u momentu oduzimanja, nego u vrijeme

kvanititativne analize, obzirom da je ovaj sastojak, čije je prisustvo konstatovano u

vještačenom materijalu, podložan razlaganju tokom stajanja predmetnog biljnog

materijala.

U konačnosti, Sud je sve izvedene dokaze na osnovu kojih je utvrđena krivičnopravna

odgovornost optuženih na način i za krivična djela kako je određeno osuđujućim dijelom

izreke presude, doveo u vezu i sa nalazima i mišljenjem po izvršenim vještačenjima

mobitela i oduzetih SIM kartica od strane stručnih lica, koji su svoj nalaz potvrdili i na

ročištima na glavnom pretresu.

Na osnovu svega navedenog, Sud je sa sigurnošću utvrdio da je optuženi Delić Vlado

organizovao grupu za organizovani kriminal, dok je optuženi Talić Hasan bio pripadnik iste

grupe, kao i pripadnik druge utvrđene grupe za organizovani kriminal (tačka 13.

optužnice), te su optuženi oglašeni krivim za počinjenje krivičnopravnih radnji iz tačaka 1.,

2., 3., 4., 5., 7., 12. i 13. predmetne optužnice, a sve kako je to navedeno u osuđujućem

dijelu izreke presude.

II Oslobađajući dio presude

Sud je odluku u pogledu oslobađajućeg dijela presude koji se odnosi na pojedinačne

radnje iz tačaka 6., 8., 9., 10. i 11. predmetne optužnice u odnosu na optužene Vladu

Delić i Hasana Talić donio rukovodeći se principom „in dubio pro reo“. Prema navedenom

pravilu, ukoliko postoji sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja krivičnog

djela ili o kojima zavisi primjena neke odredbe krivičnog zakonodavstva, Sud je u obavezi

da odluči na način koji je povoljniji za optuženog. Činjenice koje idu na štetu optuženog


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

65

moraju se dokazati izvan svake razumne sumnje, a činjenice koje optuženom idu u korist

se uzimaju kao utvrđene čak i onda ako su samo vjerovatne. Zakonska odredba o

rješavanju činjenica u korist optuženog (in favorem) obuhvata kako činjenice koje čine

obilježja krivičnog djela, tako i činjenice koje se odnose na primjenu krivičnog

zakonodavstva. U odnosu na navedeno načelo, oslobađajuća presuda se donosi ne samo

kad je dokazana nevinost optuženog, već i onda kad nije dokazana krivnja optuženog, što

znači da svaka sumnja u postojanje neke pravno relevantne činjenice mora se odraziti u

korist optuženog.

U odnosu na učešće optuženih u izvršenju radnji iz tačaka 6., 8., 9., 10. i 11. optužnice,

Sud prije svega napominje da iako se u dokazu „Analiza sadržaja presretnutih

telekomunikacija“, MUP RS, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje

organizovanog kriminaliteta i korupcije Banja Luka broj: 02/1-tajno-1860/13 od 01.04.2014.

godine navode imena sagovornika u razgovorima, Sud nije mogao utvrditi da se radi o

imenovanim osobama. Navedeni zaključak Suda je potvrdio i u svom iskazu svjedok

Momčilo Risović, obzirom da za određene komunikacije se nije mogao očitati broj

sagovornika i smjer poziva iz tehničkih razloga, a što je i navedeno i u predmetnoj analizi.

Obzirom na navedeno, Sud ni provođenjem ni uvidom u ostale dokaze, nije mogao

pronaći osnov da bi se sa sigurnošću moglo tvrditi da se radi o navedenim licima. Nadalje,

Sud je utvrdio da je tokom preslušavanja presretnutih razgovora došlo do izostavljanja

određenih razgovora koji nisu mogli biti preslušani iz tehničkih razloga na glavnom

pretresu, iako je sadržaj isti naveden u pismenoj analizi sadržaja razgovora. Sadržaj

prethodno navedenih razgovora Sud nije uzeo u obzir, jer isti nisu interpretirani direktno na

glavnom pretresu, odnosno neposredno izvedeni. Tako je Sud cijenio samo sadržaj onih

telekomunikacija za koje su utvrđeni brojevi sagovornika, kao i one komunikacije koje su

sadržajno mogle biti izvedene na pretresu.

Sud je u konkretnom slučaju ostao u sumnji u pogledu važnih činjenica koje se odnose na

biće krivičnog djela „Krijumčarenje ljudi“ iz člana 189. stav 1. KZ BiH. Tako je Sud prije

svega na osnovu izvedenih dokaza pokušao utvrditi da li postoji grupa za organizovani

kriminal čiji članovi djeluju na izvršavanju pomenutog krivičnog djela i to na način i po

ulogama kako je to navedeno u optužnici. Kako Sud nije mogao utvrditi organizatorsku

ulogu ni za jednog od optuženih, Sud je pristupio ocjeni da li se na osnovu dokaznog

materijala predmetnog postupka može utvrditi uloga optuženih kao pripadnika iste grupe.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

66

Međutim, cijeneći sve dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj vezi, Sud nije mogao,

bez razumne sumnje izvesti takav zaključak. U odnosu na navedeno, kako nije utvrđeno

postojanje relevantnih činjenica koje sa sigurnošću dokazuju krivičnopravnu odgovornost

optuženih i kako dokazni standardi za osuđujuću odluku nisu zadovoljeni, to je Sud

mišljenja da nije dokazana krivnja optuženih Vlade Delić i Hasana Talić za krivično djelo

„Organizirani kriminal“ iz člana 250. stav 3. KZ BiH u vezi sa krivičnim djelom

„Krijumčarenje ljudi“ iz člana 189. stav 1. KZ BiH, na način kako je to navedeno

predmetnom optužnicom.

Sud je pristupio detaljnoj analizi sadržaja presretnutih telekomunikacija, a koji razgovori su

preslušani na ročištima za nastavak glavnog pretresa pred Sudom. Prije svega, Sud

primjećuje da u pomenutoj Analizi, nisu predstavljeni razgovori koji bi se odnosili na

relevantni period iz tačke 6. optužnice, odnosno mjesec septembar 2013. godine. Nadalje,

dokaz Tužilaštva DT 19 – Dopuna prepiske presretnutih razgovora, broj: KU-83/14 od

18.06.2014. godine, a koja sadrži samo presretnute sms poruke, nisu izvedeni na glavnom

pretresu. Imajući u vidu navedeno, navedeni dokaz Sud ne može koristiti prilikom ocjene

dokaza, te je isti izdvojen prilikom razmatranja dokaza. Kako iz preostalih dokaza Sud nije

mogao utvrditi bilo kakvu vezu optuženih sa radnjom koja čini činjenični opis tačke 6.

optužnice, to se nije mogao izvesti zaključak povezanosti i voljnog htijenja optuženih u

smislu izvršenja radnje iz tačke 6. optužnice.

U odnosu na krivično djelo „Organizovani kriminal“ iz člana 250. stav 3. KZ BiH vezi sa

krivičnim djelom „Krijumačarenje ljudi“ iz člana 189. stav 1. KZ BiH, Sud je utvrdio da iz

presretnutih telekomunikacija za sve tri tačke kojom se optuženi terete za navedeno

krivično djelo, ne proizilazi da se bez razumne sumnje može utvrditi da su isti počinili ovo

krivično djelo ni kao organizatori ni pripadnici grupe za organizirani kriminal. Analizirajući

iskaze svjedoka Spomenka Ivetić, Dalibora Samardžija, Adnana Lubenović, Adnana

Draganović, isti ni u kom kontekstu ne spominju optuženog Hasana Talić niti im je poznata

njegova uloga u izvršenju ovih radnji. Iz iskaza svjedoka Petka Pejić, datog na ročištu

dana 09.02.2015. godine proizilazi da je optuženi Talić bio samo posrednik upoznavanja

između njega i Dejana Jaćimović. Iako je Sud utvrdio iz presretnutih telekomunikacija da je

optuženi Vlado Delić povezao Daniela Marković i Dejana Jaćimović u smislu utvrđenja


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

67

okolnosti iz tačke 10. i 11. optužnice26, iz iste radnje, kao i radnje povezivanja Pejić Petka i

Jaćimović Dejana putem Hasana Talić, ne proizilaze obilježja krivičnog djela koje tužilac

stavlja na teret ovim optuženim niti proizilazi neko drugo krivično djelo sa drugačijom

pravnom kvalifikacijom, koje bi Sud iz ove radnje mogao utvrditi. Činjenica da je Pejić

Petko, nakon neizvršenog posla pozvao Hasana Talić, kako to proizilazi iz iskaza

imenovanog svjedoka datog pred Sudom, ne može biti osnov za utvrđenje krivičnopravne

odgovornosti optuženog. Iako se iz presretnute telekomunikacije IID 1381 (14.10.2013.

godine) nije moglo iz tehničkih razloga očitati broj sagovornika i smjer poziva, Sud

provođenjem ostalih dokaza utvrđuje da razgovaraju Jaćimović Dejan i Daniel Marković,

što se takođe utvrđuje i iz komunikacije IID 1388 od istog dana (NN lice navodi „Daniel

ovdje, Vlado mi je rekao ...“). Međutim, imajući u vidu da je Vlado Delić samo povezao

navedena lica, što je potvrdio i svjedok Daniel Marković, kao što je i naveo da je u

prisustvu Dejana Jaćimović bio i Hasan Talić nisu dovoljne da bi Sud mogao utvrditi

odgovornost optuženih za učešće u izvršenju radnje krijumčarenja ilegalnih migranata,

kako se to navodi u tačkama 10. i 11. optužnice.

Iz iskaza svjedoka Momčila Risović proizilazi, kao što je to Sud utvrdio i iz drugih

izvedenih dokaza, a prije svega presretnutih telekomunikacija, da je Dejan Jaćimović bio

osoba u čijoj organizaciji su se provodile pomenute radnje. Tako je Jaćimović ostvarivao

svakodnevne komunikacije sa NN licem iz Turske - Hikmet (tel. broj...), koje je imalo ulogu

pronalaženja ilegalnih migranata, turskog i sirijskog porijekla. Dejan Jaćimović je vrbovao

prvo vozače Adnana Lubenović i Adnana Draganović, koje je uputio da iz Austrije prevezu

određena lica u Njemačku, što je Sud utvrdio iz presretnutih telekomunikacija, ali i iskaza

imenovanih svjedoka koji su potvrdili navedeno. Takođe, iz iskaza svjedoka Daniela

Marković proizilazi da ga je Dejan putem sms poruka navodi na odredište, koji mu je i slao

novac u slučaju potrebe27.

U odnosu na radnje iz tačke 8. optužnice, Sud nije mogao utvrditi da se Dejan Jaćimović

konsultovao sa Hasanom Talić u vezi pronalaska i organizovanja lica iz BiH kao vozača

26 U komunikaciji IID 1380 (14.10.2013. godine) Vlado Delić u razgovoru sa Dejanom Jaćimović govori: „evo stigo

moj drug, ovaj ovdje, sad ću ja njemu dati broj telefona pa se vas dvojica dogovorite ...“. 27

Zapisnik o saslušanju svjedoka Daniela Marković, Tužilaštvo BiH, broj: T 20 0 KTO 0009613 14 od 16.10.2014.

godine: “bio sam u stalnom sms kontaktu sa Dejanom i on me je cijelim putem navodio kako da dođem do odredišta”


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

68

ilegalnih migranata. Kako to proizilazi iz iskaza Sarah Krasnić28, ali i ostalih provedenih

dokaza, svi poslovi su bili u organizaciji Dejana Jaćimović.

Sud nije mogao utvrditi radnju izvršenja optuženog Hasana Talić ni po tački 9. optužnice i

kao jedina relevantna komunikacija može biti označen razgovor IID 2757 (28.10.2013.

godine) između drugooptuženog (...) i Jaćimović Dejana (...), ali iz sadržaja istog ne može

se van svake razumne sumnje potvrditi da sagovornici razgovaraju o lišenju slobode Ivetić

Spomenka, koji je imao ulogu vozača ilegalnih migranata u izvršenju radnje koja se navodi

u ovoj tački optužnice. Iz provedenih dokaza se zaključuje da je Dejan Jaćimović bio

osoba koja je davala sve upute tokom putovanja, slala novac, određivala cijenu kako za

vozače tako i za ilegalni prijevoz migranata i kojeg su vozači zvali u slučaju nekih

problema, što je zabilježeno na presretnutim razgovorima29, što su potvrdili i svjedoci

Daniel Marković, Adnan Draganović, Adnan Lubenović, Ivetić Spomenko i Dalibor

Samardžija. Tako iz razgovora IID 2757 (28.10.2013. godine), povezujući sa

komunikacijom IID 612 od istog dana, Sud utvrđuje komunikaciju između drugooptuženog

(...) i Dejana Jaćimović (...) o odlasku nekog lica u Beč i da se isti ne javlja, ali iz sadržaja

iste ne može se van razumne sumnje utvrditi uloga Hasana Talić ni kao organizatora, niti

pripadnika grupe za organizovani kriminal. Obzirom da Sud iz sadržaja presretnutih

razgovora koji su preslušani tokom glavnog pretresa nije mogao utvrditi učešće optuženih

na način kako im je to stavljeno na teret optužbom, Sud neće navoditi telekomunikacije iz

kojih je utvrđena uloga Dejana Jaćimović u navedenim radnjama, obzirom da imenovani

nema status optuženog u ovom krivičnom postupku.

Iako iz određenih komunikacija optuženih i Jaćimović Dejana (IID 1884, 1893) proizilazi

određeni stepen sumnje na zainteresiranost optuženih za radnje izvršenja koje se u

odnosu na izvedene dokaze mogu povezati sa činjeničnim opisom iz tačaka 10. i 11.

optužnice, Sud nije mogao van svake razumne sumnje utvrditi ulogu optuženih u istome, a

koji standard vrijednosti dokaza mora postojati za osuđujuću odluku suda. Slijedom

28 „Adnan je u dogovoru sa Dejanom organizovao prebacivanje migranata iz Austrije u Njemačku i Italiju“ - Zapisnik o

saslušanju svjedoka Krasnić Sarah, Tužilaštvo BiH broj: T 20 0 000 8355 14 (T 7/13) od 03.03.2014. godine 29

ID 410 (26.10.2013. godine) Dejan Jaćimović šalje sms poruku Spomenku Ivetić : „Zagreb Varaždin nagikanisa

stofok budapest fot“

ID 451 (26.10.2013.) Spomenko Ivetić šalje sms poruku Dejanu Jaćimoviću: „Karoli istvan 20“


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

69

navedenog, u radnjama optuženih, koje su Sudu predočene na osnovu izvedenih dokaza,

nisu sadržani elementi krivičnopravne odgovornosti.

Sud ne spori mogućnost postojanja eventualnog novčanog duga Dejana Jaćimović prema

Vladi Delić, ali napominje da isto nije mogao bez razumne sumnje utvrditi iz provedenih

dokaza, pa tako ni da su u cilju izmirenja istog organizovali grupu za krijumčarenje ljudi.

Prema tome, kako postoji sumnja u pogledu bitnih odlučnih činjenica, to je Sud odlučio da

donese odluku na način koji je povoljniji za optužene, odnosno da uz primjenu člana 284.

tačka c) ZKP BiH, oslobodi optužene krivične odgovornosti i to da je optuženi Vlado Delić

počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 3. KZ BiH u vezi sa krivičnim

djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana 195. stav 1. KZ BiH (tačka 6. optužnice)

i produženo krivično djelo Krijumčarenje ljudi iz člana 189. stav 1. KZ BiH, u vezi sa

članom 54. KZ BiH i članom 26. KZ BiH (tačke 10. i 11. optužnice), a optuženi Hasan Talić

počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 250. stav 3. KZ BiH u vezi sa krivičnim

djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana 195. stav 1. KZ BiH (tačka 6. optužnice)

i produženo krivično djelo Krijumčarenje ljudi iz člana 189. stav 1. KZ BiH u vezi sa članom

54. KZ BiH (tačke 8, 9, 10. i 11. optužnice), a u odnosu na tačke 10. i 11. optužnice i u

vezi sa članom 26. KZ BiH.

Krivično pravna sankcija

Kako je za Sud nedvojbeno dokazano da su optuženi Delić Vlado i Hasan Talić, u

ulogama kako je to navedeno u osuđujućem dijelu presude, sa umišljajem i u vremenskom

kontinuitetu počinili krivična djela Organizovani kriminal iz člana 250. KZ BiH u vezi sa

krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnih droga iz člana 195. stav 1. KZ BiH, optuženi

su oglašeni krivim za ista.

Cijeneći konkretne radnje izvršenja krivičnih djela, a imajući u vidu opšta pravila o

odmjeravanju kazne iz člana 48. KZ BiH, kao i zakonom propisane kazne za navedena

krivična djela, Sud je optuženog Vladu Delić za počinjeno krivično djelo Organizovani

kriminal iz člana 250. stav 3. KZ BiH u vezi sa krivičnim djelom Neovlašteni promet opojnih

droga iz člana 195. stav 1. KZ BiH i članom 54. KZ BiH, osudio na kaznu zatvora u trajanju


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

70

od 10 (deset) godina, dok je optuženog Hasana Talić za počinjenje krivičnog djela

Organizovani kriminal iz člana 250. stav 2. KZ BiH u vezi sa krivičnim djelom Neovlašteni

promet opojnih droga iz člana 195. stav 1. KZ BiH i članom 54. KZ BiH osudio na kaznu

zatvora u trajanju od 5 (pet) godina. Prilikom izbora krivične sankcije i njene visine, Sud je

prije svega cijenio značaj zakonom zaštićenog dobra i imao u vidu činjenicu da zdravlje

ljudi predstavlja objekat zaštite kod krivičnog djela Neovlaštena proizvodnja i promet

opojnim drogama iz člana 195. KZ BiH, da je broj ove vrste krivičnih djela u stalnom

porastu, kao i da se u konkretnom predmetu radilo i o tzv. teškim drogama, kao što su

„heroin” i „kokain”. Sud je imao u vidu svrhu krivično-pravnih sankcija, kao i sve okolnosti

koje utiču da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, a naročito

stepen krivične odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu ugrožavanja ili

povrede zaštićenog dobra, okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, raniji život učinioca,

njegove osobne prilike i njegovo držanje nakon učinjenog krivičnog djela, kao i druge

okolnosti koje se odnose na osobu učinioca).

U smislu utvrđivanja otežavajućih okolnosti, optuženi su pokazali posebnu upornost i

bezobzirnost, naročito kada se cijeni vremenski kontinuitet djelovanja u ovoj grupi, sve

dovodeći u vezu sa intenzitetom htijenja optuženih i nastupanja štetne posljedice, kao i

ulogom koju su optuženi imali u navedenoj grupi i lancu izvršenja pripremanih radnji.

Sud je cijenio olakšavajuće okolnosti na strani optuženih, i to njihov porodični status i

sadržaj izvoda iz kaznene evidencije. Sud je utvrdio činjenicu neosuđivanosti optuženog

Vlade Delić, dok iz Izvoda iz kaznene evidencije optuženog Hasana Talić proizilazi

njegova višestruka osuđivanost, ali i protek dužeg vremenskog perioda od donošenja

nekih od presuda kojima je imenovani oglašen krivim, a posebno što isti nije osuđivan za

ista ili istovrsna krivična djela. Iako je Sud cijenio olakšavajuće okolnosti na strani

optuženih, uzimajući u obzir sve ostale okolnosti konkretnog predmeta, iste nisu mogle biti

cijenjene kao posebno olakšavajuće okolnosti koje su neophodne za primjenu instituta

ublažavanja kazne.

Stoga je Sud ubjeđenja da će se izrečenim kaznama zatvora ostvariti zakonom

predviđena svrha kažnjavanja, kako u odnosu na optužene, tako i u pogledu svijesti

građana o štetnosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

71

Uračunavanje pritvora

Odredbom člana 56. KZ BiH propisano je da se vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako

lišenje slobode u vezi s krivičnim djelom, uračunavaju u izrečenu kaznu zatvora.

Na osnovu navedene zakonske odredbe, optuženim Vladi Delić i Hasanu Talić je u

izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u pritvoru počev od 31.01.2014.

godine do 28.07.2014. godine.

Oduzimanje predmeta

Odredbom člana 74. KZ BiH propisano je da će „predmeti koji su na bilo koji način, u

cjelini ili djelimično, upotrijebljeni ili su bili namijenjeni da budu upotrijebljeni za počinjenje

krivičnog djela ili koji su nastali počinjenjem krivičnog djela biti oduzeti ako su vlasništvo

počinioca“.

Cijeneći zakonsku odredbu člana 74. KZ BiH, Sud je od optuženog Vlade Delić trajno

oduzeo predmete, ranije privremeno oduzete po Potvrdi o privremenom oduzimanju

predmeta, MUP RS, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog

kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-1-19/14 od 31.01.2014. godine, i to:

Mobilni telefon marke „Samsung“, crne boje sa pripadajućom SIM karticom „frend“,

serijskog broja: 89387051112215029790, IMEI: 359725/05/010502/1 i tri nosača kartica

„frend“ brojeva: ...

Primjenom navedene zakonske odredbe, od optuženog Hasana Talić trajno su oduzeti

sljedeći predmeti, koji su oduzeti po potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta,

MUP RS, Uprava kriminalističke policije, Služba za suzbijanje organizovanog kriminaliteta

i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-16/14 i broj: 02/1-17/14 od 31.01.2014. godine, i to:

Mobilni telefon marke „Nokia“, crno-sive boje, bez SIM kartice, IMEI:

354585/05/680797/9, Mobilni telefon marke „Samsung“, crno-sive boje, bez SIM kartice,


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

72

IMEI: 356946/04/086010/2, Mobilni telefon marke „Alcatel onetouch“, crno- sive boje, sa

pripadajućom SIM katricom, serijskog broja: 8938703010037462845, IMEI:

865578010963568, Mobilni telefon marke „Samsung“, crno-crvene boje, bez SIM kartice,

IMEI: 355567/02/565825/2 i SIM kartica „frend“, serijskog broja 89387050909295747121.

Na osnovu provedenih dokaza, Sud je utvrdio da su navedeni predmeti koji su oduzeti od

optuženih upotrijebljeni za izvršenje krivičnih djela kako je to određeno u osuđujućem

dijelu izreke presude, te će se isti predmeti trajno uništiti po pravosnažnosti presude.

Odredba člana 195. stav 4. KZ BiH propisuje obligatorno oduzimanje opojne droge i

sredstva za njihovu proizvodnju. Slijedom primjene navedene odredbe, od optuženog

Hasana Talić je trajno oduzeta opojna droga „marihuana“ i „heroin“, prema Nalazu i

mišljenju vještaka broj 02/4-1-233-164/14 od 10.02.2014. godine, ranije privremeno

oduzeta prema Potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta, MUP RS, Uprava


Luka broj: 02/1-16/14 i broj: 02/1-17/14 od 31.01.2014. godine, koja opojna droga će se po

pravosnažnosti presude uništiti.

Odluka o oduzimanju imovinske koristi

Odredbom člana 110. stav 1. KZ BiH je propisano da „niko ne može zadržati imovinsku

korist, prihod, profit ili drugu korist iz imovinske koristi pribavljenu krivičnom djelom“, dok je

stavom 2. istog člana zakona propisano da će se „imovinska korist, prihod, profit ili druga

korist iz imovinske koristi iz stava 1. ovog člana oduzeti sudskom odlukom kojom je

utvrđeno da je krivično djelo učinjeno, pod uvjetima propisanim ovim zakonom“.

Ukoliko se krivični postupak vodi, između ostalog i za krivična djela iz glave VII i XXII, kao

što je to slučaj u predmetnom krivičnom postupku, „sud može odlukom iz člana 110. stav

(2) oduzeti i onu imovinsku korist, prihod, profit ili drugu korist iz imovinske koristi za koju

tužilac pruži dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist

pribavljena izvršenjem ovih krivičnih djela, a počinilac nije pružio dokaze da je korist

pribavljena zakonito“, a kako je to propisano odredbom člana 110a. stav 1. KZ BiH.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

73

Sud je ocjenom dokaza koje je Tužilaštvo BiH prezentovalo i uložilo u spis, čija dokazna

snaga nije osporena dokazima odbrane, utvrdio da je optuženi Delić Vlado prilikom

izvršenja krivičnog djela za koje je oglašen krivim, stekao protupravnu imovinsku korist, te

novac koji je oduzet od imenovanog po potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta od

31.01.2014. godine, predstavlja tu imovinsku korist. Sud ne isključuje mogućnost da je

optuženi, u konkretnom slučaju, stekao veću imovinsku korist od one koja je oduzeta, ali je

idući u korist optuženog, od istog oduzeo imovinsku korist u iznosu koji je kod njega

pronađen prilikom lišenja slobode, smatrajući dokazanim da navedeni novčani iznos potiče

od izvršenja krivičnog djela, u iznosu od 700,00 KM i 100,00 eura, oduzetih po Potvrdi o

privremenom oduzimanju predmeta MUP RS, Uprava kriminalističke policije, Služba za

suzbijanje organizovanog kriminaliteta i korupcije, Banja Luka broj: 02/1-2-1-19/14 od

31.01.2014. godine. Nakon pravosnažnosti presude, navedeni iznos novca će biti uplaćen

u protuvrijednosti u konvertibilnim markama, na račun budžeta Bosne i Hercegovine.

U odnosu na optuženog Hasana Talić, Sud nije mogao utvrditi eventualno ostvarenu

imovinsku korist od izvršenja krivičnopravnih radnji za koje je imenovani oglašen krivim jer

se iz provedenih dokaza nije mogla utvrditi visina iste, niti je Tužilaštvo BiH, kako u

predmetnoj optužnici tako ni tokom glavnog pretresa, isto predložilo niti utvrdilo.

Troškovi krivičnog postupka

Odredbom člana 188. stav 1. ZKP BiH je propisano da kad Sud optuženog oglasi krivim,

izreći će u presudi da je dužan da naknadi troškove krivičnog postupka.

Obzirom da odbrana optuženog Vlade Delića nije Sudu dostavila materijalnu

dokumentaciju iz koje bi proizilazila osnovanost navoda advokata Mehmedbašić da je

optuženi Vlado Delić lošeg imovnog stanja, te da se iz tog razloga treba osloboditi

obaveze plaćanja troškova krivičnog postupka, kako to proizilazi iz završnih riječi

imenovanog branioca, to je navedeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Imajući u vidu da je

advokat Ibrelić oslobađanje od obaveze plaćanja troškova njegovog branjenika naveo kao

slijed događaja oslobađajuće presude, čije donošenje je predložio u završnim riječima, to

se je isto bezpredmetno u odnosu na osuđujući dio presude.


Telefon: 033 707 100; Fax: 033 707 155

74

S toga je Sud, u skladu sa odredbom člana 188. stav 1. ZKP BiH, optužene Vladu Delić i

Hasana Talić obavezao da naknade troškove krivičnog postupka utvrđene u paušalnom

iznosu od 300,00 KM, koji iznos su imenovani dužni platiti u roku 15 dana od dana

pravosnažnosti presude. U skladu sa odredbom člana 186. stav 2. ZKP BiH, a obzirom da

u momentu donošenja presude, Sud nije raspolagao podacima o visini ostalih troškova,

odluka o istima bit će donijeta naknadno, po pribavljanju potrebnih podataka.

U odnosu na oslobađajući dio presude, Sud je optužene u skladu sa odredbom člana 189.

stav 1. ZKP BiH, oslobodio dužnosti obaveze nadoknade troškova krivičnog postupka.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Zapisničar SUDIJA

Dunja Skoko Tatjana Kosović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću

Apelacionog odjeljenja Suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema pismenog

otpravka iste.

Documents

Bosna i Hercegovina Sud Bosne i Hercegovine · Datum pismenog otpravka: 22.01.2016. godine Pred sudskim vijećem u sastavu: ... „snijeg“, te istu opojnu drogu Vlado Delić dovezao