God.XXXVIII BOŽIĆ 2015. Br. II (52)

Čestit Božić i blagoslovljenu Novu 2016. godinu!

GOD. XXXVIII. BOŽIĆ 2015. br. II (52)

Župnikova uvodna riječ

l i s t Ž u p e m i l j e v c i

jedni drugima srce ispunje-no božićnim otajstvom, te poželimo Božji blagoslov u Novoj godini.

Povijesni je božićni do-lazak bio iznenadan. Ljudi su ostali zatečeni. Nitko u Betlehemu nije očekivao da bi pod srcem Djevice Marije bio „veliki Bog i Spasitelj naš Isus Krist”!

Kada očekujemo goste, sve uredimo i namjestimo. Ho-ćemo li ovoga Božića, najve-ćega Gosta svoje duše, Boži-ća - velikoga Boga, dočekati nepripremljeno, neispovje-đeno, nepomireno? Kako se tek pripremamo za dolazak Boga našega koji se može, bez ikakve najave, pojaviti u našem životu i privesti nas u svoju vječnost?

Bog nas je učinio priklad-nim za život vječni. Nje-govom smo krvlju oprani sakramentom krštenja ili

Dočekajmo Božić čista srca

svete mise za božićne blagdane i blagoslov obitelji

ispovijedi, te smo tako po-stali njegova svojina, narod koji se odrekao grijeha. On je, dakle, utemeljio izabrani narod, Crkvu svoju. Ali on nas je osposobio da živimo u ovom svjetskom vremenu i prostoru po njegovoj volji i zakonu, da revnujemo „oko dobrih djela”. To je veličan-stven događaj Utjelovljenja i Rođenja Gospodina našega Isusa Krista. I poziv našoj slobodi da se opredijeli za život u Bogu!

Svima vama, dragi moji Miljevčani, pa gdje god bili, i svim ljudima dobre volje, na dobro došlo Porođenje Isusovo, a Njegova božićna spasiteljska milost pratila vas kroz sve dane Nove 2016. godine!

Vaš fra Ivan Vidović

Nalazimo se u pred-božićnom vremenu. Pripremamo se na

proslavu trenutka kada se zbio susret Boga i čovjeka u povijesti čovječanstva. Otajstvo Božića je zahvalno slavljenje Boga koji je iz lju-bavi postao sudionik ljudske povijesti, ušao kao dijete u zemaljsku stvarnost da spasi ljude od bezizglednosti povijesnih mijena. Proslava Božića je povod za obnav-ljanje svijesti o cjelovitom božićnom otajstvu koje svoj konačni domet ima u novom savezu Boga i čovjeka. Zato je svaki Božić za nas ljude povlaštena prilika ponov-nog opredjeljenja vjerom za Isusa Krista. Božić nas poziva da u molitvi i dobrim djelima budemo blizu bole-snima i žalosnima, siromaš-nima i prognanima, svima koji traže Boga. Darujmo

IV. NEDJELJA DOŠAŠĆA, 20.12.2015. sv. mise: Drinovci u 9.30 i Širitovci u 11 h Božićna ispovijed u 15.30 h u obje crkveČETVRTAK, 24.12.2015. BADNJI DAN – PONOĆKA sv. misa u Širitovcima u 24.00 hPETAK, 25.12.2015. BOŽIĆ sv. misa u Drinovcima u 11 hSUBOTA, 26.12.2015. SV. STJEPAN sv. misa u Širitovcima u 11 h blagoslov obitelji u BogatićimaNEDJELJA, 27.12.2015. SV. OBITELJ I SV. IVAN ap. i ev. sv. mise: Širitovci u 9.30 i Drinovci u 11 h blagoslov obitelji u Brištanima donjimPONEDJELJAK, 28.12.2015. MLADENCI sv. misa u Drinovcima u 8.30 h blagoslov obitelji u Brištanima gornjim i KaralićimaUTORAK, 29.12.2015. SV. TOMA BECKET blagoslov obitelji u ŠiritovcimaSRIJEDA, 30.12.2015. blagoslov obitelji u KaočinamaČETVRTAK, STARA GODINA, 31.12.2015. blagoslov obitelji u Kaočinama i KljučuPETAK, 1.1.2016. NOVA GODINA, MARIJA BOGORODICA sv. misa u Drinovcima u 11 h

SUBOTA, 2.1.2016. SV. BAZILIJE I GRGUR NAZIJ blagoslov obitelji u DrinovcimaII. NEDJELJA PO BOŽIĆU, 3.1.2016. sv. mise: Drinovci u 9.30, Širitovci u 11 hPONEDJELJAK, 4.1.2016. blagoslov obitelji – ostatakUTORAK, 5.1.2016. blagoslov obitelji – ostatakSRIJEDA, 6.1.2016. BOGOJAVLJENJE, TRI KRALJA sv. mise: Širitovci u 9.30, Drinovci u 11 h (preko misa, u obje crkve, blagoslov vode)NEDJELJA, 10.1.2016 KRŠTENJE GOSPODINOVO sv. mise: Širitovci u 9.30, Drinovci u 11 hPONEDJELJAK, 11.1.2016. 1. DAN TRODNEVNICE u čast Imena Isusova, u 18 h, DrinovciUTORAK, 12.1.2016. 2. DAN TRODNEVNICE u čast Imena Isusova, u 18 h, DrinovciSRIJEDA, 13.1.2016. 3. DAN TRODNEVNICE u čast Imena Isusova, u 18 h, DrinovciČETVRTAK, 14.1.2016. PRESVETO IME ISUSOVO sv. mise u Drinovcima u 11 i 18 h

2.NEDJELJA KROZ GODINU, 17.1.2016.Drinovci u 9:30 i Širitovci u 11 h3.NEDJELJA KROZ GODINU, 24.1.2016.Širitovci u 9:30 i Drinovci u 11 h4.NEDJELJA KROZ GODINU, 31.1.2016.Drinovci u 9:30 i Širitovci u 11 hPRIKAZANJE GOSPODINOVO-SVI-JEĆNICA,2.2.2016. Drinovci u 18 h5. NEDJELJA KROZ GODINU, 7.2.2016. Širitovci u 9:30 i Drinovci u 11 h ČISTA SRIJEDA-PEPELNICA (post i nemrs), 10.2.2016. Drinovci u 18 h GOSPA LURDSKA-DAN BOLESNIKA, 11.2.2016. Širitovci u 18 hKORIZMENA NEDJELJA, 14.2.2016. Drinovci u 9:30 i Širitovci u 11 hKORIZMENA NEDJELJA, 21.2.2016. Širitovci u 9:30 i Drinovci u 11 hKORIZMENA NEDJELJA, 28.2.2016. Drinovci u 9:30 i Širitovci u 11 hKORIZMENA NEDJELJA, 6.3.2016. Širitovci u 9:30 i Drinovci u 11 hKORIZMENA NEDJELJA, 13.3.2016. Drinovci u 9:30 i Širitovci u 11 h USKRSNA ISPOVIJED, 17.3.2016. u obje crkve u 16 hSVETI JOSIP ZARUČNIK BDM - svetkovina, 19.3.2016. Drinovci u 18 h NEDJELJA MUKE - CVJETNICA, 20.3.2016. samo Drinovci u 10:45 h VELIKI ČETVRTAK, 24.3.2016. samo u Drinovcima u 18 hVELIKI PETAK (post i nemrs), 25.5.2016. Drinovci u 18 hVELIKA SUBOTA, 26.3.2016. Širitovci u 19 i Drinovci u 21 hVAZAM - USKRS, 27.3.2016. samo Drinovci u 11 hUSKRSNI PONEDJELJAK, 28.3.2016. samo Širitovci u 11 h

Raspored nedjeljnih i blagdanskih sv. misa od imena isusova do uskrsa

3

u kojoj se na nebu upalila sjajna zvijezda koja rasvjetljuje sve dane i sva vremena. Na kraju dođe sveti Franjo: vidio je da je sve bilo spre-mljeno prema njegovoj želji te je počeo zračiti radošću. Tada su se počele pripremati jaslice: donijelo se sijeno, uvelo se vola i magarca. U toj dirljivoj sceni odsijevala je jednostavnost evanđelja, hvalilo se siromaštvo, preporučivala se poniznost. Greccio je postao novi Betlehem.” („Franjevački izvori” br. 85, str. 292).

Sv. Franjo i dijete Isus

Iz života sv. Franje Asiškog po-znato je da je Božić, odnosno ro-đenje Djeteta Isusa, slavio s osobi-tom radošću, a sam Božić nazivao je svetkovinom nad svim svetkovi-nama zbog toga što je Bog postao malenim djetetom. Isusovu majku Mariju „obasipao je neizrecivom ljubavlju, jer je njegovo veličan-stvo Gospodin Isus po njoj po-stao naš brat.” Franjin životopisac Toma Čelanski pripovijeda da je noć Božića bila jasna kao puni dan i slatka ljudima i životinjama. Lju-di su se radovali pred novim otaj-stvom radošću koju nikada prije nisu vidjeli. Toma Čelanski to bi-lježi ovako: „Svetac je bio ushićen pred jaslicama, prepun uzdaha, ustreptala duha i neizrecivo rado-stan. Potom svećenik svečano sla-vi Euharistiju pred jaslicama, a on sam uživa dotad nikad doživljenu utjehu. Franjo odjenu đakonsko ruho, jer je bio đakon, i zvonkim glasom pjeva sveto Evanđelje: onaj snažni i slatki, jasni i titrajući glas sve obuzima nebeskim želja-ma. Potom pripovijeda i slatkim riječima narodu doziva u sjećanje siromašnoga novorođenog Kralja i gradić Betlehem. Kad je želio

imenovati Isusa Krista, ražaren nebeskom ljubavlju nazivao gaje često „Betlehemskim Djetetom”, a ono ime „Betlehem” izgovarao je usta punih glasa, a još više bla-gog osjećaja, čiji je zvuk nalikovao blejanju ovce. I svaki put kad bi rekao „Betlehemsko Dijete» ili „Isus» prelazio je jezikom po usnama kao da kuša i zadržava svu slatkoću tih riječi.” („Franje-vački izbori” br. 86, str. 293).

Franjo rođenje djeteta Isusa proživljava duboko uranjajući u evanđeosku jednostavnost, siro-maštvo i poniznost. Plakao je nad siromaštvom koje je dijete Isus iskusilo, ali se neizmjerno rado-vao što je postalo „Svjetlo svijeta”.

Franjin evanđeoski proživljeni Božić stvara iskustvo koje može postati pravo obraćenje srca po susretu s blagim, poniznim i siromašnim Kristom. Stoga, životopisac Toma Čelanski zaklju-čuje: „Tu se obilno očituju darovi Svemogućega, i jedan od nazoč-nih, kreposni čovjek, ima čudesno viđenje. Učinilo mu se da neko be-životno dijete leži u jaslama, a Fra-njo mu se približi i probudi ga iz toga dubokog sna. Čudesno viđe-nje nije bilo protivno činjenicama, jer je zahvaljujući njemu, svome sluzi sv. Franji, dječak Isus, koji je bio zaboravljen u mnogim srcima, uskrsnuo, a spomen se na Njega duboko utisnuo u njihovo pamće-nje. Nakon završetka toga sveča-nog bdjenja svi se vratiše kućama puni neizrecive radosti.” („Franje-vački izvori” br. 86, str. 293).

Sv. Franjo nam je pokazao da je Božić vrijeme kada se valja na ispravan način pripremiti i duhov-no ‘oboružati’ da bismo uspjeli susresti skrivenog Boga koji nam dolazi kao slabo i siromašno dje-tešce. Nekoliko mjeseci kasnije sam sv. Franjo je pošao na brdo La Verna da bi susreo ‘skrivenog Boga’ i od njega, prema sv. Serafu, primio stigme. Mir i radost Božića potječe, dakle, od Boga koji je k nama došao na skriven i siroma-šan način u obličju malenog i bes-pomoćnog djeteta.

Fra Juro Šimić

jući o toj i tolikoj Božjoj jednostav-nosti? Franjo je vidio i slavio Bo-žić kao svetkovinu radosti za sva stvorenja. U spomen životinjama nazočnima pri Gospodinovu ro-đenju želio je da volovi i magarci dobiju dvostruku porciju sijena i zobi te da car na Božić prospe po svim putovima žito za ptice. Čak je želio da se zidovi na Božić pre-mažu mesom ili mašću, da i oni mogu ,,jesti“ na svoj način.

O samom slavlju u noći Isuso-va rođenja Franjin životopisac je zapisao: „Došao je dan radosti. Za tu prigodu ovdje su sazvana mnoga braća iz različitih krajeva; muškarci i žene došli su iz svojih obližnjih kuća, donoseći svatko prema svojim mogućnostima vo-štanice i luči za osvjetljenje te noći

jaslicama: ,,U vezi s tim vrijedno je trajnog spomena i pobožnog slav-ljenja ono što je svetac ostvario tri godine prije svoje slavne muke u mjestu zvanom Greccio, na dan rođenja Gospodina našega Isusa Krista.

Bijaše u tom kraju čovjek ime-nom Ivan, dobra glasa i još boljeg života, veoma drag sv. Franji jer je, premda plemenita roda i veoma čašćen u svom kraju, više cijenio plemenitost duha nego onu tijela. Oko dva tjedna prije svetkovine Rođenja, sv. Franjo ga pozva k sebi i reče: „Ako želiš da slavimo Isusovo rođenje u ovom mjestu, idi i pripremi što ti kažem: htio bih prikazati Dijete rođeno u Be-tlehemu i na neki način tjelesnim očima vidjeti nevolje u kojima se

našao lišen onoga što je potrebno novorođenčetu, kako je bio smješten u štalu i kako je ležao na slami među volom i magarcem.“ Čim je to čuo vjerni i pobožni pri-jatelj spremno pođe u određeno mjesto pripremiti sve potrebno prema želji sveca. („Franjevački izvori” br. 84, str. 292).

Možemo se slobodno zapitati zašto je Franjo poduzeo ovakvu - u svemu novu - proslavu mise na dan Božića? Odgovor je jedan i vrlo jednostavan: bio je posve za-divljen što je „Krist, prvorođenac među svim stvorenjima”, kako je to zapisao sv. Pavao, došao k nama u siromaštvu jaslica, u rukama ponizne djevice. Čak je plakao razmišljajući o tome. Razmišljamo li i plačemo li ikada i mi razmišlja-

Svi su sveci veoma voljeli Bo-žić te su, polazeći od toga temeljnog događaja našega

Spasenja, ulazili u razmatranje Božje ljubavi prema čovjeku koja im je onda poslužila za obraćenje i promjenu vlastitog života. Dok se približava proslava Božića, možda bismo mogli zamoliti i dopustiti Serafskom ocu Franji iz Asiza da nam pomogne proslaviti ga na pravi i dostojanstven način.

Poznato je, naime, da je Franjo prvi dao kršćanski smisao slavlje-nju otajstva Božića te je uvelike pridonio njegovoj popularizaci-ji. Kako je sv. Franjo sebi i svojoj braći upriličio ovo veliko otajstvo? Godine 1223. u noći pred sam Bo-žić u blizini mjesta Greccio posta-vio je prve žive jaslice!

Zamolio je svoga prijatelja Jo-hna Velitu, uglednog plemića iz Greccia, da misu na Badnjak pro-slave na obronku planine s pravim jaslicama u kojima će biti vol i ma-garac - poput prizora kako nam ih donose evanđelisti. Budući da je to bila velika novost, za takvu proslavu Božića u liturgiji Franjo je uspio dobiti službeno dopuštenje pape Honorija.

Živo uprizorenje jaslica Franjo nije učinio iz puke zabave ili predstave. On je, naime, bio duboko dirnut onim što je Bog za nas učinio u svome sinu i našem bratu Isusu Kristu. Zato je Franjo često i intenzivno razmatrao Isusov život, a osobito njegovo rođenje, muku i smrt kao i njegovu euharistijsku prisutnost. Želio je, stoga, dočarati što je bilo moguće zornije, prizor Isusova rođenja u betlehemskoj štalici. Evo kako je njegov životopisac Toma Čelanski opisao to svečano slavljenje božićne radosti sa živim

Otajstvo Božića očima i na način sv. Franje Asiškog

4 5

Gospodine Isuse Kriste,ti si nas poučio da budemo milosrdni kao Otac nebeskii rekao nam da tko vidi tebe, vidi njega.Pokaži nam svoje lice i bit ćemo spašeni.Tvoj pogled, pun ljubavi, oslobodio je Zakejai Mateja od robovanja novcu,a preljubnicu i Mariju Magdalenu od iskušenjada sreću traže samo u stvorenju;potaknuo je Petra da zaplače, nakon što te je zatajio,a raskajanomu je razbojniku zajamčio raj.Daj da svatko od nas osjeti da je i nama upućena riječkoju si rekao Samarijanki:„O, kad bi znala dar Božji!“

Ti si vidljivo lice nevidljivoga Oca, Boga koji svoju svemoć očitujeNadasve praštanjem i milosrđem:daj da Crkva u svijetu

Molitva pape Franje za Godinu milosrđa

bude Tvoje vidljivo lice,lice svoga uskrslog Gospodina u slavi.Htio si da i tvoji službenici budu zaogrnuti slabošćukako bi gajili istinsko suosjećanjeprema svima koji su u neznanju i zabludi.Učini da svatko tko pristupi tvojim službenicimaosjeti da ga Bog iščekuje, ljubi i da mu oprašta.

Pošalji svoga Duha i sve nas posveti svojim pomazanjem,kako bi Jubilej milosrđa bio godina milosti Gospodnjete tvoja Crkva, u obnovljenome zanosu,uzmogne donijeti siromasima radosnu vijest,proglasiti slobodu zatočenima i potlačenimate slijepima vratiti vid.

Po zagovoru Marije, Majke milosrđa,to molimo tebe koji s Ocem i Duhom Svetimživiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Bol, tuga, bijes, patnja…Sve su to riječi koje opisuju Vukovar. To je grad koji je

pretrpio strašan, krvavi rat.Nad Vukovarom je izvršen

genocid. Patnja i bijes, tuga i bol stanovnika bili su preveliki. Srbi nisu štedjeli starce, žene ni dje-cu. Bili su okrutni. Uništene su mnoge kuće i spomenici , ali naj-veća šteta učinjena je stanovni-cima, sve zbog želje za Velikom Srbijom. Nije im bila dovoljna njihova država, htjeli su više. Pa zar na ovom planetu nema mje-sta za sve?

Najužasniji događaj u Vukova-ru je bio odvođenje ozlijeđenih, teško ranjenih ljudi iz vukovar-

ske bolnice. Odveli su ih na mje-sto gdje su ih strijeljali. Kako su samo imali srca učiniti takvo što? Ubiti ranjene ljude, ima li većeg zla od toga. Ti ubijeni ljudi bili su nečije majke, očevi, braća, bake i djedovi. Mnogi su napustili svoje domove zbog rata.

Ja nisam rođena u vrijeme dok je mojom Hrvatskom harao rat, ali sve priče o Vukovaru i općeni-to o ratu u Hrvatskoj gledala sam na dokumentarnim filmovima a pričali su mi i moji roditelji. Otac je riskirao svoj život iz ljubavi prema svojoj domovini, a majka je svaki dan strepila. Nije znala kakva će ih sudbina snaći. Sre-ćom, sve se dobro svršilo, pobi-

jedili smo neprijatelja, slobodni smo.

Vukovar je grad heroj, grad koji se unatoč svim nevoljama koje su ga snašle, podigao na noge. Za sve to možemo zahvali-ti našim braniteljima koji su nam omogućili ovu slobodu. Zdušno su se borili i stavili svoj život na kocku za voljenu domovinu Hr-vatsku. Vukovar nam zauvijek mora ostati u sjećanju kao sim-bol rata, simbol tuge i patnje hr-vatskog naroda, ali i pobjede nad silama zla.

„Iz krvi i bola niknut će cvijeće i nikada narod zaboravit neće

VUKOVAR!“Franka Kulušić, 8. razred

Stoji grad

Radovi naših osmoškolaca

6 7

povijesno- DoGmatski nauk o anĐelimanauk otaca:

Starozavjetnom i novozavjet-nom pologu vjere pripada i uvje-renje o postojanju duhovnih bića koja po svojoj naravi nisu bog (narav im nije božanska), ali su čovjeku po moći superiorni, te su čovjeku dijelom skloni a di-jelom neprijateljski raspoloženi. Taj je nazor i u izvankanonskim spisima široko rasprostranjen, te to dijeli zajedno sa svojim židov-skim i helenističkim okruženjem. To je kod apologeta (kršćanski teolozi 2. i 3. stoljeća) budilo sumnju oko neprikladnog sta-panja raznih pogleda na anđele, od starozavjetnih i novozavjetnih slika o anđelima preko židovsko-apokaliptičkih izmišljanja, kao i narodnih predaja o demonima i duhovima. Stoga je već Klement Aleksandrijski pripremao raspra-vu – mogu li se demoni Grka izjednačiti s biblijskim anđelima. Nasuprot gnosticima, po kojima su anđeli aktivno sudjelovali pri stvaranju svijeta, Irenej naglaša-va njihovu stvorenost. Specifič-no kršćansko obilježje zadobiva nauk o anđelima mnogih otaca 2. – 4. st. ponajprije time da dje-lovanje anđela uklapaju unutar službe Krista i njegove Crkve: u Starom zavjetu dobivaju zadaće pripremanja Kristova dolaska; kod rođenja su mu odani i služe

mu sve do eshatološkog dovrše-nja njegova kraljevstva; pripisuje im se pomoć u primanju sakra-menata i tumačenje liturgije kao sudjelovanja u nebeskoj slavi. Vrlo rano oci tvrde da anđeo pra-ti čovjekov život od rođenja do smrti, da ga vodi kajanju (anđeo kajanja), i da nosi njegove moli-tve Bogu (anđeo molitve).

sistematska teoloGija postojanje i narav anđela

Jednodušno je svjedočanstvo vjere i tradicije da postoje an-đeli kao osobna bića, stvorena od Boga, obdarena duhovnim bićem povezanim s tjelesnim na način drugačiji od čovjekove tje-lesnosti. To je i svečano definira-no. O točnom trenutku njihova stvaranja sa sigurnošću se iz Objave može saznati samo da ono prethodi stvaranju čovjeka. Danas je čista duhovna bit an-đela od teologa općenito prihva-ćena. Ona je i temeljni pojam i spekulativna polazna točka za bliža određenja naravi anđela. Naime, kao duhovno biće anđeo je u srodstvu s ljudskom dušom. Ta činjenica omogućuje primje-nu sveopćih atributa duhovnog na njega, ali anđeo nije duhovna duša kao čovjek. Iz toga slijedi da njegovo duhovno spoznanje i htijenje i njegov bitak treba mi-sliti kao slobodan i neovisan od svih veza i povezanosti s tijelom i

njegovim osjetilima. To, opet, tu-mači anđeosku besmrtnost, oslo-bođenu tjelesne propadljivosti koja obilježava čovjeka. S druge strane, iz anđeoske bestjelesnosti ne slijedi da anđeo sasvim nepo-vezano stoji nasuprot tjelesnom svijetu. Kako nam Pismo poka-zuje, njihova moć nad tjelesnim stvarima veća je od čovjekove, čiji je odnos prema svijetu u bitnom određen i posredovan prostornim i vremenskim uvje-tovanostima njegova tijela. Što se tiče osjetljivih pitanja spoznajnog života anđela, svi se veliki teolozi slažu da su anđeli sposobni sna-

Anđeo u bibliji

sZ i nZ nauk o anĐelima

ime i pojam:

angelus (lat.)i angelos (grč.) znači glasnik, nadzemaljsko biće; nekad je anđeo izričaj naravi (pa anđele nazivamo duhovnim bići-ma), a nekad zadaće odnosno službe (pa mogu biti u službi Boga ili vraga). Iako mnoge religije poznaju anđelima slična bića, bića koja stoje između božanstva i čovjeka, predodžbe o anđelima su oznake židovskog i kršćanskog pogleda na svijet.

gom svoje naravi shvatiti stvar-nost (gubitak) i spoznati Boga, i da je Bog u njihovom intelektu postavio temeljno znanje o du-hovnom i materijalnom stvara-nju; pri tom se misli na ulivene ideje (znanje), tj. znanje koje je njihovom biti već zadano. Ovoj čistoj duhovnosti odgovara veli-ka i snažna koncentracija slobod-nog htijenja (volje), nepodložne umoru i nepostojanosti poput ljudske, koja zbog toga čini nji-hove odluke odgovornima.

Anđeo u nadnaravnom reduBog je mogao anđele stvoriti

u naravnom redu i ostaviti ih u

takvom redu. Sv. Pismo, pak, tvrdi da je veliko mnoštvo an-đela dospjelo u nadnaravno bla-ženstvo, u kojem „gledaju lice Oca u nebu“ (Mk 18,10), dok su se drugi pokazali nedostojnima tog poziva. Time je Bog i anđe-lima pretpostavio prokušavanje sposobnosti za dostignuće ovog nadnaravnog cilja. Dakle, nisu odmah stvoreni za nebesku sla-vu. Teološki je sigurno da su anđeli od Boga stavljeni pred odluku biti uzdignuti u milosni život. Od Tome Akvinskog je, malo-pomalo, došlo do sveopćeg prihvaćanja nauka mnogih otaca

(kao npr. Bazilija, Augustina, Iva-na Damašćanskog) da je Bog an-đele obdario svojom milošću već u trenutku njihova stvaranja. U čemu se sastoji dokaz za ovakve tvrdnje, Objava ostavlja u tami i nejasnoći.

Odnosu anđela prema Kristu i Crkvi počinje se tek odnedavno, unutar angelologije, pridavati za-služena pažnja.

S druge strane, o tome nije nedostajalo vrijednih i važnih izjava već kod Bernarda iz Clair-vauxa i Ivana od Križa. Po njima, Bog Otac je Logosu kao Praslici cijelog stvaranja predao ne samo čovječanstvo, nego čovječanstvo zajedno s anđelima za „zaruč-nika“, i Sin postaje čovjek da bi ujedinio otkupljeno čovječan-stvo s anđelima u jednu Crkvu. I po Tomi Krist nije samo glava vojujuće Crkve na zemlji, nego i proslavljene, koja je zajednica anđela i ljudi; dakako, veze Kri-sta prema ljudima su srdačnije i intimnije nego s anđelima, budu-ći da je Krist radi spasenja ljudi postao čovjekom.

Vjera u anđela čuvara uko-rijenjena je u Objavi i vjeri svih stoljeća, i to posebno na način da svaki krštenik biva povjeren za-štiti anđela čuvara. Zaštita čistog duha nad ljudima cilja ponajprije na postignuće vječnog spasa, ali se odnosi i na zaštitu od pogibelji tijela. Čašćenje i zazivanje anđela odgovara zajedništvu s njima u Božjem kraljevstvu.

Don Darko Poljak

8 9

Obitelj - ta Božja zajednica muža i žene - trajna je, zapravo vječna mladost

ovozemaljskog života i sigurna uvodnica u Vječnost poslije ove prolaznosti. Obitelj je, stoga, ne samo temelj ovozemaljske ljud-ske egzistencije i opstojnosti, već i ovozemaljski temelj vječnosti u nebu. Zapravo, obitelj je most koji povezuje prolaznost s vječ-nošću, zemaljsko s nebeskim. To je djelo Božje na kojem se grade i dograđuju sve druge vertikal-ne i horizontalne vrjednote. Za obitelj se može reći da je ovoze-maljski ljudski križ koji se trajno obnavlja najvećim Božjim darom, djecom. Time je obitelj trajni znak neograničene Božje prisut-nosti u ograničenom ljudskom ži-votu jer „... muško i žensko stvo-ri ih...”. Zbog tog velikog dara, zbog te ljepote Božjeg stvaranja koju ljudski razum ponekad i po-negdje teško shvaća ili neće shva-ćati te zbog toga i ubija taj dar već u samom početku kad ga je Bog stvorio u majčinoj utrobi za ovaj svijet, obitelj je temelj svih teme - lja ljudske egzistencije. To je muško-ženski, odnosno žen-sko-muški armirani stup čovje-čanstva. Ona je stoga prva škola u ljudskom odrastanju, u životu. U njoj se uči i izuči smisao života. Cilj našeg hodočasničkog hoda vidi se prvenstveno kroz obitelj. Ona je Božja vječnost u zemalj-skoj ljudskoj prolaznosti. I zato nema sigurnije i jače veze između čovjeka na zemlji i Boga na nebu od obitelji. Ona ima svoj poče-tak u Božjem stvaranju muškog i ženskog. Time se već ovdje na zemlji ulazi u vječnost i živi vječ-nost stvaranjem obitelji. Stvara-nje obitelji ,,prvi” je Božji silazak na zemlju - to je temelj Crkve. Cr-kve koja počiva na obitelji i obite-lji koja raste s Crkvom i u Crkvi. Zdrava obitelj - snažna Crkva na stijeni. Tamo gdje vlada siromaš-tvo u vrijednosti ljubavi u djeci, Crkva kao zajednica obitelji, a i društvo kao zbir obitelji, osjeća

siromaštvo. I oni su osiromašeni u najvećoj vrijednosti. Ako iz obi-telji - te prve i najkompetentnije, ali i najodgovornije - od samog Boga priznate (budući da ju je On tim darom obdario) škole ljubavi ne izlaze oni koji su voljeni i koji znaju voljeti, tada nema ljubavi - ni u Crkvi, ni u društvu. Centar svih centara ljudske opstojnosti je obitelj. Ona je početak svih početaka. Čuvarica i obnovitelji-ca ljudskog roda i sugraditeljica Božjih djela na zemlji. Ni jednu drugu zajednicu, bilo kojeg pred-znaka, Bog nije obdario tolikim darovima kao obitelj. Dar ljubavi i dar potomstva. Dva nezamjenji-va Božja dara koja se nadopunju-ju u krugu obitelji. Dok je ljubav temelj obitelji, djeca su njen rast. Samo na ljubavi raste obitelj, a u obitelji raste potomstvo. Zato je

obitelj prvo i najtoplije gnijezdo za rast i odrastanje zdravog po-tomstva, zdrave budućnosti. U toj Božjoj zajednici muškarca i žene voli se i voljeno je. Ta ljubav zrači iz oba smjera, roditelji - dje-ca, i djeca - roditelji; tako snažna širi se na zajednicu i društvo u cjelini. Na ljubavi rasloj i izrasloj u obitelji raste svaka druga ljubav životne ljepote, životnog smisla. Ljubav življena u obitelji i prene-sena na društvo najljepši je nakit ovozemaljskog života. Obitelj uljepšava i čini život sretnim, a time, dakako, i osmišljenim/smi-slenim. Kao što je obitelj izvor ljubavi, ona je i rasadnik ljubavi te svih drugih dobara jer dobro može rasti samo iz ljubavi, a lju-bav iz obitelji. U obitelji u kojoj je više ljubavi, više je i potomstva, više je dječje i roditeljske radosti.

A gdje je više dječje radosti, tu je i više života. Obitelj je zapravo prije svega život. Stablo na kojem rastu sve grane ljudske egzisten-cije. To je budućnost u sadaš-njosti i sadašnjost u budućnosti. Gdje je zdrava suvremenost obi-telji, koja se temelji na „...muško i žensko stvori ih...”, tu je zajam-čena i zdrava budućnost. Zbog te budućnosti koju muško i žensko suizgrađuje s Bogom, obitelj je na snažnom udaru konzumista, hedonista i materijalista. Oni ne vjeruju u obitelj jer ne vjeruju u Boga, a time ni u Vječnost. Vječ-nost u koju oni vjeruju je u suvre-menosti konzumizma, hedoniz-ma, materijalizma i karijerizma. Život u toj prolaznoj vječnosti, uživanju bez kontrole i odgovor-nosti, ometa im obiteljski odgoj, obiteljska ljubav djece i roditelja,

osjećajnost i suosjećajnost, moć i briga na relaciji roditelji - djeca i obrnuto. Protivnicima obite-lji, kojih je sve više i koji su sve agresivniji u rušenju tog svetog stupa ljudske opstojnosti i Božje prisutnosti na zemlji, egoizam, hedonizam, konzumizam i mate-rijalizam su sloboda bez odgovor-nosti i život bez ljubavi, smisao i cilj iznad i ispred obitelji, ispred djece i ispred svih onih egzisten-cijalnih vrijednosti koje se grade i rastu u obitelji. „Modernistima” suvremenosti staromodan je obi-teljski modernizam vertikalnih - Božjih vrednota, oko kojih se okupljaju, rastu i drže na okupu i horizontalne vrijednosti suvre-menog svijeta. Stoga je obitelj globalna vertikalna vrijednost za svako vrijeme i za svaki prostor jer naprosto nema budućnosti

“Muško i žensko stvori ih!”: Obitelj Gospodine, hvala ti…

Hvala ti što ti ne moram ništa objašnjavati.Ti znaš sve moje poteškoće.Ne moram se stidjeti pred tobomjer znaš sve moje grijehe i ti mi praštaš.Želim te ljubiti svim srcem, svom snagom,cijelim bićem jer žudim za tobom.Teško je, Bože, dobro vidjeti očima.Daj mi oči vjere.Ne znam ljubiti. Daj mi svoju ljubav da moguljubiti s tobom u sebi.Često imam sumnje. Daj mi nadeda uvijek gledam u tebe.Gospodine…

Snježana Lovrić

čovječanstva bez obitelji. Uz Boga (kao Stvoritelja svijeta) obi-telj je najjači i najkompetentniji, najeduciraniji sugraditelj Njego-va djela. Iz obiteljskog gnijezda čuje se najljepša pjesma života dječjih slavuja, roditeljsko-dječ-jeg sklada; u momentima žalo-vanja i radovanja, kriza i tjesko-ba koje ne zaobilaze ni tu Božju zajednicu na zemlji. U takvom raspjevanom obiteljskom orke-stru pod ravnanjem oca i majke nema nerješivih i razarajućih kri-za ni kušnji. Oslanjanje jednih na druge - roditelja na djecu i djece na roditelje - velika su snaga i poticaj za napredovanje i u dane kada se čini da je snage nestalo, a poticaja nema. Jer: „Muško i žen-sko stvori ih!”

Vinko Đotlo

10 11

Budite milosrdni kako je otac vaš milosrdan!

Izvanredna jubilejska Godi-na milosrđa koju ćemo po odluci pape Frane slaviti od 8. prosin-ca ove godine do 20. studenoga 2016., prigoda je da tom temelj-nom Božjem atributu posvetimo posebnu pozornost. Ako k tomu dodamo i da pontifikat pape Fra-ne prolazi sav u znaku nepresta-nog naglašavanja tog središnjeg Božjeg svojstva, onda imamo i razlog više o njemu govoriti. Na-ime, kako zorno pokazuju Franini dokumenti, propovijedi i govori,

ta misao o Bogu punom milosrđa neprestano je prisutna. Ona se gotovo poput niti vodilje provla-či i obilježava svekoliko njegovo apostolsko djelovanje. Iz govora o Bogu koji je sama ljubav i milosr-đe, logično proizlazi da i oni koji se smatraju njegovim sinovima i kćerima trebaju svojim djelova-njem svjedočiti tu ljubav i milo-srđe, o čemu ćemo govoriti više u nastavku.

Inače, sama riječ milosrđe izvan crkvenog konteksta rijet-ko se upotrebljava u javnom dis-kursu. Ona kao da ima prizvuk sažaljenja pa je u javnom govoru najčešće zamjenjuju drugi izrazi i

riječi kao, primjerice, solidarnost, socijalna osjetljivost, pravednost, briga za ugrožene skupine i sl. Svi navedeni pojmovi predstavljaju tzv. društvene krjeposti, koje su sastavni dio postignutih demo-kratskih standarda i kojima se naša zapadna demokracija redo-vito hvali. Međutim, zaboravlja se da se one ne postižu nikakvim automatizmom u smislu pristan-ka uz demokratske standarde društva, već su plod obiteljskog i vjerskog odgoja. Drugim riječima, iz kršćanskih vrjednota izrasle su navedene društvene krjeposti te njihovo postojanje odnosno prak-ticiranje u budućnosti i ovisi o pri-stajanju uz navedene vrjednote.

Božje milosrđe izvor naše nade

Godine 1980. naš dragi slaven-ski papa sv. Ivan Pavao II. objavio je encikliku Dives in misericordia (Bogat milosrđem) u kojoj ističe: „Milosrđe je drugo ime za ljubav, to ime ljubav preuzima kad se su-sreće sa silama zloga.“ U prigodi posvećenja svetišta Božanskom milosrđu u Krakovu 2002. godine istoimeni omiljeni Božji ugodnik u homiliji je istaknuo: „Izvan Bož-jeg milosrđa nema drugog izvora

Godina božjeg milosrđa nade za nas ljudska stvorenja.“ Bog je izvor milosrđa. Njegova ljubav temelj je na kojem gradimo našu nadu, našu budućnost. Naš Bog je trojedini Bog: jedan Bog u tri osobe. On se očitovao kao živi, osobni Bog; Bog koji stvara, rađa i nadahnjuje. Bog je Stvori-telj (Otac), Bog je Sin (Isus) i Bog je Duh (Ljubav). Bog, dakle, koji je Trojstvo u kojem se isprepleću odnosi Oca, Sina i Duha Svetoga međusobno prožeti zajedništvom, suradnjom i ljubavlju, model je i za formiranje odnosa unutar sva-ke kršćanske zajednice.

Naši odnosi pokazuju kvalitetu našeg nutarnjeg života. Oni ot-krivaju i naš odnos prema Bogu. Drugim riječima, Bog koji je sama ljubav i milosrđe trebao bi u nama pronaći svjedoke i pronositelje te iste ljubavi i milosrđa. Da, naš odnos prema Bogu reflektira se i na naše međuljudske odnose i obrnuto. Kakav je naš odnos s Bogom, ili još preciznije kakva je naša molitva - otvorenost prema Bogu i njegovim poticajima, takvi su i naši odnosi s drugima. Naše ponašanje prema drugima, dakle, zrcalo je u kojem se ogleda naša bliskost, odnosno udaljenost od Boga.

Naime, nemoguće je biti „u do-bre“ s Bogom a loš s ljudima jer je to dvoje neodvojivo. Bog koji je ljubav traži da i njegovi sinovi i kćeri budu svjedoci te ljubavi. «Po ovom će svi znati da ste moji učenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge.» (Iv 13, 35). Kako je Bog jako kreativan i neumorno potiče ljude, osobito one istanča-nijeg duhovnog sluha, onda biti blizak njemu znači biti blizak i ljudima u potrebi. Bog koji je svo-je milosrđe pokazao na najočitiji način u Isusu Kristu i u njegovu djelu otkupljenja želi i preko svoje Crkve to milosrđe očitovati. Papa Frane, dijeleći tu istu misao isti-če: „Gdje god je Crkva prisutna, ondje mora biti vidljivo Očevo milosrđe. U našim župama, zajed-nicama, udruženjima i pokreti-ma, ukratko, gdje god su kršćani, svatko mora naći oazu milosrđa (Misericordiae vultus, 12).“

tko uroni u Boga taj izroni kod siromaha!

Preko ljudi se redovito dolazi do Boga. Preko njih i radi njih Bogu se zahvaljuje. Grubost, ne-osjetljivost prema drugima, za-tvorenost za njihovu riječ, priču, razgovor, probleme... govori tako da smo zatvoreni i za Boga i njego-ve poticaje. Lijepo to izriče jedna poslovica koja kaže: Tko uroni u Boga taj izroni kod siromaha! To je i uistinu tako. Tko god se Bogu približi on ga upućuje na svoje mi-ljenike - siromahe u svakom smi-slu - i čovjek osjeća potrebu (ne grižnju ili krivnju) nego potrebu, sastavni dio svog creda (poslanja i ponašanja) da pomaže drugima i da se zauzima za njih.

On pomaže, dakle, iz ljubavi i zato što se to Bogu i njemu sviđa; pomaže i naprosto zato što ga to čini sretnim, a ne zbog straha od Božje kazne, koja implicira ne-gativnu sliku o Bogu Stvoritelja i Spasitelja. U tom smislu možemo za kraj ovog kratkog razmišljanja citirati još jednom našeg papu Franu koji neumorno ponavlja i druge u Crkvi potiče, katkad i prekorava, naglašavajući kako uvijek trebamo biti prijatelji ovom društvu; biti, kako nedavno reče, slikovito se izražavajući, „poljska bolnica poslije bitke”. Biti, dakle, liječnici duše i tijela. Ne kukati pasivno zbog zla i nepravde koja se događa, već svojim angažma-nom umanjiti to zlo i doprinositi da Kraljevstvo Božje raste na svim područjima ljudske djelatnosti.

U jednoj drugoj prigodi, a veza-no za našu odgovornost za svijet i za stil (način ponašanja) prema drugim ljudima i prema svemu stvorenom, papa Frane je ista-knuo: „Kršćanski stil ponašanja, obilježen je ljubavlju, praštanjem, velikodušnošću i milosrđem a ne hipokrizijom, (prijetvornošću).“ Dao Gospodin da mu budemo odani suradnici u Njegovu posla-nju spasenja svijeta te da u tom smislu i ova izvanredna jubilejska Godina milosrđa bude prigoda za naše vjerodostojnije svjedočenje Njegovih vrijednosti.

Fra Ivica Jurić

MILJEVKO

Kada od suza ostane pijesak, vjera će živjeti.Zlatnih rukuSvježa ko jutroBudi te ptica glasDanu se veselišKrunicu izmolišStavljaš preslicu za pasVatru naložišDim vonjaSuze cureNiz lice tvojeU žurbi svaDobrotom vedrišSpremaš za školuUnuke svojeMiljevko mojaTi vilo bilaU prošlosti te sretnemČujem ti glasUmornim rukamaMisiš brašnoIz tvojih očijuIzvire sjajOkruga bila čelo ti skrivaPuna si bora - ponosa, miraTi traješSnagu mi daješNježna i dragaKa lane maloU biloj košulji načičkanojRijeke ti žuboreI pčele zujeMomci ti dolazePisma se čuje

Branko Šarac

sv. otac Franjo je najavio godinu milosrđa. Sveta godina započinje 8. prosinca 2015. na svetkovinu Bezgrješ-

noga začeća Blažene Djevice Marije. Toga će dana sv. Otac otvoriti Sveta vrata, koja će postati Vrata milosrđa. „Svaki onaj koji kroz njih uđe moći će iskusiti ljubav Boga koji tješi, koji oprašta i daje nadu.“

13. prosinca otvaraju se sveta vrata rimske katedrale, bazilike sv. Ivana Lateranskog. Potom će biti otvorena i sveta vrata drugih pa-pinskih bazilika. Te iste nedjelje otvorit će se Vrata milosrđa u svim katedralama na čitavom svijetu i bit će otvorena tijekom cijele Svete godine. Svaka partikularna crkva (biskupija), dakle, bit će izravno uključena u proslavu ove Svete godine kao izvanrednoga vremena milosti i duhovne obnove. Jubilej će se tako slaviti u Rimu i u svim biskupijama kao vidljivi znak zajedništva cijele Crkve.

Karalićani u kabanima na Badnjak

12 13

U našem svijetu postoje olu-je koje u ljude siju straho-ve. Pred njima treba biti

mudar, hrabar i vjernik.Mudar da ih predvidi i dobro

pripravi duh za obračune.Hrabar jer se hrabri nikad ne

predaju te borbom nadvladavaju nevolje.

Vjernik jer vjernici znaju da su oluje ponekad veće i jače od ljud-skih sila, zazivaju nebo u pomoć, a Bog odgovara na vjeru.

Oluje mogu biti prirodne, kao potresi, poplave, nevrijeme na kopnu i na moru, pošasti, bole-sti, epidemije itd. Duševne oluje mogu biti: tjeskobe, strahovi, ža-losti, šokovi, krize, gubitak drage osobe, izgubljenost itd. Tu može-mo ubrojiti i gubitak vjere.

Job zaziva Boga. Gdje ljudske sile nisu dostatne u raznim oluja-ma, tu se ljudi ujedinjuju među-sobno i s Bogom.

Job najprije traži pomoć od ljudi. Ljudi pokušavaju objasniti Jobu tajnu „oluje“. Uzalud. Oluja je zahvatila dušu i tijelo.

Job se obraća Bogu. Bog ne objašnjava Jobovo stanje teorija-ma, ne daje čak ni razloge, nego upućuje na tajnu svoje mudrosti i veličine pred kojom čovjeku dolazi duševni mir – stišava se oluja.

Učenici se u oluji bore s valovi-ma. Ne mogu sami. Isus pokazu-je svoju božansku moć. Oni spo-znaju da Isus nije samo čovjek nego, uistinu, sin Božji.

Vjerom i povjerenjem protiv strahova. Ne možemo biti po-šteđeni oluja. Možemo im se suprotstaviti povjerenjem, tako što zovemo jedni druge upomoć. Vjerom možemo učiniti još više. I najveće oluje, kao što su ratovi i najteže bolesti, možemo nadvla-dati povjerenjem u Boga. Imati povjerenje u Boga znači vjerova-ti. U vjeri kaže Bog čovjeku: „Ne boj se, ova teška nevolja će proći, ti ćeš kroz nju ojačati. Ja imam s tobom dobre namjere. Vidjet ćeš da će sve dobro završiti, ojunači se i istraj u borbi do kraja.“

Hrvat je znao da se neće moći ostvariti bez dva doma – obitelj-skog i Božjeg.

U kući uči kako postati i ostva-riti se kao čovjek, a u crkvi kako se ostvariti kao Božje dijete.

Od stoljeća sedmog do danas naša povijest je u znaku križa. Križ je ljubav.

Krist je rekao: „Nema veće lju-bavi od ove…“ Sv. M. Terezija je govorila: „Prava ljubav boli.“ Do-movina se brani i čuva, opleme-njuje i obogaćuje znojem i krvlju.

Budimo mudri, hrabri, vjerni i zahvalni za slobodu

sto srce - djela prava.“ Tako će čovjek donositi plodove za život vječni jer ovaj život vrlo brzo od-lazi. Život mora biti koristan cije-lom čovječanstvu.

Branitelji su nam dali Domo-vinu. Kroz povijest je bilo onih koji su izgrađivali (povjesničari, graditelji, književnici, glazbenici, političari, učitelji, liječnici, selja-ci…). Bilo je i onih koji su je raz-građivali.

Danas se puno govori o gospo-darskom rastu, materijalnom na-pretku. Pri tom se zaboravlja da čovjek nije samo materija nego i duh. I u njemu moraju rasti ma-terijalno i duhovno zajedno. Sta-ri su Rimljani rekli: „Zdrav duh u zdravom tijelu.“ Ako čovjek na-preduje samo u materijalnom a duša mu ostaje zakržljala, on nije čovjek nego ljudska nakaza (sje-timo se vođa totalitarnih režima; nacizma, fašizma i komunizma).

Danas se želi stvoriti svijet bez Boga, bez nacionalnosti, bez re-ligije, bez morala. Što je to isko-

Svečanom sv. misom 21. lipnja 2015. u 11 sati u Drinovcima, proslavili smo 23. obljetnicu oslobođenja Miljevaca. Na samom početku, na spomen-obilježje 16-orice poginulih hrvatskih vite-

zova, položili smo vijence i cvijeće. Samo slavlje uveličao je tamburaš-ki orkestar „Krsto Odak“ iz Drniša pod ravnanjem prof. Milke Tomić. Misno slavlje je predvodio i propovijedao fra Marko Duran, gvardi-jan, župnik i dekan iz Knina, u zajedništvu sa župnikom fra Ivanom Vidovićem koji je na početku sve srdačno pozdravio, posebno hr-vatske branitelje i njihove zapovjednike, predstavnike Šibensko-kninske županije na čelu sa županom gosp. Goranom Paukom, saborske zastupnike, gradonačelnike gradova na čelu s domaćinom gosp. Josipom Begonjom, načelnike i donačelnike i sav Božji prisutni puk. U koncelebraciji su sudjelovali i: fra Stjepan Matić, župnik iz Si-verića, fra Frane Samodol i fra Milan Ujević iz Drniša, kao i gvardijan s Visovca, fra Mate Gverić. Poslije sv. mise o. župnik je izmolio opće odrješenje za sve poginule branitelje kod spomen-obilježja u groblju, a potom je slijedio zajednički domjenak u školi i župnoj dvorani za sve nazočne goste i domaćine.

Dan oslobođenja Miljevaca

rak? Stvara se svijet u kojemu nema oca, majke, brata, sestre, moralno je ono što ti u danom trenutku odgovara, nema razlike dobro – zlo, kultura života nasli-jedila je kulturu smrti.

Naša je sveta obveza razvijati kratak jezik, čisto srce i pamet zdravu orošenu Božjom milošću – da dobijemo djela prava.

Odgajajmo duh i razum, ple-menitu, istinoljubivu, pravednu i bogobojaznu dušu. Stara poslovi-ca kaže: „Čovjek koji se Boga ne boji, ni za ljude ne mari.“

Isus je mijenjao svijet ali ne bez čovjekove suradnje. Posijao je u nas sjeme bogoljublja, domolju-blja i čovjekoljublja. Zalijevajmo ga, čuvajmo i njegujmo u svom srcu. Isusovim naukom, krvlju mučenika – branitelja pobijedimo zlo i tamu donoseći ljudima svje-tlo, nadu, radost – ŽIVOT. Amen.

fra Marko Duran

Did i unučadU stožeru djeda sjediUnučadim on besjediBesjedi im vako zboriPoslušajte dragi mojiZnam ja vidim jaT’jelo kopni snaga me izdajeNe odstupam niti se pridajemVi ste snaga Bog vam dao zdravljeZa me nema lika ni medikaVi ste ponos našeg roda dikaKako sam se znao veselitiTako tugu ne mogu sakritiPratit će me sve ona do grobaSlava Bogu tako biti moraMetak grizem a i svoj križ nosimŠto je moje sa tim se ponosimČet’ri cure i momčić je maliTo je zasad ali nisu staliE moj sine vako ćaća zboriTi se ženi dovedi je sebiŠto si odlučija tako biti moraŽelja j› naša a odluka tvojaTko ne želi ovo pročitatVolja mu je, neću ga karatiBlagdane ću naše čestitat’Dobro došlo sveto Porođenjei blagdani poslije koji slijedeČestitam vam mlado litoSve vam bilo zdravo i sitoTrojstvo slavno i tri su pozdravŠto hrvatim› od davna pripadaU boj, u boj!Za dom spremni!Bog i Hrvati! Ja vam velim

Ante Kulušić

Toga smo svjedoci od stoljeća sedmog do danas.

Ovdje smo zato da kažemo hvala Kristu na križu žrtve i lju-bavi kojom nas je izmirio s Bo-gom i otvorio nam put u vječnu domovinu.

Ovdje smo zato da kažemo hvala BRANITELJIMA koji su položili živote za krst časni i slo-bodu zlatnu. Pošli su u smrt da mi imamo život. Oslobodili su Hrvatsku u kojoj je snaga plod-nosti i života. Mi smo njihovi dužnici koji svoj dug ne možemo vraćati u novcu već u osjećajima ljubavi prema njima.

Zahvaliti znači nekoga voljeti jer te je zadužio svojom žrtvom (žrtvom života).

Poticaj, odnosno cilj, bolja je budućnost, vječna sreća. Sreća nije u uživanju. Narodna poslo-vica kaže: „Svatko je kovač svoje sreće.“ Sreću treba iskovati. Ona se ne može naći na jednome mje-stu. Euharistijska pjesma kaže: „Kratak jezik, pamet zdrava, či-

Sve više je srušenih didovih kuća

14 15

visovac: oproštaj od svećenika, duhovnika, znanstvenika, prijatelja, graditelja i pokretača, predsjednika miljevačkog sabora

Fra Šime, Miljevci te nikad zaboravit neće!

U franjevačkoj crkvi Gospe od Milosti na Vi-sovcu, u petak, 30. listo-pada 2015. mons. Ante Ivas, biskup šibenski, služio je misu zadušni-cu za redovnika-sveće-nika fra Šimu Samca koji je preminuo u Fra-njevačkom samostanu Majke Božje Lurdske u Zagrebu u srijedu, 28. listopada 2015., u 70. godini života, 53. redov-ništva i 44. svećeništva. U koncelebraciji su bili provincijal fra Joško Kodžoman, provincijal zadarske provincije fra Andrija Bilokapić, vikar mostarske provincije fra Ivan Ševo, visovački gvardijan fra Mate Gve-rić, karinski gvardijan fra Mladen Kovačević i još 95 svećenika.

Sprovodne obrede, nakon mise zadušnice, pred-vodio je gvardijan na Visovcu fra Mate Gverić. Na oproštaju su bili članovi rodbine, časne sestre i osobni prijatelji koji su se došli oprostiti od fra Šime. Pjevanje je predvodio zbor franjevačkih bo-goslova ,a za orguljama je svirala s. Klara Pavlović.

snika velikoga Kralja“, malo-ga brata Frane, čija ga je iskre-na „djetinja vjera“ i potpuna odanost Kristovu Evanđelju oduševila. Koga je u svojoj Franjinoj redovničkoj zajed-nici nastojao nasljedovati, u njegovim evanđeoskim duhu (ovdje u „zipki serafina“) od-gajati mlade redovnike, nova-ke, dočekivati hodočasnike, naviještati Evanđelje, živjeti u franjevačkoj skromnosti i u poslušnosti odlaziti gdjegod su ga poglavari trebali i slali

i odano vršiti različite mno-gobrojne službe i zaduženja. Ispraćamo ga u nebesko op-ćinstvo sv. Nikole Tavelića, blaženog Alojzija Stepinca, sluge Božjega oca Ante An-tića, službenice Božje majke Klare, u općinstvo svetih, „opečaćenih pečatom Boga živoga, koje nitko ne mogaše izbrojiti.“

Fra Šime je cijeloga života strpljivo, kršćanski vjernički nosio različite križeve, svoje i križeve suživota s drugi-

Propovijed - mons. Ante Ivas, biskup šibenskiFRa Šimin put kRiŽa

Svaki je ispraćaj naše bra-će i sestara s ovoga svijeta, zapravo vjerničko slavlje ispraćaja u onu „Tajnu vje-re“ koju je sv. Ivan apostol milošću i darom Duha Sveto-ga „vidio“ i zapisati u knjizi Otkrivenja: „Ja, Ivan vidjeh

novo nebo i novu zemlju, Sveti grad, novi Jeruzalem vidjeh, u kojem će Bog prebi-vati s narodom svojim. Sveti grad u kojem će Bog otrti sva-ku suzu s očiju, jer smrti više neće biti, ni tuge, ni jauka, ni boli više neće biti, jer – pri-jašnje uminu. Ja ću žedno-me dati s izvora vode života zabadava. To će biti baština pobjednikova.“

U toj vjeri ispraćamo naše-ga brata fra Šimu, dok idemo u susret blagdanima „Svih

Svetih“ i „Spomena na sve svoje vjerne mrtve“, u kojima Crkva na duboko i intimno svečan način slavi upravo te velike Tajne (otajstva) naše vjere: „Vjerujem u općinstvo svetih, uskrsnuće tijela i ži-vot vječni!“

S ovog Gospina otoka, ispraćamo ga Gospi od An-đela, Gospi uznesenoj u nebesku slavu, Gospi majci i odvjetnici našega naroda Hrvatskoga. Ispraćamo ga u društvo Svetoga Frane, „gla-

16 17

Fra Šime je uvijek bio pravi domaćin u Karinu: feta milje-vačkog pršuta i čaša žutine redovito bi dočekala goste

ma, križeve neprilika i muka svoga naroda, križeve svoje Crkve u hrvatskom narodu, svoje Provincije, svoje rodne biskupije šibenske, kojima je uvijek bio na raspolaganju i duhovnoj pomoći. Nosio je križeve i muke domovine u okrutnom Domovinskom ratu, neprilike i križeve svo-jih rodnih Miljevaca, koje kao i sva naša sela sve više i sve brže postaju životno ugrože-na, najviše nebrigom odgo-vornih… Puno je truda uložio da podigne duh obeshrabre-nih i vjeru onih koji su počeli sumnjati, pa i zaboravljati svoje iskone i korijene.

No na poseban način fra Šime je posljednjih godina života morao nositi teški križ bolesti koja ga je zadesila, koja se nije dala zaustaviti, koja je napredovala, mučila ga i razapinjala na križ, sve do smrti. Svjedok sam kako je fra Šime bio strpljiv i samoza-tajan. Kako je i u tome želio nasljedovati svog duhovnog

oca Franju s Kristovim rana-ma na njegovu tijelu.

Možemo s pravom zaklju-čiti da njegova želja da ga odavde, sa ovog njemu dra-gog Gospina otoka ispratimo u život vječni,a da njegovo smrtno tijelo ovdje na ovoj Gospinoj „Zlatnoj stijeni“ (Lapis aurea) uz Nju dočeka i konačno uskrsnuće tijela, znak je njegove vjere da je Gospu uvijek držao našom i svojom životnom supatni-com i suputnicom. Svjedok sam njegove odanosti Gospi Visovačkoj i njezinim broj-nim hodočasnicima i zavje-tovanicima. On je vjerovao da je Gospa uvijek uz križeve svoje djece, kako je to zaželio Isus s križa. Da Ona čuje i naše vapaje, koje često i mi kao i Isus vičemo s naših kri-ževa: „Oče, zašto si me osta-vio!“ Da ona moli za nas da i mi u časovima umiranja uz-mognemo reći zajedno s Isu-som: „Oče, u ruke tvoje pre-dajem i izručujem duh svoj,

svoj život i smrt, cijeloga sebe!“ Da bi sa psalmistom mogli reći: U tebi sam se Bože smirio i upokojio dušu svoju, kao dojenče na grudima ma-tere svoje! (Ps 131,2).

Stoga i mi, koji ovim slav-ljem smrti i uskrsnuća tvo-ga Sina, Spasitelja našega, ispraćamo našega brata Šimu tebi Bože Trojedini u zagrljaj, zahvaljujući ti za njegov ži-vot, za darove koje si mu udi-jelio a on ih darivao i dijelio s nama, za sva njegova životna dobra djela, za njegovo trplje-nje i smrt molimo: „U tvoje ruke stvaralačke, životvorne, blagoslovne, u ruke koje po-dižu pale, čuvaju, oslobađaju, spašavaju grešne, vraćaju u život umrle, u ruke kojima ništa ne može izmaći, u ruke koje grle očinski, majčinski, prijateljski, božanski, preda-jemo dušu brata našega, čo-vjeka, redovnika, svećenika fra Šimu.

Počivao u miru Božjem. Amen.

Fra Joško Kodžoman, provincijal

FRa Šime je Bio ponosan na svoj RoDni kRaj!

Ovom smo sv. misom za-hvalili Bogu na daru jednog plodnog ljudskog, redovnič-kog i svećeničkog života, kakav je bio život našeg fra Šime. Tužni smo kao ljud-ska, redovnička i kršćanska obitelj, zbog velikog gubitka, zbog iznenadnog rastanka, ali smo istovremeno ispunjeni utjehom vjere i unutarnjim

osjećajem da je naš pokojni brat našao svoj mir, za kojim je, kao i svaki čovjek, čeznuo i tragao, te da će zbog svoga časnoga života naći mjesto u društvu Božjih izabranika.

Fra Šime Samac, rođen je 5. svibnja 1946. u Brištani-ma/ župa Miljevci/, od oca Josipa i majke Marije r. Va-tavuk. Osmogodišnju je ško-lu, u razdoblju od 1953. do 1961., završio u Brištanima i Drinovcima. Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju pohađao je između 1962. – 1966.. U Franjevački red ulazi na Visovcu 13. srpnja 1963. godine, gdje je položio i prve jednostavne zavjete 14. srpnja 1964..

Filozofsko-teološki stu-dij pohađao je u Makarskoj 1967. - 1972.

Svečane redovničke zavje-te položio je 5. travnja 1970. u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1972. u Drnišu po rukama msgr. Josi-

pa Arnerića. Mladu misu fra Šime je proslavio 9. srpnja 1972. u rodnim Miljevcima.

Godine 1972. fra Šime je upisao poslijediplomski studij kao specijalizant odgojnih/humanističkih/znanosti – smjer Katehetika na Salezi-janskom sveučilištu u Rimu. Magistrirao je 1975., a dokto-rirao 2. travnja 1979. godine.

Od 1979. do 1990. godine fra Šime djeluje kao profesor na Franjevačkoj visokoj bogo-sloviji u Makarskoj. Kroz to je vrijeme obnašao zahtjevnu, odgovornu i kao sam negdje napisa iscrpljujuću službu magistra bogoslova u Makar-skoj od 1979. do 1986. Dok je bio magistar bogoslova u Makarskoj s članovima vo-kalno-instrumentalnog sasta-va „Milovan“ izdao je nosač zvuka duhovnih šansona, isto tako je s bogoslovima više od osamdeset puta u ra-znim mjestima po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izveo

dramu “Muka Isusova”, te mnogo puta nastupao s našim vokalno-instrumen-talnim sastavom „Milovan“ u župama po Hrvatskoj, te Bosni i Hercegovini.

S bogoslovima je započeo i studijsko-duhovno putovanje po franjevačkim mjestima u Italiji. Bogoslovi i njihov magistar fra Šime jednom su čak zajedno slavili sv. misu s blaženim papom Ivanom Pavlom II., preko koje su naši bogoslovi pjevali četve-roglasne liturgijske hrvatske pjesme. U razdoblju od 1982. do 1985. fra Šime je vršio i službu definitora Provincije.

Fra Šime je za života bio član raznih vijeća i komisija. Između ostalog; član Katehet-skog Vijeća pri ondašnjoj BKJ i član odbora Katehetskih ljet-nih škola, član Internacional-ne komisije u Franjevačkom Redu za izradu dokumenata o Evangelizaciji, član biskupske komisije za fenomen marijan-

skog Svetišta u Međugorju, te član brojnih vijeća u Franje-vačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja.

Godine 1990. imenovan je meštrom novaka na Visovcu. Kao meštar novaka fra Šime je uveo praksu hodočašća naših novaka u franjevačka mjesta po Italiji, a kasnije je povezao sve novicijate Juž-noslavenske Konferencije, čiji su novaci zajednički nastavili tu lijepu i korisnu tradiciju hodočašćenja na franjevačke izvore...

Dočim su prilike dopustile, fra Šime se s novacima vratio na Visovac, sigurno i ciljem da time pruži ohrabrujući primjer tisućama prognanih i nadu da će se i oni svi usko-ro vratiti svojim porušenim domovima. Fra Šime je ostao još mnoge godine na Visovcu, nastojeći ovo mjesto mira, tišine, molitve, ovo kulturno i duhovno srce Zagore i Ši-benske biskupije, učiniti još

visovac: oproštaj od svećenika, duhovnika, znanstvenika, prijatelja, graditelja i pokretača, predsjednika miljevačkog sabora

18 19

Dragi Šime, za sve ti hvala!

značajnijim na kulturnoj i du-hovnoj karti Hrvatske i svije-ta. U tome je uz pomoć braće fratara, te brojnih prijatelja i uspio. Do Visovca se danas lakše stiže a kada se stupi na ovo sveto tlo, onda se na nje-mu mogu vidjeti vidljivi tra-govi i njegova truda i nastoja-nja. Stoga je ovo i primjereno mjesto njegova počinka, uz sjeverni zid ove crkve u ko-joj se toliko puta molio, pod sjenom vitkih čempresa i ja-blanova u koje je bezbroj puta bio zagledan. Fra Šime je bio ponosan na svoj dom, na svoj rodni kraj, na svoje drage Miljevce i svoj Drniš, i stoga mu želimo miran počinak na njegovoj rodnoj grudi.

Od 1995. do 2003. fra Šime je predavao na Visokoj teološko - katehetskoj školi u Zadru. Godine 2003. izabran je za Generalnog definitora Franjevačkog Reda sa sjedi-štem u Rimu.

Pet puta je bio Generalni Vizitator; u Provinciji sv. Ći-

rila i Metoda - Zagreb 1990 : u Provinciji sv. Jeronima - Zadar 1997 : u Provinciji sv. Križa-Bosna Srebrna - Saraje-vo 2000: Generalni Vizitator mješovite zajednice Kraljica mira 2004./2005. i General-ni Vizitator Franjevačke pro-vincije Marijina Uznesenja - Mostar 2006./2007.

Uz svoje redovite službe profesora i odgojitelja i uz sve već spomenuto fra Šime je napisao više desetaka čla-naka u raznim časopisima, sudjelovao je na brojnim simpozijima, održavao je vjerske tribine, organizirao je visovački, miljevački i knin-ski simpozij, bio je inicijator i jedan od urednika visovačke Monografije i molitvenika štovatelja Gospe Visovačke, također i jedan od urednika knjige Kralj Petar Svačić, ure-dio je Liturgijsko-pastoralni vodič kroz veliki tjedan, te knjigu: Fra Julijan Ramljak, Nečastiva urota i film o nje-mu /Pravednik/, pisac je tek-sta za videokasetu Kralj Petar

Svačić, inicirao je snimanje dokumentarnog filma o na-šem novicijatu na Visovcu pod nazivom Gospin perivoj, bio je inicijator podizanja spomenika Kralju Petru Sva-čiću i poprsja prvom hrvat-skom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Osim navedenoga inicirao je i ostvario izgradnju kapelice sv. Ane na Miljevci-ma i izvedbe dviju nacional-nih opera na Miljevcima: Kralj Petar Svačić i Nikola Šubić Zrinski.

Godine 2010. kao pred-sjednik Miljevačkog sabora dobio je nagradu grada Dr-niša za životno djelo za dugo-godišnji izniman doprinos na polju promicanja moralnih, kulturoloških i društvenih vrijednosti. Od 2009. godi-ne fra Šime je živio u tišini i miru franjevačkog samostana sv. Marije Bezgrješne u Kari-nu.

Svoje ovozemaljsko puto-vanje, u 70. godini života, 53. redovništva i 44. svećeništva, fra Šime je završio iznenadno u Franjevačkom samostanu Majke Božje Lurdske u Za-grebu u srijedu, 28. listopada 2015., kamo je bio došao zbog zdravstvenih pregleda.

Počivao u miru Božjem!

Fra Jure Brkan

ŠiRio je miR i DoBRo!

Ucviljena rodbino, braćo i sestre i prijatelji pokojnoga fra Šime Samca, teško mi je izreći posljednji zbogom i

oprostiti se od svećenika-fra-njevca, osobe, s kojom sam bio bratski i prijateljski pove-zan skoro 55 godina.

Sada mi naviru u sjećanje mnoge dogodovštine i lijepa sjećanja na fra Šimu, počevši tamo od daleke 1961. godine kada smo se upoznali u sa-mostanu Čudotvorne Gospe Sinjske. Od tada smo živjeli i drugovali zajedno: u Sinju, na Visovcu, Makarskoj, u Rimu te opet u Makarskoj.Kroz to vrijeme dijelili smo: radost i nadu, žalost i tjesko-bu vremena i okolnosti u koji-ma smo živjeli.

Fra Šime, nakon tvoga odlaska u Rim, u generalnu kuriju te nakon tvoje teške bolesti, kraće smo se viđali, ali smo često razgovarali. Zadnji naš razgovor je bio na tvoj imendan, na sv. Šimu Zadarskog. Taj naš razgovor preko telefona pro-tekao je u veselom tonu. Na početku toga našega zadnjeg razgovora,kada sam te upitao kako si odgovorio si mi da si relativno dobro u okolnosti-ma u kojima se nalaziš. Svi-ma nam je poznato: nalazio si se u kolicima oko sedam godina. Rekao si mi da ćeš imendan provesti u društvu s fratrima u Karinu.Na 28. 10. na svetoga Šimuna i Jude Tadeja preko večere, fratri su imi rekli da si u Zagrebu. Nakon večere, točno u 9.10. sati navečer pokucao mi je na vrata fra Jozo Čugura i donio mi je tužnu vijest, umro ti je kolega fra Šime u Zagrebu. Iz prve sam rekao, dobro se sjećam, fra Jozi: “pokoj vječni daruj mu Gospodine. Više neće patiti na ovoj zemlji u kolicima”. Fra Šime, vjerujem i nadam se da si već u druš-tvu s našim dobrim fratrima. Vjera i nada u uskrsnuće resi-le su te u tvom životu i davali su ti nade u uskrsnuće, poseb-no kroz tvoje patnje posljed-

visovac: oproštaj od svećenika, duhovnika, znanstvenika, prijatelja, graditelja i pokretača, predsjednika miljevačkog sabora

Fra Šimini projekti!

Brojne su fra Šimine ideje i pro-jekti ostali nerealizirani. Navodimo samo neke, one koje je često ponav-ljao i molio se za dobročinitelje i sve one koji će pomoći da se zamišljeno realizira:

Podignuti dostojan spomenik po-ginulim braniteljima i svim onima koji su svoj život dali za slobodu i Hrvatsku.

Postaviti obilježje (spomen-ploču) na vrhu Čikolske strane kojim bi obi-lježili i putnike podsjetili na milje-vački ratni križni put i put spasa

Obnoviti ukradene spomen-ploče Gospi i graditeljima ceste na vidi-kovcu Pozdravljenje, na vrhu Viso-vačke strane

Pripremiti i tiskati miljevačku mo-nografiju

Urediti kružni tok na križanju ceste preko Čikole i ceste Drinovci - Drniš, po uzoru na kružni tok u Brištanima. Nakon smrti fra Šime, prijedlog je da se u novosagrađenom kružnom toku podigne kapela po-svećena fra Šimi

Urediti (nasipavanje pijeskom i čišćenje) „hodočasničke „ ceste koja spaja dvije naše crkve, Ime Isusovo i Sv. Petra i Pavla. Uz tu cestu posta-viti oznake za stajališta Križnog puta

S NP Krka dogovoriti nastavak uređenja „miljevačkog pješačkog prstena“, stazu Oziđana pećina -Roš-ki slap – Stinice nastaviti uređenjem staze Stinice – Ključica – Ime Isusovo – Sveti Petar i Pava – Oziđana pećina

S našim gradom dogovoriti uređe-nje prostora za etnografsku zbirku i muzej pršuta na Miljevcima koji su dio grada Drniša s najvećim turistič-kim potencijalom. Za tu namjenu pokušati otkupiti i urediti neku od praznih i srušenih miljevačkih ka-menih kuća koja ima preduvjete da se može pretvoriti u tu namjenu.

20 21

Fra Mate Matić, gvardijan samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu

muDRo je ZBoRio

Laudato si! O hvaljen budi, moj Gospodine!

To je bio fra Šimin životni put. To je zadnji tekst – enci-klika pape Franje koju je dr-žao u svojim rukama, koju je podcrtavao da bi u njoj crpio snagu za dnevno življenje.

Dana 12. listopada u po-podnevnim satima fra Šime je došao u samostan Majke Božje Lurdske u Zagrebu s namjerom da učini potrebne preglede. Umor i patnja osje-ćala se na njegovu licu, ali ve-drina duha nije ga napuštala.

Želio je biti tih, sa skro-mnim zahtjevima u samo-stanskoj sobici. Braća su rado dolazila na čašicu razgovora i na koju mudru misao.

Dana 28. listopada poslije 20 sati u prisutnosti braće u samostanu primio je bolesnič-ko pomazanje, a malo nakon toga sestrica smrt pohodila je našega brata što nam je potvrdio liječnik hitne službe.

Sestrica smrt nije ga izne-nadila. Prije par dana pohodi-la je fra Vicu, što je fra Šime duboko osjećao. Zahvaljujem mu na vedrini pogleda i snazi duha kojeg je širio oko sebe.

Tiha molitva bila je njegov životni suputnik kojom je sebe stavljao u prisutnost Božju.

odabrao je miran i povučen život u našem samostanu u Karinu. Tu je bio miran, po-vučen, koristan kao svećenik i Božji čovjek, ispovijedao, propovijedao, savjetovao, po-učavao i tako sve do zadnjega svog daha. Lijepo je govorio, pametno, duhovno i pouč-no kroz Boga i Božju ljubav. Na njegovu licu uvijek je bio optimizam i pogled u bolju budućnost. Za njega nije bilo loša čovjeka, svatko je dobar i svatko je dar Božji na svoj način.

Ukratko, vjeru je imao i sa-čuvao, dobar je boj bio i trku dovršio. Bio je ponos svoje zajednice, svoga franjevačkog Reda, svoga roda i poroda, ponos svojih Miljevčana. Osnovao je i Miljevački sa-bor, kako bi Miljevčane ba-rem jednom godišnje okupio kako bi se što više nas vidjelo, pozdravilo i svoje miljevačke užance obnovilo.

Dragi moj fra Šime, kume, neka te dragi Bog primi u svoju slavu, neka ti pomogne zagovor naše Gospe Visovač-ke kao i našega svetog Franje koga si neobično štovao i

visovac: oproštaj od svećenika, duhovnika, znanstvenika, prijatelja, graditelja i pokretača, predsjednika miljevačkog sabora

slavio. Neka tvoji posmrtni ostaci počivaju u sjeni ovoga zvonika i neka svaki otkucaj visovačkih zvona govori da si u slavi Božjoj i da ćeš se posebno moliti za našu Hr-vatsku, za njezinu slobodu i neovisnost dok bude svijeta na kugli zemaljskoj. Moli za našu Crkvu, moli za našu re-dovničku zajednicu i pridruži se u nebu našim franjevcima fra Joakimu Friganoviću, fra Ćiri Markoču, fra Petru Čapkunu, fra Ivici Juriću i fra Juri Samcu kao i ostalim našim pokojnim svećenicima, a posebno koji ovdje počivaju. Pjevajte u nebeskoj slavi.

Mi te, fra Šime, nećemo za-boraviti u svojim molitvama što si tražio od nas svih da neprestano molimo. Počivaj u miru, vitezu Božji, vitezu sv. Franje.

Obilazit ćemo tvoj grob i uz posmrtne tvoje ostatke bit ćemo više s tobom. Pozdravlja te gvardijan fra Mate, fra Fra-no Samodol, fra Edvard Sokol i tvoj kum fra Petar Pletikosa. Pozdravlja te sav tvoj rod i svi koji su te znali, a poseb-no svi Miljevčani. Ovamo si

njih godina.U Svetom pismu čitamo: pravednik moj živi od vjere. Vjerujem da si bio vjer-ni sluga koji si u svome živo-tu, kao fratar i svećenik, vršio posebne odgovorne zadate i službe na pohvalan način. Najviše si godina proveo kao predavač i odgojitelj u našim odgojno-školskim zavodima. Nastojao si slijediti Isusa Krista poput svetog Franje koji ti je bio životni uzor. Propovijedao si MIR i DO-BRO. Ispravnim svećeničkim i franjevačkim životom bio si primjer mlađim pokoljenjima kao magistar u Makarskoj i meštar u novicijatu ovdje na Visovcu. Fra Šime, na kraju života pokazao si se Jobovski strpljiv. Bio si uvjeren da si Božje dijete. Čvrsto si vjero-vao i nadao si se u uskrsnuću . I kada si bio u kolicima, na različite načine, širio si mir i dobro te si naglašavao lju-bav prema Crkvi, Provinciji i Hrvatskoj. Bio si uvjeren da te ništa ne može rastaviti od ljubavi Božje. U zadnji mjesec dana, prešli su sa ze-mlje u vječnost draga trojica kolega: fra Danko, fra Vicko i fra Šime. Vjerujem da sada zajedno slave Boga. Gospo-din odlučuje o sudbini svoje djece.Stara je mudrost “Tko stoji neka pazi da ne padne”. Kolega, fra Šime, u Gospodi-na si se uzdao i njemu si slu-žio, vjerujem da te je primio u svoje kraljevstvo i pridružio “anđeoskim zborovima”. Vje-rujemo da ti je Gospodin do-brostiv i da ti je udijelio novi život u vječnosti gdje se vese-liš u Bogu, gledajući ga licem u lice. Više ne patiš, jer “njih se ne dotiče muka nikakva”. Dragi kolega, dok izražavam katoličku sućut tvome bratu Anti i Petru, tvojoj rodbini fratrima i prijateljima dotle želim da ti Gospodin bude milosrdan. Pokoj vječni daruj mu Gospodine. Fra Šime, do-viđenja.

pošteni i marljivi ljudi. Oni su oduvijek bili kolijevka poštenih i valjanih ljudi. U rijeci tih i takvih Miljevčana svoje časno mjesto zauzima i fra Šime Samac, svećenik i franjevac.

Da je volio svoje Miljevča-ne, ne treba posebno naglaša-vati. Da je volio svoj hrvatski narod, svoju Crkvu, svoju Provinciju i svoj Franjevački Red ne bih želio ponavljati. Ali, da su fra Šimu - zbog toga, što je bio svećenik- fra-tar, čovjek srca, drag, mio, su-sretljiv, obziran, druželjubiv i što je u sebi imao mnoštvo drugih vrlina, koje su ga kra-sile - da su ga njegovi Miljev-čani zbog svega toga pošti-vali, voljeli i cijenili, to želim posebno istaknuti.

Stoga, dragi Šime, dragi kolega, u svoje osobno ime, u ime tvoje bliže i dalje rodbine, u ime miljevačkih svećenika i časnih sestara, u ime svih Miljevčana u Domovini i svijetu, kažem ti za sve to: HVALA!

Zahvaljujem braći u samo-stanu koja su mu s ljubavlju pristupala, posebno u za-dnjem trenutku.

Svoj mir našao je na dan sv. apostola Šimuna i Jude Tadeja. Neka mu Gospodin bude nagrada.

Fra Petar Pletikosa

Bio je ponos svoje ZajeDnice

Evo nas ovdje na Gospinu otočiću Visovcu, danas nas je okupila sahrana našega dra-gog čovjeka, svećenika, odgo-jitelja, profesora, meštra oca fra Šime Samca. To je dijete Miljevaca, pa evo ovo i govo-rim kao svećenik, dijete Mi-ljevaca, a njegov prvi susjed i

po obitelji kumovi od starina.Sjećam se kao da je to

bilo jučer, moja majka govo-ri meni: ‘Ićo moj, znaš da bi išao u fratre sin kuma Jose’. Uzeh biciklu i krenuo sam u Samce. Nađem Šimu maloga sa završenom osmoljetkom uz svoju majku, a otac Joso bio je u toplicama Igalo kao istrošeni radnik rudnika i po-lja. Brzo smo se dogovorili i mali je Šime odmah sutradan pošao na Visovac i rečeno mu je što sve treba poslati u Sinj kako bi bio primljen u naše sjemenište. Sve je to brzo sre-dio i poslao u Sinj. Dobio je odgovor: jer imaš sve uvjete, primljen si u Sjemenište. Dra-go mi je da sam sudjelovao u njegovu odlasku u naše Sje-menište.

Uprava naše Provincije odredila ga za studij u Rimu, jer je bio dar Božji i roditelja našoj zajednici, svojim Mi-ljevcima i dar za rad na du-hovnom polju. Tako naš fra Šime ode u Rim, završio i još se više usavršio u duhovnoj i općoj kulturi. Djelovao je u Rimu u užoj upravi našega Reda, i po povratku iz Rima

Miljevački sabor: sa komemorativnog skupa povodom smrti predsjednika Sabora Fra Šime Samca

Susret miljevčana i fra Šime u Karinu

rado pjevao, neka ti i dalje prati pjesma u nebeskoj slavi. Doviđenja naše Šime, doviđe-nja dragi i mili svećeniče.

Hvala ti na svemu i neka te za sve dragi Bog nagradi što učini dobra u ovom ze-maljskom životu. Hvala što si pokazao put hrabrosti u pat-nji, a radost i Bogu zahvala za svako dobro djelo u tvome ži-votu. Počivaj u miru Božjem.

Fra Ivan Vidović

voljeli smo Ga!

Fra Šime Samac se rodio na Miljevačkoj kamen-rav-nici, na prostoru između ljepotica, Krke i Čikole i pla-nine Promine. Miljevčani su oduvijek bili veoma radišni,

22 23

triljKUU „Miljevci“, koja gotovo dva-

naest godina ustrajno radi na pro-micanju i očuvanju miljevačke tradi-cijske i predajne kulture, ove godine svoj prvi nastup imala je 9. svibnja u Trilju, u okviru 8. međunarodnog sajma inovacija u poljoprivredi, pre-hrambenoj industriji i mehanizaciji, koji je održan 8.-10. svibnja 2015.g. pod visokim pokroviteljstvom pred-sjednice Republike Hrvatske gđe Kolinde Grabar- Kitarović, te pokrovi-teljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta i Ministarstva znanosti obrazo-vanja i športa.

Na sajmu su održane brojne pre-zentacije na području inovacija u po-ljoprivredi i prehrambenoj industriji, te je u izložbenom paviljonu športske dvorane u Trilju predstavljeno mnoš-tvo prehrambenih delicija. KUU „Mi-ljevci“ sudjelovala je u etnoprogramu sajma, iako u ponešto skučenom pro-storu izložbenog paviljona, predsta-vila je miljevačku baštinsku kulturu kojom je oduševila nazočne izlagače i posjetitelje.

ŠibenikU kronologiji zbivanja na području

etnokulture u sezoni proljeće - ljeto 2015. svakako treba istaknuti 9. smo-tru izvornog folklora Šibensko-knin-ske županije koja je održana 16. svib-nja na trgu ispred glasovite šibenske katedrale. S ponosom možemo reći da je naša Udruga nastupila na svih devet dosadašnjih smotri. Na smotri je prikazano sve bogatstvo kulturne baštine, a nastupila su sva značajnija društva iz naše županije.

miljevciSvake godine poseban interes Mi-

ljevčana pobuđuju „Miljevačke užan-ce“ koje su 20. lipnja po dvanaesti put održane u sklopu obilježavanja 23. obljetnice oslobođenja Miljevaca u Domovinskom ratu. Iako je bilo loše i kišovito vrijeme to nije spriječilo naše Miljevčane da dođu i napune šport-sku dvoranu do posljednjeg mjesta. Uz najmlađe „Miljevačke tiće“ i KUU „Miljevci“ nastupila su i gostujuća društva: KUD“DUBRAVA“ – Dubrava kod Šibenika, KUD „LUZARICA“ – Pridraga, KUD „Sv. Ilija“ – Kljaci, KUD „OGRANAK SELJAČKE SLOGE“ - Posavski Bregi i

Gradski pjevački zbor „Neuma“ iz Drniša. Navedena društva izvela su sjajne prikaze običaja, kola i napjeva

iz svojih mjesta. Posebno osvježenje ovogodišnjih Miljevačkih užanci sva-kako je nastup Gradskog pjevačkog zbora „Neuma“ iz Drniša koji je izveo pjesme iz različitih glazbeno-stilskih razdoblja; od gregorijanskih korala, preko crnačkih duhovnih skladbi do ostvarenja suvremenih skladatelja 21. stoljeća.

Osobito upečatljiv nastup izveli su naši glavni gosti KUD „Ogranak se-ljačke sloge“ Posavski Bregi iz Zagre-bačke županije koji je osnovan 1934. godine te imaju bogatu tradiciju na očuvanju kulturnog naslijeđa Posavi-ne. Za izvedbu koreografije „Pjesme i plesovi Posavskih Brega“ nagrađeni su velikim pljeskom gledatelja prepu-ne športske dvorane.

„Miljevačke užance“ vođene pod sigurnim voditeljskom palicom Irene Pulić završile su zajedničkim izla-skom na pozornicu svih sudionika programa koji su zajedno sa gledatelj-stvom spontano zapjevali „Bože čuvaj Hrvatsku“.

RodočU zgusnutom rasporedu nastupa u

lipnju mjesecu, uslijedio je nastup 24.

lipnja u susjednoj BiH u mjestu Rodoč kod Mostara gdje je naša Udruga na uzvratnom gostovanju kod prijatelj-skog HKUD-a“ Rodoč“ iz Rodoča na-stupila na manifestaciji „Dani sv. Iva-na Krstitelja“. Svakako valja istaknuti sjajno domaćinstvo naših prijatelja iz Rodoča koji su nam uz pomoć svojih vodiča upriličili razgledavanje kul-turno-povijesnih znamenitosti grada Mostara, te zajedničku proslavu svet-kovine sv. Ivana u istoimenoj crkvi u Rodoču koja plijeni pozornost svojom monumentalnošću i koja je još u fazi unutarnjeg uređenja. Nakon zajed-ničkog programa uslijedio je domje-nak uz pjesmu i dobro raspoloženje.

veleševecNakon ovog nastupa u BiH usli-

jedilo je gostovanje naše udruge na 10. susretima folklornih društava „Pjesmom i plesom kroz Veleševec“ koja je održana 28.lipnja u mjestu Veleševec nedaleko od Velike Gorice. Cjelodnevno druženje započelo je sv. misom u povodu blagdana sv. Petra i Pavla. Misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić koji je u svom uvodnom govoru poseban po-

zdrav uputio članovima KUU „Miljev-ci“. Nakon sv. mise uslijedio je mimo-hod folklornih društava po ulicama Veleševca uz kušanja i konzumaciju pića i jela koja su pripremili vrijedni domaćini. Potom je uslijedio nastup folklornih društava iz raznih dijelova Lijepe naše, a vrlo kreativan program s oduševljenjem je popraćen od broj-nog gledateljstva.

FilmU ljetnim mjesecima KUU „Miljev-

ci“ nije aktivna samo u folklornim na-stupima, nego je njeno članstvo prvi put zastupljeno i u mediju filma. Na poziv filmske ekipe iz filma „Ministar-stvo ljubavi“ koji je žanrovski kome-dija redatelja Pave Marinkovića, 12. srpnja članovi naše udruge kao sta-tisti u pojedinim kadrovima pojavili su se na filmskom setu u Karalićima u predjelu Jokinica u miljevačkim na-rodnim nošnjama. Za snimanje poje-dinih scena filma korišteni su eksteri-jeri sela Karalići, Brištani, Ključ, zatim Roški slap, tako da možemo reći da su Miljevci postali i atraktivna filmska destinacija.

prigrada, kljaci, lišani ostrovački

Tijekom srpnja mjeseca uslijedilo je još nekoliko nastupa KUU „Miljev-ci“ pa je tako 18. srpnja upriličen 16. susret kulturno- umjetničkih društava pod sloganom „Dalmacijo , Pridragu ti ljubim“ u mjestu Pridraga u Zadar-skoj županiji, a nakon toga 20. srpnja održana je Međužupanijska smotra u selu Kljaci na blagdan sv. Ilije – ILIN-DANSKA VEČER, na kojoj je naša udruga ostvarila vrlo dojmljiv nastup. I naposljetku 25. srpnja u Lišanima Ostrovačkim u organizaciji KUD-a sv. Nikola Tavelić održana je večer ojkavice na kojoj je nastupila muška pjevačka skupina naše Udruge.

GusternaVeć tradicionalno KUU „Miljevci“

na miljevačku svetkovinu Gospe od Milosti izvodi miljevačke pjesme i plesove . Tako su i ove godine, nakon završetka sv. mise, na gusterni u Dri-novcima, „Miljevački tići“ i odrasli čla-novi Udruge pred miljevačkim vjer-ničkim pukom oživjeli naše običaje izražene kroz razigrana miljevačka kola i pjesme.

DrnišPotom je uslijedio nastup na

2.MEĐUNARODNOM FESTIVA-LU PRŠUTA – DRNIŠ 2015. koji je održan 4. – 5. rujna 2015. uz visoko pokroviteljstvo predsjednice drža-ve gđe Kolinde Grabar – Kitarović i Grada Drniša. U prigodnom kultur-no-umjetničkom programu svečanog otvaranja festivala naša KUU „Miljev-ci“ imala je čast da svojim nastupom uveliča ovaj značajni festival na ko-jemu su izlagali najpoznatiji pršutari iz domovine i inozemstva. Uz našu udrugu nastupili su još i dječji zbor „GRDELINI“ – Drniš, PJEVAČKI ZBOR „NEUMA“ – Drniš, KLAPA

DRNIŠ, te pjesnici Frane Bilić i Stipe Grcić uz voditeljstvo našeg poznatog voditelja Mirka Fodora.

matuljiKUU „Miljevci“ svoj posljednji na-

stup u ovoj godini održala je 19. rujna u mjestu Matulji nedaleko od Rijeke. Ovaj nastup u Primorsko-goranskoj županiji upriličen je na poziv vodstva Općine Matulji u okviru programa „Dani kulture“ na kojem su nastupili najpoznatiji muški i ženski zborovi i klape iz šireg područja Rijeke, Opatije i Matulja. Ovom večernjem nastupu prethodilo je hodočašće svih genera-cija naše Udruge svetištu Majke Božje Trsatske na Trsatu u Rijeci gdje je odr-žana sv. misa za našu Udrugu koju je unaprijed najavio naš župnik fra Ivan Vidović. Tijekom sv. mise, prigodom prinosa darova, uručena je već tradi-cionalna miljevačka košara s autoh-tonim proizvodima jela, pića i voća. Nakon sv. mise u krugu svetišta imali smo prigodu zapaliti svijeće i uputiti svoje osobne molitve Gospi Trsatskoj. Prilikom razgledavanja mogli smo se upoznati s poviješću nastanka ovog velikog marijanskog svetišta.

Zahvala dragom fra Šimi samcu

Nažalost, ove godine 28.10. izgubili smo dragog prijatelja, našeg mještani-na i velikog obožavatelja i podupirate-lja naše udruge, fra ŠIMU SAMCA, koji je uvijek s osmijehom na licu i ushićenjem pratio izvještaje našeg djelovanja na svakom Miljevačkom saboru, bodrio nas da ne posustaje-mo i pomagao svojim molitvama svi-ma nama da prebrodimo sve teškoće i probleme u radu udruge. Zahvalni na svemu što je učinio za našu udru-gu čuvat ćemo sjećanje na fra Šimu u našim srcima i molitvama.

Drago Bačić

KUU “Miljevci” svojim nastupima prerasla županijske okvire

24 25

Da je malo mira – kako ga iznjedriti?

Rijeke izbjeglica… Europa stenje! Me-diji danonoćno bom-

bardiraju. Boli glava… Kako zaobići aktualno

i pisati o nečemu banal-nom?

Postoji zavjet. Zašto služe prijatelji? Da im se

ugodi, razveseli… Naime, moj prijatelj Ante Kulušić

– Godina, koji je sam po sebi unikat s kojim me toliko toga

veže (dugogodišnji radni kole-ga), u čestitci za Uskrs mi veli:

„Prika, pročita sam Čevrlju-gu i Murvu, bi li se štogoda moglo napisat o Drlidžiji?“ Jesam li imao izbora? I kad se najmanje nadaš poslože

se sve kockice. Dugo vruće ljeto (kao da mu se nije mo-

gao nazrijeti kraj) baš je bilo po-godno za njegovu pjesmu – moje-ga čvrčka, njegova drlidžiju.

Cvrčak, čvrčak, džidžak, drlid-žija, diplač… nazivi su kukca koji od pamtivijeka obitava na pro-storima unutrašnjosti Dalmacije, Zagore, Priobalja. Prije tri – četiri desetljeća na prostoru Miljevaca obitavale su tri vrste cvrčka. Naj-dominantniji i najveći bio je čvr-čak – drlidžija. Srednja vrsta – tr-bounjski džidžak kojega je bilo u manjim količinama. Minijaturni cvrčak (kopija čvrčka – drlidžije) koji se glasao ciii – ci – ciii, koje-ga je bilo neznatan broj, izumro je otprilike unatrag tri desetljeća, tako da su ostale samo dvije vr-ste. Nekada dominantni čvrčak – drlidžija pomalo gubi bitku u od-

nosu na manju vrstu koji se glasa dži – dži, džidžka.

Drli - liliZašto veću vrstu nazivam

čvrčak – drlidžija? Zato što ga sjeverozapadna miljevačka sela nazivaju čvrčak kao i Promina, Zagora… dok jugoistočna milje-vačka sela imaju jedinstven naziv u svijetu – drlidžija. Vjerojatno zbog toga što se glasa drli – lili.

Da bih opravdao zadnji naziv u nizu moram navesti jedan doga-đaj. Moj rođak Svetina, veterinar u Zagrebu ranih osamdesetih, prvi je put doveo suprugu (mla-du) u svoje rodno selo, promin-ske Pode.

Kolovoz… velika žega. Suša. Lišće i trava dobili su zlatnožutu boju.

Ujutro se ustali, popili kavu i ona se sama odlučila obići raštr-kano selo. Poprilično se zadrža-la. Na povratku kući novopečeni mladoženja je pita: „Šta ti se čini?“ Ona će: „Joj Ante, ovdje ništa ne može opstati osim poskoka i dipla-ča.“

pjesma drlidžija

Držati se naslova a ne spome-nuti djetinjstvo bila bi nepravda prema samome sebi i onima ro-đenim pedeset i neke. Djetinj-stvo… veselo i razigrano. Dojmlji-vo, koje ne bih mijenjao nizašto.

Ljeto… Pjesma drlidžija na sve strane… Ja i stričević Ante – Reća bili

smo u tandemu. Na našu žalost, za vrijeme velikih vrućina svi na-raštaji su poslije ručka odlazili na počinak. Majke bi prikupljale djecu poput pilića, jer su htjele

da im djeca u Gluvo doba budu na sigurnom. Međutim, ja i Reća kao dječaci smo imali svoj ritual od kojega nismo htjeli odustati. Dječačkoj maštariji kao da se nije mogao nazrijeti kraj. Znajući da ćemo se iskrasti, matere su nas posebno uspavljivale. Ta slika mi se duboko urezala u pamćenje. Tri jetrove su se ustajale u svita-nje i svaka od njih bi obavila svoj dio posla na vrijeme (do vrućine), tako da su i one jedva čekale po-podnevni odmor. Nama dvojici punim dječačkog nestašluka i adrenalina teško je padao odla-zak u krevet, ali moralo se.

Sjećam se: Umorno materino lice samo je za sebe govorilo… kose pomalo raščupane od umo-ra i vrućine. Dok me puljala po glavi da što prije zaspem ruka bi joj povremeno nekontrolirano zatitrala. Ja bih krajičkom oka ćirio jer sam znao da će ona ubr-zo zaspati. Lagano se na prstima iskradamo, uzimamo posudice i u Gluvo doba na zvizdanu - u čvrčke. Obično smo odlazili pod-no Njivice (igralište) gdje je bilo puno mladog jasena, omiljeno drvo čvrčku – drlidžiji da otpje-va svoju ariju. Uhvatili bismo tridesetak drlidžija, podrezali im krila i stavili u posudice. Kad bi stigli kući kokoši bi čule pozna-te im zvukove i doslovce bi nas opkolile nestrpljivo čekajući sla-stan obrok. Izvadili bismo ih što prije, doslovce prosuli tako da ih one ne kljucaju nego da ih što brže progutaju. Tada bi slušali par minuta prigušeni „mali or-kestar”. Sa sadašnjeg gledišta to mi izgleda pomalo bizarno, ali u to vrijeme nas dječake je to jako uveseljavalo.

miljevačka pRiča

Kad Drlidžija utihne

prika mojOvo ljeto bi se moglo zapam-

titi kao ekstremno. Od početka mjerenja temperature 1880. god. do danas kolovoz i rujan bili su najtopliji. Iako smo turistička ze-mlja i treba nam dosta sunčanih dana ali što je previše, previše je. Mjesec i pol dana nije pala kiša. Vinogradi i maslinici bili su do-brano pogođeni sušom. Gledao sam čevrljugu u hladu raširenih krila i otvorena kljuna – znao sam tada koja je ura! Mjesec srpanj za mene je poseban. Moj imendan, tehnički… Dana 21. srpnja od-lazim na tehnički pregled auta i taman kad sam prošao Kulušića – Oštariju pogledam na sat: Vrije-me 14 sati – temperatura 40° cel-zija. U trenu sam se sjetio moga prijatelja Ante – Godine i naglas prozborio: „Prika moj, ne čuje se drlidžija tvoj!“

Poznato je da za ekstremnih vrućina i sam cvrčak utihne. Tada se može čuti i prigušena pjesma cvrčka u noći. Ove godine je pre-rano završio s pjesmom. Imam osjećaj da će za nekoliko godina čvrčak – drlidžija biti ugrožena vrsta.

Volio bih da ostane i opstane. Njegova pjesma nam je često u ušima. Moram napomenuti da u ovoj priči poanta nije sam cvrčak, nego upravo njegov naziv, jedin-stven u svijetu.

Zato neka piva, neka čvrči – Drlidžija miljevački.

Ilija Galić

U uskrsnom izdanju najavio sam izradu projektne dokumen-tacije za gradnju Dječjeg vrtića u Drinovcima. Projektna doku-mentacija izrađena je, stajala je 60.000 kuna. Nadamo se da će se gradnja financirati iz europskog fonda za ruralni razvoj u stopostotnom iznosu. Trenutno smo u fazi ishodovanja građevin-ske dozvole kako bi projekt u cijelosti bio spreman za najavljeni natječaj.

Da podsjetim, vrtić je projektiran za korištenje 30 djece razli-čitog uzrasta (1-7 godina života).

Planirani objekt trebao bi sadržavati: dvije jedinice (jedinicu za djecu mješovite jaslične dobi od 12 mjeseci do 36 mjeseci života i jedinicu za djecu vrtićke dobi od navršene tri do sedam godina života), višenamjenski prostor, prostor za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike, gospodarski prostor, ostale prostore te vanjski prostor uz tlocrtnu bruto površinu građevine 400 - 500 m2. Vanjski prostor se planira urediti fiksnim spravama, pješča-nicima, prostorom za igru s mobilnim spravama i rekvizitima te zeleni dio za eko-program.

REALIZIRANI I PLANIRANI PROJEKTI U MILJEVCIMA

GRADNJA DJEČJEG VRTIĆA

U prošlom broju miljevačkog lista najavio sam izgradnju lokalne ceste Miljevački Bogatići- Prominski Bogatići koja je i realizirana.

U projekt je utrošeno više od milijun i pol kuna, a nastavak as-faltiranja navedene trase ide i u sljedećoj godini kad će Miljevci u potpunosti biti povezani s općinom Promina.

U ovoj godini radilo se i na izvlaštenju na području Širitovaca i Karalića, no imovinsko-pravna pitanja još uvijek nisu riješena i usporavaju nastavak rekonstrukcije prometnice Drniš- Roški slap.

Ante Galić

Uređenje ceste

26 27

U Drinovcima, 26. listo-pada 2015., u školi su proslavljeni Dani kruha.

Školska djeca sa svojim razredni-cima i predškolska sa svojim od-gajateljicama, lijepo su spremili i raznim plodovima zemlje i rada ruku čovječjih, ukrasili 8 stolova. Župnik je blagoslovio djecu i plo-dove koje su pripremili.

Najljepšim i najbogatijim pro-glašen je stol četvrtog razreda.

DANI KRUHA U DRINOVCIMA

Sjedim i razmišljam što nama znači kruh. Kruh nije samo namirnica koju svakod-nevno jedemo, nije samo jelo koje kupimo u pekari. Kruh je plod muke i truda i bez nje-ga nema života.

Mnogima od nas, pogo-tovo mlađim generacijama, kruh ne znači ništa posebno - obično jelo koje koristimo u prehrani. Ne slažem se s tim. Smatram da je kruh Božji dar, da povezuje obitelji, vjernike, ljude. Prisutan je u molitvi koju svakodnevno molimo: „Kruh naš svagdašnji daj nam danas.“ Kruh je sveto jelo, simbolizira Tijelo Kristovo.

Puno nas baca kruh ne razmišljajući o svim gladnim ustima koja vape za korom

kruha. Takvima kruh pred-stavlja bogatstvo. Nama ne predstavlja jer ga imamo u izobilju. Baš zato bismo treba-li biti zahvalni i cijeniti to što imamo. Našim bakama i dje-dovima kruh je bio kruna nji-hove muke, truda i rada. Bio je zlata vrijedan jer su morali proći dug i naporan put kako bi nahranili svoju obitelj kru-hom.

Nadam se kako ćemo svi shvatiti što kruh zapravo zna-či i koliko je bitan za život. Prije nego što bacite kruh, sjetite se da na svijetu, još uvijek, ima gadnih ljudi, sjeti-te se molitve: „Kruh naš svag-dašnji, daj nam danas.“

Lucija Malenica,7. razred

Kruh naš svagdašnji

Kruh je Božji dar

Blago danu koji počne mirisima kruha

Mješoviti zbor Gospe od Zdravlja u Miljevcima

Isus je molio svoga Nebe-skog Oca: „Kruh naš svag-dašnji daj nam danas.“ Za-što?

Kruh se smatra Božjim da-rom, izvorom čovjekove sna-ge i života. Znak je zajedniš-tva. Jesti s nekim kruh znak je prijateljstva a dijeliti kruh znak je gostoljubivosti i brat-ske ljubavi. Do kruha je teško doći. Dug je put od zrna pše-nice do kruha, iziskuje veliki trud i napor, veliku ljubav.

Kruh nije samo namirnica koju jedemo svaki dan, to je i Riječ Božja, Riječ upu-ćena čovjeku od Boga. Zato budimo zahvalni Bogu – za duhovni kruh i za kruh koji jedemo, kojega blagujemo svaki dan. Budimo mu za-hvalni na ovome predivnom daru kojega uživamo, na kru-hu, jer… Kruh je blagoslov, kruh je život.

Ovo obilje i bogatstvo našeg stola svjedoči Božju ljubav prema nama, zato lju-bimo Boga kako bismo zaslu-žili kruh za sebe i naraštaje koji dolaze.

Franka Kulušić, 8. razred

Blago danu koji počne mirisima kruha! Ništa tako ne miriše, što god da se skuha. Pekare nas tako mame od ranoga jutra. Oduvijek je tako bilo, a bit će i sutra! Svaki pekar pozna brašna različite vrste. Od njega se prave čuda - da poližeš prste! Kiflice od prhkog tijesta, pogače i pite, mliječne ili voćne štruce, rezane na šnite. Netko više voli krafne, netko štrukle slasne, od najtanjih svježih kora bureke nemasne. Po svemu se posut može šećera il’ soli, sezama il’ origana, netko i to voli… Pekari, k’o čarobnjaci, oduvijek se trude othraniti tim umijećem i djecu i ljude. Zato svatko neka čuje za pekarsko znanje jer baš ono zaslužuje najveće priznanje!

Natali Šarić

Nije rijetkost da mješo-viti zborovi Gospe od Zdravlja iz Splita, na

poziv braće franjevaca provin-cije Presvetoga Otkupitelja, go-stuju u župama koje oni vode. Za članove zborova takva go-stovanja imaju neobično važan učinak. Jednodnevnim izla-skom iz gradske svakodnevice tim se gostovanjima postiže i stvara novo ozračje u kojem se pojedinac iznova doživljava i posebno osjeća. Toplim doče-kom župnika i njegovih vjerni-ka, pjevači dugo pamte i nose u sebi te plemenite dojmove, uvjereni da su na jedan dan bili kod svojih i kao kod kuće. Raspoloženje koje započne s misnim slavljem, a završi uglav-nom veselim druženjem u žu-pnom stanu, bogatom trpezom i radosnom pjesmom, nezabo-ravni su trenuci koji nedvoj-beno djeluju vrlo stimulativno na svakog člana zbora. Neka mi bude slobodno reći da se u nama pjevačima budi osjećaj ponosa biti član takvoga zbora i pripadnosti zajednici Gospe od Zdravlja.

I ovoga puta, na prvu ne-djelju nakon Male Gospe (13. rujna), kada župna zajednica u Miljevcima slavi Gospu od Milosti, a na poziv župnika fra Ivana Vidovića, župski mješo-viti zbor Gospe od Zdravlja iz Splita bio je dionik prethodno opisanog ozračja. Te nedjelje, dakle, u ranim jutarnjim sa-tima, s molitvom na usnama, zaputismo se iz Splita prema Župi Miljevci. Nakon nešto više od jednog sata vožnje, uz čavr-ljanje i ugodnu atmosferu u au-tobusu stigosmo na vrijeme na odredište.

Već u 10.30 sati uz mnoštvo vjernika i po lijepom vremenu što nam ga je Bog podario, for-

mirala se procesija i time nepo-sredno započelo misno slavlje. Pjevajući Gospine litanije i druge prigodne skladbe, odzvanjali su miljevačkim platoom iz svih srca i svih grla pjevača i oku-pljenog mnoštva vjernika ra-dosni zvuci: Sveta Marijo, Sveta Bogorodice - Moli za nas, molitve upućene Bogu po nebeskoj maj-ci Mariji.

Misno slavlje je predvodio naš gvardijan fra Jakov Begonja uz koncelebraciju još petorice svećenika.

Za vrijeme mise zbor je pje-vao sve glazbene točke od ula-zne do izlazne pjesme: Uskli-knite Bogu (J. Vrhovski), Sva sli lijepa (K. Kolb), Divnoj dakle (S. Grgat) i nakon pričesti Aleluja (H. F. Handel). Ovom prigo-dom zbor je izveo misu (Missa simplex) koju je u čast Sluge Božjega fra Ante Antića, a u prigodi pedesete obljetnice nje-gove blažene smrti skladao naš maestro fra Stipica Grgat. Sve glazbene brojeve na orguljama je pratila naša orguljašica s. Zo-rislava Radić, a dirigirao je mae-stro fra Stipica Grgat.

Na kraju mise župnik fra Ivan Vidović ljubazno je zahvalio zboru na njihovu veličanstve-nom pjevanju, što je nazočno mnoštvo popratilo burnim i du-gim pljeskom.

Nakon mise vrijeme je pro-teklo u župskoj dvorani zajed-ničkim druženjem uz svečani ručak i radosnu pjesmu.

popodnevnim satima, nakon što smo se riječju i pjesmom zahvalili župniku i njegovim vrijednim pomagačima na div-nom gostoprimstvu, veseli i puni lijepih uspomena na jedno blagdansko slavlje i jedan lije-pi dan proveden u Miljevcima, krenusmo put Splita.

Zorana Čokljat

28 29

Miljevački dan u Zagrebu

Crkveni župni zbor sa žu-pnikom, 11. listopada 2015., ujutro rano, još za

mraka, krenuo je u pravcu Za-greba malim autobusom tvrtke „Jolly“ iz Šibenika. Cijelo je vri-jeme padala kiša pa nismo mogli brže voziti. Uza svu kišu, vožnja je bila ugodna zahvaljujući profesio-nalnom vozaču Draganu Slavici.

U Zagreb, pred samostan Gos-pe Lurdske, stigli smo oko 10.30 sati. Odmah smo iskrcali sve deli-cije koje smo ponijeli: 20 l vina, 5 kg pršuta i pancete, kašetu grož-đa, 4 domaća sira, 5-6 kg smoka-va, 2 kruha ispod peke, fritule, kolače, šipak i druge sitnice za druženje iza sv. mise u 12. 30.

Svijeta je na misi bilo nešto ma-nje nego obično jer je cijelo vrije-me kišilo, a pojedine zagrebačke ceste bile su taj dan zatvorene

Bože, tebi pjevamo mi, tebi, koji si dostojan svake slave i hvale.

Pjesma i molitva idu sku-pa. Tko pjeva duplo moli.

Stoga, dragi naši župljani, pridružite se našem zboru. Sami smo svjedoci da, kada idemo u druge župe gdje veliki zbor tako lijepo slavi i pjeva, ostajemo oduševljeni.

Zar ne bi bilo lijepo da tako bude i kod nas?

Možemo se i mi pohvaliti našim pjevanjem. Uskoro izlazi CD s nekoliko pjesama našeg miljevačkog pučkog pjevanja.

Bili smo u gostima na Vi-sovcu, u Kljacima, Zatonu i dva puta u Ogorju. Pozvani smo još u dvije župe, ali smo bili spriječeni gostovati. Fra Stjepan, župnik iz Ogorja, pozvao nas je na trodnevno hodočašće u Vukovar, Alj-maš… Svake godine prisu-stvujemo Miljevačkom danu u Gospi Lurdskoj u Zagrebu. Ove godine nam je naš Jolly donirao mini bus i vozača – od srca mu hvala u ime svih nas.

Nama je tako lijepo; Bogu pjevamo, družimo se. Ima li išta ljepše?

Dragi naši, Bog nas je po-slao tu gdje jesmo, tu treba-mo djelovati u zajedništvu i ljubavi. Svojim životom i djelovanjem svjedočimo lju-bav prema našem Gospodi-nu koji neka nas blagoslovi, čuva i umnoži naš zbor.

Sretan i blagoslovljen Bo-žić!

Zbor MiljevciČlanica: Dobra Lovrić

Crkveni zbor Miljevci

Početak studenoga. Toplo popodne.Oko mene posljednja počivališta.Grob do groba u redu se nižuKao da sve posebno lijepo blista.Raznobojno cvijeće privlači pogledeMir se posvuda osjećaIspod nježnih zraka jesenskog suncaLagano titra razigrani plamen svijeća.Crvene, bijele i plave svijećeOne svoju poruku noseNa žarke želje, prekinute planovei njihove nedosanjane snove.Ljudi u tišini dolazeNa usnama molitva tihaZa one kojih više među nama nemaSamo se pokoja suza sprema.Grobovi su kao otvorene knjigeSvaki svoju priču imaImena koja su najdraža zahvalnicai pokoja slika nasmijana lica.

Tama i mir

Tmina me često zove u svoje puste dvore.Mreže splićući novedoziva: tvoje čekaju more. Magnetskom snagom vuče srce što zgrčeno tuče. Dok ono strahom il’ slašću bije, tmina se zlurado smije.Kakvog blaženstva mi milina kad mir se prelije preko tmine! A njegovog vala silina učini strahu da mine.Život budnost uvijek me traži.Jer, od sveg drugog, mir mi je draži.

Branka Skelinzbog održavanja maratona, što je također utjecalo na slabiji odaziv miljevačkom danu.

Misu je predvodio miljevački župnik fra Ivan Vidović.

Na početku je sve pozdravio o. gvardijan fra Mate Matić i zaželio svima Božji blagoslov i lijepo druženje. Župnik je pozvao sve prisutne na slobodu za Boga, tj. biti istinski kršćanin znači već sada s Isusom Kristom biti dioni-kom vječnoga života i ne dopusti-ti da nas veže bogatstvo ni zemalj-ske vrijednosti.

Pjevanje su vodili naši pjevači s Miljevaca, a za orguljama je bio fra Mario Lemo, bogoslov s Visovca.

Na kraju mise župnik je izvije-stio o događanjima u župi Miljev-ci u protekloj godini. Nakon mise slijedilo je ugodno druženje i do-mjenak u samostanskoj dvorani župe Gospe Lurdske.

Bude se davne uspomeneIz ranog djetinjstva mogaNa prošle i sretne daneNa sve drage i meni znane.Mjesto susreta upravo je ovdje.Tu se stari prijatelji i rođaci nađuStiskom ruke i poljupcem blagimPrekopavaju po uspomenama davnim, dragim.Polagano nestaju i zadnje zrake suncaJoš lakše noć tiho padaOstavljam mjesto susreta našihLaganim korakom koračam sada.Do ponovnog susreta s njimaU nebeskom beskraju plavomU zvjezdanim tihim noćimaTamo gdje ljubav gleda drugim očima.

Ljiljana Galić

MJESTO SUSRETA

Miljevačkom listu fotografiju 5 razreda iz školske godine 1961./62. Dostavio je Mate Bubalo. Na fotografiji je prepoznao: Razrednicu: Lovorku o učenike:i: Bubalo Mate, Bubalo Anka, Grabić Mate, Vatavuk Ante, Lalić Jakov, Vranjković Ante, Vatavuk Lovro, Peri-šić Marija, Vatavuk Neda, Bačić Marija, Grabić Dalibor, Pilić Marija.......

Petaši 1961/62.

30 31

Blagdan Gospe od Milosti svečano je proslav-ljen u nedjelju 13. rujna 2015. u našoj župi. Vjernici su se za ovaj blagdan pripremali tri

dana – trodnevnicom koju je predvodio fra Jakov Begonja, gvardijan Gospe od Zdravlja iz Splita.

Na sam blagdan posebno je bilo svečano na ju-tarnjoj sv. misi koju je također predvodio fra Ja-kov. Misnom slavlju prethodila je i tradicionalna procesija s Gospinim kipom, a nosile su ga djevoj-ke u narodnim nošnjama. Uz mnoštvo Božjeg na-roda u procesiji je koračalo, uz domaćina, župnika fra Ivana Vidovića, i petorica svećenika koncele-branata i kulturno-umjetnička udruga „Miljevci“ u narodnim nošnjama svojih predaka, te mješoviti zbor Gospe od Zdravlja iz Splita koji je predvodio pjevanje, na opće oduševljenje svih vjernika.

Riječi zahvalnosti Bogu i dragoj Gospi i riječi nade upućene svima prisutnima od našeg propo-vjednika fra Jakova silazile su u srca vjernika.

Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio pri-sutnim svećenicima, propovjedniku, pjevačkom zboru i svim vjernicima i pozvao ih sve na „gu-sternu“…

Proslava blagdana naše zaštitnice “Gospe od Milosti” Dana 17. svibnja

proslavili smo prvu sv. Pričest u

našoj župi. Tako se već u 10 sati skupilo 12 djevoj-čica i dječaka pred žu-pnom kućom sa svojim roditeljima i rodbinom. Dan je bio prekrasan, a na licima djece i njihovih roditelja vidjela se ra-dost, ali i sabranost. Svi su bili nekako razdraga-ni od velikog dana. Od župne kuće se formirala procesija prema crkvi, a slavlje je predvodio fra Josip Gotovac, ekonom Provincije Presvetog Ot-kupitelja iz Splita, jer naš župnik to nije bio zdrav-stveno sposoban. Mladi naše župe su predvodili pjevanje preko sv. Mise, a sami prvopričesnici su pjesmama i recitacijom aktivno sudjelovali u

svome slavlju dok je fra Josip potaknuo djecu da svakodnevno čeznu i že-đaju za Isusom živim u srcu. Jedino povezani s njim i hranjeni Kruhom živim bit će sretni i ra-dosni u životu. Na kraju mise došao je i o. župnik u crkvu i čestitao veliki dan, posebno prvopriče-snicima i njihovim obite-ljima.

prvopričesnici:Lara BačićBartol BilićIvana IvićAnamarija KarloFilip KulušićDanijela LovrićMarko LovrićAnte MalenicaEma PerišićNikola VatavukRoko VatavukJosip Vlaić

Prva sv. Pričest 2015.

U povodu početka nove školske godine, đaci i nastavnici osnovne škole u Drinovcima su-djelovali su na misnom slavlju u crkvi Presv.

Imena Isusova održanog 7. rujna 2015. u 8.30 sati.Misno slavlje, sa zazivom Duha Svetoga, pred-

vodio je o. župnik fra Ivan Vidović pozdravivši sve nazočne, a posebno prvašiće, zaželjevši im dobar početak i uspjeh u novoj školskoj godini, kao i Božji blagoslov. U ovoj školskoj godini u Drinovcima ima-mo 63 učenika.

Početak nove školske godine 2015./16. u Drinovcima

Na Širitovcima smo 29. lipnja 2015. svečano proslavili Dan sv. Petra i Pavla. Dan je bio ugodan. Sv. misa je tradicionalno počela procesijom oko groblja. Iako je bio ponedjeljak, skupio se lijepi broj štovatelja naših zaštitnika. Misno je slavlje predvodio fra Joso Jukić iz drniškoga Gradca.

Fra Joso nas je potakao da se ugledamo u Sv. Pe-tra i Pavla koji su bili stupovi kršćanstva te i mi po-stanemo tako čvrsti u vjeri da možemo biti primjer i poticaj mladima.

Sv. Petar i Pavao

Prvašići 2015./2016. sa župnikom i učiteljicom

Učenici, nastavnici i roditelji na misi

Bog je svjetlost životarođenja, od početka našeg života.

On je tu, za mene, u tuzi, u radosti, u ljubavi, u nemoći i tjeskobi. Kad sam tužna i nemoćna, utje-hu nađem u molitvi. Kad sam sretna zahvaljujem Mu i dičim Ga. Znam da je Njemu dovoljno samo da imam osmijeh na licu i zadovoljstvo u srcu.

Zbilja nema takve lju-bavi kao što je Božja. On

je žrtvovao svog sina kako bi spasio nas ljude, kako se ne bismo „ugušili“ u grije-sima ovoga svijeta. Ne po-stoji nitko tako milosrdan i darežljiv kao što je On. Da-rovao nam je samoga sebe.

Jednostavno ne mogu vjerovati da su neki ljudi tako uobraženi i sebični da niječu Njegovo postoja-nje. Također sam tužna jer neki koriste Božje ime kao opravdanje za smrt i nasi-lje. Bog živi u svima nama iako to neki ne prihvaćaju.

Kako oni žive? Što je nji-ma cilj u životu?

Bez obzira na sve, ja duboko vjerujem u Nje-ga i zahvalna sam Mu na dobroj i brižnoj obitelji i iskrenim prijateljima. Mislim da ne postoji do-voljna zahvala za Njegova dobra djela.

Činjenica je - Bog jest i uvijek će biti dio nas i naših života. Prema tome „Bog sja, treperi, miriše i šušti“ za nas.

Darija Dželalija, 7. razred

Svaki čovjek ima po-trebu za nekim tko će ga saslušati, utješiti, pomoći mu. Jedini koji je uvijek uz nas je Bog.

Bog je moj najveći oslonac u životu. On je moj prijatelj, brat, rodi-telj, kada god Ga zatre-bam. On je svo svjetlo i sva dobrota ovoga svije-ta. Ne treba Ga tražiti u novcu, u zlatu, srebru. Bog je u nama od našeg

32 33

oD Gospe Do Gospe 2015.Dobro poznat sadržaj športskih i zabavnih igara od „Gospe do

Gospe“, sastavljen je od turnira veterana, mladih, turnira balota, šijavice, kartanja, potezanja konopa, te revijalnih susreta milje-vačkih gospođa i gospođica, no ove godine revijalni susreti cura i žena obuhvatili su ekipe susjednih sela. Turnir od „Gospe do Gospe“ otvoren je 3.8.2015., svečanim govorom gradonačelnika grada Drniša, gosp. Josipm Begonjom, sa utakmicama veterana i mladih. Sve utakmice tokom turnira sudili su Zdravko Perica i Zoran Kozić.

malonogometni turnir – veterani miljevačkih selaekipe: ključ karalići kaočine 1 Drinovci Brištani Širitovci kaočine 2

vet

eRa

ni

Mirko Kulušić - Riba Nikica Puljić Zlatko Kulušić Tomislav Malenica Davor Bačić Željko Lovrić Vinko VlaićSlavko Dželalija Zvonimir Puljić Ante Bašić – Mafo Ivica Bačić Ante Gverić Duje Vranjković Nediljko VlaićMarko Kulušić Drago Stojanović Ante Bašić Marko Bačić Branko Gverić Ivica Lovrić Damir VlaićŽarko Malenica Zdravko Stojanović Ivica Bašić Dragan Ivić Tome Perišić Joško Vranjković Božo VlaićJosip Dželalija Paško Stojanović Željko Bašić Boško Ćoraš Mario Samodol Ivica Lovrić Miro VlaićKrešo Malenica Željko Stojanović Nediljko Bašić Krešimir Radaš Tomislav Runjić Zdravko Lovrić Radomir VlaićAnte Malenica Ante Đuka Skelin Milenko Vlaić Zoran Kozić Ivica Samodol Marko Bubalo Ivan VlaićAnte Kulušić Rajko Stojanović Ante Kulušić Ivica Ivić Branko Lovrić Mario Vlaić

Damir Pulić Ante Kulušić – Čkaro Dragan Ivić Branko VlaićJosip Stojanović Željko Kulušić Ivica Ivić Denis Vlaić

Prvaci u malonogometnom turniru veterana je ekipa Kaočina 1, drugo mjesto osvojila je ekipa Ključa. Pehar za najboljeg golmana veterana osvojio je Milenko Vlaić. Pehar za najboljeg strjelca veterana osvojio je Mirko Kulušić – Riba.

TURNIR SPORT

malonogometni turnir – mladi miljevački selaekipe: Širitovci karalići Brištani Bogatići ključ kaočine Drinovci

mla

Di

Antonio Lovrić Ante Karlo Antonio Kisić Ante Galić Antonio Kulušić Ivica Bašić Ante MalenicaDomagoj Lovrić Ante Pulić Ante Pletikosa Ivan Galić Domagoj Vukorepa Frane Ivić Antonio MeštrovićIvan Lovrić Ante Đuka Skelin Darko Sušić Ivo Duilo Dario Kulušić Hrvoje Vlaić Ivan BačićIvan Lovrić Ivan Puljić Damir Sušić Marko Galić Ivan Kulušić Krešimir Malenica Mate BačićHrvoje Lovrić Marin Puljić Ivan Perišić Mate Galić Hrvoje Kulušić Niko Vlaić Mihovil SkelinHrvoje Lovrić Mario Puljić Ivan Pilić Mario Galić Filip Malenica Zvonimir Malenica Josip MalenicaMarko Vranjković Zvonimir Pulić Frane Šostera Tomislav Galić Tomislav Kulušić Zvonimir Kulušić Petar MalenicaMario Lovrić Marko Kisić Šime Galić Milenko Vlaić Paško IvićPetar Lovrić Mate Bačić Šime IvićFilip Lovrić Vice Bačić

Prvaci mladih u turniru od „Gospe do Gospe“ su Širitov-ci, koji su u finalu igrali protiv Ključa, a treće mjesto osvojili su Drinovci koji su pobjedili ekipu Brištana. Za najboljeg strijelca turnira proglašen je Filip Maleni-ca sa ukupno 9 pogodaka, a pe-har za najboljeg golmana mladih osvojio je Mario Lovrić.

Prvaci mladih do sada: Ka-očine 2005., Kaočine 2006., Brištani 2007., Bogatići 2008., Bogatići 2009., Ključ 2010., Širi-tovci 2011., Karalići 2012., Kara-lići 2013., Karalići 2014., Širitov-ci 2015.

BALOTE: Prvo mjesto u balo-tama osvojila je ekipa Drinovaca

1 (Zoran Kozić, Tome Bačić, Dra-žen Tetlo, Stipe Malenica), dok drugo mjesto osvojila je ekipa Drinovaca 2 (Tomislav Malenica, Marko Bačić, Ivica Bačić, Ivica Skelin).

ŠIJAVICA: Prvaci u šijavici su Bogatići (Zdravko Galić i Ante Galić), drugo mjesto osvojili su

Drinovci (Ivica Bačić i Pajo Bačić). KArTE: Pobjednici u karta-

nju su Karalići 1 (Josip Vatavuk i Damir Vatavuk), drugo mjesto osvojili su Karalići 2 (Irena Pulić i Josip Puljić).

POTEZANJE KONOPA: Po-bjdenici u potezanju konopa su Kaočine 2, dok drugo mjesto osvojili su Karalići.

34 35

Revijalni susReti cuRa i Žena

cuRe

miljevci - sjever miljevci - jug Drniš

Žen

e

miljevci Drniš

Anamaria Duilo

Ana Marija Ćoraš

Kata Pandža Maja Bačić Biserka Marin

Antonija Vatavuk

Petra Kulušić Anđela Senjak

Jelena Bačić Anđela Marin

Kristina Burić Matija Dević Kristina Ramljak

Dijana Dželalija

Iva Jelčić

Ana Stojanović

Lucija Pletikosa

Anamarija Slipčević

Jasminka Kulušić

Milanka Pranić

Barbara Pulić Marija Dželalija

Lucija Tošić Mirjana Bačić Dijana Ćoraš

Irena Pulić Stela Bačić Nikolina Klepo

Helena Lovrić Jagoda Radeljak

Marija Galić Ana Perišić Ivana Mihaljević

Lucija Puljić Mateja Buriša Jadranka Patiera

Pobjednice u revijalnom susretu cura su cure Drniša, drugo mjesto osvojile su cure Miljevaca – sjevera. Prvo mjesto osvojile su žene Miljevaca.

Antonija Vatavuk

TURNIR SPORT

Uređenje penjačkih staza, tra-se za kanjoning, šetnice, vidiko-vaca, zip linea dugačkog čak 1,4 kilometra, te uređenje parkinga, ušli su u završnu fazu.Tako bi kanjon Čikole uskoro mogao postati prvorazredna atrakcija adrenalinskog turizma. Cijeli projekt vrijedan je oko 630.000 eura, a najvećim dijelom financi-ra se iz Strukturnih fondova Eu-ropske unije.

U okviru projekta na loka-cijama u kanjonu rijeke Čiko-le održan je trening vodiča za kanjoning i slobodno penjanje. Polaznici koji su uspješno za-vršili trening upoznali su se sa znanjima i vještinama potrebnim za vođenje organiziranih grupa u adrenalinskom turizmu.

Tijekom trodnevnog kampa, stručnjaci su osmislili i opremili više od 40 penjačkih smjerova,

u skladu s najvišim sigurnosnim i penjačkim standardima te se obavilo i sigurnosno opremanje 10 kilometara duge kanjoning staze.

Uz aktivnosti uređenja penjač-kih smjerova, u tijeku su inten-zivni radovi koji će atraktivni, ali široj javnosti dosad nepoznati kanjon Čikole pretvoriti u prvo-razrednu atrakciju adrenalinskog turizma. Oni uključuju izgradnju šetnice, dva vidikovca i uređenje parkirališta za prihvat posjetite-lja.

Posebnu atrakciju predstavljat će 1,4 kilometra dug zip line ko-jim će se posjetitelji prebacivati s jedne strane kanjona na drugu i postupno spuštati prema rijeci.

Osim spomenutih aktivnosti u sklopu projekta označena je, ali ne i dovršena biciklistička staza u dužini pedesetak kilometara.

Kanjoning u Čikoli

36 37

Trčeći sa svojim tatom po livadi, sve što bi vidjela pitala je što je to, što je to i tako u nedogled, ona je bila tako mala da je morala sve upo-znati. Joj Bože, pomisli otac, tre-bam biti strpljiv za sva ta pitanja, jer me još čeka puno toga. Pomi-slih: a zašto, a zašto, a zašto, a kada postaneš veća reći ćeš: „a tata ti se u to ne razumiješ, ti to ne znaš, ti si staromodan.“ Ali šalu na stranu, Ema je mala i mora upoznati sve oko sebe.

Otac se zapričao s nekom gospo-đom koja je isto dovela svoje dijete na livadu, kad najednom, Ema je nestala. Ema! Uplašeno povikne otac: „Gdje si?” „Tu sam”- plačući reče Ema. „Zašto plačeš?“ - upita otac. „Znaš, trčala sam za onom bijelom pticom“ - jasno ona nije znala da je to leptir – „ptica je stala na grm kraj ove vode, kad sam je htjela uhvatiti grm mi je bacio kapu u vodu pa ju je voda odnijela do-lje u šumu.” „Pusti sada to, nemoj plakati kupit će ti tata drugu kapu, mama nas zove na ručak.“ „Tata ka-kva je to voda kraj livade?,“ upita Ema. „To je potok” kaže otac.

Sljedeći put kad su došli na liva-du da se poigraju i uberu cvijeće za mamu, prije ručka, Ema je odmah potrčala do potočića. Potočić je ži-vahno žuborio, a kroz guste grane šumarka probijale su se sunčane zrake, tako da je svjetlucao kao u nekoj bajci i u tom času kao da čuje neki čudni glas, ili joj se to pričini-lo, ili je to plod njezine mašte.

„Ema” - tiho joj reče potočić - „oprosti što sam ti prošli put od-nio kapu.” „Ne smeta” - kaže Ema - „kupio mi je tata drugu, sve sam ti oprostila.“

„Prošlu subotu gledao sam te kako plačeš i bilo mi te je jako žao. Moraš dobro paziti kako hodaš jer bi mogla upasti u moju vodu , a to ne bi bilo dobro. Znaš, ja sam ti isto ponekad tužan, neki zločesti ljudi bacaju u moju vodu razne stvari,

boce, čaše, stare cipele, šporete, stare frižidere i ako tako nastave moja voda neće valjati za piće.”

„Oprosti” - kaže Ema - „tko pije tvoju vodu?”

„Gore iz mog izvora ide voda u tvoj stan kroz cijevi pa je piju ljudi, po noći zečevi, lisice, sove, srne a ponekad navrati i vučko, ali nemoj se bojati, on dolazi samo po noći.” „Potočiću” - obrati mu se Ema - „kad porastem, ja ću stalno čistiti tvoju vodu.” Zatim bi mu tepala kako je lijep i kako svaki dan veselo žubori i kako uveseljava svu djecu na livadi.

Sutra ujutro tata je probudio Emu i odvezao ju na more djedu i baki. Cijelo ljeto se igrala na moru i sunčala a djed ju je naučio i pliva-ti. Na kraju ljeta jedva je čekala da dođe u Zagreb na svoju livadu da se pohvali svom potočiću kako se više ne boji da će upasti u njegovu vodu jer ona znade plivati.

Ema se vratila u Zagreb i brzo došla na livadu da vidi svoj potočić, ali potočić nije došao. Ema je bila tužna i nije znala što se to događa. „Tata, zašto nema potočića, gdje je nestao?” „Potok je presušio” - kaže otac - „jer cijelo ljeto nije padala kiša.” „A zašto nije padala kiša, a zašto ovo, a zašto ono?“ i tako une-dogled. Tata joj je sve potanko obja-snio: „Ema nemoj biti tužna, sad će uskoro jesen i kad padnu prve kiše naš će potok opet nabujati kao i prije.“

Nakon tako uzbudljivog dana, došla je večer, Ema je oprala zube i otišla spavati. Otac joj je prije spavanja ispričao neku staru priču koju je njemu pričao njegov otac a koju je ona jako voljela slušati. Kad gle čuda, velike kapi kiše počele su lupkati o prozor Emine sobe. Ema je uzbuđeno slušala i veselila se jer će njezin potočić opet doći na liva-du!

Ivan Bačić

kRŠteni12. 4. – 15. 12. 2015.

“Tko se ne rodi nanovo, odozgo ne može vidjeti kraljevstva Božjega!”

5. 12. travnja:Marijela-Ana Bačić, kći Tomislava Josipa i Carina r. Schmidt6. 7. lipnja:David Bačić, sin Mate i Martine r. Paić7. 13. lipnja:Šime Skelin, sin Zvonimira i Marijane r. Jurić8. 26. srpnja:Anna Leah Kulušić, kći Ivana i Anne-Marie r. Paić9. 8. kolovoza:Marko Malenica,sin Šime i Zrinke r. Čipčić10. 13. rujna:Anica Kozić, kći Gorana i Ivane r. Mazalin11. 4. listopada:Matej Perišić, sin Šime i Ivane r. Skorić12. 25. listopada:Marko Ivić, sin Blaženka i Tine r. Ževrnja13. 31. listopada:Marijana Kulušić,kći Andrije i Sanje r. Iličković14. 22. listopada:Sara Stojanović,kći Stipe i Antonije r. Laštre15. 29. listopada:Antonia Perišić,kći Stipe i Nikoline r. Bačić“Učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga!”

pReminuli 25. ožujka – 10. prosinca 2015.

“Ja sam uskrsnuće i život, govori Gospodin, tko u mene vjeruje neće umrijeti nikada.”15. 25. ožujka: Mate Kulušić u 93. g.16. 3. travnja: Petar Stojanović u 85. g.17. 3. travnja: Milka Bačić r. Ivić u 85. g.18. 10. travnja: Manda Dželalija r. Stojanović u 94. g.19. 16. travnja: Joso Mazalin u 86. g. 20. 29. travnja: Manda Bubalo r. Lovrić u 92. g.21. 10. svibnja: Ante Skelin u 78. g.22. 25. svibnja: Danica Skelin r. Višić u 83. g.23. 11. lipnja: Kata Galić r. Perišić u 86. g.24. 4. srpnja. Marija Galić u 94. g.25. 7. srpnja: Ana Vlaić r. Šarac u 93. g.26. 17. srpnja: Dragica Ivić r. Periš u 74. g.27. 20. srpnja: Manda Galić r. Bačić u 86. g.28. 23. srpnja: Kata Vlaić r. Čupić u 88. g.29. 27. srpnja: Milka Malenica r. Kulušić u 87. g.30. 1. kolovoza: Stana Karlo r. Vatavuk u 90. g.31. 20. kolovoza: Manda Malenica r. Ivić u 94. g.32. 5. rujna: Mirko Ivić u 72. g.33. 14. rujna: Šime Vranjković u 63. g.34. 27. rujna: Mirjana Skelin r. Dujić u 43. g.35. 23. listopada: Ljilja Bačić r. Milković u 48. g.36. 25. listopada: Ante Mamut u 76. g.37. 28. listopada: Zdravko Kulušić u 63. g.38. 28. listopada: Fra Šime Samac u 70. g.39. 5. studenoga: Frane Samac u 79. g.40. 7. studenoga: Milka Galić u 80. g.41. 18. studenoga: Mile Vlaić u 94. g.42. 2. prosinca: Ante Stojanović u 81. g.

Pokoj vječni daruj im Gospodine. I svjetlost vječna svjetlila njima.

Počivali u miru. Amen.

vjenčani u 2015. godini“Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja!”25. travnja, Širitovci:

Marko Brakus i Marina Stojanović2. svibnja, Širitovci:

Ante Pulić i Nikolina Marjanović4. srpnja, Drinovci:

Jakov Parat i Antonia Ivić25. srpnja, Širitovci:

Boško Parać i Kristina Karlo12. rujna, Drinovci:

Josip Ercegovac i Andrea Samodol3. listopada, Drinovci:

Frane Zoričić i Mirela Knežić4. listopada, Drinovci:

Šime Perišić i Ivana Skorić9. listopada, Drinovci:

Boško Baltić i Marijana Kisić12. prosinca, Drinovci:

Nikola Bilušić i Diana Malenica“Nisu dvoje, nego jedno tijelo!”

Dječja pRiča

Potočić i Ema

Bog, moja ljubav, radost, moje sve. Daje mi snagu, voli me, štiti me i pruža mi potporu. Bog je moj otac. Ja se uzdam u Boga i vjerujem Mu. Sve svoje misli, molitve, emocije, predajem Nje-mu. Kada mi je teško, molitva mi pomaže. Kada sam radosna i zadovoljna, zahvaljujem Mu na svemu. Kada radim neke bitne ko-rake u životu, radim ih s osmijehom na licu jer znam da je Bog uz mene. Bog uvijek oko mene sja, treperi, miriše i šušti. Ne samo oko mene, već oko sviju nas. Najljepše je pone-kad biti sam, malo razmišljati, razgovarati s Bogom. On je naš otac, prijatelj, učitelj koji nas, što god učinili, neće napustiti. Voli nas i ljubi i Njegova je ljubav beskrajna. Sjetite se kako je poslao Isusa da spasi svijet. Sjetite se duge, Božjeg obećanja. Sve je to Gospo-din napravio za nas, za svoju djecu. Onaj tko nema Boga u sebi, prazan je čovjek. Bog je Taj koji ispunjava naš život. Uz nas je u sva-ko doba dana, smiješi nam se i pruža nam ruke kada padamo. Bog meni predstavlja do-brotu, ljubav, toplinu, mudrost i druge pozi-tivne stvari u životu. „ U Bogu mom je snaga moja sva, On je Taj što zgazi neprijatelja.“ Vjerujte Gospodinu i uzdajte se u Njega. Ljubite Ga kao što On ljubi vas. Nema stvo-renja koje oprašta sve grijehe i čija je ljubav toliko jaka. Meni je Bog život.

Lucija Malenica,7. razred

Bog je svjetlost života

38 39

Dobrovoljni prilozi Vlatko Skelin 200 knJoso Galić 200 knNiko Galić 100 knAnka Blažanović 100 knDanira Skelin 200 knŠime Samodol 200 knDrago Jurašin 100 €Josip Grabić 200 knMilan Karlo 200 knAnđa Puljić 150 knMarija Duvančić 200 knKatica Skelin 200 knAnte Mazalin 150 knManda Sunko 200 knLjilja Galić 150 knMirjam Čurić 300 kn

Za list miljevci:Marija Milas 200 knIvica Ivić 200 knSeka Tomić 100 knŠime i Marica Badžim 100 AUDS. Samodol 100 knA. Skelin 50 €Šime Gverić 200 knAnka Bašić-Bulat 100 CADNeda Bačić-Crljen 100 CADJakov Skelin 100 CADMara Bačić ud. Šime 100 CADAnka Bulat Vranjković 100 CADMarija Milas 200 knIvan Bačić 500 knMarija Džoja 200 knMarko Grabić 100 €Vid Lalić 500 knBranko Benković 500 knŠime Vranjković 100 CADLjubica Samodol 50 €Ante Perišić 300 knNeda Mudronja 100 knAnte Malenica 200 knAnte Čipčić 200 knBožena Svetec 100 knIvan Šostera 50 knN.N. 200 knZdravko Vlaić 200 knVedran Vlaić 200 knAnka Kulušić 100 kn

Za cRkvu:Eugen Bacich 200 USDMario Bašić 200 knIvan Lovrić 200 knAnte Čipčić 500 knMate Malenica Đišin 400 knTomislav Bačić 100 €Marija Rihter 300 knMarija Vatavuk 100 knIvanka Ivić 200 knTonka Vlaić 200 knMile Galić Mileško 300 knJoso Bačić Franin 50 €Niko Kulušić 100 CADNediljko Vranjković 200 knŠime Vatavuk 1 000 knAnđelka Galić 200 knFrane Samac 150 knN.N. 200 knAnka Bulat-Vranjković 200 CADIvan Bačić 500 knZdravko Lovrić 200 knIvan Duilo 250 knJakov Dželalija 150 knIlija Dželalija 100 knMarija Skelin 100 knMarko Grabić 100 €Ante Samodol 50 €N.N. 200 knMarija Skelin ud. Krste 200 knVid Lalić 1 000 knMilica Samodol 400 knAna Kulušić 50 knVedrana Žaja 200 knBožena Svetec 100 knJoso Gverić 100 knIvan Šostera 100 knJosip Šostera 100 knZvonimir Vlaić 200 knAnka Kulušić 150 knIvan Sušić 100 knMarko Vlaić 150 knIvica Vlaić 200 knPaško Skelin 200 knAnte Vlaić 100 knJandre Vlaić 150 knMarica Gavran Skelin 100 knŠime Skelin 400 kn

Ivan Sušić 100 knNeda Barišić 100 knIvan Samodol 200 knPaviša Kulušić 100 knSenija Sunko 100 knŠime Skelin 100 knNeda Grubišin 100 knJoso Pletikosa 100 knDanira Skelin 100 knZdravko Kulušić 100 knMate Grabić 200 knBranko Bačić 100 CADDrago Jurašin 20 €Ana Karlo 200 knJosip Galić 40 knPile Bačić 100 AUDZvonko Lovrić 100 knČasna s. Hijacinta Bačić 100 knMirjam Čurić 100 knAna Lalić 100 kn

Umjesto cvijeća na sprovodu:Pok. Manda Dželalija 1900 knPok. Manda Bubalo 2150 knPok. Kata Vlaić 100 € i 150 knPok. Manda Malenica 700 knPok. Mirko Ivić 2 00 knPok. Ante Mamut 200 kn

Brištančani za ogradu na groblju (23 m):Josip Samodol Joldžan 200 knMate Deronja 200 knAnte Samac pok. Jose 200 knFrane Samodol 200 knIvan Samodol Ićo 200 knAnte Samodol Toneško 400 knAnte Samac pok. Mirka 500 knJere Bačić pok. Mate 300 knPaško Bačić pok. Ante 300 kn

Pozivam i ostale na odaziv! Hvala!Cijena kovane ograde je 27. 000 kuna.Sanirana je vlaga na zvoniku crkve Imena Isusova u Drinovcima. Cijena radova je 20. 000 kuna.

Krist nas uči: „Ljubite jed-ni druge kao što ja ljubim vas.“ Zato, dragi naši, po-

stoji Caritas i u našoj župi. Bogu hvala, evo već 15 godina njegova djelovanja. Stoga je održana iz-borna skupština i izabrano novo vodstvo u sljedećem sastavu:

Dobra Lovrić - ravnateljicaSlavka Galić – zamjenica ravnateljiceradmila Lovrić – blagajnicarosanda Puljić – zapisničarkaNedjeljka Duilo – članicaSnježana Lovrić – članicaMarija Kulušić – članicaružica Kisić – članicaMarica Pulić – članicaDijana Puljić – članica

Da rad našeg Caritasa nije pro-šao nezapaženo, mogu posvjedo-čiti mnoge obitelji, posebno one kojima su bila potrebna ortoped-ska pomagala, kreveti, kolica, pelene i jednokratne novčane pomoći.

Često posjećujemo starije po kućama, donosimo lijekove…

Čvrsta vjera i dobra djela sve probleme rješavaju

15 GoDina miljevačkoG caRitasa

Dom za starije u Oklaju posjećujemo s punim košarama fritula, kolača i drugoga, a sve to pripremaju naše vrijedne članice. Lijepo nas prime i ugoste, a rav-nateljica je oduševljena našom gestom. A tek naše bake… Svima vratimo osmijeh na lice. One nas samo blagoslivljaju i pitaju kada ćemo opet navratiti. Dragi naši, ne možete ni zamisliti kakav je osjećaj kada nekoga tako obradu-ješ.

Imamo veliku podršku šiben-skog i kninskog Caritasa. Bogu hvala na takvim ljudima! Što god da nam treba - iziđu nam u susret. Jabuke i mandarine – donacija Caritasa i Crvenog križa – dijeli-li smo svima ispred crkve poslije mise, a članice su i vozile po seli-ma. Od srca im hvala u ime svih nas!

Naše pakete dobiva 30-ak obi-telji (nažalost samo 2 puta godiš-nje zbog manjka sredstava za mje-sečne donacije). Sve što dijelimo dopremamo iz Šibenika.

ZahvaleOvim putem zahvaljujemo

svim našim župnicima s ko-jima smo surađivali i koji su nas u svemu podržavali, uklju-čujući i sadašnjeg župnika fra Ivana. Posebno zahvaljujemo za financijsku podršku kada nam se pokoja obitelj obrati s tom potrebom. Zahvaljujemo i svim našim župljanima koji su na razne načine pomogli ljudi-ma u poplavljenim područji-ma. Često od njih tražimo po-moć za pučke kuhinje. Svaka naša baka dade po koje jaje ili nešto iz vrta, skupi se toga, sve dobro dođe.

Posebno hvala i svim našim pekarima, svaki Uskrs nam daruju pogače za naše korisni-ke.

Dragi Miljevčani, rasuti po cijelom svijetu, pozivamo i vas da nam pomognete u daljnjem djelovanju. Svi koji možete i želite pomoći, prema svojim mogućnostima – olakšajmo našim obiteljima koje su neza-poslene i školuju djecu, kao i starijima i bolesnima.

Novčane iznose možete uplatiti na žiro-račun naše župe, s napomenom „za Ca-ritas“ a za druge donacije ili potrebe obratite se našim čla-nicama ili župniku. Unaprijed hvala!

Dragi naši, ostanimo sjedi-njeni u pomaganju i molitvi. Čvrsta vjera i dobra djela sve probleme rješavaju. Budimo jedno srce i jedna duša. Neka nas Gospodin blagoslovi i čuva na svakom našem putu ma gdje god bili.

Sretan i blagoslovljen Božić!

Caritas MiljevciDobra Lovrić, ravnateljicaKontakti: 098 934 0965 Dobra Lovrić022 882 055 župni uredcaritasmiljevci42@gmail.comŽiro-račun: Župa Imena Isusova MiljevciIBAN: HR8724110061120003395napomena: za Caritas

40 41

MILJEVCI • glasilo župe Imena Isusova • Miljevci

List izlazi povremeno, uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.Narudžbe, priloge i doprinose slati na adresu: Župni ured Miljevci, 22324 DrinovciKunski račun: Župa Imena Isusova Miljevci IBAN: HR8724110061120003395 Jadranska banka d.d. ŠibenikList se održava dobrovoljnim prilozima vjernika

ISSN 1331-6710Izdavač: Župni ured Miljevci; 22324 Drinovci; Ulica dr. Franje Tuđmana 20

Urednik: Fra Ivan Vidović; TeI: 022/ 882-055; Mob.: 099/ 8211429

DuHovna oBnova u „taBoRu“Od 7. do 10. travnja 2016.Naša župa organizira duhovnu obnovu u Taboru (Samobor)

7. – 10. travnja 2016. godine.Molim sve zainteresirane da se što prije prijave kako bismo na

vrijeme rezervirali smještaj i prijevoz. Troškovi prijevoza i smještaja (puni pansion) iznose oko 550 kn. 200 kn se uplaćuje odmah kod prijave.

Toplo preporučujem. Fra Ivan

SAKRAMENTI: kRŠtenja: Mole se roditelji da prijave svoje dijete za krštenje najkasnije 3 tjedna prije samog krštenja koje se redovito obavlja preko sv. mise ili u dogo-voru s roditeljima.

vjenčanja: Mole se za-ručnici da se prijave za vjenčanje najkasnije 3 mjeseca ranije, kako bi se sve pripreme mogle obaviti u miru i bez napetosti. Tečaj priprave za brak je obvezan. Vjenčanje se redovito obavlja preko sv. mise prema dogovoru s mladencima. Tko nije kršten na Miljevcima, treba donijeti krsni list župe krštenja i potvrdu matičara.

pRva sveta pRičest: Održat će se u svibnju 2016.g. Ove godine pripremamo 11 djece za taj sakrament.

kRiZma: Krizma će biti u svibnju 2016. g. Za ovaj sakra-ment priprema se 17 priprav-nika.

ispovijeD: Prigoda za sv. ispovijed je svake nedjelje i blagdana prije mise kao i petka prije mise u 18 sati. Božićna ispovijed biti će 20. prosinca 2016. u 15:30 sati u obje crkve.

Bolesničko pomaZanje: Moli se rodbina starijih i nemoćnih da pozove župnika na vrijeme kako bi im podijelio sv. sakramente popudbine: ispovijed, bolesnič-ko pomazanje i pričest.

spRovoD: Moli se rodbi-na pokojnika da odmah prijavi smrtni slučaj zbog dogovora o prikladnom vremenu sprovoda. Tek po dogovoru sa svećenikom mogu se tiskati osmrtnice.

Godišnja obveza prema sakristanu

Cijenjeni župljani, ovim vas putem podsjećam na vašu stal-nu godišnju obvezu prema sa-kristanu. Hvala!

Darovi za cvijećeHvala svim darovateljima za

cvijeće u crkvama. Zahvaljujući vama, svake nedjelje i blagda-nima imamo okićene oltare u crkvama.

Mole se svi darovatelji za angažman. Svima unaprijed hvala!

Posebne zahvale našim gos-pođama koje brinu za čistoću i uređenje naših crkava. Neka im je, ispred cijele župe, velika hvala!

predbožićna ispovijed u našoj župi

Došašće je vrijeme nade i očekivanja. Kristovo rođenje je ispunjenje svih nada i očekiva-nja, Isus Krist je Bog mira koji svoj mir daruje svima nama. Ako smo izgubili taj duhovni mir, potražimo ga u sakramen-tu sv. ispovijedi u nedjelju, 20. prosinca 2015. u 15.30 sati isto-vremeno u Drinovcima i Širi-tovcima.

pohod bolesnika i nemoćnika

Mole se svi oni koji imaju doma bolesne i nemoćne da ih na vrijeme prijave, kako bi ih župnik mogao posjetiti u raz-doblju 14. - 19. prosinca 2015., 9-12 sati i podijeliti im sv. sa-kramente. Župnik će bolesnike i nemoćne pohoditi po sljede-ćem rasporedu:

Ponedjeljak, 14.12. – Bogatići i KaralićiUtorak, 15.12. – Širitovci i KaočineSrijeda, 16.12. – Brištani Gornji i DonjiČetvrtak, 17.12. – KljučPetak, 18.12. – Drinovci

Božićni blagoslov obiteljiPoštovani župljani, ovim putem želio bih vas podsjetiti na sve ono

što je potrebno za blagoslov obitelji: doček svećenika na vratima kućeobitelj na okupukriž na stolu ili na zidu povrh stolablagoslovljena voda na stolu s grančicom masline, ružmarina ili dr.upaljena božićna svijećaBiblija na stoluugašen televizorobičaj je kod nas da se kod blagoslova daje i novčani doprinos

za redovinu, crkvu ili Caritas. Molim vas da se doprinos, ako se za njega odlučite, unaprijed pripremi u kuverti kako se ne bi remetio sam tijek blagoslova.

Župne aktivnosti PJEVAČKI ZBOr ODrASLI: Subotom u 19 sati.PJEVAČKI ZBOr MLADIH: Subotom u 17 ili 18 sati. VJErONAUK: Ponedjeljkom poslije nastave, za prvopričesnike. Petkom poslije nastave, za krizmanike.BIBLIJSKE VEČErI: Srijedom u 19 sati.FrAMA: Subotom u 17 sati.CArITAS: Svake posljednje nedjelje u mjesecu u 18 sati. PASTOrALNO I EKONOMSKO VIJEĆE: 2 puta u godini.rODITELJSKI SASTANCI za prvopričesnike i krizmanike: 3 puta tijekom godine.ČUVArI GOSPODINOVA GrOBA: Pripreme kroz korizmu. LIST „MILJEVCI“: Redovito izlazi dva puta godišnje, za Božić i Uskrs. Uzdržava se dobrovoljnim prilozima koji se objavljuju u listu.

pobožnosti u župi: Nedjeljne i blagdanske mise: Svake nedjelje i blagdana slave se

dvije mise: u Drinovcima i Širitovcima u 9:30 i 11 sati (a od blagdana sv. Petra i Pavla do blagdana Gospe od Milosti u 9 i 10:30 sati). Ras-pored misa pogledajte u listu „Miljevci“.

Mise radnim danom u Drinovcima: Svaki petak večernja misa, po-slije pobožnosti u 18 sati.

Ostale dane misa po dogovoru i nakani vjernika. Svakog petka u mjesecu moli se krunica u 18 sati, osim kroz ko-

rizmu kad se moli Put križa u isto vrijeme, također u Drinovcima. Nedjeljom u korizmi Put križa u 10:45 sati u crkvi u kojoj se slavi

župna misa u 11 sati. Sat klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom je svake

prve subote u mjesecu u 18 sati u Drinovcima. Svakog prvog petka u mjesecu pobožnost prvih petaka u čast Pre-

svetom Srcu Isusovu u 18 sati u Drinovcima i prigoda za ispovijed. Svibanjska i listopadska pobožnost: U svibnju i listopadu svaki

dan, osim nedjeljom, u Drinovcima, održava se pobožnost u čast ne-beske Majke BI. Djevice Marije.

Za svetkovine Presvetog Imena Isusova i Gospe od Milosti, u Dri-novcima se održavaju duhovne obnove (Trodnevnice).

Raspored blagoslova obiteljiSubota, Sv. Stjepan 26.12.2015., iza mise – BogatićiNedjelja, Sv. Obitelj i Sv. Ivan 27.12.2015., iza mise – Brištani donjiPonedjeljak, Mladenci 28.12.2015., od 9 sati – Brištani gornji i KaralićiUtorak 29.12.2015., od 9 sati – ŠiritovciSrijeda 30.12.2015., od 9 sati – KaočineČetvrtak 31.12.2015., od 9 sati – KljučSubota 2.1.2016., od 9 sati – DrinovciPonedjeljak 4.1.2016., od 9 sati – ostatakUtorak 5.1.2016., od 9 sati – ostatakNapomena:Ako zbog sprovoda ili nevremena ne stignem blagosloviti dio sela ili zaseoka u dogovoreno vrijeme, to ću učiniti 4. ili 5.1.2016. g. Hvala na razumijevanju. Fra Ivan

42 43

Milj

evci

, 9.7

.197

2. S

lavl

je n

akon

mla

de m

ise:

Fra

Šim

e s

rodi

telji

ma

i bra

ćom

45