Embed Size (px)
Citation preview
BROJANJE PROMETAMarko Slavulj, dipl. ing.
BROJANJE PROMETA
08.03.2010.
Marko Slavulj, dipl. ing.
Sadržaj :
1. Uvod
2. Kada provesti brojanje prometa ?
3. Kako provesti brojanje prometa ?
4. Procjena PGDP – a4. Procjena PGDP – a
5. Prezentacija rezultata
2
1. Uvod
� Sa sve većim razvojem cestovnog prometa početkom20. stoljeća uzrokovanih povećanjem broja osobnihvozila na prometnicama javila se potreba zaevidencijom i kontrolom prometnih tokova.
� Brojanje prometa, prvobitno isključivo ručno, počelose koristiti kao način na koji su se prikupljali podaci ose koristiti kao način na koji su se prikupljali podaci oopterećenjima određenih prometnica, kategorijamavozila koja se kreću po njima i sl.
� Kasnijim razvojem tehnologija, a i povećanjem brojavozila, pojavila se mogućnost da se brojanja vozilaobavljaju uz pomoć uređaja. Ti uređaji su omogućili dase brojanja odvijaju u dužim kontinuiranimvremenskim razdobljima od po godinu dana i više.
3
1. Uvod
� Brojenje prometa osnovica je za njegovo planiranje.
� Njime se dobiva uvid u trenutno stanje prometa te podaci koji upućuju na potrebne rekonstrukcije, izgradnju novih prometnih pravaca ili na ostale mjere poboljšanja postojećeg i budućeg na ostale mjere poboljšanja postojećeg i budućeg prometa.
� Pri ponovljenom brojenju u određenim vremenskim razmacima, koji se protežu na određeno dulje razdoblje, mogu se spoznati stanovite zavisnostirazvoja prometa.
4
Brojenje prometa, odnosno prikupljanje podataka o prometu potrebno je radi :
- prometnog i urbanističkog planiranja;
- planiranja perspektive prometne mreže nekoga
1. Uvod
- planiranja perspektive prometne mreže nekoga većeg područja ili oblikovanja nekoga prometnog čvora;
- eventualne rekonstrukcije postojeće prometne mreže i izgradnje novih prometnih pravaca.
5
2. Kada provesti brojanje prometa ?
Procjena prometnog toka može biti povezana sa različitim
stupnjevima sigurnosne dijagnoze :
1. Kada analiza nezgoda otkriva strukturu koja može biti povezana sa prometnim
uvjetima; može biti koncentracija nesreća:
- specifičnog tipa : pravi kut, nalet na vozilo ispred, lijevi skretači itd.
- u određeno vrijeme ( vršni sat, kraj sportskih događaja, itd. )
- uključuje posebnu kategoriju cestovnih korisnika (kamioni, pješaci, itd.)
2. Kada se opažanja napravljena na lokaciji odnose na : velika kašnjenja, kolone vozila, opasna raskrižja, itd.
3. Kada se ugradnja specifične cestovne opreme smatra kao potencijalno rješenje bazirano na uvjetima prometnog toka
( prometni signali, pješački prijelazi, trake za skretanje, itd.)
6
P R O M A T R A Č K I P E R I O D
� Brojanje prometa trebalo bi uvijek biti planirano kada su uvjeti za korist od promatranja najveći :
- u poslovnim područjima za vrijeme radnog dana u tjednu
- u ljeto na rekreacijskim rutama
- tijekom zime vikendom za rutu koja poveziva skijalište, itd.
� Za organiziranje brojanja prometa promatrači uvijek trebaju biti sigurni da normalni prometni uvjeti nisu ometeni sa nijednim od specijalnih događaja kao što može biti :
- rekonstrukcija ceste ispred lokacije brojenja
- važan kulturni događaj
- važan državni sastanak
7
� 12 – 24 satno brojanje se često provodi da bi se utvrdili prometni parametri (FVS, PGDP) koji se koriste da bi se donijela inženjerska odluka.
� Kad se nesreće nakupe u specifičnom satu u danu, kao što je to tijekom jutarnjeg i večernjeg vršnog sata ili poslije zatvaranja tijekom jutarnjeg i večernjeg vršnog sata ili poslije zatvaranja šoping centra, brojanje prometa par sati tijekom tog perioda može biti jako korisno.
� U drugim slučajevima kada se misli ići na nekakvu skupu investiciju instaliranje automatskog brojača da sakuplja prometne informacije tijekom dugog perioda može biti hvalevrijedno.
8
3. Kako provesti brojanje prometa ?
� Brojanje prometa se općenito provodi ili ručno ili automatskim metodama. Sa nedavnim tehnološkim razvojem, broj novih metoda brzo nastaje (video i nove tehnologije).
� Izbor metode ovisi o vrsti informacije koju želimo imati, o � Izbor metode ovisi o vrsti informacije koju želimo imati, o dužini brojanja prometa i o raspoloživim financijskim sredstvima.
9
3.1 Metoda ručnog brojanja prometa
� Preferira se pred automatskom posebno na raskrižjima gdje vozila imaju puno skretanja
� Broj brojača ovisi o više čimbenika: vremenu brojanja, veličini prometa, razini promatranja (brojanje brojanja, veličini prometa, razini promatranja (brojanje skretača, brojanje vrste vozila...) pa će tako 1 osoba biti dovoljna da provede brojanje na presjeku dvotračne ceste, dok će na raskrižjima trebati veći broj
10
Metoda ručnog brojanja prometa
� Ručno brojanje prometa obavlja se uz pomoć ljudi, takozvanih „brojitelja prometa“. Oni su stacionirani na samoj lokaciji brojanja ili neposredno uz nju.
� Prometna kretanja najčešće evidentiraju upisivanjem u � Prometna kretanja najčešće evidentiraju upisivanjem u brojačke listove (obrasce brojanja prometa).
� Način i podaci koji se evidentiraju te sam izgled obrazaca određeni su svrhom tog brojanja.
11
Metoda ručnog brojanja prometa
Prednosti:
� moguće je ovakvim brojanjem dobiti rezultate o broju vozila, strukturi prometnog toka, smjerovima kojima se vozila kreću unutar raskrižja,
� brojitelji mogu zapaziti određene anomalije prilikom � brojitelji mogu zapaziti određene anomalije prilikom brojanja i zabilježiti ih (prometne nesreće, kvar semafora i sl.),
� obrasci se lako koriste pri daljnjoj obradi podataka,
� relativno niski troškovi brojanja ako se radi o brojanju u kraćem vremenskom periodu.
12
Metoda ručnog brojanja prometa
Nedostaci:
� potrebno je obučiti ljude za brojanje,
� u slučaju da je potrebno obraditi u istom vremenu veći broj lokacija potreban je veći broj ljudi,
� umor i distrakcija utječu na točnost podataka � umor i distrakcija utječu na točnost podataka (nemoguće je dobiti potpuno točne rezultate),
� ovisnost o vremenskim uvjetima.
13
Metoda ručnog brojanja prometa – oprema za brojanje
Ručno brojanje može se provesti s tri tipa različite opreme:
a) Brojački listići, sat i štoperica
b) Mehanički brojač, zbirni listić, sat i štoperica
c) Elektronički brojačc) Elektronički brojač
14
a) Brojački listići, sat i štoperica
� Prolazak pojedinog vozila (pješaka) notira se sa crticom u odgovarajući prostor brojačkog listića,
� Različiti su listići za pješake a različiti za vozila,
� Različite kategorije vozila mogu se upisivati na isti listić
� Brojači koriste sat i štopericu za određivanje početka i kraja brojačkog perioda (npr. 15 min)kraja brojačkog perioda (npr. 15 min)
15
1) 06.30 – 07.30 h
2) 07.30 – 08.00 h
3) 10.30 – 11.30 h
4) 14.30 – 15.30 h
5) 16.00 – 17.00 h
6) 19.00 – 20.00 h
16
Obrazac za snimanje prometnih tokova
17
b) Mehanički brojač, zbirni listić, sat i štoperica
18
c) Elektronički brojač
19
3.2 Metoda automatskog brojanja prometa
� Automatsko brojanje prometa obavlja se uz pomoć uređaja zvanih „brojila prometa“ .
� Prema tipu uređaja mogu se podijeliti u dvije skupine: stacionarna te prenosiva brojila.
� S obzirom na način brojanja može se podijeliti na: povremeno i neprekidno (kontinuirano) brojanje povremeno i neprekidno (kontinuirano) brojanje prometa.
� Ti uređaji se postavljaju odnosno ugrađuju na samoj prometnici ili neposredno uz nju. Oni registriraju kretanja vozila na poprečnom dijelu prometnice na kojoj su postavljeni.
20
Metoda automatskog brojanja prometa
Prednosti:
� mogućnost kontinuiranog bilježenja podataka o prometnim kretanjima u dužem vremenskom periodu,
� precizni podaci o opterećenosti prometnih tokova
(broju vozila),(broju vozila),
� mogu raditi u svim vremenskim uvjetima,
� prenosiva brojila je relativno lako postaviti i ukloniti te omogućuju češće mijenjanje lokacija brojanja,
� napredniji uređaji mogu bilježiti i strukturu toka, vremenske uvijete, brzinu kretanja vozila, te razmak između vozila.
21
Metoda automatskog brojanja prometa
Nedostaci:
� veliki inicijalni troškovi pri nabavci spomenutih uređaja,
� stacionirani uređaji iziskuju građevinske zahvate na samim prometnicama na kojima se odvija brojanje prometa,
� ograničena su isključivo na praćenje prometa na poprečnim ograničena su isključivo na praćenje prometa na poprečnim presjecima, tj. ne mogu pratiti smjer kretanja vozila u raskrižjima.
Automatsko brojilo prometa
22
Metoda automatskog brojanja prometa
Prema načinu rada i konstrukciji samog uređaja postoje
slijedeći tipovi automatskih brojila (takozvanih detektora):
� Induktivna petlja
� Magnetsko
� Mikrovalni radar (RTMS)� Mikrovalni radar (RTMS)
� Pneumatsko
� Aktivno infracrveno
� Pasivno infracrveno
� Ultrazvučno
� Akustično
� Video image processor (VIP)23
Induktivna petlja
� Ovaj tip uređaja spada u stacionarna brojila.
� Koristi se isključivo za kontinuirana brojenja na prometnicama.
� Njegovo postavljanja zahtjeva građevinske zahvate na prometnici, zbog čega se znatno smanjuje životni vijek kolnika. Prilikom postavljanja i uklanjanja tih uređaja, mora
24
kolnika. Prilikom postavljanja i uklanjanja tih uređaja, mora se zatvoriti taj dio prometnice za promet. Njihovo postavljanje zahtijeva kvadratnu površinu dimenzija 1,5x1,5 metara, kružnicu promjera 1,8 metara ili pravokutnu površinu širine 1,8 m te varijabilne duljine koja može iznosit do 40 metara.
Induktivna petlja
� Princip rada induktivnih petlji sastoji se u postavljanju zavojnica ispod površine promatranog prometnog traka koji su povezani s kontrolnom jedinicom. Zaustavljanjem vozila ili njegovim prolaskom iznad petlji sastavljenih od zavojnica dolazi do pada induktiviteta koji je evidentiran u kontrolnoj jedinici.
25
kontrolnoj jedinici.
� Takav uređaj omogućuje dobivanje slijedećih podataka: prometnog opterećenja, brzine vozila, razmaka između vozila te zauzetosti prometnih trakova.
Induktivna petlja
26
Induktivna petlja
Magnetsko brojilo
� Spada u prenosiva brojila. Koristi se za prekidna brojenja prometa. Njegovo postavljanje zahtjeva građevinske zahvate na prometnici, zbog čega se znatno smanjuje životni vijek kolnika. Prilikom postavljanja i uklanjanja tih uređaja, mora se zatvoriti taj dio prometnice za promet.
� Ti uređaji rade na principu magnetizma, odnosno očitavaju � Ti uređaji rade na principu magnetizma, odnosno očitavaju magnetske anomalije uzrokovane pojavom metalnog predmeta u promatranom polju djelovanja.
� Ti uređaji, isto kao i prethodni, očitavaju slijedeće podatke: prometno opterećenje, brzinu vozila, razmaka između vozila te zauzetosti prometnih trakova.
27
Magnetsko brojilo
Magnetsko brojilo
28
Mikrovalni radar (RTMS)
� Isto spada u vrstu prenosivih brojila. Radi na principu odašiljanja i primanja mikrovalova. Jedan uređaj omogućuje istovremeno praćenje do 8 prometnih trakova, mjereći prometni volumen, prosječnu brzinu, klasifikaciju vozila te zauzetost pojedinog prometnog traka.
� Ovisno o specifičnim zahtjevima na lokaciji, mikrovalni senzor može biti postavljen frontalno ili bočno u odnosu na promatrani prometni tok. Ukoliko se postavlja bočno, primjerice sa strane pored prometnice, tolerirana pogreška u mjerenjima može iznositi do 5%, uz prednost da za vrijeme instalacije nije potrebno zatvarati prometnicu.
29
Mikrovalni radar (RTMS)
� Takav tip uređaja očitava slijedeće podatke: prometno opterećenje, brzinu kretanja vozila, razmak između vozila, praćenje više prometnih trakova istovremeno, klasifikaciju vozila.
30
Mikrovalni radar
Pneumatsko brojilo
� Pneumatsko brojilo pripada skupini prenosivih brojila. Radi na principu da je glavni mjerni uređaj spojen na dva crijeva u kojima se nalazi zrak pod tlakom. Ta crijeva se polažu paralelno na određenom manjem razmaku na prometnici i vozilo prilikom prelaska preko njih potiskuje zrak prema mjernom uređaju čime se iščitavaju podaci o zrak prema mjernom uređaju čime se iščitavaju podaci o prisutnosti vozila.
31
Pneumatsko brojilo
3.3 Video i nove tehnologije
Brojanje prometa kamerom vrši se tako da se na lokaciji brojanjapostavi jedna ili više kamera. Pritom je preporučljivo da sekamera nalazi iznad same lokacije, tj. iznad vozila na prometnicina sigurnoj udaljenosti. Postoje dva načina snimanja prometakamerom:
kamera samo snima promet u određenom vremenskom � kamera samo snima promet u određenom vremenskom periodu, a te se snimke kasnije pregledavaju djelomično ili u cijelosti i podaci se unose ručno u određene obrasce (digitalne ili papirnate),
� kamere koje su povezane s računalima koja imaju određene programe koji omogućavaju direktno registriranje vozila (bilježenje), no te tehnologije se tek razvijaju.
32
Video i nove tehnologije
33
Video i nove tehnologije - Virtuelne petlje
3.4 Naplatno brojanje prometa
� Naplatno brojanje vrši se na cestovnim građevinama s naplatom prolaska vozila. Te građevine mogu biti smještene na ulazima/izlazima sa autocesta, poluautocesta, tunela, mostova. Ovisno o načinu naplate mogu se dobiti podaci o strukturi prometnog toka (vrsti vozila), o prosječnoj duljini putovanja istih, tj. korištenja određene dionice te prometnice na kojoj se vrši tj. korištenja određene dionice te prometnice na kojoj se vrši naplata, te o vremenu u kojem je korištena ta dionica.
Prednosti:
� minimalni financijski troškovi za prikupljanje i obradu podataka pošto se podaci dobivaju kroz već postojeći sustav naplate
Nedostaci:
� ograničeno na građevine za naplatu koji se nalaze na ulazu/izlazu određene dionice ceste
36
3.4 Naplatno brojanje prometa
37
Naplata prolaska vozila na autocesti
3.5 Brojanje vozila na parkirališnim
površinama
� Brojanje vozila na parkirališnim površinama služi za utvrđivanje popunjenosti postojećih parkirališnih površina, intervala izmjene vozila na tim površinama te vremenske intervale tokom dana u kojima je najveća potražnja za parkirališnim mjestima.
� Način brojanja ovisi o tome da li je parkiralište otvorenog ili zatvorenog tipa. Takva brojanja mogu obavljati osobe (brojitelji prometa) ili ako je parkiralište zatvorenog tipa mogu se putem prometa) ili ako je parkiralište zatvorenog tipa mogu se putem naplate dobiti podaci o kretanju broj vozila. Iz toga se može dobiti koliko se vozilo zadržalo na površini određenog parkirališta i u kojem vremenskom periodu.
� Dodatnu mogućnost pružaju novije opremljene podzemne garaže (npr. podzemna garaža na Kvaternikovom trgu u Zagrebu), koje imaju ugrađene senzore za svako parkirno mjesto pa se u svakom trenutku prikazuje popunjenost te garaže.
38
3.4 Brojanje vozila na parkirališnim
površinama
39
Parkirališna površina pod naplatom
3.6 Brojanje vozila prevezenih trajektima
� Brojanje prometa prevezenih trajektima posebna je vrsta naplatnog brojanja pri čemu se dijeli na domaći i međunarodni promet.
� Prevezena vozila se broje prema linijama i prema kategoriji.
� Takva brojanja se obično nakon obrade prikazuju po mjesecima u godini te se iz toga izračunava PGDP (prosječni mjesecima u godini te se iz toga izračunava PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) i PLDP (prosječni ljetni dnevni promet).
40
Prijevoz vozila trajektom
4. Procjena PGDP - a
41
436453
508
423406 413
365
399
419403
379367
293300
400
500
600
Series1
12.11.07 pon
3318 12 13
36
170
199
144
93
58
35
0
100
200
Series1
410426
365354
371
415 414
447432 426
417
376
290300
400
500
600
Series1
09.11.07 pet
3521 22
13
45
157
227
169
130118
139
0
100
200
Series1
4. Procjena PGDP - a
GRAF EJA
6:30 - 7:30 451
8:00 - 9:00 584
10:00 - 11:00 757
14:15 - 15:15 744
16:00 - 17:00 450
44
16:00 - 17:00 450
18:00 - 19:00 552
VRŠNI SAT: 757 k= 11- 13
PGDP: 9841
5. PREZENTACIJA REZULTATA
� Osnovni način obrade podataka je unošenje u tablice. Pri tome se koriste tablični programi koji su ili specijalizirani za takvu vrstu obrade podataka ili su pak općeniti. Najčešće korišteni tablični program je Microsoft Excel, zbog njegove svestranost i relativno jednostavnog sučelja.
2 BROJAČKO MJESTO:
45
2
Prve primorske čete - Bribirskih knezova
13
utorak, 15. srpnja 2008.
sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT
BROJAČKO MJESTO:
LOKACIJA:
SMJER:
VRIJEME BROJANJA:
JUT
AR
NJI
SA
TI
6:30
- 7
:00 13
7:00
- 8
:00 13
0-15' 8 0 0 0 0 0-15' 9 0 0 0 2
15'-30' 8 1 0 0 0 15'-30' 11 1 0 0 2
30'-45' 0 0 0 0 0 30'-45' 7 1 0 1 0
45'-60' 0 0 0 0 0 45'-60' 16 2 0 0 1
ukupno 16 1 0 0 0 ukupno 43 4 0 1 5
EJA 16 1,5 0 0 0 EJA 43 6 0 2 3,5
sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT
JUT
AR
NJI
SA
TI
6:30
- 7
:00 13
7:00
- 8
:00 13
sveukupno vozila 17 sveukupno vozila 53sveukupno EJA 18 sveukupno EJA 55
PO
DN
EV
NI
SA
TI
10:3
0 -
11:3
0 1314
:30
- 15
:30 13
0-15' 18 0 0 0 4 0-15' 12 1 0 0 1
15'-30' 24 0 0 1 3 15'-30' 15 0 1 0 2
30'-45' 26 1 0 0 2 30'-45' 15 3 0 0 2
45'-60' 23 3 0 0 3 45'-60' 18 0 0 0 4
ukupno 91 4 0 1 12 ukupno 60 4 1 0 9
EJA 91 6 0 2 8,4 EJA 60 6 2 0 6,3
sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT sat smjer 15'-int OA LT TT BUS MOT
PO
DN
EV
NI
SA
TI
10:3
0 -
11:3
0 1314
:30
- 15
:30 13
sveukupno vozila 108 sveukupno vozila 74sveukupno EJA 107 sveukupno EJA 74
VEČ
ER
NJI
SA
TI
16:0
0 -
17:0
0 13
19:0
0 -
20:0
0 13
0-15' 13 1 0 0 2 0-15' 20 0 0 0 5
15'-30' 14 2 0 0 4 15'-30' 10 0 0 0 3
30'-45' 17 0 0 0 0 30'-45' 14 0 0 0 0
45'-60' 21 1 0 0 2 45'-60' 12 1 0 0 0
ukupno 65 4 0 0 8 ukupno 56 1 0 0 8
EJA 65 6 0 0 5,6 EJA 56 1,5 0 0 5,6 VEČ
ER
NJI
SA
TI
16:0
0 -
17:0
0 13
19:0
0 -
20:0
0 13
sveukupno vozila 77 sveukupno vozila 65sveukupno EJA 77 sveukupno EJA 63
KATEGORIJA VOZILA
EKVIVALENT JEDINICE
AUTOMOBILA (EJA)
Konverzija vozila u ekvivalentne jedinice putničkih automobila
(EJA)
Osobno vozilo 1,0
Teretno vozilo 2,0
Autobus 2,0
Motocikl 0,7
Bicikl 0,3
46
Iz tih tablica se zatim mogu napraviti grafovi /dijagrami koji
slikovno mogu prikazati neke podatke kao što su:
� satna prometna opterećenja neke lokacije izražena u broju vozila ili u EJA,
47
broju vozila ili u EJA,
� satna prometna opterećenja po privozima određene lokacije,
� strukturu prometnog toka isto podijeljenu po satovima brojanja ili nekim drugim intervalima i sl.
400
500
600
700
800
900
1000
420
969
568
657
741
Raskrižje: Prve primorske čete - Bribirskih knezova (BRM 2) B
roj v
ozi
la p
rika
zan
u E
JA
(ekv
ival
ent
jed
inic
e au
tom
ob
ila)
48
0
100
200
300
6:30 - 7:00 7:00 - 8:00 10:30 - 11:30 14:30 - 15:30 16:00 - 17:00 19:00 - 20:00
162
Bro
j vo
zila
pri
kaza
n u
EJA
(e
kviv
alen
t je
din
ice
auto
mo
bil
a)
Vremenski interval brojanja prometa
Prometno opterećenje raskrižja podijeljeno u satne intervale
300
400
500
600
700
800
521
219
333
270
300
738
422
502
561
358
678
494479
652
1
2
3
privoz:
Op
terećen
jep
op
rečn
og
pre
sjek
a p
rivo
za i
zraž
eno
u E
JA-i
ma
(ekv
ival
ent
jed
inic
e au
tom
ob
ila)
49
0
100
200
6:30 - 7:00 7:00 - 8:00 10:30 - 11:30 14:30 - 15:30 16:00 - 17:00 19:00 - 20:00
70
182
219
128 125
Vremenski interval brojanja prometa
Prometno opterećenje privoza unutar raskrižja podijeljeno u satne intervale
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
86%83%
86%
79%
89%91%
OA
LT
TT
BUS
MOT
Po
dje
la p
o v
rsti
vo
zila
(%
)
50
0%
10%
20%
30%
6:30 - 7:00 7:00 - 8:00 10:30 - 11:30 14:30 - 15:30 16:00 - 17:00 19:00 - 20:00
7%10%
6%
12%
3% 3%0% 1% 1% 1% 0% 0%
2%1% 0% 0% 0% 0%
5% 6% 6% 7% 7% 6%
Vremenski interval brojanja prometa
Prometno opterećenje prema strukturi toka podijeljeno u satne intervale
51
opterećenje
prometnih
tokova na tokova na
raskrižju
M: 1 mm = 50 EJA
52
53
Prikaz prometnih opterećenja po
smjerovima kretanja vozila u
raskrižju koristeći program LISA+
Prikaz prometnih opterećenja
na pravcima u zoni
54
07:00 - 08:00 08:00 - 09:00 10:00 - 11:00 11:00 - 12:00 13:00 - 14:00 14:00 - 15:00 16:00 - 17:00 18:00 - 19:00
1 Tržnica - divlje * cca 80 0 6 17 18 12 11 3 0
2 Tržnica - označeno 55 2 13 25 25 6 10 3 2
3 Poginulih branitelja 97+3 54 90 87 88 73 87 54 44
4 Iza zgrade suda 36+1 42 42 40 39 33 32 31 30
5 Trg Zrinskog 75+6 53 79 76 82 92 83 55 45
6 Bubanj 22 17 18 20 19 16 15 15 12
7 Autobusni kolodvor 13 12 13 15 13 18 14 8 7
* neoznačene parkirališne površine
Redni broj
LokacijaBroj
parkirališnih mjesta
Interval brojanja
Izgled obrasca za parkirališne površine
55
Prosječna popunjenost parkirališne površine podijeljena u satne vremenske intervale
56
57
